Autor: INFO

  • UNDP demantovao glasine i podmetanja na račun Instituta za javno zdravstvo

    UNDP demantovao glasine i podmetanja na račun Instituta za javno zdravstvo

    UNDP je uputio saopštenje povodom medijskog izvještavanja o nabavci PCR testova u kome se kaže da nisu donirali 204.900 PCR testova Institutu za javno zdravstvo RS.

    Saopštenje prenosimo u cjelosti:

    “Povodom nedavnog medijskog izvještavanja u vezi nabavki PCR testova, UNDP želi korigovati netačne navode.

    UNDP je u potpunosti posvećen pružanju podrške Bosni i Hercegovini kad je to najpotrebnije kroz upravljanje sredstvima naših donatora i partnera s najvećim profesionalizmom i dužnom pažnjom.

     U vezi sa navodima o neregularnosti procesa nabavke želimo naglasiti da UNDP slijedi i u Bosni i Hercegovini primjenjuje sopstvena korporativna pravila i procedure nabavki, osmišljena i implementirana u skladu sa principima „vrijednosti za novac”, pravičnosti, integriteta, konkurentnosti i transparentnosti. Detaljni propisi i procedure nabavki su dostupni javnosti na internetu (https://popp.undp.org/SitePages/POPPRoot.aspx).

    Navod da je 204.900 PCR testova donirano je činjenično netačan, jer je UNDP isporučio 204.900 PCR testova Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u periodu od aprila 2020. do avgusta 2021. godine. Od ukupno isporučenih 204.900 PCR testova, 179.000 je finansirano sredstvima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (te ne predstavljaju donaciju), dok je 25.900 finansirano sredstvima donatora.

    Prije zaključivanja ugovora za nabavku PCR testova, ponuđeni PCR testovi su prolazili kroz dvostruku provjeru kvaliteta i prihvatljivosti. Jedan od zahtjeva u okviru tenderskih procedura je bio da dobavljač i test budu registrirani kod Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Opšta specifikacija PCR-a koja se uobičajeno koristi u nabavci temelji se na standardima WHO-a i potvrđuju je krajnji korisnici prije objavljivanja natječaja. U obzir za nabavku dolazili su samo testovi koji su ili bili na listi odobrenih testova od strane WHO ili su prošli UNDP-ovu obaveznu provjeru od strane zdravstvenih stručnjaka koji se nalaze u Jedinici za globalno zdravlje (Global Health Unit).

    Svako, uključujući osoblje UNDP-a, dobavljače, partnere i širu javnost, može dostaviti navode o eventualnim nepravilnostima u radu direktno UNDP-ovoj Nezavisnoj kancelariji za revizije i istrage, koristeći javno dostupne kontakte

    (https://www.undp.org/content/undp/en/home/accountability/audit/office-of-audit-and-investigation.html#report). Svi navodi se ispituju i, gdje je to prikladno, istražuju u cijelosti.

     Informacije o UNDP nabavkama i ugovorima, kao i nazivi kompanija sa kojima su ugovori za usluge ili robe potpisani su dostupne svim građankama i građanima na globalnoj stranici UNDP Transparency

  • Dok se Dodik otcjepljuje, Podžić sam komanduje: Opasne političke igre sa Oružanim snagama BiH

    Dok se Dodik otcjepljuje, Podžić sam komanduje: Opasne političke igre sa Oružanim snagama BiH

    Nekoliko dana nakon što je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, ponovo najavio da će Republika Srpska povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH, ministar odbrane Sifet Podžić samostalno je odlučio da odgodi vojnu vježbu na Manjači sa Vojskom Srbije.

    Nema dokaza da je Podžić, inače kadar DF Željka Komšića i bivši general tzv. Armije BiH, na ovaj način odgovorio Dodiku. Ali je činjenica da se nastavljaju političke igre oko vojske, što se kroz istoriju ovdašnjih prostora pokazalo kao veoma opasno.

    Dok jedni tvrde da je Podžić imao ovlaštenje da sam „prolonigira“ vježbu, ima i onih koji se u strahu pitaju šta je sljedeće što bi ministar mogao da naredi, bez konsultacije sa svojim zamjenicima i bez naredbe Predsjedništva BiH? Da li je ovo samo pokazna vježba Podžića i Bošnjak za nešto mnogo krupnije?

