VRBAS Media

Autor: INFO

  • Opozicija u RS-u: Ako za 15 dana BN TV ne dobije digitalni signal idemo pred zgradu RTRS-a

    Opozicija u RS-u: Ako za 15 dana BN TV ne dobije digitalni signal idemo pred zgradu RTRS-a

    Opozicija u Republici Srpskoj najavila je nove proteste, ovaj put pred zgradom RTRS-a, ukoliko RTRS u roku od 15 dana ne uključi BN TV u digitalni sistem MUKS-A, kao što su učinili sa ATV-om.

    Kako su rekli predstavnici poslaničkih grupa SDS-a, PDP-a, DNS-a i SPS-a o tome su uputili zajednički pisani zahtjev direktoru Regulatorne agencije za komunikacije BiH, članovima Vijeća ove agencije i direktoru Radio-televizije Republike Srpske.

    Također su zatražili da se sve TV stanice koje ostanu bez analognog signala narednih dana uključe u digitalni MUKS-A na lokacijama Banja Luka, Mostar i Sarajevo u roku od 30 dana.

    “Suština našeg obraćanja je omogućiti BN TV-u uključivanje u isti sistem kako bi pokrivenost njihovog programa bila dostupna svim građanima RS -a. Tehnički kapaciteti za to postoje i naš zahtjev je opravdan jer ga traže i građani Republike Srpske koji su ostali bez signala BN-a, ali i drugih televizija”, rekao je Miladin Stanić, šef Kluba poslanika SDS -a u NSRS-u.

    On je dodao da je nakon protesta održanih 2. oktobra režim mnogo labaviji.

    “Sada su na klimavim nogama. Osim krađe, na vidjelo su izašle i ružne neprimjerene stvari lidera SNSD-a”, rekao je Stanić.

    Poslanik Nebojša Vukanović rekao je da je obaveza svih televizija da dobiju signal i da neće odustati od pokušaja da vrati signal BN TV-a i bilo kojoj drugoj televiziji.

    “Ne radi se ni o kakvoj borbi za nečiji interes, već se radi o borbi protiv diskriminacije. Opremu su dobili na korištenje od Vijeća ministara i nisu je kupili. Zato je njihova obaveza da ga daju svim komercijalnim televizijama, koje su ga ranije koristile i koje ispunjavaju uslove da uz naknadu koriste MUKS-A i emituju digitalni signal”, rekao je Vukanović.

    Šef kluba DNS-a u NSRS-u Duško Ivić rekao je da će DNS ustrajati u svojim zahtjevima protiv medijskog mraka i kontrole medija od strane vlasti u RS-u. On je pozvao vlast da podnese ostavku i rekao da nakon skandala i hapšenja ova vlada više nema legitimitet.

    “Vrijeme je da podnese ostavku, ne samo vlade nego i ministra zdravlja. Ovih dana vidimo neke spin-off informacije u vezi s opskrbom kisikom, samo zato što su kisik nabavljale kompanije koje za to nisu imale papire”, rekao je Ivić.

  • Nema poskupljenja struje u Srpskoj

    Nema poskupljenja struje u Srpskoj

    Stanovništvo u Srpskoj može biti mirno, nema poskupljenja struje, potvrdio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH u emisiji “Direktno” ATV-a. Za sada i privrednici mogu biti mirni.

    “Neće se povećati cijena struje za stanovništvo u Republici Srpskoj i mi ćemo i dalje ostati zemlja sa najnižom cijenom električne energije”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Mi imamo jedan kvantum koji izvozimo i bićemo fer prema našim ljudima u Republici Srpskoj. I taj kvantum koji će maksimalizovati cijenu u tom pogledu biće dovoljan da pokrije naš debalans ovdje koji ostvarujemo. Negdje kad se smanji ili stabilizuje ta kriza onda ćemo sjesti i učiniti minimalne korekcije koje su potrebne vezano i za industriju i da u tom pogledu održimo jednu stabilnost u tom pogledu”, dodaje Dodik.

    Velika energetska kriza zahvatila je Balkan. Cijene energenata pa i struje svakodnevno rastu, ali to pogoduje “Elektroprivredi Republike Srpske”, kažu u ovom preduzeću, jer struju na tržištu prodaju po većim cijenama. Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede RS” kaže da će preduzeće ostvariti rekordnu dobit ove godine i da se ne razmišlja o poskupljenju struje.

    “Ostvarićemo značajne viškove u ovoj godini koji će nam omogućiti da sljedeće godine nema nikakvih pomjeranja cijena električne energije i mislim da je to važna informacija za građane da se ne uznemiravaju zato što već vidimo Federacija BiH razmišlja o povećanju cijena električne energije. Vidimo da su cijene u Srbiji i Hrvatskoj otišle drastično”, rekao je Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske”.

    U regionu, cijene struje za domaćinstva kreću se od 46 do 60 evra po megavat-času, a za privredu od 55 do 100 evra po megavat-času. Cijena struje za domaćinstva u Srpskoj je 25 evra po megavat-času, za privredu od 39 do 60 evra po megavat-času. Tako će ostati i u narednom periodu.

    “Oni će biti mirni i znaju da smo, da imamo intenciju da ostanemo najpovoljniji i ne želimo da talasamo u ovom periodu dok korona ne prođe. Nadamo se da će se i privreda stabilizovati”, rekao je Luka Petrović.

    U ERS-u kažu da su uspjeli da amortizuju manjak padavina, šest mjeseci nerada HE Dubrovnik, produženi remont RITE Ugljevik. Prošle godine reorganizovana su distributivna preduzeća ERS-a i u prvoj polovini ove godine ta su preduzeća pozitivno poslovala.

  • Kimova sestra pred ključnim zadatkom: Povratak “vjesnica mira”

    Sestra Kima Jong Una, Kim Jo Jong, želi po svoj prilici da organizuje susret sa Južnom Korejom na najvišem nivou.

