VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanović odgovorila Izetbegoviću: Upravo po Ustavu svi su jednaki u BiH i ne piše da se bilo šta određuje brojčano

    Cvijanović odgovorila Izetbegoviću: Upravo po Ustavu svi su jednaki u BiH i ne piše da se bilo šta određuje brojčano

    Upravo prema Ustavu svi su jednaki i nigdje ne piše da se bilo šta određuje brojčano, a predsjednik SDA Bakir Izetbegović nastoji da to istakne u prvi plan, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Ali i oko brojeva bi se moglo popričati jer je popis iz 2013. godine manipulativno urađen. Dovoljno je samo sjetiti se kako u 20 kvadrata živi 10 ili više ljudi ili kako je na adresi fabrike, srušene tokom rata, prijavljeno da živi po nekoliko višečlanih porodica. Ali sve u svoje vrijeme – istakla je Cvijanović za Srnu pitana da prokomentariše izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića da je ona dužna da poštuje Ustav i osigura proporcionalnu zastupljenost svih naroda u institucijama.

    Cvijanović je rekla da je za sad dovoljno samo što sugeriše kako je tobože loše što je Bošnjaka, kako kaže Izetbegović, više od 50 odsto, a svedeni su na jednu trećinu vlasti.

    – Tako će i ostati. Ako išta i ostane nakon što tako sistematski, uz pomoć Kristijana Šmita i pravosuđa koje je on podredio sebi a ne pravnoj sigurnosti građana, gurate BiH u neizlječivi kolaps – poručila je Cvijanović.

  • Dodik: Poltrone iz CIK-a BiH primorali da glasaju, ja sam izabrani predsjednik

    Dodik: Poltrone iz CIK-a BiH primorali da glasaju, ja sam izabrani predsjednik

    Poltrone iz CIK-a BiH su primorali da glasaju o tome da se meni zabrani da budem predsjednik stranke, kaže predsjednik Milorad Dodik, komentarišući to što je Sud BiH uputio dopis CIK u kojem je kako se navodi “razjasnio pravne posljedice presuda Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštivanje odluka Kristijana Šmita”.

    Naime, Sud je naveo da Dodik “ne može biti predsjednik SNSD”.

    – To govori o njihovoj bolesnoj ambiciji. Јedino neapsurdno rješenje je naša samostalnost. Јa jesam izabrani predsjednik, ali nisam predsjednik odlukom Suda, koja je vanustavna. Ne potpisujem akte iz praktičnog razloga, da to ne posluži ljudima iz Suda. Naš cilj je održati odnose sa Rusijom, Srbijom, Mađarskom i postaviti na najbolji strateški nivo saradnju sa Donaldom Trampom – kaže Dodik.

    Istakao je da “ako hoćete BiH vratite na Dejton, ako nećete razićemo se”

  • CIK odbio dva prigovora SNSD-a

    CIK odbio dva prigovora SNSD-a

    Centralna izborna komisija odbila je danas, 20. oktobra, dva prigovora SNSD-a zbog navodnog preuranjenog vođenja kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, od strane više opozicionih stranaka u Srpskoj.

    Oba prigovora su proglašena nedopuštenim.

    Riječ je o prigovoru protiv SDS-a i pokreta „Svojim putem“. SNSD je prigovorio da su te dvije stranke vodile preuranjenu kampanju zato što je Igor Radojičić, kao predsjednik pokreta „Svojim putem“, nedavno u programu jedne televizije afirmativno govorio o Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika RS.

    Takođe, SNSD je uputio i prigovor protiv PDP-a, jer je Branislav Borenović, član te stranke, za jedan medij govorio o podršci kandidatu SDS-a, prenosi Raport.

    CIK je jednoglasno odlučio da ni Pokret „Svojim putem“, niti PDP nisu politički subjekti ovjereni za učešće na prijevremenim izborima, te da stoga ne mogu ni voditi preuranjenu kampanju, pa su prigovori SNSD-a odbijeni.

    Na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su zakazani za 23. novembar, pravo glasa imaće 20.531 birač koji živi ili boravi izvan Bosne i Hercegovine.