    – To je ispipavanje terena na bezazlenoj stvari, a to je vojna vježba sa 200 ljudi. Da li to znači da Srbi nisu bitni? Ako dva ključna čovjeka, zamjenik ministra i najviše pozicionirani oficir u OS BiH ne znaju ništa o otkazivanjhu vježbe, šta mislite šta se sljedeće može dogoditi? – kaže za Srpskainfo Dušanka Majkić, druga zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost PS BiH.

    Majkićeva se pita da li je potez Podžića u vezi sa onim što Bakir Izetbegović govori, a to je da je potreban razvoj namjenske industrije u FBiH „za ne daj bože“.

    – Mnoge stvari su same po sebi počele da govore, na koje se ranije nije ni obraćala pažnja. Zašto Bošnjaci ne daju da se prodaju viškovi naopružanja koji su trebali biti prodani? Zato što bi 80 odsto trebalo da završi u entitetskim budžetima jer je to entitetsko oružje. Zašto oni čuvaju to? Dakle, jedan narod donosi odluke po principu ovo je naša vojska i mi tako odlučujemo. E, takvu državu teško da će moći sačuvati – zaključuje Majkićeva.

    Bivši ministar odbrane BiH, Zekerijah Osmić, podsjeća da su OS BiH formirane odlukama entitetskih parlamenata, a potom PS BiH. Prije toga, na isti način su prestale da postoje entitetske vojske.

    – Koliko se sjećam zakona, ministar je imao pravo da odgodi vježbu. Ne radi se o onome, kako je Dodik rekao, da je ministar odustao od vježbe. Ministar je jasno rekao da je zbog epidemiološke situacije samo prolongirao vježbu i da će se dogoditi kada se steknu uslovi. Potvrđujem da je ministar potpuno ispravno postupio, a da Dodik postupa u znaku već duže vrijeme poznatih njegovih izjava o disoluciji, raspadu BiH, pa evo i o raspadu OS BiH i formiranju oružanih snaga RS. Dodik i sam zna da se te odluke, pa i odluka o formiranju OS BiH, mogu mijenjati, ali na isti način kako su i donesene. Prema tome, ako neko smatra da treba promijeniti, zna se kako se to radi – kaže Osmić za Srpskainfo.

    Na naše pitanje da li i dalje smatra da je Podžić ipak sam mogao da odgodi vježbu, i pored toga što njegov zamjenik iz RS, Mirko Okolić, tvrdi da nije bio obavješten, Osmić kaže: „Nakon toliko godina, ne mogu garantovati. Poznata je praksa da ministar konsultuje svoja dva zamjenika kada su u pitanju određene odluke, ali sada precizno ne znam da li je ovdje potrebna saglasnost njegovih zamjenika. Jer praktično se radi samo o odgađanju vježbe, ovaj ministar je to mudro uradio – smatra Osmić.

    Pokušali smo da čujemo komentar i ministra Podžića, ali nije odgovarao na naše telefonske pozive. Predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, smijenio je Podžića, ali to treba da potvrdi Parlamentarna skupština.

    Stručnjak za bezbjednost, Dževad Gališajević, smatra da je prisvajanje institucija u Sarajevu ključni problem odnosa između tri naroda i tri vjere u BiH. Za ministra Sifeta Podžića kaže da „nije ni malo naivan, ali nije ni građanski“.

    – Nemoguće je pričati o opredjeljenju Podžića za evroatlanske integracije, a istovremeno zanemariti da je on u proteklom ratu, sa još 12 oficira Izetbegovićeve vojske, prošao specijalni vojnoobavještajni kurs u Pakistanu, gdje pakistanska vojnooobavještajna služba obučava određene ljude. Kada se vidi ta pakistanka linija, kada se vidi da je glavni organizator napada na SAD Halid Šeik Muhamed bio u Pakistanu, koji je dobio državljanstvo BiH i imao vezu sa ovim generalima, onda ovo nije samo pitanje generalnih nastojanja SDA da prisvoji sve institucije, nego je dio i određenog sistema vrijednosti koji ima Podžić – tvrdi Galijašević.