    Od ponedjeljka Sjeverna i Južna Koreja ponovo mogu međusobno da komuniciraju. Prvi put u posljednja dva mjeseca državni službenici dvije zemlje su telefonirali međusobno, i to nakon što je Sjeverna Koreja otvorila dvije linije.

    Tim potezom je, kako se pretpostavlja, započeo proces novog političkog približavanja.

    Izjave obje strane to potvrđuju. Ministarstvo ujedinjenja Južne Koreje saopštilo je da je otvaranje telefonskih linija stvorilo pretpostavke za ponovno uspostavljanje unutarkorejskih veza, a KCNA, državna novinska agencija Sjeverne Koreje, ovaj korak označila je kao pokušaj uspostavljanja “trajnog mira” na Korejskom poluostrvu.

    Ovo bi ponovo u fokus moglo vratiti Kim Jo Jong. Sestra shevernokorejskog lidera Kima Jong Una je, po sjevernokorejskim navodima, zadužena i odgovorna za politiku te zemlje prema Južnoj Koreji. Ali njen uticaj je dosta veći: južnokorejska tajna služba je Kimovu sestru, za koju se procjenjuje da ima 34 godine, još prije godinu dana označila kao “defakto broj dva”.

    Ona se upravo popela i u zvaničnoj hijerarhiji. Vrhovna narodna skupština nju je, zajedno sa još šest funkcionera, izabrala u Komisiju za državne poslove. Vrhovni organ sjevernokorejske vlade vodi njen brat. U Radničkoj partiji Kim Jo Jong obavlja dužnost zamjenika šefa jednog odjeljenja u Centralnom komitetu. U sljedećem koraku ona bi mogla da se nađe i u politbirou. Na partijskom kongresu početkom ove godine ona ipak nije napravila taj korak u karijeri, iako su neki očekivali da bi to moglo da se dogodi.

    Uspon Kimove sestre počiva na vrlo tijesnoj vezi i međusobnom povjerenju koje se razvijalo godinama. Brat i sestra su zajedno proveli razdoblje između 1996. i 2000. godine u jednoj privatnoj školi u Bernu, glavnom gradu Švajcarske, gdje je, po nekim navodima, sestra imala bolje ocjene od brata. Tokom boravka u Švajcarskoj bili su suočeni sa bijegom njihove tetke i njene porodice u SAD, kao i s rakom dojke od kojeg je oboljela njihova majka. Nakon povratka i završetka školovanja Kim Jo Jong je radila kao lična sekretarica za njihovog oca Kima Jong Ila.

    Tadašnjeg vođu je, sudeći po pisanju lista Džon ang Ilbo, toliko impresionirala svojim političkim talentom da joj je navodno rekao da bi ona, da je muško, postala njegova nasljednica. Nakon očeve smrti krajem 2011. godine ona je, kako se tvrdi, takođe kao lična sekretarica pomogla svom bratu da učvrsti moć. Zvanično, njena karijera je počela u odjeljenju Radničke partije za propagandu i agitaciju, koje se brine o javnoj prezentaciji Kima Jong Una i njegove politike. Već 2015. godine ona je preuzela rukovođenje tim sektorom.

    “Princeza s otrovnim jezikom”
    Čini se da je i mladi lider uvjeren u sposobnosti svoje sestre. Kao njegova zamjenica Kim Jo Jong je otputovala i na ceremoniju otvaranja Zimskih olimpijskih igara 2018. u Pjongčangu kao i na sahranu supruge bivšeg južnokorejskog predsjednika Kima Dae Junga.

    U dva susreta s predsjednikom SAD Donaldom Trampom ona je učestvovala kao članica sjevernokorejske delegacije. Južnokorejski mediji su je zbog toga prozvali “vjesnicom mira”.

    Međutim, odnosi dvije Koreje su ubrzo brzo zahladnili nakon propasti samita u Hanoju. U junu 2020. Sjeverna Koreja je digla u vazduh Kancelariju za vezu na granici sa Južnm Korejom, zbog toga što Južna Koreja nije podržala ukidanje sankcija UN protiv Sjeverne Koreje. Pjongjang je kasnije prekinuo telefonske linije zbog propagandnih balona koje su južnokorejski aktivisti “slali” u smjeru sjevera.

    Imidž Kim Jo Jong se vremenom transformisao od “ikone korejsko-korejskih veza” do “princeze s otrovnim jezikom”, kako piše Japanac Jodži Gomi, dobar poznavalac prilika u Sjevernoj Koreji. Kimova sestra je Seulu zaprijetila zbog balona i vojnim mjerama. Američku vladu Džoa Bajdena je upozorila da budu oprezni “ako Vašington i ubuduće želi mirno da spava”.

    Nedavno je oštro kritikovala južnokorejskog predsjednika Muna Džae-ina zato što je sjevernokorejsku raketnu probu nazvao provokacijom. “Ako Mun nastavi u tom tonu da kleveće Sjevernu Koreju, onda će doći do “totalne blokade” korejsko-korejskih odnosa”, rekla je ona.

    Međutim, prije nedjelju dana ona je promijenila ton. Sjeverna Koreja će učestvovati na novom unutarkorejskom susretu na vrhu, ponovno će otvoriti Kancelariju za vezu na granici i, pod uslovom da Južna Koreja odustane od svoje “neprijateljske politike”, zvanično proglasiti kraj Korejskog rata, saopštila je ona. Prije toga je pozdravila prijedlog predsjednika Muna, koji je pred Generalnom skupštinom UN najavio takvu deklaraciju, i nazvala ju je “zanimljivom i dobrom idejom”.

    Ti novi tonovi su jasan signal da Kimov režim želi da poboljša odnose sa Južnom Korejom, i to još dok je Mun na predsjedničkom položaju. Vremena nema puno. Munov mandat završava u maju 2022. godine, a nakon njega u Plavu kuću, sjedište predsjednika Južne Koreje u Seulu, mogao bi da se useli predstavnik konzervativne opcije, koja tradicionalno nije sklona Sjevernoj Koreji.

