Autor: INFO

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da svi prijedlozi koji nisu u skladu sa Dejtonskim sporazumom vode ka rušenju Bosne i Hercegovine, uključujući i prijedlog o državnoj imovini koji dolazi iz Federacije BiH.

„Pokušavamo uporno i želimo da očuvamo način i modalitet funkcionisanja BiH kao zajednice. Sve ono što se odnosi na bilo kakvu inicijativu, a što je mimo Dejtonskog sporazuma, gdje je utvrđeno da imovina pripada entitetima, jeste rušenje BiH“, izjavio je Minić novinarima u Banjaluci.

Grupa poslanika iz Federacije BiH ranije je uputila u proceduru Prijedlog zakona o državnoj imovini, koji je sličan ranijim inicijativama odbijenim od strane predstavnika Republike Srpske.

Minić je najavio da će u četvrtak, 13. novembra, biti održana posebna sjednica Vlade Republike Srpske o stanju u „Elektroprivredi Srpske“. On je naveo da Rudnik i Termoelektrana Ugljevik još nije započeo eksploataciju uglja na koncesionom polju „Istok dva“, već da se proizvodnja i dalje odvija na polju „Istok jedan“.

„Završava se faza koja se odnosi na preuzimanje vlasničke strukture Comsar Energy RS i nakon toga će biti prenesena koncesija na RiTE Ugljevik u punom pravnom i ostalom smislu. Oni će od tog momenta početi da kopaju rudno polje ‘Istok dva’. Pomno sve pratimo i u pitanju je još koji dan da se ta procedura završi“, rekao je Minić.

Vlada Republike Srpske nedavno je dala saglasnost na konačni ugovor kojim preduzeće Gas-RES preuzima kompaniju Comsar Energy RS.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je da Republika Srpska „nije na prodaju“, kritikujući navodne dogovore vlasti sa stranim partnerima o rudnim bogatstvima Srpske.

„Republika Srpska nije Uzbekistan, Tadžikistan ili Kazahstan – zemlje koje su i do sto puta veće i možda mogu potpisivati sporazume o mineralima. Ova zemlja je krvlju natopljena da bismo imali svoju slobodu i svoju zemlju, a ne da bi je oni rasprodavali da spasu sebe“, izjavio je Stanivuković.

On je optužio vlast da je odustala od ranijih političkih inicijativa i upozorio na, kako je rekao, moguće „tajne dogovore iza leđa građana“. „Suverenost mijenjaju zavisnošću, a narodnu imovinu političkim spasom. Gdje je granica njihovoj izdaji i ima li je uopšte?“, upitao je Stanivuković.

Ubrzo je reagovala srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, poručivši da bi banjalučki gradonačelnik trebalo da se posveti razvoju grada umjesto velikim temama koje, kako je navela, „očigledno ne razumije“.

„Naravno da ćemo sarađivati sa Trampovom Amerikom. Da smo htjeli da se odreknemo imovine, sarađivali bismo sa tvojim mentorom Šmitom“, napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži X.

Ona je dodala da su predsjednika Milorada Dodika „razvlačili po sudovima“, dok je, kako tvrdi, Stanivukovića „Šmit srdačno dočekivao u Sarajevu i vodio po sjednicama fantomskog PIK-a“.

Sukob se dodatno rasplamsao nakon što je Stanivuković na društvenim mrežama objavio video-isječak iz intervjua Cvijanovićeve za novinara Avdu Avdića. U objavljenom videu, Cvijanovićeva navodno potvrđuje da se u razgovorima sa SAD pominju nalazišta litijuma, bora i magnezijuma.

Stanivuković je uz snimak napisao: „Prvo zvanično priznanje – Milorad Dodik i njegova ekipa ličnu slobodu spremni su da plate imovinom srpskog naroda“.

Cvijanovićeva je odgovorila tvrdnjom da je video montiran i najavila tužbu. Na svom nalogu na X-u objavila je originalni snimak, u kojem, kako navodi, jasno kaže „ne, ne“ na pitanje da li je litijum dio „paketa dogovora“.