    Dževad Galijašević
    Prema njegovim riječima, OS BiH nisu sposobne za vođenje bilo kakvog rata, pogotovo protiv jednog naroda u BiH, jer se obučavaju da budu formacija koja će ispunjavati NATO interese i učestvovati u njihovim misijama.

    – Zato bih iz tog ugla posmatrao ovu odluku, koliko je ona bila koordinisana sa evropskom i američkom komandom NATO u Sarajevu, koliko je koordinisana sa određenim ambasadama. Jer, samo par dana prije toga završena je velika vojna vježba EUFOR u BiH. To nije smetalo Republici Srpskoj da da saglasnost, kao što joj nije smetala ni vježba sa američkom vojskom. Zato je potez Podžića dodatna ponižavajuća odluka za Srbe. To je poruka da ni OSBiH nisu njihove, da se oni ne pitaju, da BiH nije njihova, da se oni ne pitaju. Šta je Željko Komšić nego bošnjački Šešelj? Mikrofon najradikalnijih političkih pristupa bošnajčke elite u Sarajevu. Šta je Šefik Džaferović nego policijski službenik koji je u ratu povezan sa teškim raznim zločinima i to mu ne smeta karijeri. Takva dva čovjeka na najvažnijim funkcijama u Predsjedništvu BiH nisu sposobni da vide u koliko ozbiljnoj situaciji je BiH – kaže Galiješević.

  • Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Dvanaest država traži da EU finansira podizanje ograda na spoljnim granicama

    Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se evropskim sredstvima finansira postavljanje ograda i žica na spoljnim granicama EU, izjavio je u petak hrvatski ministar unutranjih poslova Davor Božinović.

    Na inicijativu Litvanije, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se evropskim sredstvima omogući finansiranje ograda i prepreka na spoljnim granicama EU, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

    Osim Litvanije, to su pismo potpisale Austrija, Bugarska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Poljska i Slovačka.

    “Mislim da Evropa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda”, rekao je Božinović.

    U pismu u koje je uvid imala agencija France presse, a koje potpisuju ministri unutrašnjih poslova 12 zemalja, kaže se da je “podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti”.

    Oni naglašavaju da “nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza”, u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Šinasu i komesarki za unutrašnje poslove Ilvi Johanson.

    “Ta legitimna mjera trebalo bi bude dodatno i adekvatno finansirana iz evropskog budžeta”, naglašavaju ministri u pismu.

    Hiljade migranata prelaze granicu

    Više hiljada migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU, u Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za evropske sankcije.

    Poljska i Litvanija počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015.

    Ministri unutrašnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom u vezi s kojim države članice nikako da postignu saglasnost.

    Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske grupe, koje insistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.

    Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritoriju pojedine države članice ili na teritorij EU kao cjeline.

    Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritoriju EU, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihovog prihvatanja padne na zemlje koje se nalaze na spoljnim granicama, smatraju one.

    Ministar Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.

  • Takmičenje za pjesmu Evrovizije 2022. godine održat će se u Torinu

    Takmičenje za pjesmu Eurovizije 2022. godine održat će se u Torinu prema odluci italijanske televizije Rai, a zahvaljujući pobjedi grupe Maneskin koja Eurosong vraća u Italiju nakon 30. godina. Pored Torina u konkurenciji za ulogu domaćina su bili Bolonja, Milano, Pesaro i Rimini.

    Izvršni supervizor Eurovizije Martin Osterdahl rekao je da je Torino savršen grad domaćin za 66. Eurosong.

    “Kao što smo vidjeli na Zimskim olimpijskim igrama 2006., arena PalaOlimpico premašuje sve zahtjeve potrebne za održavanje globalnog događaja ovih razmjera i bili smo impresionirani entuzijazmom i zalaganjem grada Torina koji će sljedećeg maja dočekati hiljade obožavatelja”, kazao je.

    Istaknuo je da će ovo biti prvo natjecanje za pjesmu Eurovizije koje će se održati u Italiji u posljednjih 30 godina te da su zajedno s domaćinom – televizijom Rai – odlučni učiniti ga posebnim.

