VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šeranić: Teži oblici bolesti najčešći kod nevakcinisanih, vakcina ima dovoljno

    Obje doze vakcine protiv virusa korona u Republici Srpskoj primilo je oko 29 do 30 odsto ljudi, izjavio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić i apelovao da se građani vakcinišu, jer vakcina ima dovoljeno, a teži oblici bolesti najčešće se javljaju kod nevakcinisanih.

    “Juče smo imali prijeme u bolnice, gdje je od 80 osoba četvoro vakcinisanih, od kojih troje samo jednom dozom”, rekao je Šeranić za RTS.

    On je naveo da je u Republici Srpskoj vakcinisano oko 35 do 36 odsto ljudi prvom dozom vakcine, a oko 29 do 30 odsto je kompletno vakcinisano, ne uzimajući podatke iz Srbije.

    Ministar je ukazao da je EU stavila BiH na crveni listu, a da je jedan od pokazatelja stopa vakcinacije.

    Vakcina, kaže, ima dovoljno, u ovom trenutku na samom lageru ima više od 700.000 doza vakcina.

    “Imamo slično kao i u Srbiji vakcine većine svjetskih proizvođača. Građani imaju priliku da biraju, da se informišu. Nažalost, slično se i kod nas dešava kao i u regionu, da su građanima u odnosu na njihovo zdravlje važnije informacije koje ne utiču na njihovo zdravlje”, naveo je Šeranić.

    On je naveo i da su u prethodna dva talasa uradili analize u vezi sa osobama koje su preminule i da se tu uglavnom radi o licima koja su imala i druga oboljenja.

  • “Jedinstvo je snaga” Siniša Vidović na barikadama uz Srbe na Kosovu

    “Jedinstvo je snaga” Siniša Vidović na barikadama uz Srbe na Kosovu

    Trebamo težiti jedinstvu, jer je jedinstvo snaga, ovako započinje priču zamjenik predsjednika Ujedinjene Srpske, Siniša Vidović, koji je dva dana proveo rame uz rame sa srpskim narodom na sjeveru Kosova.

    Uz mnogo borbe, a još više sloge, Srbi dane provode na barikadama, u cilju da se suprostave odluci Prištine da uvedu probne tablice za sva vozila koja ulaze na teritoriju Kosova i Metohije iz centralne Srbije.

     – Srpski narod se organizovao, jedinstveni su, čvrsti, jaki. Život im nikada nije bio lak, ali ih nikada nije pokorio. Odlučili su da ostanu dole, uz sve nedaće – priča Vidović.

    Njegov dolazak na barikade je, priča, izazvao oduševljenje, jer je najveća hrana za dušu naroda u jeku njihove pravedne borbe – podrška.

    – Bio sam u manastiru Duboki Potok, pa sam osjetio dužnost da dam podršku našem narodu. Neki me već poznaju, neki ne, pa kada sam rekao da sam iz Banjaluke, zavladalo je opšte oduševljenje. To je onaj koncept kada kažemo da je Banjaluka zapadna srpska prestonica i da imamo osjećaj za Srbe na Kosovu i Metohiji, zato što smo prošli istu golgotu – rekao je on i dodao da je uspio doći do prvih barikada, a u namjeri da pođe dalje, spriječili su ga pripadnici specijalne jedinice policije Rosu.

    Na administrativnom prelazu su jedinice Rosu, gdje su naši Srbi napravili barikade sa kamionima. U prvom naletu je oduzeto šest naših kamiona. Međutim, ima ih previše, zakrčili su put, napravljene su druge barikade – priča Vidović.

    Rekao je da njegov odlazak, propraćen velikom podrškom prema srpskom narodu na Kosovu, nije obojen političkim namjerama, nego jednim ciljom – da pošalje poruku solidarnosti i ljudskosti.

    Od 1997. godine idem na Kosovo, bavim se humanitarnim radom, a bio sam na barikadama još 2011. godine. Susreo sam se i sa Episkopom raško-prizrenskim Teodosijem, što mi je velika čast. Takođe, imam mnogo prijatelja po čitavom Kosovu i Metohiji. Na nama je da imamo veći osjećaj za Srbe i u Crnoj Gori, Makedoniji, Hrvatskoj, Federaciji…, jer smo mi jedan narod; to jer naša dužnost, pravo i obaveza – rekao je Vidović.