    Ovaj podatak dostavila je Centralna izborna komisija BiH, nakon što je 14. oktobra istekao rok za registraciju novih birača koji glasaju izvan BiH.

    Centralni birački spisak za ove izbore u RS, prema ranije utvrđenim rokovima, biće zaključen 3. novembra u ponoć, kada će biti poznat ukupan broj birača koji će moći birati predsjednika RS, nakon što je CiK u avgustu ove godine Miloradu Dodiku oduzeo mandat na ovoj funkciji.

  • Nenad Nešić dao kauciju od 1,37 miliona KM da mu se ukinu mjere zabrane

    Nenad Nešić dao kauciju od 1,37 miliona KM da mu se ukinu mjere zabrane

    Sud Bosne i Hercegovine je juče, 20. oktobra, od osumnjičenog Nenada Nešića prihvatio kaucija od 1.370.000 KM da bi mu se ukinule mjere zabrane.

    “I to mjera zabrane putovanja i mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu, dok će se kontrola neophodnosti daljeg trajanja preostale izrečene mjere zabrane sastajanja s određenim osobama, koja i dalje egzistira osumnjičenom Nenadu Nešiću, izvršiti u periodu određenim posljednjim rješenjem o kontroli mjera zabrane Suda BiH”, navodi se u saopštenju Suda BiH.

    Ističu da je osumnjičeni posebno upozoren da će se prihvaćena kaucija ukinuti, a osumnjičenom odrediti pritvor ukoliko se ne odazove na poziv Suda ili Tužilaštva, a izostanak ne opravda ili ako se protiv njega pojavi neki drugi zakonski osnov za pritvor.

    “Izrečena mjera obezbjeđenja prisustva može trajati do pravomoćnog okončanja krivičnog postupka ili do drugačije odluke Suda”, dodaje se u saopštenju.

    Sud Bosne i Hercegovine je donio ovo rješenje u predmetu Esad Avdić i drugi. Sa ovim rješenjem se saglasilo Tužilaštvo BiH.

    Podsjećamo, po naredbi tužioca 26. decemra 2024. godine uhapšeni su Nešić Nenad, ministar bezbjednosti BiH, Milan Dakić, direktor Puteva Republike Srpske, Mladen Lučić i još četiri lica.

    Kao je tada saopšteno iz Tužilaštva BiH oni su uhapšeni u istrazi koju Tužilaštvo BiH sprovodi zajedno sa Upravom za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u predmetu za koruptivna krivična djela.

    Iz Suda BiH 16. maja 2025. godine potvrđeno da je ukinut pritvor Nenadu Nešiću.

    Njemu su tada izrečene mjere zabrane putovanja, obaveznog povremenog javljanja državnom organu i zabrana sastajanja s određenim osobama.

  • Policajci u BiH pali zbog mita – poznata i njihova imena

    Policajci u BiH pali zbog mita – poznata i njihova imena

    Adnan Duhović i Nermin Džindo uhapšeni su u jutrošnjoj akciji MUP-a KS, saznaje portal “Avaza”.

    – Po nalogu i pod nadzorom postupajućeg tužioca KTKS, policijski službenici Uprave policije MUP-a KS rano jutros započeli su realizaciju operativne akcije kodnog naziva „Abstergo“ zbog koruptivnih krivičnih djela za koja se sumnjiče dva policijska službenika Policijske uprave Centar – potvrđeno je ranije jutros iz Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo.

     

     

    U toku su pretresi, navedeno je jutros iz MUP-a KS.

    Dvojica policajaca sumnjiče se za krivična djela Primanje dara ili drugih oblika koristi i Zloupotreba položaja ili ovlaštenja, dodaju.

    Više informacija bit će poznato tokom dana.

  • Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Naša zakonska obaveza jeste da počnemo pregovore o najnižoj plati. Ono što je pozitivno jeste da su svi za povećanje, ali nakon analize svih makroekonomskih parametara. Ubrzo ćemo zakazati novu sjednicu”, kazao je Danijel Egić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske.

    Dodao je da juče, 20. oktobra održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te da je zadovoljan sastankom, jer su svi saglasni da se minimalac mora povećati.

    Pojasnio je da u javnosti postoje oprečna mišljenja na ovu temu.