    Izvršni direktor televizije Rai, Carlo Fuortes, dodao je: “Sretni smo što će Torino biti domaćin sljedećeg izdanja Eurosonga, međunarodnog festivala kojeg voli ogroman broj publike u svakoj zemlji”.

    Zahvaljujući pobjedi Maneskina, takmičenje se vraća u Italiju nakon 31 godinu, u gradu koji ima sve karakteristike da ugosti ovu prestižnu manifestaciju.

    “Izbor koji je napravio Rai nije bio lak s obzirom na vrlo visok nivo prijedloga konkurentskih gradova, kojima se zahvaljujem na njihovom entuzijastičnom sudjelovanju. Od danas počinje uzbudljivo putovanje za Rai i grad Torino koje nas vodi do maja 2022. godine. Veliki izazov za Rai i za našu zemlju”, kazao je Fuortes.
    Gradovi domaćini moraju imati zatvoren prostor s kapacitetom publike u glavnoj dvorani između 8.000 i 10.000, s dovoljno prostora za smještaj scenografije, press centra, svlačionica i prostora za delegacije, te biti dostupni isključivo šest sedmica prije događaja, dvije sedmice tokom takmičenja i sedmicu dana nakon velikog finala u maju.

    Također mora imati međunarodni aerodrom udaljen najviše 90 minuta od grada i imati 20.000 hotelskih soba u okolini za posjetitelje.

    Torino je bio favorit za izbor za grad domaćina 2022. godine i ima formu za organiziranje velikih događaja.

    Zatvorena arena Pala Alpitour izgrađena je za hokej na ledu na Zimskim igrama 2006. i ima maksimalni kapacitet od 16.600 – više nego dovoljno za izvođenje Eurovizije.

    To je treći italijanski grad koji će biti domaćin Eurovizije, nakon Napulja 1965. i Rima 1991. godine.

    Eurosong 2022. stiže u Italiju nakon što je rock bend Maneskin pobijedio sa svojom pjesmom “Zitti e Buoni” na takmičenju 2021. održanom u Rotterdamu u Nizozemskoj.

    Grupa je postala jedna od globalno najuspješnijih izvođača s Eurovizije posljednjih godina, a njihova pjesma “I Wanna Be Your Slave” dostigla je peto mjesto britanske top liste.

    Njihova obrada “Beggin” također je postala hit zahvaljujući popularnosti na TikToku, a danas su predstavili i novi singl, pod nazivom “Mammamia”.

  • Stanivuković poručio Đajiću: Počnite “svirati klavir”, trebat će vam uskoro

    Stanivuković poručio Đajiću: Počnite “svirati klavir”, trebat će vam uskoro

    Nastavljajući međusobne optužbe u aferi “Kiseonik”, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković poručio je direktoru Univerzitetskog kliničkog centra RS Vladi Đajiću da krene “svirati klavir, jer će mu trebati uskoro”.

    “Hvala doktoru Vladi Đajiću na nesebičnoj podršci opoziciji u Republici Srpskoj, jer ovaj čovjek sve vrijeme posvećeno i vrijedno radi za nas. Izmišljeni kontranapadi u slučajevima u kojima on treba da bude iza rešetaka samo njemu mogu da padnu na pamet”, napisao je Stanivuković na Twitteru.

    U videu koji je objavio, Stanivuković navodi da se u ovoj aferi radi i o ekonomskom kriminalu, odnosno falsifikaovanju dokumenata, pored štete po zdravlje ljudi.
    “Prema tome, vi ćete da svirate, počnite na vrijeme”, kazao je Stanivuković, pokazujući prekrštene ruke, aludirajući na hapšenje.

    Poručio mu je da se ne bavi “izvlačenjima, lažnim I bezveznim objašnjenjem i skretanjem pažnje javnosti na neke druge stvari”.

  • Madonna otkrila da je odbijanje uloge u Matrixu njena najveća greška u karijeri

    Kraljica popa Madonna gostovala je u emisiji “The Tonight Show” s Jimmyjem Fallonom u okviru promocije vlastitog dokumentarca te je otkrila kako je odbila ulogu u filmu “Matrix” kazavši kako se i danas kaje te da se “htjela ubiti” zbog propuštene prilike.

