VRBAS Media

Autor: INFO

  • Hrvatska nudistička plaža proglašena za najbolju na svijetu

    Plaža na hrvatskom ostrvu Lokrum proglašena je najboljom nudističkom destinacijom na svijetu, javlja “Daily Mail”.

    Napravljen je spisak od stotinu besplatnih nudističkih plaža i kupališta, međutim, plaža na Lokrumu dobila je visoke ocjene zbog prijatne spoljne temperature, kao i vode, te pristupačne cijene smještaja u njenoj blizini.

    Naime, neki od kriterijuma po kojima se sastavljala lista najboljih nudističkih plaža bili su sam kvalitet plaže, sigurnost, klima i cijena smještaja u blizini.

    Listu je sastavio “My Dating Adviser” koji je ostrvo Lokrum opisao kao “mjesto gdje može da se uživa u besprijekorno lijepom ambijentu i čistoj vodi”.

    Na drugom mjestu našla se plaža “Spiaggia Della Lecciona” sa sjeverozapada Italije, a na trećem plaža “Maslin Beach” iz Adelajda u južnoj Australiji.

    U top pet nudističkih plaža i kupališta ušli su i “Englisher Garten” iz Minhena kao i plaža s ostrva Bareta iz Fara u Portugalu.

    Podsjetimo, nedavno je ostrvo Hvar proglašeno najboljim evropskim ostrvom po izboru čitalaca cijenjenog časopisa “Conde Nast Traveller”.

  • Mladi vjeroučitelj iz Banjaluke izgubio bitku s koronom

    Mladi vjeroučitelj iz Banjaluke izgubio bitku s koronom

    Mladi vjeroučitelj banjalučke Gimnazije Miloš Kuruzović (32) danas je izgubio bitku s virusom korona.

    Ovu vijest saopštili su njegovi prijatelji i poznanici na društvenim mrežama.

    Kako pišu njegovi prijatelji, sahrana ovom mladiću biće u subotu, na groblju Šljivice na Starčevici.

    Podsjećamo, krajem septembra se proširila vijest da se mladi vjeroučitelj nalazi u teškom stanju zbog posljedica virusa korona, te da je priključen na V-V ECMO aparat, zbog čega se na građane apelovalo da doniraju krv kako bi pomogli u njegovoj borbi za život.

    Nažalost, mladi vjeroučitelj je ipak izgubio bitku za život.

  • SZO: Objavljena definicija stanja “produženog kovida”

    SZO: Objavljena definicija stanja “produženog kovida”

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ove nedjelje je objavila definiciju produženog kovida, termin koji se koristi da se opišu stalni zdravstveni problemi koje imaju osobe koje su preležale korona virus.

    Kako navodi Rojters, naučnici idalje rade na razumijevanju ovog sindroma.

    SZO definiše produženi kovid kao stanje sa najmanje jednim simptomom koji obično počinje da se pojavljuje u roku od tri mjeseca od početka potvrđene ili vjerovatne infekcije korona virusom, a traje najmanje dva mjeseca.

    Simptomi produženog kovida mogu da počnu tokom infekcije ili da se pojave prvi put nakon što se pacijent oporavio od akutne bolesti.

    Među najčešćim upornim simptomima su, kako se navodi, umor, otežano disanje i kognitivni problemi.

    Ostali simptomi su bol u grudima, problemi sa čulom mirisa ili ukusa, slabost mišića i ubrzano lupanje srca.

    Stanje produženog kovida generalno ima uticaj na obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

    Rojters navodi da se još uvek ne zna tačan broj ljudi koji je pogođen ovim stanjem.

    Studija sa Univerziteta Oksford koja je obuhvatila više od 270.000 ljudi koji su preležali korona virus, otkrila je najmanje jedan simptom u 37 odsto slučajeva, pri čemu su simptomi bili češći kod ljudi kojima je bila potrebna hospitalizacija.

    Odvojena studija sa Univerziteta Harvard koja je uključivala više od 52.000 osoba koje su preležale virus, a koji su imali blage simptome infekcije ili su bili asimptomatski slučajevi, ukazuju na to da stanja produženog kovida češće mogu da se jave kod pacijenata mlađih od 65 godina.

    Mnogi simptomi ovog stanja, kako se navodi, vremenom nestaju, bez obzira na težinu početne bolesti kovida-19.

    Što se tiče vakcinacije i stanja produženog kovida, mala istraživanja su pokazala da su neki ljudi sa ovim stanjem doživjeli poboljšanje simptoma nakon vakcinacije.

    Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) saopštili su da je potrebno da se uradi više istraživanja kako bi se utvrdili efekti vakcinacije na ovo stanje.

  • Cijena gasa prazniće novčanike građana i privrede

    Cijena gasa prazniće novčanike građana i privrede

    Izvjesno je da će cijene prirodnog gasa u BiH rasti, te bi ovaj skok mogao više da košta korisnike u FBiH nego one u RS, jer je potrošnja gasa u Srpskoj ravnomjerna, što se ne može reći za Federaciju, posebno Sarajevo, potvrdili su za “Nezavisne novine” ekonomski i gasni eksperti.