    Čini se da se nazire podjela posla između brata i sestre tokom idućih mjeseci. Vođa Kim Jon Un bi, pomoću novih testova naoružanja i oštrije retorike, trebalo da vrši pritisak na SAD kako bi Vašington pristao na ustupke po pitanju sankcija. Istovremeno, Kim Jo Jong bi u svojoj novoj interpretaciji uloge “vjesnice mira” trebalo da pokuša da ispregovara novi susret na vrhu između Muna i svog brata.

    Za susret s Kimom Južna Koreja bi trebalo da se “revanšira” ublažavanjem državnih sankcija. Ako to Kimovoj sestri pođe za rukom, to bi značilo da je majstorski položila prvi veliki ispit na političkoj sceni.

  • Kakva je sudbina Tegeltijine odluke o razrješenju Podžića

    Kakva je sudbina Tegeltijine odluke o razrješenju Podžića

    Da li će ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Sifet Podžić biti razriješen te dužnosti ili će odluka predsjedavajućeg Savjeta ministara, Zorana Tegeltije o njegovoj smjeni doživjeti fijasko, biće poznato na prvoj narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Tegeltija je, naime, u utorak donio odluku o smjeni Podžića, nakon što je on samoinicijativno odgodio zajedničku vojnu vježbu Oružanih snaga BiH i Vojske Srbije, koja je trebala biti održana na Manjači kod Banjaluke ovog mjeseca.

    Obrazlažući svoju odluku o smjeni Podžića, Tegeltija je istakao da je ministar prekršio Zakon o odbrani BiH u načinu rada i odlučivanja i „jednostranim potezima narušio vladavinu prava i unutrašnje povjerenje, kao i diplomatske odnose i inostranu saradnju“.

    Podžić, kako je dodao Tegeltija, nije mogao donijeti odluku o odgađanju vježbe, a da prethodno o tome nije raspravljalo Predsjedništvo BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik je već zaprijetio krivičnom prijavom protiv Podžića jer je, tvrdi on, prekršio Ustav. S druge strane druga dvojica članova Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović su podržali Podžića navodeći da je njegova „odluka bila razumna i opravdana ako se ima u vidu trenutna pogoršana epidemiološka situacija“.

    Tvrde da je predviđena vojna vežba samo prolongirana i da će biti održana u skladu s odlukom Predsjedništva BiH, kada se za to steknu potrebni uslovi.

    Vojna vježba Vojske Srbije i Oružanih snaga BiH trebala je biti održana od 9. do 16. oktobra na Manjači, a Podžić tvrdi da ju je otkazao „zbog loše epidemiološke situacije u zemlji te zbog malog broja vakcinisanih pripadnika Oružanih snaga”.

    Odluka o smjeni ministra odbrane upućena je u Parlamentarnu skupštinu BiH na odlučivanje, pa se već otvorila rasprava u javnosti da li će ona doživjeti neuspjeh s obzirom na to da bez SDA, čiji je Podžić kadar, ali i glasova drugih sarajevskih stranaka, SNSD neće imati većinu u Predstavničkom domu PSBiH, pa samim tim ni dovoljan broj ruku koji će glasati za ovu odluku.

    Delegat SNSD u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Dušanka Majkić rekla je za Srpskainfo da je rano davati prognoze kakvu će sudbinu doživjeti odluka o smjeni Podžića s obzirom na odnos snaga u PD PSBiH.

    Dušanka Majkić
    – Vjerovatno neće dobiti podršku kako sada stvari stoje, ali ne želim da to prejudiciram. Treba sačekati i vidjeti šta će se desiti. Međutim, da se u ovoj zemlji slijede procedure i zakoni, Podžić bi trebao da bude smijenjen – kategorična je Majkićeva.

    Ona ističe da Podžić nije mogao donijeti odluku bez prethodnog stava Predsjedništva BiH o tom pitanju. Majkićeva, koja je i zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH, kaže da ministar odbrane ne može odgađati zajedničku vježbu jer je Predsjedništvo kolektivni šef Oružanim snagama BiH.

    – Dakle, ne jedna ili dva člana Predsjedništva, već sva tri člana. Riječ je o frapantnom kršenju i Ustava i zakona od strane Podžića. Jasno je da je razlog koji je naveo za odgađanje vježbe samo izgovor. Pravi razlog odgađanja vježbe je taj što je trebalo da dođe Vojska Srbije. Bošnjaci ne žele nikakve vježbe sa Vojskom Srbije ali to neće javno da kažu jer to ne bi bilo mudro. Evidentno je da je to razlog odgađanja vježbe – kaže Majkićeva.

    Ona podsjeća da je proteklih par mjeseci održano nekoliko vojnih vježbi u BiH, između ostalog i ona na kojoj je bilo više od 1.000 osoba, ali se tada nije povlačilo pitanje epidemiološke situacije.

    – Sada je problem 200 ljudi koji su trebali da učestvuju na vježbi. Vidi se da je njima problem Srbija, a ne vježbe. Bošnjaci nastavljaju da rasturaju BiH na sve načine, umjesto da sjednu i da se napravi dogovor u ovoj zemlji. Međutim, oni neće da se dogovaraju već žele da nameću. E, ako je tako, da vidimo dokle će ih to nametanje odvesti – kaže Majkićeva.

    Ona ističe da ni zamjenik ministra odbrane iz reda srpskog naroda, a ni najviše pozicionirani oficir u Oružanim snagama BiH, nisu znali da će vježba biti otkazana. Ako je u pitanju epidemiološka situacija, kako dodaje Majkićeva, zar ne bi bilo logično da su sjeli svi zajedno u Ministarstvu odbrane i razgovarali o tom problemu, umjesto što se odluka donijela u tajnosti bez ikakve konsultacije sa bilo kim.

    Poslanik SDP u Predstavničkom domu PSBiH, Saša Magazinović vjeruje kako odluka o smjeni Podžića neće proći u pralamentu.
    Saša Magazinović
    On tvrdi da je toga svjestan i Tegeltija, ali da je pitanje smene pokrenuo kako bi se „poslanici iz Srpske bezbolno vratili u parlament“.