  • Težak zločin u Zagrebu: Otac ubio troje maloljetne djece, pa pokušao ubiti sebe

    Težak zločin u Zagrebu: Otac ubio troje maloljetne djece, pa pokušao ubiti sebe

    Na području Mlinova u sjevernom dijelu Zagreba u noći s petka na subotu, nešto iza dva sata, dogodio se težak zločin u kojem su najmanje tri osobe izgubile život.

    Prema neslužbenim informacijama čula se i pucnjava.

    Jutarnji list navodi da je otac ugušio troje djece, blizance u dobi od sedam godina te sina u dobi od četiri godine, nakon čega je pucao u sebe. Preživio je i prevezen je u bolnicu.

    Iz policije su za Index potvrdili da su ubijene tri osobe, ali za sada, dok o svemu ne obavijeste porodice, o detaljima ubistva i motivima ne žele govoriti.

    U tijeku je uviđaj.

  • Iz sindikata poručuju da uslovljavanje radnika vakcinacijom u FBiH nije po zakonu

    Iz sindikata poručuju da uslovljavanje radnika vakcinacijom u FBiH nije po zakonu

    Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Selvedin Šatorović je naglasio da poslodavci nemaju zakonsko utemeljenje da vakcinacijom protiv koronavirusa uslovljavaju radnike.

    U izjavi za Klix.ba je istakao da organi Sindikata još nisu razmatrali, kako je izjavio, represivne mjere poslodavaca te je podsjetio da su apelovali na vlasti da čim prije nabave vakcine i da omoguće vakcinaciju onima koji se žele vakcinisati.
    Smatra da je građanima trebalo biti omogućeno da biraju vakcinu kojom će se vakcinisati, a što je slučaj u susjednim i državama Zapadne Evrope.

    “Da ne bude prisile da se neko mora vakcinisati nekom vakcinom koju niko ne želi. Činjenica je da kada se ponude vakcine proizvođača Pfizer/BioNTech, onda su redovi ispred svih punktova za vakcinaciju. Kada nema ovih vakcina, onda nemate ovakvu situaciju”, ukazao je Šatorović.

    Ponovio je da vakcinacija mora biti dobrovoljna i da se mora omogućiti izbor vakcine. Tvrdi da zakonski nije moguće radnika uslovljavati vakcinacijom.

    “Ne podržavamo bilo kakve represivne mjere i uslovljavanja. Prvo, to nije moguće zakonski, zakonski nije uređeno i ako dođe do takvih stvari moraju se promijeniti pojedini zakonski propisi”, naglasio je.

    Šatorović je ocijenio da do toga i ne bi trebalo doći ukoliko vlast bude odgovarajuće radila svoj posao. Potcrtao je da kada bi se potvrdilo da je poslodavac na ovaj način uslovljavao radnika, onda bi Sindikat tražio reakciju inspekcije.

    “Ponavljam, takva vrsta diskriminacije i prisile nije moguća. Naravno da mi to apsolutno ne želimo podržati”, zaključio je predsjednik SSS BiH Selvedin Šatorović.


    Podsjećamo, dvije kompanije iz Bosanske Dubice i Milića obavijestile su radnike da se moraju vakcinisati te da će u suprotnom biti upitan njihov status kao radnika. U međuvremenu se širom svijeta vakcinacijom uslovljava ne samo rad, već i druge svakodnevne aktivnosti.

    Naš portal je ranije danas objavio anketu s pitanjem za čitatelje: Kako komentirate ovakve poteze poslodavaca. Od 27.000 onih koji su odgovorili na pitanje, njih 3.578 ili 56,39 posto smatra da je to diskriminacija, 2.403 ili 37,87 posto smatra da je to opravdano, dok je za 364 ili 5,74 posto svejedno.

  • Biden o policijskoj brutalnosti nad migrantima: Odgovorni će platiti za to

    Biden o policijskoj brutalnosti nad migrantima: Odgovorni će platiti za to

    Američki predsjednik Joe Biden poručio je da će “platiti” oni granični policajci koji su odgovorni za brutalno postupanje prema migrantima iz Haitija.

    “Preuzimam odgovornost. To je bilo grozno vidjeti, vidjeti da se tako tretiraju ljudi, konjima nasrćući na njih. To je nečuveno”, izjavio je.

    Potom je obećao da će biti sankcionisani oni koji su odgovorni za ovaj čin.

    “Obećavam vam da će ti ljudi platiti. Bit će istraženi i bit će posljedica”, naglasio je Biden.