    Naime, cijene prirodnog gasa na evropskom tržištu ovih dana variraju, i dok su prije nekoliko dana dosegle istorijske rekordne visine od skoro 2.000 dolara za 1.000 kubika, nakon što je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, juče izjavio da je ova zemlja spremna da poveća isporuke na kontinent, cijene su pale za 22 odsto, te sada iznose 973 dolara za 1.000 kubnih metara.

    Kako je Almir Bećarević, gasni ekspert, za “Nezavisne novine” pojasnio, rekordne cijene koje posljednjih dana variraju su cijene za kratkoročne trgovine, odnosno da su to, kako je naveo, cijene kupovine prirodnog gasa za potrebe koje nisu dugoročne.

    “‘Gasprom’ je imao praksu, a i mnoge zemlje su to uradile, da preko svojih ugovora ne prati te cijene, već su one vezane za kretanje cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević.

    Dodao je da se mora shvatiti razlika između ovih cijena jer jedan je način formiranja cijena “Gasproma”, a drugi za, trenutno, kratkoročne trgovine.

    “Činjenica je da do rasta cijena dolazi i kod ‘Gaspromovih’ ugovora, zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata”, rekao je Bećarević, ističući da postoji razlika i kada je riječ o situaciji u Srpskoj i FBiH.

    “U RS potrošnja gasa je uglavnom vezana za ‘Birač’ Zvornik i ona je ravnomjerna, dok u FBiH, posebno u gradu Sarajevu, to nije slučaj i trenutno je cijena iz Turskog toka povećana za više od 100 odsto te ima svoj dalji rast”, rekao je Bećarević, dodajući da prema njegovim saznanjima kompanija “Energoinvest” prodaje gas ispod cijene koštanja.

    “Federalni ministar energetike je rekao da će se ta razlika pokrivati iz prihoda ostvarenih od ‘BH gasa’, tako da će se prihodi uzimati od ‘BH gasa’ da bi se davali ‘Energoinvestu’, a onda će ‘Energoinvest’ od tog novca plaćati obaveze ‘Gaspromu’ i opet vraćati ‘BH gasu’. To su besmislene stvari”, poručio je Bećarević, dodajući da se sve promijenilo u gasnoj privredi što se tiče “Gasproma”, jer, kako je naveo, to više nije fleksibilna nabavka gasa kakva je bila preko Ukrajine.

    “Uveden je potpuno novi način isporuke gasa, a cijene prate ono što se tiče nafte i naftnih derivata”, kazao je Bećarević, procjenjujući da će se cijena gasa naredne godine u FBiH morati povećati od 25 do 40 odsto.

    Ekonomski analitičar Amir Čavalić je potvrdio da je izvjesno da će doći do rasta cijena prirodnog gasa, te da je nepoznato koliki će taj rast biti.

    Dodao je da će ovim rastom biti najviše pogođeni stanovnici Sarajeva te privredni subjekti koji koriste gas.

    “Prije svega će biti pogođen Kanton Sarajevo, jer kad pogledamo po uvozu najviše se odnosi na isporuku gasa u ovaj kanton zarad grijanja”, zaključio je Čavalić.

    Kako su za “Nezavisne novine” kazali u kompaniji “Gas res”, tržište prirodnog gasa u Evropi ove jeseni je veoma turbulentno i to se najjasnije odražava u naglom skoku cijena energenata na evropskim i svjetskim berzama.

    “Iako relativno malo, ali sa velikim potencijalom razvoja, i gasno tržište Republike Srpske ne može ostati sasvim imuno na potrese svjetskog gasnog tržišta. Cijene prirodnog gasa u Srpskoj su dosad bile stabilne, njihov rast je bio umjeren i nije bio direktno povezan s enormnim rastom cijena gasa na berzama u Evropi”, rekli su u ovoj kompaniji, koja je ujedno i jedini uvoznik prirodnog gasa u Srpskoj.

    Dodali su da su u intenzivnim i konstantnim pregovorima sa poslovnim partnerima u Ruskoj Federaciji s ciljem da se stabilnost cijena i sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom zadrži i u narednom periodu.

    Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor iz kompanije “Energoinvest”, iako smo im pitanja poslali prije više od sedam dana.

  • CNN: Dolazi globalna energetska kriza

    CNN: Dolazi globalna energetska kriza

    Astronomski rast cijena prirodnog gasa. Vrtoglavi troškovi uglja. Predviđanje cijene nafte od 100 dolara po barelu. Globalna energetska kriza uzrokovana vremenskim prilikama i ponovnim porastom potražnje postaje sve teža, što izaziva uzbunu uoči zime, kada je potrebno više energije za osvjetljavanje i grijanje domova. Nacionalne vlade širom svijeta pokušavaju ograničiti uticaj cijena na potrošače, ali priznaju da možda neće moći spriječiti visoke račune, piše CNN.