    – Znaju i oni da do smjene neće doći jer neće imati dovoljno ruku koje će potvrditi smjenu. Neće niko glasati za smjenu, osim SNSD i opozicije iz Srpske. Opozicija iz Republike Srpske će morati glasati za smjenu jer su pod žestokim uticajem SNSD i plaše se da će ih neko etiketirati kao izdajnike. Vjerujem da za smjenu Podžića neće glasati više od 13 poslanika, dok će ostalih 29 biti ili protiv ili uzdržani – tvrdi Magazinović za Srpskainfo.

    Za razliku od Magazinovića, poslanica Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH, Mirjana Marinković-Lepić, nije željela da ulazi u procjene da li će Tegeltijina odluka biti prihvaćena u parlamentu. Ona ističe da će njen stav zavisiti od toga šta budem čula na sjednici parlamenta.

    – Želim prvo da vidim Tegeltijino obrazloženje za smjenu i činjenice kojima se služio pri donošenju te odluke, a onda želim da čujem protuargumente od ministra Podžića – ističe Marinković-Lepić za Srpskainfo.

    Ona kaže da epidemiološka situacija u BiH i Srbiji nije zadovoljavajuća, te da s te strane jeste opravdano odgađanje vježbe.

    – Međutim, bez odgovarajućih argumenata i bez da vidim razloge i jednog i drugog, ne želim da dajem svoj sud – ističe Marinković-Lepić.

    Ona kaže da joj je malo simptomatično otkud odjednom probuđena aktivnost Savjeta ministara u vezi sa vojnom vježbom, ako se uzmu u obzir blokade koje traju u instucijama BiH već dva mjeseca.

    – Odjednom se prestaje sa blokadom. Postavljam sama sebi pitanje da li je to sada neki izgovor da se blokada prekine i da se nađe opravdanje za povratak u poslaničke klupe. Pravi se problem oko vojne vježbe a ne pravi oko toga što parlament ne radi i što se ne donose odluke u institucijama BiH – kaže Marinković-Lepić.

  • Nelson: Amerika proširuje sankcije za pojedince u BiH

    Nelson: Amerika proširuje sankcije za pojedince u BiH

    Eric Nelson (Eric), ambasador SAD u Bosni i Hercegovini, u intervjuu za N1, koji će se emitovati sutra, 8. oktobra, najavio je da će Amerika proširiti sankcije za BiH.

    Na pitanje hoće li danas imenovati političke lidere koji opstruiraju reforme kako bi zaštitili vlastite interese, ambasador Nelson je kazao da ne želi imenovati bilo koga, zato što ne želi umanjiti ili minimizirati problem koji postoji.

    • Volim razgovarati o problemu korupcije i izraziti ono što je predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) rekao u junu. Za SAD postaje jasno – korupcija predstavlja problem za našu nacionalnu sigurnost, podriva demokratiju, protiv naših je poslovnih interesa, podriva ljudska prava, slabi prosperitet i sigurnost, prijetnja je u našoj zemlji, prijetnja je u svakoj zemlji. I postojanje korupcije van SAD je prijetnja za SAD. Mi smo spremni da se suočimo s korupcijom. Jedno od sredstava koje imamo su sankcije. Građani moraju sankcionisati lidere, a to rade na izborima – istakao je Nelson.

    Dodao je da nije u poziciji da unaprijed govori o bilo kojim sankcijama koje će možda doći iz Vašingtona.

    • Ali mogu najaviti recimo danas, a sutra ćemo dati saopštenje za štampu, gdje ćemo objasniti da proširujemo sankcije ovdje u BiH, a to se odnosi na vize. Dakle, nećemo izdavati vize, poslovne ili turističke bilo kojim korumpiranim ljudima koji žele putovati ili investirati u SAD. Dakle, imamo te ovlasti prema našem zakonu o imigracijama i uvijek je tu bio taj zakon, ali sada smo gledali da informacije koje imamo o korupciji u BIH i korumpiranim pojedincima, da im se ne izdaju vize za SAD. Svi mogu doći na taj spisak. Nisam u poziciji iz razloga privatnosti da govorim o brojevima ili imenima, ali jako je važno da govorimo o tome kako mi povećavamo naše procedure, jačamo naše procedure da bi odbranili SAD od potencijalnih korumpiranih pojedinaca i da zaštitimo BiH i pomognemo u borbi protiv korupcije koja podriva njena nastojanja.
  • Njemačka štampa: Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi

    Njemačka štampa: Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi

    Proširenje Evropske unije mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj, piše, između ostalog, njemačka štampa nakon samita EU – zapadni Balkan održanom u Sloveniji.

    List Velt piše da je “i na ovom samitu država EU i šest država zapadnog Balkana bilo isto kao i uvijek – sporilo se u vezi s tim da li bi te zemlje trebalo da računaju sa ‘evropskom perspektivom’ ili ‘obećanjem daljeg proširenja’. Za razliku od ranijih godina, ovoga puta su zemlje zapadnog Balkana dobile neodređeno obećanje i mnogo toplih riječi: ‘Držite kurs, ne odustajte, nastavite tako. Cilj je pred očima’, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. I još: ‘Mi smo evropska porodica'”, piše DW.

    Autor teksta se, međutim, postavlja pitanje: “Po kom osnovu Gruzija i Ukrajina nisu dio te porodice” i “ko određuje šta spada u ‘evropsku porodicu’: geografija, istorija ili političke kalkulacije?”

    “Evropljani su temeljito zeznuli proširenje”
    U tekstu se takođe podsjeća na 2003. i samit u Solunu kada je EU dala “euforična obećanja” o proširenju, kako se otada vode mukotrpni pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom, a kako Albanija i Sjeverna Makedonija “čeznu da otpočnu” pregovore. “A Kosovo, koje priznaju samo 22 od 27 zemalja EU, i Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više podriva država u državi – Republika Srpska sa dominantnim ruskim uticajem – već dugo sanjaju o kandidatskom statusu.”