    Reagovala je i potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Haris naglasivši da će, kako je kazala, potpuno podržati istragu.

    Pojedini republikanci smatraju da Bidenova administracija nije adekvatno reagovala na migrantsku krizu na jugu SAD-a. Bivša američka ambasadorica u Haitiju Pamela White je ocijenila da SAD nema dobru migracijsku politiku. Među onima je koji su mišljenja da se migrantska kriza mora rješavati na samom izvoru, tj. u Haitiju, piše BBC.

    “Ako napravimo napredak u Haitiju, onda ćemo i mi biti sigurni. Treba im osigurati hranu, krov nad glavom i opću sigurnost”, navela je White.

    Podsjećamo, ranije ove sedmice objavljeni su videosnimci na kojima se vide kako granični policajci u Teksasu na konjima brutalno postupaju prema migrantima iz Haitija.

    Na američkoj južnoj granici je migrantska kriza – 15.000 migranata i tražitelja azila iz srednje i južne Amerike čeka na ulazak u SAD.

  • Ukidanje parafiskalnih nameta u BiH: Bolnim potezom za vlast do otvaranja novih firmi

    Ukidanje parafiskalnih nameta u BiH: Bolnim potezom za vlast do otvaranja novih firmi

    Parafiskalni nameti segment su koji otežava formiranje novih privrednih društava i obrta, a njihovo ublažavanje ili potpuno ukidanje dovelo bi do poboljšanja ekonomskih prilika u BiH. U Federaciji BiH dva kantona su već pokrenute inicijative za uvođenje tax free modela.

    U ovom trenutku Bosna i Hercegovina ima tri puta više parafiskalnih nameta nego Srbija, a dva puta više nego Hrvatska. U odnosu na zemlje Evropske unije nameti su puno veći, što BiH pored svih drugih prepreka ne pozicionira kao dobro mjesto za poslovne poduhvate. Zbog takvog ambijenta, u BiH je potrebno napraviti određene izmjene u cilju poboljšavanja ekonomskih prilika.

    U Tuzli i Sarajevu žele tax free model

    Vlada Tuzlanskog kantona prije nekoliko dana je usvojila inicijativu Mirele Trepanić-Grbešić, zastupnice Naše stranke u Kantonalnoj skupštini, u vezi s ublažavanjem parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i obrta u ovoj regiji naše zemlje. To će, kako navodi Trepanić-Grbešić, poduzetnicima i obrtnicima omogućiti uštede, ali istovremeno će dovesti do povećanja budžetskih prihoda.

    “Naplata različitih parafiskalnih nameta u TK povećava troškove registracije privrednih društava za 470 KM i obrta za 200 KM. S obzirom na to da se iz budžeta Tuzlanskog kantona svake godine izdvajaju značajna finansijska sredstva kao poticaji privredi, jedan od poticaja može biti zamjena direktnih poticaja indirektnim kroz smanjivanje troškova osnivanja privrednog društva i obrta. Analiza pokazuje da bi se na svakih 1.000 registrovanih preduzeća i obrta u Tuzlanskom kantonu, primjenjujući tax free model, uplate u budžete smanjile za 670.000 KM”, pojašnjava Trepanić-Grbešić.


    S druge strane, zapošljavanje u novoosnovanim preduzećima bi rezultiralo dodatnim prihodima na osnovu plaćanja doprinosa za zdravstveno, penziono i invalidsko osiguranje.

    “Ako pretpostavimo da bi hiljadu novoosnovanih preduzeća zaposlilo dvije hiljade radnika sa prosječnom mjesečnom neto plaćom od 600 KM, uplatit će se godišnje 3.624.000 KM prema Zavodu zdravstvenog osiguranja, 5.064.000 KM u budžet FBiH po osnovu doprinosa za PIO i 432.000 KM po osnovu doprinosa za nezaposlenost”, dodaje Trepanić-Grbešić.

    Dodatni efekt je povećanje potrošnje kroz nova zapošljavanja i povećanje naplate PDV-a.

    “Ako bi dvije hiljade radnika imalo prosječnu plaću od 600 KM, njihova ukupna godišnja potrošnja bi iznosila 14,4 miliona KM, od čega bi se 17 posto, odnosno 2,5 miliona KM odnosilo na plaćanje PDV-a, a dio ovog novca bi također bio vraćen u budžet Tuzlanskog kantona i budžete općina”, naglašava ona.