    Stanje dodatno komplikuje sve veći pritisak na nacionalne vlade da ubrzaju tranziciju na čistiju energiju, dok se svjetski lideri pripremaju za ključni samit o klimi u novembru. U Kini su već počele redukcije struje za stanovništvo, dok se u Indiji elektrane međusobno bore za ugalj. Potrošačka društva u Evropi pozivaju na zabranu prekida isporuke ako korisnici ne mogu odmah podmiriti ono što duguju.

    “Neočekivana kriza u kritičnom trenutku”
    “Ovaj cjenovni šok neočekivana je kriza u kritičnom trenutku. Neposredni prioritet trebalo bi da bude ublažavanje društvenih uticaja i zaštita ugroženih domaćinstava”, rekao je u srijedu visoki predstavnik EU za energetiku Kadri Simson, dodavši kako će EU sljedeće sedmice iznijeti svoje dugoročne politike.

    U Evropi se prirodnim gasom sada trguje po 230 dolara po barelu, izraženo u naftnom ekvivalentu, što je porast od 130 posto od početka septembra i više od osam puta iznad cijene u istom razdoblju prošle godine. U istočnoj Aziji cijena prirodnog gasa porasla je 85 posto od početka septembra, dostigavši otprilike 204 dolara po barelu. Cijene su u SAD, neto izvozniku prirodnog gasa, i dalje bitno niže, ali su ipak skočile na najveći nivo u 13 godina.

    “Cijene se hrane strahom od toga kako će izgledati zima”, rekao je Nikos Tsafos, stručnjak za energetiku i geopolitiku u Centru za strateške i međunarodne studije, think tanku iz Vašingtona. Smatra da je tjeskoba uzrokovala odvajanje tržišta od osnova ponude i potražnje. Bjesomučna potražnja za prirodnim gasom takođe povećava cijene uglja i nafte, koje se u nekim slučajevima mogu koristiti kao zamjene, ali su još štetnije po okolinu i klimu. Indija, koja i dalje izuzetno zavisi od uglja, izjavila je ove sedmice da čak 63 od 135 elektrana na ugalj ima zalihe za manje od dva dana.

    Ove okolnosti izazivaju zabrinutost centralnih banaka i ulagača. Rast cijena energije pridonosi inflaciji, koja je i inače bila glavna briga, jer se globalna privreda pokušava otresti dugotrajnih učinaka kovida 19. Dinamika tokom zime mogla bi pogoršati stvari. Kriza je nastala zbog velikog porasta potražnje za energijom usljed privrednog oporavka od pandemije i pažljivo kalibriranog sistema koji se lako može poremetiti zbog vremenskih događaja ili mehaničkih problema. Neuobičajeno duga i hladna zima početkom ove godine iscrpila je zalihe prirodnog gasa u Evropi. Rastuća potražnja za energijom ometala je proces snabdijevanja, što se obično događa tokom proljeća i ljeta.

    Rastu apetiti Kine
    Kineski rastući apetit za ukapljenim prirodnim gasom znači da tržišta LNG-a ne mogu popuniti prazninu. Pad izvoza ruskog gasa i neobično mirni vjetrovi pogoršali su problem.

    “Trenutni skok cijena energije u Evropi zaista je jedinstven. Nikad dosad cijene energije nisu tako brzo rasle. A tek smo ušli u jesen, temperature su i dalje blage”, rekli su ove sedmice svojim klijentima energetski analitičari u banci Société Générale.

    Ova dinamika odjekuje globalno. U SAD su cijene prirodnog gasa porasle za 47 posto od početka avgusta. Borba za ugalj takođe izaziva skok cijene koju mnoge evropske kompanije moraju platiti za ugljične kredite, kako bi mogle sagorijevati fosilna goriva. Dodatno, energetska kriza podstiče cijene nafte, koje su ove sedmice dosegnule sedmogodišnje vrhunce u SAD. Bank of America nedavno je predvidjela da bi hladna zima mogla povisiti cijenu sirove nafte brent, globalno naftnog mjerila, iznad 100 dolara po barelu. Cijene nisu bile toliko visoke od 2014. godine.

    Jim Burkhard, koji vodi istraživanje IHS Markita o sirovoj nafti, energiji i mobilnosti, rekao je kako trenutno ne nazire nikakvo olakšanje: “Izgleda da će ovakvo stanje potrajati kroz cijelu zimu na sjevernoj hemisferi. Ne postoji Saudijska Arabija za gas”, rekao je Burkhard, misleći na jednog dobavljača koji može brzo povećati proizvodnju prirodnog gasa.

    Šta će Rusija?
    Rusija bi teoretski mogla pojačati proizvodnju. Société Générale napominje da bi brže odobrenje njemačkih vlasti politički osjetljivog gasovoda Sjeverni tok 2, kojim bi se gas prenosio direktno iz Rusije u Evropu, značajno smanjilo stres. U srijedu je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio da bi Rusija mogla povećati svoju proizvodnju, rekavši da državni gasni gigant Gazprom nikad nije odbio povećati snabdijevanje svojim potrošačima ako podnesu odgovarajuće ponude”.