„Za ovu podmuklu manipulaciju ćeš zaraditi tužbu, mali sitni prevarantu“, poručila je Cvijanovićeva, dodajući da očekuje javno izvinjenje u roku od 24 časa.

Stanivuković je ubrzo uzvratio, optužujući Cvijanovićevu za licemjerje i prozivajući je zbog, kako je naveo, političkih ustupaka i „rasprodaje“ resursa Srpske.

„Prevarant je onaj ko je rekao da je litijum dao za svoj politički komfor, ko je dao Litvancima Aluminu, Mađarima Elektroprivredu, a Srpsku raselio i osiromašio“, naveo je Stanivuković.

On je dodao da Cvijanovićeva može „samo da demantuje samu sebe“ i pozvao je da pažljivo posluša sopstveni intervju za federalnu televiziju.

Politički sukob dvoje visokih funkcionera tako se iz institucija i medijskih izjava preselio na društvene mreže, otvarajući novu rundu međusobnih optužbi o temi koja već sedmicama izaziva oštre reakcije – saradnji Republike Srpske sa Sjedinjenim Američkim Državama i mogućoj eksploataciji litijuma.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da će red i dostojanstvo biti uvedeni u rad Skupštine, nakon što je današnja rasprava o reviziji obilovala incidentima, vrijeđanjima i prozivkama.

„Tačka o reviziji bila je obilovana vrijeđanjem, prozivanjem porodica revizora, lupanjem čaša i prilaskom bini“, rekao je Stevandić, navodeći da je u incidentima učestvovao poslanik Dončić.

Stevandić je istakao da posjeduje dokumentaciju kojom se, kako tvrdi, dokazuje da je Dončić „lažni borac prve kategorije“.

„Dončić je, kao predsjednik Skupštine Gradiške, tražio da mu se prizna 49 mjeseci staža u vojsci kao borcu prve kategorije, a kasnije je revizijom utvrđeno da je u zadnjoj godini rata bio na radnoj obavezi u voćnjaku, gdje je prodavao voće“, rekao je Stevandić.

Dodao je da ne želi da bilo ko vrijeđa učesnike odbrambeno-otadžbinskog rata i da neće dozvoliti lažno predstavljanje. „U toj zadnjoj godini rata poginuli su članovi moje porodice. Neću dozvoliti da neko ko je tada bio na radnoj obavezi sebe predstavlja kao borca prve kategorije“, poručio je.

Predsjednik Skupštine istakao je da će u parlamentu biti uveden red i da neće biti „vrijeđanja, izrugivanja i prozivanja po ličnom osnovu“. Naglasio je da razumije povišene tenzije jer je počela predizborna kampanja, ali da to ne može biti opravdanje za neprimjereno ponašanje.

Na pitanje novinara o vezi boračkog statusa sa temom revizije, Stevandić je odgovorio da je riječ o „digresiji“ tokom rasprave, jer Dončić nije govorio o reviziji već je vrijeđao druge poslanike. „Htio sam da pokažem kako se o reviziji govori na osnovu papira, a ne uvreda“, rekao je.

Ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku, njegovim najbližima i saradnicima, pokrenulo je lavinu pitanja o stvarnoj cijeni tog „oprostа“. U javnosti sve češće odjekuje dilema da li je Republika Srpska za taj politički mir platila previsoku cijenu – i da li su u toj trgovini žrtvovani njeni interesi zarad privatnih koristi pojedinaca.

Posljednji potezi vlasti – povlačenje ključnih zakona u Narodnoj skupštini Srpske, izostanak priče o referendumu, prihvatanje budžeta koji mnogi nazivaju „neustavnim“ i promjene u retorici prema NATO-u – djeluju kao dijelovi šire slagalice, čiji se obris tek naslućuje.

Sve više se govori o mogućem aranžmanu koji bi mogao postati najskuplji politički dogovor u istoriji Srpske.