    Isti prijedlog, početkom ove godine kroz skupštinu inicijativu uputila je i Vildana Bešlija, zastupnica Naše stranke u Kantonu Sarajevo. Ona za Klix.ba kaže da je, shodno posebnoj težini godine iza nas za privredu, inicijativu predložila u svrhu stvaranja bolje poslovne klime u Kantonu Sarajevo, nakon zakašnjelih mjera viših nivoa vlasti i prošlog saziva Kantonalne vlade, čija se inercija, očekivano, negativno odrazila na ovogodišnje poslovne tokove.

    “Njena primjena, kako sam i navela u obrazloženju, bi se morala sprovoditi minimalno dvije godine, a primjena u dužem periodu bi obezbijedila značajno poboljšanje uslova za započinjanje biznisa i za dinamičniji razvoj privrede u Kantonu Sarajevo”, navodi Bešlija.


    Iako je inicijativa upućena 5. januara ove godine, njena implementacija, odnosno konkretno ublažavanje parafiskalnih nameta do danas nije implementirano.

    “Nažalost, nemam zvaničan odgovor po pitanju inicijative o ukidanju parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i obrta u Kantonu Sarajevo. S tim u vezi, ne znam u kojoj je fazi, odnosno da li se nešto radi po ovom pitanju, ali ću svakako na narednoj sjednici tražiti informaciju o tome. Iskreno se nadam da ćemo uskoro u Kantonu Sarajevo napraviti korake ka ovom vidu rasterećenja potencijalnih privrednika i obrtnika prilikom registracije”, dodaje Bešlija, istaknuvši zadovoljstvo da je ova inicijativa, nedavno predložena od njene stranačke kolegice Trepanić-Grbešić u Tuzli već usvojena od Kantonalne vlade.

    Ekonomski analitičar Admir Čavalić tax free model ocjenjuje inovativnim prijedlogom kojim bi se mogle premostiti postojeće zakonske barijere i nedostatak političke volje za ukidanjem parafiskalnih nameta.

    “Teret ovih nameta bi prešao na kantonalno ministarstvo, a što bi se moglo predstaviti kao drugačiji tip subvencije (za konkretnu radnju, u ovom slučaju osnivanja biznisa). Mišljenja sam da ovo ne bi bio pretjeran šok za kantonalni budžet jer vjerovatno da značajan broj poduzetnika ne bi koristio ovo pravo. Svejedno, postojanje ovakve opcije znači izuzetan iskorak u odnosu na postojeće prakse ekonomske politike u Bosni i Hercegovini”, smatra Čavalić.

    Postojeći model destimulirajući za poduzetnike

    U Bosni i Hercegovini postoji više od tri hiljade parafiskalnih nameta, koji u kontinuitetu otežavaju poslovanje domaćih kompanija.

    “Razlog zašto imamo ovoliko parafiskalnih nameta jeste diskreciono pravo lokalne samouprave i kantona u FBiH da uvedu vlastiti parafiskalni namet, a s ciljem ostvarivanja dodatnih budžetskih prihoda. Suprotna praksa – ukidanja parafiskalnih nameta je veoma rijetka i uglavnom se dešava shodno djelovanjima viših nivoa vlasti, naprimjer izmjenom kantonalnog ili entitetskog zakona koji je omogućavao nižem nivou da implementira dati parafiskalni namet”, dodaje Čavalić.

    Pored navedenog, kako kaže naš sagovornik, Bosna i Hercegovina je propustila nekoliko šansi za digitalnu transformaciju privrede, društva, ali najvažnije javne uprave. On dalje navodi da se čak odustalo i od dugo najavljivanog modela “one stop shop”.

    “Sve ovo uslovljava postojeći model otvaranja biznisa koji je destimulirajući za poduzetnike. Ovo je prepoznala i Svjetska banka pa je tako na prošlogodišnjem izvještaju o lakoći poslovanja ‘Doing Business 2020.’ Bosna i Hercegovina zauzela 90. mjesto. Ovaj izvještaj, između ostalog prati procedure u vezi otvaranja biznisa. Ono što je bitno navesti da je i funkcionalan proces zatvaranja biznisa isto toliko bitan kao i onaj koji se odnosi na otvaranje, a što se često zanemaruje u javnosti. Poduzetnik mora znati da može vrlo jednostavno napustiti dati biznis ako se isti pokaže neuspješnim, a statistika pokazuje da su veće šanse da propadnete, nego li uspijete u poduzetništvu, bez obzira u kojoj zemlji živjeli. Domaći problem je što ovo dodatno otežavamo”, nadovezuje se ekonomski analitičar iz Tuzle.