    Nakon što je 1985. započela svoju holivudsku glumačku karijeru sa “Desperately Seeking Susan”, Madonna je rekla Jimmyju da su joj ponuđene neke od najvećih holivudskih uloga.

    Zvijezda je priznala da je odbila priliku da igra glavnu ulogu u “Catwoman”, koja je kasnije ponuđena Michelle Pfeiffer.

    Iako je Madonna dodala da nije požalila što je odbila ulogu u erotskoj drami “Showgirls”, priznala je da će zauvijek sumnjati u njezinu odluku da odbije “Matrix”.

    “Odbila sam i ulogu u Matrixu. Možete li vjerovati u to? Htjela sam se ubiti”, kazala je Madonna.

    Nije navela koji je lik bio u pitanju, ali glavnu ulogu Trinity na kraju je dobila Carrie Ann Moss.

    Film je postao jedna od najuspješnijih trilogija u istoriji filma, sa bruto prihodom od 1,3 milijarde dolara, a četvrto izdanje premijerno će biti prikazano u decembru.

    “To je jedan od najboljih filmova ikada snimljenih. Mali dio mene žali samo zbog tog momenta u životu”, otkrila je.

    Madonna trenutno radi na filmu o svom životu koji je napisala i režirala. Iako su studiji već pokušali snimiti filmove o životu pop kraljice, nijedan od predloženih nije prihvaćen.

    “Razmišljam: ‘Zašto bi ti ljudi htjeli snimiti film o mom životu?’ U scenariju nema ništa istinito “, kazala je o jednom filmu koji je okarakterisala kao površan i neistinit, dodajući da redatelj drugog predloženog filma “nije cijenio žene”.

    Madonna je još u septembru 2020. godine najavila da će producirati film o svom životu, te je kazala: “Ne postoji niko na ovoj planeti koji može napisati ili režirati i snimiti film o meni bolje od mene.” Ime i datum izlaska filma još nisu objavljeni.

  • Čampara traži od Ustavnog suda da Dodika proglasi nesposobnim za funkciju u Predsjedništvu BiH

    Federalni ministar unutrašnjih poslova i dopredsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Aljoša Čampara zatražio je od Ustavnog suda BiH da pokrene proceduru utvrđivanja privremene nesposobnosti Milorada Dodika za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH.

    “Vodeći se činjenicom da je članom 8.8. Izbornog zakona BiH određeno da Ustavni sud BiH može odlučiti da je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban za vršenje svoje funkcije pozivam Ustavni sud BiH da u najkraćem roku pokrene
    proceduru utvrđivanja sposobnosti Milorada Dodika za vršenje dužnosti člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda”, navodi Čampara.


    Kako dodaje, posljednje najave Milorada Dodika, koje imaju sve elemente planiranog i ciljanog udara na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine, jasan su pokazatelj da član Predsjedništva BiH djeluje neustavno iako se prilikom preuzimanja funkcije obavezao između ostalog da će savjesno obavljati datu dužnost, poštovati Ustav BiH te provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti.

    “S obzirom na to da Milorad Dodik blokira funkcionisanje institucija sistema, uvodi zemlju u konflikte i podjele te da je postao otvorena prijetnja miru i sigurnosti, ali i međunarodnim odnosima Bosne i Hercegovine, tražim od Ustavnog suda BiH da utvrdi da li je aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda privremeno nesposoban za vršenje funkcije koju obnaša. Njegove neustavne najave ugrožavaju mir, suživot, političku i ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine te Opći okvirni sporazum za mir, a što Ustavni sud BiH prema mojoj procjeni ne bi smio tolerisati”, zaključuje Čampara.

  • Nakon devet mjeseci završena sistematizacija u Gradskoj upravi

    Nakon devet mjeseci završena sistematizacija u Gradskoj upravi

    Sistematizacijom radnih mjesta u Gradskoj upravi smanjen je broj načelničkih pozicija, ali je broj zaposlenih manje-više ostao isti kao i ranije, uz najavu gradonačelnika Draška Stanivukovića da će biti potrebna dodatna zapošljavanja.