    “Imamo one koji su za povećanje minimalca ali i one koji smatraju drugačije. Nakon svih analiza nadamo se da ćemo postići dogovor koji nismo od 2018. godine. Obično je Vlada bila ta koja je na kraju donosila konačno odluku. A povećanje minimalca nije samo želja već i potreba tržišta koje diktira situaciju jer radnici odlaze”, kaže Egić.

    Pojasnio je da se nekada moraju povući i neke nepopularni poteze ako se želi zadržiti radnu snagu.

    “Alternativa jeste uvoz radne snage međutim ipak treba da se fokusiramo na domaću radnu snagu. Posebno što neki naši radnici žele da se vrate nazad, a naš korak ka pomoći jeste povećanje najniže plate. Mislim da ćemo se i dalje držati diferencirane stope jer smo time ipak postigli određene rezultate”, ističe Egić.

    Kako je reako Vlada je mnogo učinila za nisko produktivne grane koje ostvaruje povlastice na račun budžeta.

    “Svjesno smo da određene grane mogu povećati minimalac a neke i ne i razgovaraćemo u tom pravcu”, poručio je Egić.

    Zaključio je da je sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta usvojen i novi Poslovnik čime je kako je rekao odblokiran rad ovog tijela.

    “Juče smo se, uz nekoliko pripremnih sjednica, lako dogovorili i našli rješenja kojima su svi zadovoljni. Novi poslovnik omogućiće efikasniji rad”, naveo je Egić za RTRS.

  • Sastanak Rubio-Lavrov odložen do daljnjeg – da li se odlaže i samit u Budimpešti

    Sastanak Rubio-Lavrov odložen do daljnjeg – da li se odlaže i samit u Budimpešti

    Najavljivani ovonedjeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova za sada je odložen, prenio je SI-En-En pozivajući se na neimenovane dobro upućene izvore.

    Ovim odlaganjem susreta šefova diplomatija SAD i Rusije odlaže se i očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, naveli su izvori.

    Tramp je u četvrtak nakon telefonskog razgovora sa Putinom rekao da su se njih dvojica “saglasili da će sljedeće nedjelje biti održan sastanak savjetnika na visokom nivou”.

    – Tim Sjedinjenih Američkih Država za pripremne sastanke predvodiće državni sekretar Marko Rubio, zajedno sa drugim zvaničnicima – objavio je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Za sada nije jasno zašto je odložen sastanak Lavrova i Rubija, ali jedan od izvora američke TV mreže je rekao da su Rubio i Lavrov imali različita očekivanja u vezi sa mogućim okončanjem rata u Ukrajini.

    Rubio i Lavrov su u ponedjeljak imali telefonski razgovor i razgovarali o sljedećim koracima nakon razgovora dvojice predsjednika prošle nedjelje o mogućem okončanju sukoba u Ukrajini, navodi se u kratkom izvještaju Stejt departmenta.

    Rubio je ocijenio predstojeći sastanak kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rusko-ukrajinskog rata, u skladu sa vizijom predsjednika Trampa, navodi se u izvještaju.

    Kremlj je, u međuvremenu, opisao razgovor Putin-Tramp kao konstruktivnu diskusiju koja se bavila “mogućim konkretnim koracima za sprovođenje dogovora koje su Tramp i Putin postigli tokom telefonskog razgovora”.

    Izvor upoznat sa situacijom rekao je za Si-En-En da su američki zvaničnici nakon razgovora Rubija i Lavrova ocijenili da ruski stav nije dovoljno prilagođen i “ne odstupa od maksimalističkih očekivanja”.

    Za sada Rubio vjerovatno neće preporučiti da se sastanak Putina i Trampa održi sljedeće nedjelje, ali Rubio i Lavrov bi mogli ponovo da razgovaraju ove nedjelje.

    – Predsjednik Tramp je dosljedno radio na pronalaženju mirnog i diplomatskog rješenja kojim bi se okončao ovaj besmisleni rat i zaustavilo ubijanje. On će učiniti sve što je u njegovoj moći da se postigne mir – izjavila je za Si-En-En zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

  • Strah od “lošeg mira” u EU

    Strah od “lošeg mira” u EU

    Saveznici Ukrajine utrkuju se s vremenom kako bi ojačali pregovaračku poziciju Kijeva pred očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina.