    Ali Neil Chapman, potpredsjednik ExxonMobila, naglašavao je kratkoročna ograničenja: “Naravno da postoji velika zabrinutost. U našoj industriji, koja je kapitalno intenzivna, ne možete samo uključiti snabdijevanje.”

    Najbolji je scenario, prema Burkhardu, da zima bude s prosječnim temperaturama, što bi omogućilo da pritisak popusti u drugom kvartalu 2022. godine. Međutim, loši vremenski uslovi u nadolazećim mjesecima stvorili bi veliku napetost, posebno u zemljama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na prirodni gas za proizvodnju energije, poput Italije i Velike Britanije. Britanija je u posebno teškom položaju jer joj nedostaju skladišni kapaciteti i mora se nositi s prekinutim dalekovodima prema Francuskoj.

    “Velika Britanija je vjerovatno u najvećem riziku od nestašice tokom zime među velikim evropskim privredama. Ako se to dogodi, nacionalna vlada će vjerovatno zahtijevati od tvornica da smanje svoju proizvodnju, odnosno potrošnju gasa kako bi obezbijedile snabdijevanje domaćinstava”, rekao je Henning Gloystein iz konsultantske kompanije Eurasia Group.

    Oporavak enropskog privrede nakon pandemije je u opasnosti
    Veliki skok u troškovima energije, koji ne pokazuje znakove opadanja, raspiruje strah od inflacije, koji je već natjerao političare da pažljivo razmotre svoje sljedeće korake. Cijene energije u razvijenim zemljama u avgustu su porasle za 18 posto, što je najveći porast od 2008. godine, prema podacima koje je u utorak objavila Organizacija za privrednu suradnju i razvoj (OECD). I to prije nego što se situacija posljednjih sedmica značajno pogoršala. Veći računi za energiju mogli bi smanjiti potrošnju građana na odjeću ili aktivnosti poput izlaska u restorane, što bi naštetilo oporavku nakon pandemije. Ako se od preduzeća traži smanjenje aktivnosti radi očuvanja energije, to bi takođe moglo naštetiti privredi.

    “Postoji zabrinutost da će poskupljenje gasa dovesti u opasnost oporavak evropske privrede nakon pandemije”, rekao je Gloystein.

    Takođe postoji zabrinutost da bi nestabilnost cijena mogla podstaknuti skepticizam javnosti o finansiranju energetske tranzicije, smatra Gloystein, pogotovo ako potrošači budu zahtijevali veća ulaganja u naftu i gas kako bi spriječili buduće oscilacije. Vlade koje su se obvezale na smanjenje emisija preventivno pokušavaju poslati čvrstu poruku – ovo podupire, a ne potkopava, mogućnost ulaganja u veću mješavinu izvora energije.

    “Jasna je potreba dugoročnog ulaganja u obnovljive izvore energije. To nam daje stabilne cijene i veću nezavisnost, jer 90 posto gasa uvozi se u Evropsku uniju”, rekla je u srijedu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

  • Priča o ratu paravan za ostanak na vlasti

    • Ako je suditi po izjavama domaćih zvaničnika, pa i vjerskih lidera te zabrinutosti međunarodnih diplomata, Bosna i Hercegovina nalazi se pred raspadom i na ivici rata, međutim, to je daleko od stvarnosti, posebno kada je rat u pitanju, a atmosferu koja se stvara već mjesecima treba posmatrati isključivo kroz prizmu izbora koji se održavaju iduće godine, homogenizaciju biračkog tijela pa i paravan za kriminal i korupciju.

    “Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je opasno i zabrinjavajuće”, rekao je Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, na konferenciji Evropske narodne stranke u Ljubljani istovremeno dodajući da neki lokalni lideri prijete evropskom miru i da je ta pojava toliko opasna da se o njoj ne smije ćutati, jer kako je naglasio “mir je u pitanju”.

    Na istom događaju i Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik najveće hrvatske partije u BiH, rekao je da je BiH potpuno nefunkcionalna, kako na zakonodavnom, tako i na nivou izvršne i pravosudne vlasti u kojoj se odvijaju krajnje netransparentni procesi.

    “Kriza kroz koju prolazi BiH kao društvo je na vrhuncu i to ne smijemo potcijeniti”, rekao je Čović, lider HDZ-a, ističući da bi brisanje etničkog predznaka u Ustavu BiH bilo krajnje opasno.

    Gotovo istog dana, Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, rekao je da Predsjedništvo BiH više ne postoji, dok je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao da nije srećan zbog onoga što čuje od “bosanskih predstavnika”.

    “Ne možemo da računamo na apsolutno bezbedno i sigurno okruženje. Razlike između tri naroda nikada nisu bile izraženije”, rekao je Vučić.