    “Ono što je sigurno jeste da su Evropljani temeljito zeznuli proširenje EU na zapadni Balkan”, ocjenjuje Velt, ali i dodaje da za to nije kriv samo Brisel, već i zemlje kandidati.

    U tekstu se postavlja i pitanje šta je EU pogrešno napravila u pogledu zapadnog Balkana. “Pored obećanja o pristupanju, tu je i tehnokratsko uspostavljanje tzv. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je trebalo da čvršće veže region za EU. Tu je ponuđen kompletan program briselske birokratije: godišnji samit, Savjet pridruživanja, Odbor za pridruživanje, Parlamentarni odbor forumi građanskog društva. Tako bi trebalo da izgledaju savršeni članovi po tzv. kopenhaškim kriterijumima, koji se drže demokratskih principa, institucionalno su utvrđeni i ekonomski u potpunosti razvijeni”, piše Velt i naglašava da je istovremeno veoma malo novca investirano u taj region.

    “U vrzinom kolu”
    O problemu šest balkanskih zemalja list citira i direktorku istraživačkog odjeljenja berlinske Fondacije za nauku i politiku Barbaru Lipert: “One su uhvaćene u vrzino kolo lošeg upravljanja i ekonomske i socijalne bijede”.

    U tekstu se ističe da loša ekonomska situacija dovodi do emigracije i samim tim odgovarajućeg gubitka kvaliteta. “To stvara rastrzana društva s korumpiranim strukturama, kriminalom raširenim do najviših nivoa vlasti i poluautokratskim liderima poput Aleksandra Vučića (Srbija), Edija Rame (Albanija) i Mila Đukanovića (Crna Gora).”

    “Sramota je”, naglašava se u tekstu, “da se EU udvara akterima poput srpskog predsjednika Vučića koji hvali Kinu, s Rusijom održava vojne manevre, ima ministra spoljnih poslova koji gaji velikosrpske fantazije, oštro postupa prema opoziciji u zemlji i zaključuje privredni sporazum sa Evroazijskom unijom kojom dominira Rusija”.

    Takođe se napominje da je jaz između pojedinih balkanskih zemalja i dalje dubok, da je nepovjerenje veliko, a spremnost na saradnju osrednja. “Važno bi bilo da tih šest zemalja konačno uspostave regionalno tržište, umjesto da se u svim problemima oslanjaju na EU.”

    “Proširenje mora generalno da se zaustavi”
    List Velt zato zaključuje: “Proširenje EU mora generalno da se zaustavi! Evropskim lažima zapadnom Balkanu mora doći kraj. Umjesto da vještački održavaju iluzije o pristupanju, Evropljani bi trebalo da kažu istinu, kako te ljude ne bi i dalje razočaravali i time sukcesivno destabilizovali region. Jasna poruka mora da bude: neće biti punopravnog članstva. U slučaju zapadanog Balkana troškovi integracije bili bi previsoki, pa bi unutar Unije doveli do borbe oko raspodjele sredstava i nastavili da erodiraju ionako krhku tvorevinu EU. Zemlje zapadnog Balkana moraju da razviju snažnu volju za reformama i pomirenjem, umjesto da se bave himerom budućeg pristupanja”, zaključuje Velt, uz dodatak da je “važno da se region i dalje podržava iznosima koji se mjere milijardama”.

    “Najavljenih 30 milijardi evra za narednih sedam godina su korak u pravom smjeru. Postoji opasnost da se Kina, Rusija i Turska rašire po regionu zapadnog Balkana, ali je ona marginalna. Rusiji nedostaje novac, a iskustva koja zemlje imaju s Kinom su razočaravajuća”, zaključuje novinar lista Velt, prenosi DW.

    U čekaonici EU
    “Zemlje zapadnog Balkana nisu samo svojom krivicom zaglavljene u čekaonici Evropske unije”, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). “Na kraju krajeva, nisu samo nedostatak reformi i neriješeni konflikti u regionu doveli do zastoja u proširenju Unije. Barem jednako važnu ulogu igra iskustvo iz nedavnih rundi pristupanja EU, što je dovelo do velikog razočaranja u Briselu i drugim evropskim prijestonicama”, piše njemački list podsjećajući na primjere Poljske i Mađarske, ali i Kipra koji je u EU “uvezao teritorijalni konflikt”.

    “Zbog toga je u osnovi ispravno da zemlje poput Francuske insistiraju na tome da se prvo reformiše Evropska unija, prije nego što se prime nove članice. Ne bi bilo mudro balkanskim zemljama reći datum pristupanja, pa makar to bilo tek 2030, jer niko danas ne zna u kakvom će stanju tada biti Evropska unija ili zapadni Balkan”, naglašava se u tekstu.

  • Višestruke posljedice afere “Kiseonik”, građani izgubili povjerenje u javno zdravstvo

    Višestruke posljedice afere “Kiseonik”, građani izgubili povjerenje u javno zdravstvo

    Dok se političari međusobno utrkuju ko će koga više okriviti i oblatiti u aferi „kiseonik“, građani Srpske sve su zabrinutiji šta ih čeka ako se, ne daj bože, teško razbole, pa budu morali na respirator.

    Nije ih umirila ni vijest da je kiseonik koji se koristi u UKC RS i pojedinim bolnicama 99,9 odsto čist, s obzirom na sve glasnije priče da je u liječenju ljudi umjesto medicinskog, korišten tehnički gas.

    U centru ove afere našla se najveća bolnica u Srpskoj, koja se sumnjiči da je na nezakonit način nabavljala kiseonik za pacijente.

    Nije svejedno ni onima koji su nedavno bili hospitalizovani u ovoj zdravstvenoj ustanovi, a kojima je bila neophodna kiseonička podrška.

    Stojan K. iz Banjaluke, koji se prije mjesec dana liječio u UKC RS od korone, kaže da su mu davali kiseonik preko maske.

