VRBAS Media

Autor: INFO

  • Milioni ključni za uvođenje nove tehnologije u izbore

    Milioni ključni za uvođenje nove tehnologije u izbore

    Uvođenje novih tehnologija u izborni proces u BiH moguće je i bez izmjena Izbornog zakona i to u dijelu identifikacije birača i slanja izbornih rezultata, tvrde u Centralnoj izbornoj komisiji, međutim Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba poslanika SNSD-a i članica Interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da to nije moguće i da je Izborni zakon u tom dijelu jasan.

    “Član 5.12, stav 3 kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4 kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je Novaković Bursaćeva za “Nezavisne novine” dodajući da ne zna na osnovu čega Centralna izborna komisija BiH planira uvođenje novih tehnologija.

    Takođe, u Izbornom zakonu BiH navodi se i da potpis birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati potpisu sa identifikacionog dokumenta koji se predočava članu biračkog odbora. Naime, CIK je na posljednjoj sjednici usvojio Srednjoročni plan rada do 2024. godine, u kojem se navodi mogućnost uvođenja novih tehnologija i to upravo u dijelu gdje nije potrebna izmjena Izbornog zakona, a to je identifikacija birača putem otiska prsta i transmisija podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    “Za nove tehnologije u smislu identifikacije birača i transmisiju podataka od biračkog mjesta do opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema CIK-u nije potrebno mijenjati zakon, već samo određene pravilnike”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine”.

    U slučaju da se obezbjedi novac, odnosno oko deset miliona KM, koliko je procjena, za svako biračko mjesto biće potrebno obezbijediti laptop ili tablet, a identifikacija bi se u saradnji s Agencijom za identifikaciona dokumenta, evidenciju u razmjenu podataka (IDDEEA) vršila otiskom prsta.

    “Podaci o broju glasova putem SDH mreže ili na neki drugi način slali bi se u opštinske ili gradske izborne komisije i dalje prema Središnjem izbornom povjerenstvu. Na taj način znatno brže bismo imali rezultate”, rekao je Bakalar. On kaže da se trenutno sa IDDEEA radi projektni zadatak koji treba da pokaže šta tačno od opreme treba i koji uslovi treba da budu ispunjeni za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, istovremeno naglašavajući da, ukoliko se novac ne obezbijedi, od toga neće biti ništa.

    Prema nezvaničnim informacijama, ukoliko vlast ne obezbijedi oko desetak miliona KM za ovaj proces, što je malo vjerovatno, nije isključena mogućnost da međunarodna zajednica obezbijedi taj novac ili barem jedan dio, kako bi se već 2022. godine na pojedinim biračkim mjestima izbori održali uz korištenje novih tehnologija.

    I Branislav Borenović, lider PDP-a i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, kaže da je moguće bez izmjene Izbornog zakona BiH uvesti nove tehnologije, ali da je to malo vjerovatno.

    “Vlast, posebno sada, neće obezbijediti taj novac koji je potreban, jer im ne odgovaraju nove tehnologije i pošteni izbori. To uopšte nije veliki novac ako će uvođenje novih tehnologija dovesti do pravednijih izbora, ali nema šanse da vlast na to pristane”, rekao je Borenović za “Nezavisne novine”.

    Osim deset miliona KM za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, CIK je još ranije, svojim budžetskim zahtjevom za narednu godinu, od Savjeta ministara BiH tražio i dodatna sredstva za povećanje naknada članovima biračkih odbora, jer smatraju da postojeće naknade nisu dovoljne i da je sve manje ljudi koji žele da rade taj posao.

    Ipak, veliko je pitanje da li će budžet za 2022. godinu uopšte biti usvojen s obzirom na to da nije ni onaj za 2021. godinu, i u Bosni i Hercegovini sve više se postavlja pitanje da li će izbora uopšte biti. U slučaju neusvajanja budžeta, novca za izbore nema, što je bio slučaj sa lokalnim izborima 2020. godine, koji su na kraju, upravo zbog nepostojanja budžeta i nedostatka novca, pomjereni za više od mjesec dana.

  • SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU i dalje bez dogovora o sankcijama prema političarima u BiH

    SAD i EU još nisu uspjele postići dogovor o koordinisanom nastupu kada su u pitanju sankcije prema političarima i drugim pojedincima iz BiH za koje se ocijeni da negativno doprinose borbi protiv korupcije u BiH, saznaju “Nezavisne novine”.

    Od nekoliko sagovornika upućenih u razgovor, koji je u ponedjeljak sa ambasadama Njemačke, Italije, Nizozemske, Austrije, Velike Britanije i Švedske organizovala Ambasada SAD, a za koji je iz Ambasade SAD saopštenje izdato tek u petak, rečeno nam je da su zemlje primile k znanju planove SAD, ali da je veći dio razgovora protekao u koordinaciji mjera usmjerenih na suzbijanje korupcije u BiH, a ne na sankcije.