    Zabrinutost za mir izrazili su i pojedini evropski lideri, dok je Vilijam Montgomeri, bivši ambasador SAD, rekao da se boji da bi na “Balkanu moglo biti novih sukoba, s obzirom na to da nijedan od problema u balkanskim zemljama nije riješen”.

    I Bakir Izetbegović, lider SDA, najveće bošnjačke stranke, nedavno je izjavio da “nije siguran da u BiH neće biti rata”, a reis Husein Kavazović u izjavi koja je objavljena juče, između ostalog, rekao je: “Ukoliko ne pokažemo razmjere zla koje su se dogodile, ono će se ponoviti.”

    Analitičari u BiH, za razliku od političara, tvrde da je stvaranje predratne atmosfere u BiH postalo sastavni dio političkog folklora te da ta retorika ima za cilj da se narod izmori do neprepoznatljivih granica, što je odličan paravan za kriminal, korupciju, enormne krađe u javnim nabavkama i krčmljenje javnih resursa.

    “Na drugoj strani, zveckanje oružjem, prijetnje otcjepljenjem, naglašavanje opasnosti od nekog novog rata je nastojanje pridobijanja međunarodnih partnera za ‘svoju’ stvar. Opasnost jedino vidim u tome da bi neki od političara bili spremni izazvati incidente zarad čuvanja sopstvenih pozicija i bogatstva. Ne vjerujem da mogu okupiti toliko budala koje bi bile spremne posegnuti za oružjem”, rekla je Tanja Topić, politički analitičar.

    I Vehid Šehić, politički analitičar iz Tuzle, tvrdi da situacija u BiH nije dramatična i da je siguran da ne može dovesti do rata, jer je to retorika samo u glavama političara, ali ne i običnih građana.

    “Građani žive, rade i sarađuju normalno. Gdje god odete, osjeti se da ljudi, oni mali, obični ljudi, mogu živjeti jedni pored drugih. Pričama o otcjepljenju, ratu, ugroženosti itd. političari grade pozicije za naredne izbore, a najlakše ih je izgraditi upravo tako i na strahu od onog drugog. Očigledno im već godinama polazi za rukom, jer opstaju na vlasti. Narod ne zna da oni vrlo često odlično sarađuju”, rekao je Šehić.

  • Izgradnja bloka 7: Kako je propao generacijski projekat s Kinom?

    Izgradnja bloka 7: Kako je propao generacijski projekat s Kinom?

    • Izgradnja bloka 7 je sve neizvjesnija, a politički akteri u Bosni i Hercegovini nisu spremni preuzeti odgovornost i okrenuti elektroenergetski sektor u drugom smjeru.

    Predstavnički dom Parlamenta FBiH odbio je razmatrati Informaciju o aktuelnoj situaciji na realizaciji EPC ugovora za izgradnju bloka 7 u Termoelektrani Tuzla, koju je pripremilo resorno federalno ministarstvo, usvojila Vlada FBiH i zadužila “Elektroprivredu BiH” da poduzme sve aktivnosti na zaštiti svojih interesa.

    Poništenje ugovora

    Tuzlanski blok 7, snage 450 MW električne i 270 MW toplotne energije, trebao je da bude najveći poslijeratni projekat EP BiH i jedna od najvećih investicija u našoj zemlji. Trebalo je da ga gradi kineski konzorcij “China Gezhouba Group Company Limited Peking”, kao lider sa “Gedi – Guandong Electric Power Design Institute”. Blok 7 je zamišljen kao zamjenski blok za tuzlanske blokove 3, 4 i 5, koji će se ugasiti do 2023. godine.

    Pošto je projekat izgradnje bloka 7 počeo, a pripremni radovi, čija je vrijednost 18,9 miliona KM, su završeni, “Elektroprivreda BiH” je izvođaču već uplatila avans u iznosu od 214 miliona KM. Ostaju brojne nedoumice o tome na koji način će se okončati ova šarada. EP BiH je u informaciji koja je trebalo da se nađe pred federalnim parlamentarcima kazala da ostaje pri originalnom ugovoru, koji podrazumijeva nabavku i ugradnju kotla, turbina i generatora od kompanije “General Electric”. Međutim, pošto je GE odustao od projekta, a EP BiH ne želi drugu kompaniju, jasno je da će do poništenja ugovora doći. Pošto su detalji ugovora poslovna tajna, nije najjasnije ko će platiti i kakve penale.

    Također, s obzirom na to da je izgubljeno dragocjeno vrijeme za planiranje izgradnje bloka 7, nije najsigurnije ni hoće li BiH u dogledno vrijeme moći nadomjestiti kapacitete koje bi dobila izgradnjom ovog bloka.

    O tome govori Amer Jerlagić, nekadašnji prvi čovjek “Elektroprivrede BiH”.