    – Ne osjećam nikakve smetnje, ali mi nije svejedno kad čujem sve ove priče. Sve češće razmišljam o tome kakvim kiseonikom su liječili i mene i druge pacijente i zašto je kod nas smrtnost od kovida veća nego u okruženju i Evropi – kaže naš sagovornik.

    Banjalučanka Vinka Č. naglašava da nikome nije svejedno kad čuju da se pacijentima u bolnicama daje ono što nikako ne može da bude za ljudsku upotrebu.

    – Plašim se da će ova afera za posljedicu imati to da će građani do posljednjeg momenta čekati da odu u bolnicu što, uostalom kao i neispravan kiseonik, ozbiljno može da ugrozi njihovo zdravlje – poručuje ona.

    I ministar zdravlja Alen Šeranić nedavno je upozorio da je priča o neadekvatnom kiseoniku uznemirila pacijente, njihove porodice, cjelokupnu javnost.

    – Pacijenti koji koriste kiseonik, to sada odbijaju – istakao je Šeranić.

    Ovo su prije par dana potvrdili i u samom UKC RS, naglasivši da im dolaze pacijenti koji su uplašeni i uznemireni, i to ne samo za svoje zdravlje, nego i zbog toga kakav će kiseonik dobiti.

    – Bilo je slučajeva da oni ili njihove porodice odbiju da potpišu prijem na liječenje, kad im kažemo da je pacijentu neophodna kiseonička podrška. To je veoma zabrinjavajuće – naglasili su iz UKC RS.

    Psiholozi objašnjavaju da, u ovom slučaju, strah i nepovjerenje građana nisu ništa neočekivano.

    – Sama pomisao da je ljudima umjesto medicinskog, davan tehnički kiseonik, dovoljna je da se uznemire ne samo oni koji su na liječenju, nego i njihove porodice, odnosno, svi građani koji su potencijalni pacijenti. Svi oni razumiju da ova dva kisonika nikako ne mogu da budu jedno te isto i da ovaj drugi mora da bude štetan po zdravlje – kaže za Srpskainfo psiholog Aleksandar Milić.

    Dejan Lučka, direktor banjalučkog Centra za ljudska prava, ocjenuje da, nažalost, jedina poruka koju građani mogu da izvuku iz ove afere, jeste da je teško imati povjerenje u bilo koga, pa čak i u one institucije od kojih može da vam zavisi život.

    – Bojim se da je ovo samo još jedan prilog u istoriji devastacije povjerenja u javni zdravstveni sektor, i kako god se završilo, to u svakom slučaju neće biti dobro po odnos građana prema zdravstvu. Šteta je već načinjenja i ona predstavlja nadgradnju na sve prethodne slučajeve koji se nižu godinama, od stanja opreme na UKC do velikog broja samoubistava – komentariše Lučka za Srpskainfo.

    Istovremeno, smatra on, pojedini političari i ne gledaju na aferu „Kiseonik“ kao slučaj u kome su možda dovedeni u pitanje životi građana, nego kao još jedan nastavak svakodnevne politike, izvlačenja i napada. U tom svemu, kaže Lučka, moral je riječ o kojoj se najmanje razmišlja.

  • Konačno ranjiv – Fejsbuk ulazi u novu egzistencijalnu krizu

    Konačno ranjiv – Fejsbuk ulazi u novu egzistencijalnu krizu

    Dok uzbunjivačica Frensis Haugen svedoči pred Kongresom, a kompanija Fejsbuk se oporavlja od tehničkog sloma, Mark Zakerberg možda konačno deluje ranjivo, a Fejsbuk ulazi u novu egzistencijalnu krizu.

    Upoređujući svog bivšeg poslodavca sa duvanskom kompanijom, uzbunjivačica koja je pomogla da se pokrene lavina sumnje na Fejsbuk pozvala je u utorak poslanike da uvedu propise o borbenom gigantu društvenih medija.

    “Kada smo shvatili da duvanske kompanije kriju štetu koju su nanele, vlada je preduzela mere. Kada smo shvatili da su automobili sigurniji sa pojasevima, vlada je preduzela mere”, rekla je Frensis Haugen u svom pismenom obraćanju na ročištu u Senatu u utorak. “Preklinjem vas da učinite isto.”

    Fejsbuk je godinama trpeo kritike zbog toksičnog sadržaja i dezinformacija na platformi, ali poslednja runda, podstaknuta internim dokumentima koje je Haugen dostavila “Vol Strit Žurnalu” za seriju tekstova “Fejsbuk fajlovi” bila je posebno intenzivna. Kompanija insistira da je to sila dobra koju su ponekad pokvarili loši učenici. Međutim, istraga u Žurnalu ostavila je drugačiji utisak – kompanije koja je, kako je Haugen rekla u uvodnoj reči u utorak, dosledno “stavljala svoj ogromni profit ispred ljudi”.

    “Potrebna je kongresna akcija”, rekla je Haugen. “Sve dok Fejsbuk posluje u mraku i nikome nije odgovoran, nastaviće da pravi izbore koji su u suprotnosti sa opštim dobrom.

    Otkrića iz serije tekstova, uključujući i to da je kompanija iz sopstvenog internog istraživanja znala kakva je Instagram pretnja za mentalno zdravlje tinejdžerki, već imale uticaja: kompanija je bila primorana da pauzira planirani Instagram Kids, a zakonodavci na oba kraja tražili su da se obuzda moć Marka Zakerberga. Ali priče su takođe, i možda još važnije, pomogle da se promeni percepcija Fejsbuka u javnosti. Često smatrana karikaturalno moćnom, kompanija je više nalikovana imperiji u opadanju, očajnički pokušavajući da zadrži svoj uticaj, kako je u ponedeljak napisao Kevin Ruz za “Njujork Tajms”.

    “Dokumenti … otkrivaju kompaniju zabrinutu da izgubi moć i uticaj, a ne dobija je, sa sopstvenim istraživanjem koje pokazuje da mnogi njeni proizvodi ne uspevaju organski”, napisao je Ruz, pa dodao: “Umesto toga, sve će se više truditi da poboljša svoju toksičnu sliku i spreči korisnike da napuste svoje aplikacije u korist ubedljivijih alternativa”, navodi “Vaniti Fer”.