    Iz Ambasade SAD saopšteno je da je razgovarano o “sredstvima, metodama i najboljim primjerima iz prakse koji će obezbijediti da korumpirani pojedinci snose odgovornost za svoja djela radi bolje budućnosti za sve građane BiH”.

    “Ambasada SAD u Sarajevu obavezala se da će sa partnerima koji zagovaraju isti cilj povećati obim razmjene informacija u vezi sa aktivnostima korumpiranih pojedinaca i tako otežati korumpiranim pojedincima u BiH da prisvajaju nezakonito stečena sredstva i investiraju ih u inostranstvu, da će podržati sve lidere u borbi protiv korupcije u BiH, uključujući državne službenike, istraživačke novinare i predstavnike civilnog društva, te da će u javnom prostoru nastaviti svoje zalaganje za borbu protiv korupcije i protiv njenog negativnog uticaja u BiH”, naglašeno je u saopštenju.

    Sudeći prema zvaničnom saopštenju, mjere će se odnositi na poništavanje postojećih ili odbijanje izdavanja novih viza, kako poslovnih, tako i turističkih, za putovanja u SAD onim pojedincima koji su umiješani u korupciju.

    Iz Ambasade Njemačke su za “Nezavisne novine” istakli da korupciju takođe vide kao jedan od najvećih problema u BiH, i da dijele procjenu da borba protiv korupcije i u smislu približavanja EU treba da bude u centru reformskih procesa.

    “Na spomenutom sastanku smo učestvovali u interesu razmjene informacija i mišljenja”, rekla je za “Nezavisne novine” Lea Katarina Turm, šefica Odjeljenja za kulturu, medije i protokol Ambasade Njemačke.

    Iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva su nam saopštili da je ta zemlja predana borbi protiv korupcije u BiH, u partnerstvu sa onima koji dijele tu predanost.

    “Potpuno se slažemo sa SAD i drugim našim partnerima po pitanju potrebe da se radi više na promoviranju transparentnosti i sprečavanju korumpiranih pojedinaca da izvuku korist iz svojih kriminalnih aktivnosti, te da se pruži podrška onima koji rade na iskorjenjenju korupcije. Podržavamo stabilnost i dobro upravljanje u BiH putem različitih aktivnosti koje su nam na raspolaganju. Koristimo sankcije kada i gdje ocjenimo da će biti najučinkovitije, na osnovu dokaza, i usmjereno ka onima koji su odgovorni za ozbiljnu korupciju”, naglasili su oni.

    Iz Ambasade Kraljevine Nizozemske saopšteno je “Nezavisnim novinama” da se čvrsto bore protiv korupcije u BiH.

    “U potpunosti se slažemo sa SAD i našim partnerima da mora postojati više barijera koje sprečavaju korumpirane pojedince da imaju koristi od nje. Potrebna je veća podrška pojedincima i grupama angažovanim u borbi protiv ove pojave”, rekli su u ovoj amabasadi.

    SAD su zasad jedina zemlja koja je pripremila listu sankcija, a, kako saznajemo, ima i spisak sa otprilike petnaestak imena koja su prošla postupak odobravanja sankcija na nivou oko stotinak različitih tijela u administraciji SAD, koje su spremne za aktiviranje u svakom trenutku.

    Nekoliko sagovornika iz EU, čije zemlje jesu raspoložene da EU koordiniše sankcije, reklo nam je da u ovom trenutku nije realno da EU usvoji konsenzus u vezi s ovom temom, a postavljaju pitanje svrsishodnosti i efektivnosti sankcija koje bi se sprovodile na nivou individualnih zemalja EU. Umjesto toga, kako saznajemo, pažnja se usmjerava na jačanje integriteta pravosuđa kroz Visoki sudski i tužilački savjet BiH i ohrabrivanje tužilaca i sudija da se hrabrije uhvate u koštac s političkom korupcijom na svim nivoima, te da bi takvo pravosuđe dobilo svu neophodnu podršku najjačih i najuticajnijih zemalja. Jedna od opcija koja nam je spomenuta je da bi se sankcije mogle kombinovati sa pravosudnim procesima koji bi ukazali na korupciju na nivou političkih predstavnika i privrednika, ali da o tome u EU još nije direktno razgovarano.

  • “Ovo je kriza vlade, ali ne i države” Predsjednik Austrije o istrazi koja je uzdrmala iz temelja Kurcovu vladu

    “Ovo je kriza vlade, ali ne i države” Predsjednik Austrije o istrazi koja je uzdrmala iz temelja Kurcovu vladu

    Predsjednik Austrije Aleksander van der Belen obratio se večeras građanima povodom istrage tužilaštva o pronevjeri i mitu, kojom je obuhvaćen i kancelar Sebastija Kurc, ističući da se radi o krizi vlade, a ne krizi države.

    Ovo što vidimo je kriza vlade, ali ne i državna kriza. Država i njena administarcija funkcionišu, i to se vidi. Osnove pravne države su netaknute, podjela vlasti funkcioniše, a to se pokazalo i posljednjih dana i tako će biti i ubuduće – objasnio je on.