    “EP BiH ima instaliranih oko 1.150 megavata u termokapacitetima, čija je životna dob uveliko blizu ili iznad 50 godina, kapaciteta koji su već odavno odradili više od 300.000 sati rada. Ako znamo da se iz ovih termokapaciteta proizvodi više od 80 posto ukupno proizvedene električne energije u energetskom sistemu EP BiH, onda je jasno kakav značaj je imao blok 7. Danas je na snazi potpuno novi ambijent. Imamo direktive EU za gašenje termokapaciteta, najave penala za emisiju CO2 po toni koja je skuplja nego proizvodni MWh iz termokapaciteta. Odgovorno tvrdim da će teško bilo ko napraviti alternativu za termokapacitete u EP BiH, kao i u čitavoj BiH”, kaže Jerlagić.

    Dodaje i to da se ni po koju cijenu nije smjelo ući u ovakav projekat finansiranja izgradnje bloka 7.

    “Smatram da se nije smjelo ići u projekat ovolikog zaduženja države BiH ni po koju cijenu, posebno ako uzmemo u obzir da smo imali investitora koji je bio spreman uložiti 90 posto novaca u projekat, bez bilo kakve štete po EP BiH i državu”, naglašava Jerlagić.

    Mirza Kušljugić, predsjednik Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, smatra kako je blok 7 sada samo pravno pitanje te da se moraju pokrenuti razgovori o alternativama ovom bloku, odnosno namirenju manjka električne energije koji će nastati njegovom neizgradnjom.

    “I Vlada FBiH i EP BiH su kazali da imaju rješenje ako ne bude napravljen blok 7. Tek treba vidjeti u kojem smjeru bi to išlo, ali sve relevantne studije koje su rađene posljednjih četiri ili pet godina pokazuju da BiH ima dovoljno obnovljivih izvora energije, da može pokriti trenutnu ili buduću potrošnju. U prosjeku, BiH danas pokriva više od 50 posto svoje potrošnje obnovljivim izvorima energije, uglavnom iz hidroelektrana – “Elektroprivreda HZHB” 100 posto, “Elektroprivreda RS” preko 60 posto, dok svoj portfolio sa obnovljivim izvorima najmanje pokriva EP BiH sa 20 ili 30 posto. Da li mogu u kratkom periodu od pet godina napraviti dovoljno obnovljivih izvora energije? Ja smatram da je moguće ako se fokusiraju. Ne treba zaboraviti da mi izvozimo trećinu energije, što znači da će izvoz opasti”, govori nam prof. Kušljugić.

    Da je krajnje vrijeme da se BiH okrene alternativnim izvorima električne energije, govori i činjenica da je Vlada Kine kazala kako trajno odustaje od projekata izgradnje tehnologija na ugalj.

    “Došlo je do potpune promjene kineske paradigme, jer je vrh Kine izjavio da neće više podržavati ove tehnologije, već zelenu energiju. To mijenja čitavu situaciju oko bloka 7, i nažalost, najveću cijenu mogu ultimativno platiti građani BiH, odnosno privreda BiH, u smislu da dođe do rasta cijene električne energije. Problem je pitanje odgovornosti, da li su čelni ljudi ‘Elektroprivrede’ ili neki drugi u vlasti znali za ovaj scenario, da li su znali da se ulazi u projekat koji nije izvjestan, koji neće donijeti rezultate”, pita Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

    Ideja o izgradnji bloka 7 datira još iz vremena Jugoslavije, a kineska ponuda nije prva koju je BiH imala priliku prihvatiti. U vrijeme kad je Jerlagić bio direktor EP BiH, od 2008. do 2011. godine, blok 7 je trebalo je da gradi švicarski “Alpiq”, koji je bio spreman uložiti vlastitih 680 miliona eura. BiH se nije morala zadužiti, nego je otplata uloženog novca prema “Alpiqu” trebalo da bude kroz preuzimanje 50 posto proizvedene električne energije iz bloka, sve dok traje potreba za prebijanjem duga za uložena sredstva.

    “EP BiH je trebalo da uloži 80 miliona eura u ovaj projekat, što je tek 10,5 posto od ukupne investicije. Ali, dolaskom SDP-a na vlast nakon izbora 2010. godine, ovaj projekat se naprasno obustavlja pod izgovorom da je EP BiH imala samo jednu ponudu. Kako nije bilo kreditnog zaduženja, ne bi se rušio ni GDP Bosne i Hercegovine, a u svijetu još nije bilo problema sa emisijama CO2 i moglo se nesmetano graditi. Kasnije, ljudima iz SDP-a nije smetalo što su imali samo jednu ponudu od kineske kompanije”, dodao je Jerlagić.

    Paneli građanima

    Profesor Kušljugić smatra da alternativa proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora može biti i izlazak BiH aukcijom po uzoru na sve zemlje EU.

    “Postoji drugi načini kako je moguće dobiti zagarantovanu energiju po zagarantovanoj cijeni, ali to podrazumijeva da vlade FBiH i RS usvoje novi zakon, počnu organizovati aukciju i dobiju ponude međunarodnih i domaćih investitora koji su spremni da grade. Današnja situacija je takva da više projekata u razvoju i vjetro i solarnih elektrana ima od privatnih investitora nego od EP BiH. Po mom mišljenju, ono što odmah možemo da uradimo od Nove godine, što je dobro za tranziciju, jeste da donesemo novi zakon o obnovljivim izvorima energije, da omogućimo proizvodnju za vlastitu potrošnju, da omogućimo građanima da stavljaju solarne panele i time počnemo promjene”, zaključuje prof. Kušljugić.