    Prema pisanju Politica, među zapadnim diplomatama raste zabrinutost da bi dvojica lidera mogli postići sporazum o prekidu vatre koji bi mogao ugroziti sigurnost cijele Evrope.

    Na predstojećem samitu u Briselu, evropski čelnici planiraju usaglasiti paket podrške predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kako bi Ukrajina ušla u eventualne pregovore sa što jačom pozicijom. Kako navode izvori uključeni u pripreme sastanka, plan se oslanja na tri ključna stuba – povećanje finansijske pomoći Kijevu, dodatne isporuke oružja ukrajinskoj vojsci i novi talas sankcija usmjeren protiv ruske ekonomije.

    Utrka među saveznicima

    Ova diplomatska ofanziva uslijedila je nakon što je Trump ponovo promijenio ton o ratu, izjavivši da je otvoren za zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta – samo nekoliko sedmica nakon što je sugerisao da bi Ukrajina mogla povratiti svu svoju teritoriju. Njegove nove izjave izazvale su zabrinutost u Evropi da bi mogao natjerati Zelenskog da preda dio teritorije Rusiji, što bi, prema ocjenama evropskih zvaničnika, bilo katastrofalno ne samo za Ukrajinu nego i za cijeli kontinent.

    „Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi ti napori su dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas u Luksemburgu. „Rusija razumije samo snagu.“

    Zelenski je najavio da će od evropskih partnera zatražiti isporuku krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk za ukrajinsku vojsku, nakon što se iz Vašingtona vratio bez konkretne podrške.

    Pored vojne pomoći, evropske zemlje se približavaju dogovoru o još dva elementa podrške: novom, 19. paketu sankcija usmjerenom na ruske finansijske kanale i planu da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za obezbjeđenje oko 140 milijardi eura za Ukrajinu. Ti fondovi, prema diplomatskim izvorima, Kijevu su prijeko potrebni i poslali bi signal Putinu da Ukrajina ima kapacitet da nastavi otpor najmanje još dvije godine.

    Očekuje se da će se Zelenski liderima obratiti u četvrtak – uživo ili putem video linka – kako bi zatražio nastavak i jačanje evropske podrške.

    „Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tokom i poslije bilo kakvog primirja i zato ove sedmice pozivam Koaliciju voljnih“, izjavio je britanski premijer Kir Starmer. „Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i posvećen sam intenziviranju naših napora da osakatimo Putinovu ratnu mašineriju.“

    Orbanov faktor

    Samit Evropskog savjeta odvija se u sjeni najavljenog susreta Trumpa i Putina u Budimpešti, gdje bi se moglo razgovarati o uslovima mogućeg primirja. Taj susret dolazi nakon Trumpovog angažmana u posredovanju prekida vatre u Gazi.

    Domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orban, poznat je kao Trumpov saveznik i jedan od rijetkih evropskih lidera koji su zadržali bliske odnose s Putinom tokom rata, što već dugo izaziva negodovanje u Briselu. Orban je više puta blokirao uvođenje novih sankcija protiv Rusije i insistirao da „rat u Ukrajini nije evropski problem“.

    Prema navodima jednog evropskog diplomate, pojedine zemlje planiraju lobirati da prisustvuju sastanku Trump–Putin, ali i da se za Zelenskog osigura mjesto za pregovaračkim stolom. Najveći strah evropskih vlada jeste da bi Trump mogao stati na Putinovu stranu i izvršiti pritisak na Kijev da prihvati ruske zahtjeve, što bi uključivalo i ustupanje teritorija na istoku zemlje.

    Među diplomatama vlada i sumnja u iskrenost Putinovih najava o pregovorima, jer ih mnogi vide kao pokušaj kupovine vremena.

    Neka Putin plati

    Jedna od ključnih tema samita biće prijedlog da se 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Evropi upotrijebi za tzv. „reparacijski kredit“ Ukrajini. Taj novac bi, prema planu, bio vraćen Rusiji samo u slučaju da Moskva u budućnosti pristane da plati ratnu odštetu.