    Ukidanje parafiskalnih nameta pri osnivanju privrednih društava i obrta predstavlja kratkoročni varijabilni trošak za budžet, međutim, kako nam je kazao Čavalić, dugoročno bi došlo do povećanja budžetskih prihoda, unapređenja ekonomskih indikatora, zatim pada učešća sive ekonomije, većeg potencijala ekonomskog rasta, povećanja zaposlenosti…

    “Mjera nije popularna za domaće vlasti jer u kratkom roku gube. Zato očekujem da će istu u potpunosti implementirati samo one vlade koje imaju na raspolaganju viška budžetskih sredstava, poput Sarajevskog i Tuzlanskog kantona, ako to vlada prihvati. Razumijevajući prirodu parafiskalnih nameta, ovu mjeru je samo moguće parcijalno implementirati, po kantonima”, naglašava Čavalić.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, Čavalić zaključuje da je taj bh. entitet ranije uradio dobru stvar, definisanjem osnivačkog kapitala od jednu marku za d.o.o., što je već u startu dalo izuzetnu prednost ovom entitetu, barem po pitanju osnivanja biznisa.

  • ​Eksplodirao kazan za rakiju, povrijeđeni sin, otac i zet

    ​Eksplodirao kazan za rakiju, povrijeđeni sin, otac i zet

    Tri osobe su povrijeđene kada je u srijedu u pomoćnoj prostoriji vikendice u naselju Beli breg kod Banstola eksplodirao kazan za pečenje rakije.

    Tom prilikom je B. K. (65) zadobio opekotine po licu, vratu i rukama, dok su njegov sin M. K. (27) i zet V. R. (38) ispečeni po rukama i grudima. Svi su prevezeni na VMA, gdje im je pružena neophodna ljekarska pomoć.

    Prema riječima supruge povrijeđenog B. K, kazan je eksplodirao nakon što je rakija već bila ispečena, prenose mediji.

    “Mi smo iz Beograda i svake godine od 2006. dolazimo u našu vikendicu u Beli breg i pečemo rakiju. Moj muž, sin i zet, koji su stajali kod kazana, bili su veoma veseli i ništa nije ukazivalo na to da bi moglo da dođe do nesreće. Oko 15 sati oni su završavali sa pečenjem rakije. Posle toga su u kazan, koji se nalazio u pomoćnoj prostoriji, sipali vodu kako bi ga očistili”, priča žena, koja nije htjela novinarima da kaže svoje ime.

    Ona je ispričala da je njena unuka u jednom trenutku prišla kazanu i pozvala svog djeda B. K. kako bi mu rekla da je čula neko šištanje.

    “Kada je moj suprug prišao, počeo je da zagleda cevi kako bi otkrio odakle dolazi taj zvuk. Baš u tom trenutku je eksplodirao gornji deo kazana. Vrela voda ga je zasula po licu, vratu i rukama. Našeg sina, koji je uspeo da zgrabi ćerkicu i zaštiti je telom, voda je ispekla po stomaku, a zeta je para opekla po rukama”, kaže ona i dodaje:

    Ova žena kaže da je u tom trenutku bila u kući.

    “Kada sam čula eksploziju, izgedalo mi je kao da je neko bacio bombu. Istrčala sam i videla kako moj suprug, sin i zet panično skidaju odeću sa sebe i bacaju je na pod. Pritrčala sam i uzela unuku koja je plakala. Odmah sam je pogledala, ali, srećom, nije imala nikakve povrede”, dodaje.

    Potresena žena ispričala je da je B. K. najteže povrijeđen jer je bio najbliže kazanu kada je eksplodirao, piše “Informer.

    “Njemu je vrela voda prilično ispekla lice, vrat i ruke. Odmah sam pozvala Hitnu pomoć, koja je brzo stigla, a uskoro se pojavila i patrola policije. Lekari su muža, sina i zeta prevezli na Vojnomedicinsku akademiju. Suprug je zadržan u bolnici, a sin i zet su pušteni na kućno lečenje”, navela je ona.

    Žena je ispričala da se zasad pouzdano ne zna zašto je kazan eksplodirao.