Sumnje su dodatno pojačane izjavom srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je u razgovoru za TV Hayat rekla da vjeruje u BiH i da joj odgovara saradnja sa NATO savezom, iako, kako tvrdi, to ne znači članstvo. „Bliža mi je Evropska unija nego BRIKS“, poručila je Cvijanovićeva, usput pominjući i mogućnost trgovine mineralnim resursima, o čemu se u javnosti već neko vrijeme špekuliše.

Upravo zbog toga, mnogi se pitaju – je li ono što je predstavljeno kao politička pobjeda, zapravo veoma skupa trgovina?

„Završena stvar“

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić podsjeća da je odavno upozoravala na dvije ključne teme koje se nalaze u središtu svih dogovora – državnu imovinu i NATO.

– Naš Zakon o nepokretnoj imovini stavljen je van snage na sramnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 18. oktobra. Tu smo vidjeli da Republika Srpska gubi svoju pregovaračku poziciju po pitanju imovine i da će to pitanje biti riješeno onako kako je to predvidio OHR. Oni imaju spreman Zakon o državnoj imovini, koji će provući kroz parlamentarnu proceduru ili će ga Šmit nametnuti. SNSD će, zatim, malo galamiti, a na kraju će na sve pristati, kao i na sve što je do sada nemetnuto – smatra Trivićeva.

Ona tvrdi da vlast u Srpskoj postepeno „kuva javnost“ i priprema teren za korake ka NATO-u.

– Iz izjava Cvijanovićeve se vidi da ona lagano kuva javnost. To su sad izjave i izjaviće da se javnost anestezira na to pitanje i da, kada do toga dođe, to bude završena stvar. Ona može da kaže da to ne prejudicira članstvo, ali se čine svi oni koraci koji prethode članstvu – navela je Trivićeva.

Trivićeva smatra i da između Milorada Dodika i Željke Cvijanović postoje duboke razlike u ključnim političkim stavovima.

– Da li je BiH moranje i da li je raspala i nemoguća, pošto je takva za njega, a za nju nije. Cvijanovićeva kaže da njoj ne smeta BiH. Kada je riječ o Istoku ili Zapadu, Dodik je tu rezolutno na strani Istoka, a Željka kaže da joj je bliža Amerika – rekla je ona.

„Dogovor koji tek treba da se vidi“

Politikolog Velizar Antić ocjenjuje da je jasno da je Dodik uspostavio novi kanal komunikacije sa administracijom Donalda Trampa.

– Sankcije su ukinute njemu i bliskim saradnicima, dok sa druge strane sankcije nisu ukinute SDS, što nam govori da ne stoji obrazloženje američke administracije da žele saradnju sa svim stranama, jer je očigledno da za neke i dalje važe sankcije. Takođe, obrazloženje da su sankcije ukinute jer su povučeni sporni zakoni u NS RS ne stoji, jer su sankcije uvedene mnogo prije izglasavanja ovih zakona i razlozi zbog kojih su uvedene su potpuno drugi u odnosu na navedeno obrazloženje – tvrdi Antić.

Prema njegovim riječima, iza svega se krije dogovor čije će se posljedice tek pokazati.

– Dodik i njegovi saradnici su dobili ukidanje sankcija, a šta će za uzvrat dobiti američka strana, tek ćemo da vidimo. Ono što nije dobro za Republiku Srpsku jeste mogućnost da je u dogovor uključena trgovina nadležnostima i prirodnim bogatstvima. Na nama je da pratimo šta se dešava i da ne dozvolimo da bilo šta od onoga što Srpska posjeduje bude predmet ove trgovine – upozorava Antić.

„Cijena lične koristi“

Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić nedavno je upozorio da se plaši da će javnost „na bolan i tragičan način“ saznati šta je vlast dala zauzvrat.