    Iako su pojedine zemlje, poput Belgije, izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica po finansijski sistem, očekuje se da će lideri EU odobriti da Evropska komisija pripremi pravni okvir za ovu odluku.

    „Očekujemo da Evropski savjet ovdje donese političku odluku o korištenju ove zamrznute ruske imovine i ovlasti Komisiju da podnese odgovarajuće zakonske prijedloge“, rekao je jedan zvaničnik njemačke vlade.

    U međuvremenu, Kallas je najavila da će EU vjerovatno usvojiti i 19. paket sankcija, usmjerenih na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi da zaobiđe postojeće mjere.

    Strah od podjele zemlje

    Glavni strah među evropskim vladama jeste mogućnost da Putin uvjeri Trumpa da pritisne Kijev da se odrekne dijela teritorije. Trump je već izjavio da bi rat trebalo „zamrznuti“ na sadašnjim linijama fronta, pri čemu bi, kako je rekao, „78 posto Donbasa ostalo u ruskim rukama“. „Ostavite to kako je sada, mogu kasnije da pregovaram o nečemu“, dodao je.

    Jedan evropski diplomata upozorio je da bi takav scenario izazvao paniku, naročito u baltičkim državama, koje strahuju da bi upravo one mogle biti sljedeće mete ruskih ambicija. To bi, prema njegovim riječima, pokrenulo „masovno naoružavanje širom Evrope“.

    Kaja Kallas je jasno poručila da EU ne bi smjela podržati nikakav dogovor koji bi značio odricanje Ukrajine od teritorije. „Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako se samo odreknemo teritorija, to šalje poruku svima da možete jednostavno upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti ono što želite“, zaključila je Kallas.

  • Radnici Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka dobili poziv za pregovore

    Radnici Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka dobili poziv za pregovore

    Sindikalna organizacija ЈU “Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje” Banjaluka saopštila je da su radnici Centra dobili poziv za pregovore kod osnivača.

    Obavještaju korisnike da je rješenje na pomolu, te mole za još malo strpljenja, uz želju da Centar od sutra radi u punom kapacitetu.

    Radnici Centra još jednom poručuju svima da je njihova borba od početka čista i da dječija prava nikada niko iz ove ustanove ne bi povrijedio.

    Za sve nedoumice tokom štrajka, koje su radnici imali, za pomoć su se obratili i Ombudsmenu za djecu Republike Srpske, te dobili odgovor koji su i ranije znali.

    Takođe, obavještavaju roditelje da će ih o ishodu današnjih pregovora obavijestiti na vrijeme.

    – Јednom vaspitač – uvijek vaspitač – zaključuje se u saoppštenju Sindikalne organizacije ЈU Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, piše RTRS.

  • Bijela kuća nastoji da očuva uzdrmani sporazum između Izraela i Hamasa

    Bijela kuća nastoji da očuva uzdrmani sporazum između Izraela i Hamasa

    Bijela kuća nastoji da očuva sporazum o primirju između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas uprkos zabrinutosti da bi premijer Izraela Benjamin Netanijahu mogao da pokrene totalni napad na okupiranu palestinsku enklavu i tako poništi sporazum postignut uz posredovanje SAD, rekli su danas neimenovani američki zvaničnici.

    Potpredsjednik SAD DŽej Di Vens danas bi trebalo da doputuje u Izrael gdje će se pridružiti Stivu Vitkofu, Trampovom mirovnom izaslaniku za Bliski istok i DŽaredu Kušneru, predsjednikovom zetu, koji su bili ključni u posredovanju u postizanju sporazuma, prenosi Njujork Tajms.

    U međuvremenu američki predsjednik Donald Tramp je upozorio da će dozvoliti izraelskim snagama da “iskorene Hamas ako se nasilje u enklavi nastavi”.

    – Postigli smo dogovor sa Hamasom da će biti veoma dobri. Ponašaće se pristojno. Biće fini. Ali ako ne budu, mi ćemo otići i iskorijenićemo ih ako budemo morali. Biće iskorijenjeni. Oni to znaju – rekao je Trampu ponedjeljak novinarima u Bijeloj kući.

    Novi talas nasilja u Pojasu Gaze koji je izbio u nedjelju pokazao je krhkost desetodnevnog primirja, navodi američki list.