    “Ne znamo šta se tačno dogodilo. Verovatno se slavina zapušila i zbog toga je došlo do eksplozije. Nikada nismo imali sličan problem, a, eto, rakiju pečemo već 15 godina. Sve me je ovo strašno potreslo. Bilo je veselo, a u sledećem trenutku umalo da se dogodi tragedija. Ipak, dobro je što niko nije nastradao”, rekla je supruga povređenog B. K.

    Eksplozija srušila garažu

    Inače, vikendaši koje smo zatekli u Belom bregu kažu da ovo nije prva nezgoda sa “veselom mašinom”, kako oni zovu kazan za pečenje rakije.

    “Pre deset godina ovde je jednom meštaninu eksplodirao kazan i srušio mu garažu. On je, srećom, baš u tom trenutku izašao po drva i tako izbegao sigurnu smrt”, prisjećaju se vikendaši.

  • Brnabić: Na Kosovu kulminirala spirala nasilja nad Srbima

    Brnabić: Na Kosovu kulminirala spirala nasilja nad Srbima

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić istakla je u govoru na Generalnoj skupštini UN da je spirala nasilja nad Srbima na Kosovu i Metohiji kulminirala ove nedjelje i da Priština ne primjenjuje sporazum iz Brisela.

    “Pozivam još jednom međunarodnu zajednicu i EU da insistira na to da privremene institucije u Prištini počnu da primenjuju sporazume”, rekla je premijer Srbije na generalnoj debati svjetskih lidera.

    Brnabićeva je istakla da je, od svih izazova sa kojima se Srbija suočava, najveći održavanje mira i stabilnosti na Kosovu i Metohiji, te ukazala na konstantan rast napada koji pogađaju srpsko stanovništvo, kojih je po početka godine bilo tačno 100.

    Prema njenim riječima, napadi na srpske manastire i crkve čine da su oni najugroženiji od nasljeđa.

    “Manastir Dečani je jedan od sedam najugroženijih kulturnih nasleđa ove godine. Ovo je jedini kulturni objekat pod stalnom vojnom zaštitom”, istakla je Brnabićeva.

    Govoreći o nasilju koje je ove nedjelje kulminiralo, Brnabićeva je istakla da je pod izgovorom primjene novih pravila za registarske tablice Priština poslala teško naoružane specijalne jedinice na sjever pokrajine što je još jedno brutalno kršenje Briselskog sporazuma.

    Istakla je da je ova iracionalna demonstracija sile rasplamsala veliku krizu, da je to poremetilo snabdijevanje hranom i lijekovima srpske zajednice na sjeveru pokrajine.

    Premijer Srbije navela je da su Srbi, koji su se mirno okupili u znak protesta protiv te mjere, naišli na suzavac i policijsku brutalnost, čime je ozbiljno ugrožena lokalna i regionalna stabilnost.

    “Uprkos svim izazovima i svakodnevnim provokacijama Srbija ostaje snažno posvećena pronalaženju rešenja zasnovanog na kompromisu, koje će obezbediti trajni mir i stabilnost”, rekla je Brnabićeva i dodala da je za Srbiju važna aktivnost UN na Kosovu i Metohiji.

    Ona je govorila i o klimatskim promjebama, posvećenosti Srbije zelenoj agendi, kao i o saradnji u regionu, te Berlinskom procesu i Otvorenom Balkanu, a u dijelu koji se odnosio na borbu protiv virusa korona je naglasila da je Srbija donirala ili rasporedila više od milion doza vakcina.

  • Selaković zadovoljan sastancima u Njujorku “Srbija sve poželjniji partner za saradnju”

    Selaković zadovoljan sastancima u Njujorku “Srbija sve poželjniji partner za saradnju”

    Ministri spoljnih poslova različitih zemalja na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku bili su puni riječi hvale za Srbiju, sa kojom države sa različitih meridijana žele saradnju, poručio je iz Njujorka ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković.

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije saopštilo je da je Selaković za tri dana boravka u Njujorku imao 25 sastanaka na kojima su, kako navode, svi sagovornici iskazali poštovanje prema Srbiji i njenom napretku.

    – Sa Srbijom saradnju žele mnoge države, čak i one koje imaju drugačije gledište od nas po pitanju naše južne pokrajine Kosova i Metohije. One države koje nas podržavaju po pitanju Kosova i Metohije svoju podršku dodatno su afirmisale u razgovorima koje sam imao u Njujorku – naveo je Selaković.