    Projekat izgradnje bloka 7 tako je iza sebe ostavio bezbroj pitanja i nedoumica, od kojih nijedan ne smije, ali vjerovatno hoće, ostati nerazriješena. Pošto prisustvo Kine u ovom dijelu Evrope nema apsolutno nikakve veze sa njihovim altruizmom, nego isključivo sa širenjem njihovog geopolitičkog položaja i uticaja, postavlja se pitanje zbog čega je BiH, koja je nedvojbeno okrenuta Evropi, uopšte pristala na saradnju sa kineskim investitorima? Ima li istine u govorkanjima da su tadašnje vlasti srušile dogovor sa Švicarcima, jer je ugovoren lukrativan posao sa Kinezima od kojeg je bilo višestruke koristi? Hoće li bh. građani zbog svega ovoga u konačnici platiti cijenu i veću od one koju bi platili kroz kineski kredit?

    EP BiH i Vlada FBiH moraju dati odgovor na pitanje hoće li BiH biti obeštećena za troškove pripremnih radova, kad će avansi biti vraćeni ili ćemo platiti penale, jer se odustaje od ekskluzivnog ugovora. Sve ovo su pitanja na koja se mora ili dati ili pronaći odgovor.

  • “Vitezit” prodao stotine tona starog željeza bez pečata

    “Vitezit” prodao stotine tona starog željeza bez pečata

    Federalni revizori su ostali suzdržani po pitanju finansijskog poslovanja kompanije “Vitezit” u stečaju, čiji je većinski vlasnik Federacija BiH, s obzirom na to da nisu mogli nabaviti adekvatne dokaze zbog suženog djelokruga djelovanja, a u vezi sa zalihama, sredstvima namijenjenim prodaji, obavezama, kapitalom i prihodima.

    Ocijenjeno je da na poziciji sredstava namijenjenih prodaji nije bilo iskazano staro željezo, koje je prodano u znatnim količinama i u vrijednosti od 162.815 KM, a koje nije bilo dio stečajne mase. Revizori su utvrdili da je Odbor vjerovnika na dvije sjednice razmatrao i odobrio prodaju starog željeza, te da su prema prezentiranim računima, izvršene dvije prodaje željeza (34 tone + 163,66 tona) prije razmatranja na sjednicama Odbora vjerovnika, a nakon toga još 334,88 tona, što je ukupno više od 532 tone starog željeza.

    “Računi su sačinjeni na temelju dokumentacije o izvršenom vaganju, koju su potpisali vagar i vozač, bez ovjere i potvrde zaposlenika Društva, zbog čega ne možemo potvrditi količinu izvaganog starog željeza niti klasu željeza, i ne možemo potvrditi iskazani prihod temeljem vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije, a u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH”, navode revizori u svom izvještaju o finansijskoj reviziji za prošlu godinu ovog preduzeća i ukazuju da ovako značajna količina starog željeza, odnosno opreme nije u stečajnoj masi Društva, iako je članom 30. Zakona o stečajnom postupku propisano da stečajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu Društva.

    Takođe, revizori su utvrdili da obaveze prema stečajnim vjerovnicima na datum bilance iskazane u iznosu od 58.324.484 KM razlikuju se od priznatih obaveza za 3.308.140 KM.

    “Kapital (42.182.437 KM) nije iskazan u finansijskim izvještajima, koja ne sadrže ni usporedne podatke prethodne godine. Prihodi su najvećim dijelom iskazani bez vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije. Takođe, nismo dobili dokumentaciju koja se odnosi na značajne događaje (prodaju imovine Društva) u 2021. godini, zbog čega nismo mogli utvrditi jesu li postojali oni koji su se trebali priznati, mjeriti i objaviti, kao događaji nakon datuma izvještaja o finansijskom položaju”, stoji u izvještaju. Utvrđeno je da popis stečajne mase nije proveden sa stanjem na dan otvaranja stečaja, nije uz svaki predmet navedena knjigovodstvena vrijednost, niti je izvještaj o popisu predan stečajnom sudiji u zakonski utvrđenom roku, a u skladu s odredbama Zakona o stečajnom postupku FBiH i Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH.

    “Izvršena je prodaja 152.736 kg zaliha baruta za 5.000 KM koje nisu bile unesene u početnu bilancu i izvršena je avansna uplata za njegovu prodaju prije održanog izvještajnog ročišta. Ne možemo potvrditi namjenski utrošak grant sredstava dodijeljenih za potrebe pokretanja proizvodnje u iznosu od 300.000 KM temeljem odluke Vlade FBiH, jer za iznos od 110.334 KM nije pravdan namjenski utrošak”, navode revizori.