– Da li je to tih, što znamo zvanično, više desetina miliona konvertibilnih maraka za lobiranje, da li je to neki crni novac, da li je to neko prirodno bogatstvo, da li je to ulazak u NATO, da li je to konačno rješavanje imovine po OHR sistemu na nivou BiH, da li je to neka sedma stvar, mi to ne znamo, ali se plašim da ćemo na jedan bolan i tragičan način da saznamo. Čini mi se ćemo kroz nekoliko mjeseci znati šta smo mi to sve predali i šta je to sve založio Milorad Dodik, koje nadležnosti, koja bogatstva Republike Srpske, a sve da bi isključivo njegova lična korist bila zadovoljena – rekao je Vučinić.

Kao i krajem prošle, i ove godine ponovo je otvorena priča o državnoj imovini, odnosno zakonu koji to pitanje treba da uredi, međutim, kako stvari stoje, od toga neće biti ništa, jer u BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o ovom pitanju.

“To je ustaljena priča Bošnjaka. SNSD neće nikada glasati ni za jedan takav zakon i očekujemo da još bar dvoje iz opozicije ne glasa pa da to oborimo ako i dođe na dnevni red. To je obični politički pamflet i nadamo se samo da nemaju dogovor sa opozicijom iz Republike Srpske da to rade”, rekao je za “Nezavisne” Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

I u opozicionim partijama u Republici Srpskoj stvar je potpuno jasna, a to je da zakon o državnoj imovini neće proći i da je cilj cijele priče podizanje nacionalnih tenzija.

“SNSD, HDZ i SDA to tako rade i dogovaraju takve situacije. Tako se podižu nacionalne tenzije i sigurno je da od toga neće biti ništa i sve je u funkciji kampanje za izbore koja već uveliko traje”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste Za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Naime, ovaj put zakon o državnoj imovini u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić. Radi se o zakonu koji je ranije usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, i on je već bio u proceduri, međutim tadašnji članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Nebojša Radmanović (SNSD) i Marinko Čavara (HDZ) su glasali protiv toga da on dođe na dnevni red.

Obrazloženje Radmanovića i Čavare bilo je da Predsjedništvo BiH nije ni ovlašteno da predlaže zakone.

I ovaj put pitanje je da li će zakon koji su predložili Emrić, Mehmedović, Baručija i Hodžić uopšte doći pred poslanike, jer za tako nešto je potreban konsenzus Kolegijuma Predstavničkog doma u kojem sjede Denis Zvizdić (NiP), Čavara i Darko Babalj (SDS). Ako uzmemo u obzir da Čavare nema jer je na bolovanju, Babalj i Zvizdić bi trebali postići dogovor o zakonu o državnoj imovini, što je malo vjerovatno, gotovo nemoguće.

“Pitanje je da li ćemo mi do izbora uopšte imati redovnu sjednicu Predstavničkog doma. Ako bude ta redovna, biće zahtjev ponovo za smjenu Čavare, tako da ćemo izgleda do kraja imati samo hitne sjednice jer tu nema dopune dnevnog reda”, ispričao je za “Nezavisne” jedan od poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Što se tiče samog zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru, njega je Predsjedništvo BIH usvojilo 21. oktobra prošle godine, međutim zbog neodobravanja Čavare i Radmanovića on nikada nije došao pred poslanike.

U tom zakonu piše šta je državna imovina, pod kojim uslovima se može dati u zakup ili prodati, a predviđa se i osnivanje direkcije koja bi upravljala državnom imovinom te formiranje jedinstvenog registra.

Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, odlukom Pedija Ešdauna, tadašnjeg visokog predstavnika, a precizirano je da će tako biti sve dok bh. parlament ne usvoji zakon o imovini.

U Republici Srpskoj smatraju da je imovina riješena Dejtonskim mirovnim sporazumom i da Bosna i Hercegovina nema nikakve imovine jer ona pripada entitetima. S druge strane, Bošnjaci smatraju da je sva imovina na teritoriji BiH (šume, rijeke, poljoprivredno zemljište itd..) u vlasništvu države Bosne i Hercegovine i ne pristaju da o toj imovini na bilo koji način odlučuju entiteti.