    On je prenio da je opšta ocjena daje Srbija veoma poželjan partner, dodajući da ga čeka još mnogo sastanaka.

    – Uvjeren sam da će ti sastanci će biti krunisani organizacijom našeg samita u Beogradu 11. i 12. oktobra, kada će se prijatelji iz Pokreta nesvrstanih zemalja opet okupiti u mjestu rođenja samog pokreta, a Beograd je upravo to mjesto – rekao je Selaković

  • Izbori u Njemačkoj: Angela Merkel ostaje na kancelarskoj dužnosti sve dok Bundestag ne izabere njenog nasljednika

    Izbori u Njemačkoj: Angela Merkel ostaje na kancelarskoj dužnosti sve dok Bundestag ne izabere njenog nasljednika

    Sutra se održavaju parlamentarni izbori u Njemačkoj gdje Nijemci biraju novi saziv Bundestaga.

    Angela Merkel već 16 godina kao kancelarka je na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja kancelarka se povlači. A Unija ne kotira dobro u anketama, dugo vremena se vodila interna svađa oko toga ko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.

    Njemački birači u nedjelju ne biraju direktno novog kancelara ili kancelarku. Oni biraju novi saziv Bundestaga, znači predstavnike naroda. Tek nekoliko sedmica kasnije se novoizabrani zastupnici sastaju u Berlinu i biraju novog kancelara ili novu kancelarku – koji onda formiraju novu saveznu vladu, piše Deutsche Welle.

    Dan i nakon nedjeljnih izbora savezna kancelarka je i dalje Angela Merkel. Njen mandat formalno završava s konstituirajućom sjednicom novog Bundestaga. A ona se mora održati najkasnije 30 dana nakon izbora. Angela Merkel ostaje zapravo na kancelarskoj dužnosti kao vršiteljica dužnosti sve dok Bundestag ne izabere novog kancelara ili novu kancelarku. Nakon posljednjih saveznih izbora 2017. to je potrajalo oko pola godine.

    Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate. A onda se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u “sondiranje”, odnosno ispitivanje terena – o tome ko bi s kim doista mogao i htio koalirati. I tek nakon toga počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade. To sve može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet, i svi oni zajedno od saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju – te na koncu u Bundestagu polože i zakletvu pred predsjednikom ili predsjednikom parlamenta.

    Izbor aktualnog saziva (19. Bundestaga) parlamenta se dogodio 24. septembra 2017., a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno izabrana tek 14. marta 2018.

    Izborno pravo u Njemačkoj propisuje takozvano “personalizirano proporcionalno pravo glasa”. A to znači da svaki birač ima na raspolaganju dva glasa – takozvani „prvi” i „drugi” glas.

    Prvim glasom u svakoj od 299 izbornih jedinica odlučuju o jednom konkretnom kandidatu ili kandidatkinji. Time je zajamčeno da je svaka izborna jedinica, odnosno regija, zastupljena u Bundestagu. S drugim glasom se biraju izborne liste po saveznim zemljama. Taj drugi glas odlučuje o odnosu snaga u novom Bundestagu. Zato je on važniji od prvog. Zanimljivo je da zbog moguće razlike između broja direktno izabranih zastupnika i postotka koji neki stranka osvoji na temelju drugog glasa, nije moguća precizna prognoza o tome koliko će zastupnica i zastupnica uopće imati novi saziv Bundestaga. Trenutno ih je 709, a nakon ovih izbora moguće je da ih bude između 800 i 900.

    Pravo glasa imaju svi građani koji su u nedjelju, na dan izbora, punoljetni, koji posjeduju njemačko državljanstvo i minimalno tri mjeseca žive u Njemačkoj. Nijemci koji žive u inostranstvu smiju sudjelovati na izborima, ali prije toga moraju podnijeti zahtjev za sudjelovanjem. Za razliku od lokalnih izbora, na saveznim ne smiju birati ljudi koji nemaju njemački pusoš, ali već desetljećima žive u Njemačkoj.

    Po procjenama Saveznog ureda za statistiku oko 60,4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa na nedjeljnim izborima. Broj žena s pravom glasa (31,2 miliona) je nešto veći od broja muškaraca (29,2). Prije četiri godine je po službenim podacima pravo glasa imalo 61,7 milijuna ljudi.