    Stanivuković je, kao i njegovi prethodnici, dolaskom na vlast pokrenuo reorganizaciju Gradske uprave, kako bi prema svojim planovima i zamislima položio stvari.

    Taj proces je u njegovoj administraciji, za razliku od prethodnih, trajao oko devet mjeseci i nije donio korjenite promjene, koje je Stanivuković zagovarao prije dolaska na vlast.

    Naime, aktuelni gradonačelnik je kao odbornik i narodni poslanik, često isticao da lokalna administracija u Banjaluci ima viška zaposlenih, najviše zbog stranačkog „udomljavanja kadrova“, te da se s tim problemom treba uhvatiti u koštac i „napraviti rezove“.

    Zadnje informacije pokazuju da “rezova” nije bilo, niti se najavljuju.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je potvrdio da od njegovog dolaska nije drastično mijenjan broj zaposlenih i da se aktuelna administracija isključivo bavi strukturom zaposlenih.

    – Nama nedostaju četiri građevinska inspektora, 20 vatrogasaca, nekoliko inženjera, nemamo nijednog demografa. To su stvari za kojima tragamo – rekao je Stanivuković i dodao da angažman tog kadra ne bi trebalo da predstavlja dodatno opterećenje za budžet, zbog kako je naveo “prirodnog odliva radnika”, odlaskom pojedinaca u penziju.

    Dodao je da je sistematizacija završena, te da je došlo do smanjenja broja odjeljenja u odnosu na prethodnu administraciju.

    – Inspekcija i komunalna policija su spojeni u jedno odjeljenje. Oblast zdravstva, socijalne politike te turizama, koje je prije bilo podjeljeno u dva različita odjeljenja postaju jedinstveno Odjeljenje društvene djelatnosti. Odjeljenje za lokalni ekonomski razvoj je pripojeno Odjeljenju za privredu – naveo je Stanivuković i dodao da je “pomjeren” jedan broj odsjeka koji su, kako kaže, spojeni uz kabinet gradonačelnika ili Odjeljenje za privredu.

    Ipak smo odlučili da ostavimo odvojena odjeljenja za saobraćaj i puteve te komunalno zbog velikih budžeta i obimnosti poslova. Vidjećemo kako će to funkcionisati u narednom periodu, ali postoji jedno razmišljanje koje predviđa da se možda uradi drugačija raspodjela poslova. Sada se na primjer, putevi i komunalno svako za sebe bave održavanjem i investicijama. Postoji mogućnost da to odvojimo u jedno odjeljenje, koje bi bilo zaduženo za održavanje za oblasti saobraćaja i za komunalno kao što je: krpljenje rupa na saobraćajnicama, pranje ulica, košenje i slično. U drugo bi stavili sve investicije u gradnju puteva, igrališta, vrtića, sportskih terena i postavljenje klupa. U principu bi opet ostala dva odjeljenja, ali bi imali drugačija zaduženja – naglasio je Stanivuković.

    Kazao je da bi konkursi za izbor načelnike odjeljenja trebali biti na dnevnom redu jednog od narednih zasjedanja Skupštine grada, poslije sjednice koja je iz trećeg puta zakazana za 11.oktobar.

    – Teško je reći koji će to tačno biti mjesec. U trenutnoj situaciji je nemoguće bilo šta organizovati. Evo septembarska sjednica se preselila u oktobar, pitanje je koliko će ona trajati i da li će se ona uopšte u oktobru održati. Nadam se da će procedura izbora načelnika biti završena ove godine – zaključio je on.

  • Za period od 11. do 16. oktobra: Dom zdravlja Banjaluka pripremio plan korona vakcinacije

    Za period od 11. do 16. oktobra: Dom zdravlja Banjaluka pripremio plan korona vakcinacije

    Dom zdravlja Banjaluka je pripremio plan vakcinacije protiv virusa korona za period od 11. do 16. oktobra.

    U ponedjeljak organizuju “Otvorena vrata” na vakcinalnom punktu u novoizgrađenom objektu mjesne zajednice u naselju Petrićevac sa prvim dozama Sputnik V i AstraZeneca vakcina. Vakcinacija će se obavljati u vremenskom periodu od 12.30 do 19 časova.