    Osećaj da je Fejsbuk u mukama egzistencijalne krize podvučen je tek u ponedeljak kada je njegov paket aplikacija pao i to je trajalo satima, uglavnom to vreme bez malo objašnjenja. Deonice kompanije su takođe pale tokom prekida, a Zakerberg je lično izgubio oko šest milijardi dolara za nekoliko sati. Ali to nije bio samo ponedeljak, usred nesreće i nakon Haugenovog intervjua od 60 minuta prethodnog dana. Kako je istakla Sara Fišer iz Akiosa, deonice Fejsbuka klizile su nedeljama od objavljivanja serije “Fejsbuk fajlovi”. Ovo je više od mrlje; ovo je niz složenih pitanja koja zapravo mogu ugroziti dominaciju Fejsbuka.

    Naravno, na kraju će moći da prebrode ovu oluju. Ali napori da to učine do ove tačke činili su se manje efikasnim, a odbrana još napetijom. Njegovi kritičari u međuvremenu možda nikada nisu bili toliko ohrabreni. “Neuspeh Fejsbuka da prizna i postupi čini ga moralno bankrotiranim”, rekao je demokratski senator Ričard Blumental na ročištu u utorak.

    “Fejsbuk je iznova i iznova odbijao reforme koje su odbacili njegovi istraživači”, nastavio je on, dodajući da kompanija nastavlja da nudi samo “nejasne floskule” kao odgovor na pozive na promene.

  • Sukob Hrvatske i SAD: “Ne mešajte se”

    Sukob Hrvatske i SAD: “Ne mešajte se”

    Ministarstvo odbrane Hrvatske odgovorilo je povodom nedavnih informacija u javnosti da SAD moraju da “aminuju” hrvatsku nabavku francuskih lovaca “rafal”.

    Ministarstvo odbrane Hrvatske poručilo je Americi da u taj posao nemaju šta da se mešaju.

    “Francuska je izvorni proizvođač aviona ‘rafal’ i njegove celokupne opreme koja je NATO kompatibilna. Samim tim, ne postoji dobijanje dozvole za prenos vlasništva Republici Hrvatskoj od neke druge države, pa tako ni od SAD”, navodi se u saopštenju hrvatskog ministarstva koje je preneo “T portal”.

    U saopštenju se dalje navodi da, kao što je Ministarstvo odbrane i dosad nabavljalo opremu za neke druge borbene sisteme koji se koriste u Hrvatskoj vojsci, tako i za “rafale”, radi se o zasebnoj nabavci opreme koja uključuje američke komponente u odgovornosti Ministarstva odbrane kao krajnjeg korisnika.

    “Po svemu navedenom, već se razgovaralo sa predstavnicima Ambasade SAD u Hrvatskoj. Pregovori Hrvatske i Francuske o ugovoru za kupovinu 12 aviona ‘rafal’ u završnoj su fazi i ugovor će biti potpisan na vreme, pre kraja godine”, istaklo je hrvatsko ministarstvo.

  • Alarm u Evropi: “Situacija je veoma strašna, katastrofa”; padaju crni rekordi

    Alarm u Evropi: “Situacija je veoma strašna, katastrofa”; padaju crni rekordi

    Dobra vest je da se smanjuje broj slučajeva zaraženih u svetu. Loša vest je da to trenutno ne važi za Evropu.

    Broj novoobolelih od koronavirusa širom sveta opao je prošle nedelje, što ukazuje na stabilan trend pada, saopštila je u sredu Svetska zdravstvena organizacija (SZO).

    Prema najnovijoj proceni SZO, prošle nedelje je bilo ukupno 3,1 milion novih slučajeva kovida 19 i oko 54.000 smrtnih slučajeva.

    Kako je procenjeno, to je za 9% manje novih slučajeva infekcije nego pre dve nedelje. Broj smrtnih slučajeva bio je otprilike sličan nedeljnom broju poginulih u prethodnoj sedmici.

    SZO je takođe primetila da su svi regioni u svetu prijavili pad broja slučajeva osim Evrope, gde je broj slučajeva prošle nedelje bio skoro sličan onome pre dve nedelje, preneo je AP.

    Iako je u Evropskoj uniji u potpunosti vakcinisano više od 75 odsto odraslih, problem je što se sve više zaražavaju maloletnici.

    U toku leta su mnoge države Evrope opustile mere protiv širenja koronavirusa i otvorile granice, što je dovelo do širenja novih sojeva koronavirusa, poput delta soja.

    Sada neke evropske države beleže crne rekorde.

    Crni rekordi u Rusiji
    Dnevni broj umrlih od koronavirusa u Rusiji prvi put je u pandemiji premašio 900. I to dva dana zaredom.

    Rekord koji je objavljen u sredu dolazi usred niske stope vakcinacije i nespremnosti vlade da uvede stroga ograničenja za kontrolu novih slučajeva.

    Ruska državna radna grupa za koronavirus prijavila je u sredu 929 novih smrtnih slučajeva od kovida i 25.133 nove potvrđene infekcije. Danas je broj dnevnih slučajeva porastao na najviši nivo od početka godine, dok je broj umrlih drugi dan zaredom premašio 900.

    Ruska vladina radna grupa za koronavirus prijavila je 27.550 novih slučajeva u protekla 24 časa, što je najveći rast broja infekcija od 31. decembra. Prijavljena su 924 nova smrtna slučaja, samo dan nakon što je taj broj dostigao rekordnih 929.


    Kremlj je okrivio za porast broja novozaraženih to što se premalo Rusa vakcinisalo. Oko 33% od 146 miliona stanovnika Rusije primilo je najmanje jednu vakcinu protiv koronavirusa, a 29% je potpuno vakcinisano.