    Društvo je, kako se navodi u izvještaju, 30. septembra dostavilo akt kojim traži polongiranje roka za dostavu komentara na Nacrt izvještaja o izvršenoj finansijskoj reviziji, ali on nije prihvaćen s obzirom na to da je akt dostavljen nakon isteka roka za dostavu komentara, da nije potpisan od ovlaštene osobe, niti su argumenti za odgodu utemeljeni, tako da je ovo konačan izvještaj, bez korekcija u odnosu na nacrt.

  • Vučić i Borisov o saradnji “Odnosi Beograda i Moskve stalno napreduju”

    Vučić i Borisov o saradnji “Odnosi Beograda i Moskve stalno napreduju”

    Strateški odnosi Srbije i Rusije su na izuzetno visokom nivou i stalno napreduju, o čemu svjedoči i realizacija zajedničkih infrastrukturnih i energetskih projekata.

    Ocijenili su danas u Beogradu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i potpredsjednik Vlade Rusije Jurij Borisov.

    Razgovarajući o globalnoj energetskoj krizi, Vučić je ocijenio da je gasovod koji povezuje Bugarsku i Mađarsku preko Srbije od najvećeg značaja za Srbiju, saopšteno je iz pres-službe predsjednika Srbije.

    Vučić je objasnio da je taj gasovod značajan, ne samo u smislu privlačenja investicija i napretka industrijske proizvodnje, već i zbog energetske sigurnosti Srbije.

    Sagovornici su izrazili uvjerenje da će saradnja sa Ruskom Federacijom u ovoj oblasti doprinijeti sigurnom snabdijevanju Srbije gasom, ali i većoj efikasnosti u transportu gasa uz poštovanje najviših ekoloških standarda, navodi se u saopštenju.

    Vučić je Borisovu uručio rođendansku čestitku za predsjednika Rusije Vladimira Putina, uz poziv da što prije posjeti Srbiju.

  • Ne nazire se kraj epidemije: Za sedam dana 122 žrtve korone, odziv vakcinaciji obeshrabrujući

    Ne nazire se kraj epidemije: Za sedam dana 122 žrtve korone, odziv vakcinaciji obeshrabrujući

    Broj kovid pacijenata u bolnicama u Srpskoj stagnira, ali se, kad je riječ o preminulima od ove opasne bolesti, i dalje suočavamo sa visokim brojkama.

    Za 24 časa, a zaključno sa jučerašnjim danom, kovid je u Republici Srpskoj odnio 18 života, podaci su Instituta za javno zdravstvo RS.

    Samo unazad sedam dana, registrovana su 122 smrtna slučaja, a najviše preminulih imali smo 3. oktobra, čak 27. Ovo je, ujedno, najveći broj smrtnih slučajeva na dnevnom nivou u cijelom ovom talasu epidemije korona virusa.

    Od početka avgusta, koronom su u Srpskoj zaražene ukupno 12.762 osobe, a zaraza je odnijela 555 života.

    U bolnicama je, trenutno, 740 kovid pacijenata, a prije sedam dana od ove bolesti su se liječila 742 hospitalizovana.

    Juče je na respiratorima bio 71 pacijent, a na ostalim vidovima respiratorne podrške 444 osobe.

    Ono što komplikuje epidemiološku situaciju, jeste nedovoljan broj vakcinisanih protiv korone.

    Podaci IJZ RS pokazuju da je do 6. oktobra prvu dozu primilo 304.678 ili nepunih 33 odsto, a drugu 256.809 ljudi ili nešto više od 27,5 odsto punoljetnog stanovništva.

    Određeni broj građana vakcinisan je u Srbiji, ali smo i dalje izuzetno daleko od 70-80 odsto vakcinisanih, koliko je neophodno za kolektivni imunitet.

    Ministar zdravlja Alen Šeranić rekao je da stagnira broj hospitalizovanih, te apelovao na građane da se vakcinišu protiv korone.

    – Da je vakcinacija bila uspješnija, bio bi i manji broj pacijenata u bolnicama. Kad je riječ o novozaraženima na sedmičnom nivou, prošla sedmica bila je identična onoj prije nje – naglasio je Šeranić, koji smatra da treba biti vraćen fokus na vakcinaciju u RS.

    – Vidljivo je da je u državama sa povećanim postotkom vakcinacije, život vraćen na način od prije pandemije – rekao je Šeranić.

    Za 24 časa, a zaključno sa jučerašnjim danom, korona je u Srpskoj potvrđena kod još 368 ljudi, što je 40 odsto od ukupnog broja testiranih.

    Među novozaraženima je i 48 djece i tinejdžera. U ovom periodu, SARS-CoV-2 je, naime, potvrđen kod jednog mališana do pet godina, te 21 osnovca i 26 srednjoškolaca.

    Od ukupnog broja novopotvrđenih slučajeva za dan, svaki osmi je iz jedne od ovih starosnih kategorija.