    “U periodu od 12. do 16.oktobra vršiće za revakcinacija građana na punktu za vakcinaciju u novoizgrađenom objektu mjesne zajednice u naselju Petrićevac. Građani će telefonskim putem biti obaviješteni o terminu revakcinacije”, kazali su u Domu zdravlja.

    Navode da pored dosadašnjih punktova za vakcinaciju od 4.oktobra otvoreno još pet punktova u gradskim naseljima.

    Punktovi za vakcinaciju protiv virusa korona su otvoreni u sljedećim ambulantama porodične medicine: Poliklinika, Obilićevo, Lauš, Lazarevo i u ambulanti porodične medicine u Platonovoj ulici.

    “Ovim putem apelujemo na korisnike usluga navedenih ambulanti da se jave svojim timovima porodične medicine ukoliko žele da budu vakcinisani protiv virusa korona”, kazali su u Domu zdravlja. Dodali su da je pripremljen i raspored rada punktova za vakcinaciju u ambulantama porodične medicine za period od 11.do 15.oktobra.

    U ponedjeljak 11.oktobra radiće ambulante Dragočaj, Potkozarje, Verići, Piskavica i Lauš; 12.oktobra ambulante u Vrbanji, Zalužanima, Mišinom Hanu, Lazarevu; 13.oktobra ambulante u Srpskim Toplicama, Karanovcu, Krupi na Vrbasu, Bočcu, Obilićevu; 14.oktobra ambulante u Kolima, Aginom selu, Poliklinici, Golešima; 15.oktobra ambulante u Borkovićima, Bronzanom Majdanu, Stričićima, Boriku (Platon).

    “Molimo sugrađane da poštuju epidemiološke mjere kako bi se izbjegle eventualne gužve i bespotrebno zadržavanje na punktu za vakcinaciju u novoizgrađenom objektu Mjesne zajednice u naselju Petrićevac, a sve u cilju što bržeg i efikasnijeg provođenja procesa vakcinacije”, zaključili su u Domu zdravlja, piše Srpskainfo.

  • Stav Inspektorata Republike Srpske: Zolak selektivno primjenjuje zakon i vrši medijske spinove

    Stav Inspektorata Republike Srpske: Zolak selektivno primjenjuje zakon i vrši medijske spinove

    Republička uprava za inspekcijske poslove poziva Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH da se uključi u rješavanje pitanja obezbjeđivanja kiseonika, navodeći da direktor Agencije Aleksandar Zolak i dalje više vremena izdvaja za medijske spinove, selektivnu primjenu zakona, manipulaciju ljudskim strahovima i izbjegavanje vlastite odgovornosti s ciljem političke promocije.

    “Gospodin Zolak decidno navodi da je Agencija jedina ovlaštena da nadzire primjenu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, a koji propisuje i kontrolu kvaliteta lijekova. Nejasno je na osnovu čega dalje tvrdi da je kontrolu trebala vršiti Republička zdravstvena inspekcija”, navodi se u saopštenju Inspektorata Republike Srpske.

    Iz Inspektorata navode da navedeni zakon, u potpunosti isključuje entitetske inspekcije iz sistema kontrole kvaliteta lijekova, dajući ovlaštenje isključivo inspekciji Agencije.

    “Pomenuti zakon niti jednim svojim članom ne propisuje nadležnosti entitetskih inspekcija, niti mjere koje bi oni mogli preduzimati po pitanju kontrole kvaliteta lijekova i medicinskih sredstava”, ističe se u saopštenju Inspektorata.

    U saopštenju se navodi da je direktor Agencije propustio upoznati javnost sa činjenicom da je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH dao ovlaštenje farmaceutskim inspektorima Agencije za preduzimanje mjera predviđenih Zakonom o nadzoru nad tržištem u BiH, a kojim se definiše procedura povlačenja proizvoda u slučaju utvrđenog postojanja rizika.

    “U skladu sa odredbama Zakona o nadzoru nad tržištem BiH, inspektori Agencije su nadležni za preduzimanje mjera i ovlašteni su da nalože vraćanje proizvoda od potrošača, ukoliko utvrde da postoji određeni rizik od njegove upotrebe”, navodi se u saopštenju.