    Ruski zvaničnici odbacili su ideju o uvođenju karantina i rekli da će regionalne vlasti preduzeti lokalne korake da zaustave širenje virusa. Predsednički izaslanik u okrugu Urala, delu centralne Rusije koji obuhvata šest regiona, rekao je u utorak da je 95% bolničkih kreveta za pacijente sa kovidom popunjeno.

    “Situacija je veoma strašna”, rekao je Vladimir Jakušev, prenosi novinska agencija Interfaks.

    Sve u svemu, ruska radna grupa za koronavirus prijavila je više od 7,6 miliona potvrđenih slučajeva i više od 212.000 potvrđenih smrti. Međutim, izveštaji ruske državne statističke službe Rostat sugerišu da su stvarni brojevi mnogo veći od zvaničnih.

    Rumunija u crvenom
    Rumunija je u sredu zabeležila rekord od 328 smrtnih slučajeva obolelih od koronavirusa, dan nakon što je dostigla više od 15.000 potvrđenih slučajeva.

    Rumunija je druga najmanje vakcinisana zemlja u EU sa samo 35% odraslih potpuno vakcinisanih. Vladini podaci ukazuju da je više od 90% od 328 umrlih bilo nevakcinisano protiv kovida 19. Veliki broj zaraženih je hospitalizovan.

    Zdravstveni zvaničnici rekli su da od 5. oktobra u Rumuniji, zemlji od oko 19,5 miliona ljudi, nema dostupnih kreveta na odeljenjima za intenzivnu negu.


    Samo nešto više od jedne trećine odrasle populacije Rumunije vakcinisano je zbog nepoverenja u državne institucije i kampanja dezinformacija. Samo njen sused i zemlja članica EU Bugarska je vakcinisala manje ljudi.

    Oko 40 odsto medicinskog osoblja u Rumuniji nije vakcinisano. Vlada razmatra da uvede obavezne kovid propusnice za medicinsko osoblje kako bi ih primorala da se vakcinišu.

    Predsednik Klaus Johanis nazvao je ovo katastrofom.

    Austrija – najgora situacija od aprila
    Sa 2.693 registrovana nova slučaja infekcije koronavirusom u poslednja 24 sata, Austrija je u sredu dostigla najveći broj novozaraženih od 10. aprila.

    Prema saopštenju Ministarstva zdravlja i Ministarstva unutrašnjih poslova, preminulo je 12 osoba zaraženih koronom. Od početka pandemije u Austriji je preminula 11.061 osoba zaražena koronom.

    Novi broj infekcija je iznad proseka proteklih sedam dana i iznosi 1.827. Istovremeno je zabeleženo opadanje broja kovid pacijenata u bolnicama.

    Trenutno su hospitalizovana 854 pacijenta obolela od kovida, od kojih su 223 na intenzivnoj nezi.

    Kada je reč o vakcinaciji do sada je 64,5 odsto stanovništva primilo barem jednu dozu vakcine, a 61 odsto je potpuno imunizovano.


    Letonija je prijavila 1.671 slučaj koronavirusa, što je drugi najveći broj od početka pandemije.

    Letonski zdravstveni zvaničnici rekli su u sredu da je prijavljeno 16 smrtnih slučajeva. Rekord od više od 1.800 slučajeva registrovan je 31. decembra 2020.

    Kumulativni 14-dnevni broj slučajeva koronavirusa na 100.000 stanovnika iznosi 68, kažu zdravstveni zvaničnici. U poslednje dve nedelje, 12.884 čoveka su pozitivno testirana.


    Zemlje regiona ponovo beleže trend rasta novozaraženih, hospitalizovanih i preminulih od posledica koronavirusa, a u 90 odsto slučajeva reč je o pacijentima koji nisu primili vakcinu, preneo je Tanjug.

    U Hrvatskoj je u sredu registrovano 1.925 novih slučajeva zaraze, što je broj aktivnih slučajeva povećalo na 8.813. Među njima je 820 pacijenata na bolničkom lečenju, od toga je na respiratoru 116 pacijenata. Preminulo je 18 osoba.

    Slovenija je registrovala 1.208 novih infekcija, od 6.174 uzorka testirana PCR testovima i 22.113 testirana brzim testovima na antigene. Trenutno je 11.985 aktivnih slučajeva.

    U Bosni i Hercegovini je testirano 3.396 uzoraka na koronavirus, od kojih je 708 novozaraženih osoba. Preminulo je 29 osoba.

    Samo u Federaciji BiH prijavljeno je ukupno 2.414 uzoraka, od čega su 322 pozitivna na koronavirus. Preminulo je 11 osoba. Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH od početka pandemije je 6.083.

    Republika Srpska je testirala 808 uzoraka, od kojih je 346 osoba pozitivno na koronavirus. Prijavljeno je 16 smrtnih slučajeva. Pod zdravstvenim nadzorom je 7.649 osoba.

    U Brčko distriktu BiH registrovano je 40 novih slučajeva zaraze koronavirusom os 174 testirana uzorka. Preminule su dve osobe.

    Prema preseku epidemiološke situacije u Crnoj Gori, u sredu su registrovane 352 novozaražene osobe. Preminulo je 11 pacijenata. Testirana su 2.774 uzorka na novi koronavirus. Ukupan broj preminulih povezanih sa koronavirusom od početka pandemije je 1.965. Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida 19 u Crnoj Gori je 5.676.


    U Albaniji je prijavljeno sedam smrtnih slučajeva i 617 novozaraženih osoba u sredu. Aktivnih infekcija je trenutno 8.396. Ukupno je u Albaniji od početka pandemije umrlo 2.725 osoba od posledica koronavirusa.

    Bugarska je juče prijavila 104 smrtna slučaja i 2.866 novozaraženih osoba. Trenutno je aktivno 47.858 infekcija. Testirano je različitim metodama 25.165 uzoraka. Broj umrlih od koronavirusa u Bugarskoj od početka pandemije je 21.320.

    U Mađarskoj je za 24 sata registrovano 629 novozaraženih i sedam preminulih pacijenata. Broj aktivnih infekcija je 8.316. Ukupan broj preminulih je 30.253.