    Van der Belen je podsjetio da će se uvijek građanima obratiti u teškim vremenima i transparentno ih informisati o situaciji.

    Građanima je rekao da su u srijedu ujutro svi u zemlji bili svjedoci neuobičajenog događaja.

    – Sprovedeni su pretresi, a tako i kabineta kancelara. Tužilaštvo vodi istragu i protiv kancelara. Radi se o teškim optužbama – proneveri i mitu. Zadatak je pravosuđa da se istraže sve sumnje. Ne znamo da li će ova istraga voditi ka podizanju optužnice i do tada vlada pretpostavka nevinosti – objasnio je predsednik Austrije.

    Van der Belen je kazao da se vidi nešto što nije dobro po demokratiju, a čuje se i ton nepoštovanja prema osobama i institucijama.

    – Ja imam drugačija očekivanja od politički odgovornih ljudi. Svaka osoba je nevina dok ne bude osuđena – poručio je on.

    Van der Belen je istakao da istovremeno građani imaju pravo na vladu koja funkcioniše.

    – Nalazimo se pred teškim zadacima, kao što je savladavanje pandemije, usvajanje budžetskih smjernica za borbu protiv klimatskih promena. Djelotvornost vlade je sada dovedena u pitanje – kazao je on.

    Prenio je da je obavio razgovor sa parlamentarnim strankama, kako bi dobio sliku o stanju i povjerenju koje vlada ili ne vlada među njima.

    – U ovoj fazi je važno da sve osobe najprije pomisle na državu, a partijski interesi moraju biti potisnuti. Austrija ne može sebi priuštiti egoizme. Apelujem na sve stranke posebno sada da ne razmišljaju o tome šta mogu kratkočno da izvuku u svoju korist, već o tome šta je potrebno Austriji – podvukao je.

    Ukazao je da su za utorak opozicione stranke najavile podnošenje zahteva za glasanje o povjerenju vladi.

    – Poslanici će razmotriti i donijeti odluku kako će ići dalje u zemlji. Sazvana je vanredna sednica, a parlament zastupa vas. Očekujem da će poslanici djelovati u vašem interesu, da donesu ispravne odluke. Šta će donijeti naredni dani ne može se sada reći, i to je predmet razgovora među partijama. Kao predsjednik neću davati javne savete, ali moram da se brinem o tome da uvijek postoji stabilna vlada, i to ću činiti i dalje. Paziću da delotvornost i integritet svih institucija budu osigurani. Paziću svim raspoloživim sredstvima i obećavam da ću narendih dana uvijek gledati na cjelinu, prije svega dobrobit naše domovine, da se osnove suživota poštuju i da zemlja ostane u ravnoteži“ – poručuje der Belen.

    Van der Belen je istakao da se sigurno neće desiti da Republika bude izbačena iz ravnoteže.

  • Vrhovni sud Slovenije presudio: Kazne zbog nenošenja maske neosnovane

    Vrhovni sud Slovenije je donio presudu da izricanje kazni za prekršaj osobama koje ne nose masku za lice u zatvorenim javnim prostorima tokom epidemije kovid-19 nema pravnu osnovu.

    Odluka objavljena danas odnosi se na pravnu žalbu protiv pravosnažne odluke lokalnog suda da izrekne opomenu osobi zbog lakšeg prekršaja prema Zakonu o zaraznim bolestima.

    Vrhovni sud je procijenjivao da li je moguće da se nenošenje maske za lice u zatvorenim javnim prostorima prepozna kao prekršaj, uzimajući u obzir osnovna načela krivičnog prava.

    Odluka suda nije donijeta jednoglasno, a sudija Barbara Zobec dala je izdvojeno mišljenje, u kojem je navela da je presuda “pogrešna poruka svima da mogu da skinu i bace maske za lice”, prenosi STA

  • Ljekari poručili da bi trću dozu vakcine trebalo da prime svi, a evo koliko traju antitijela

    Ljekari poručili da bi trću dozu vakcine trebalo da prime svi, a evo koliko traju antitijela

    Iako za sada nije moguće precizno utvrditi koliko će antitijela u organizmu trajati nakon treće doze, stručnjaci su ipak optimističnog mišljenja i smatraju da će buster doza obezbjediti dugotrajniji imunitet.

    Očekuje se da će treća doza obezbediti dugotrajni imunitet prema originalnoj varijanti virusa. A da li će taj imunitet da nas štiti od novih barijera virusa, zavisi od toga koliko će se virus dalje mijenjati – rekla je za Blic virusolog Tanja Jovanović.

    Dr Jovanović u nastavku objašnjava da ukoliko virus i dalje bude cirkulisao i nastavio da se mijenja, vrlo je vjerovatno da će i nakon ove doze biti potrebna sezonska vakcina.

    – Ako pružimo dugotrajnu šansu virusu da cirkuliše u populaciji i tako nastavi da se mijenja, možda ćemo imati potrebu za sezonskom vakcinom – zaključuje dr Jovanović.

    Virusolog Ana Banko takođe je mišljenja da bi zaštita trećom dozom trebalo da traje duže, ali da će preciznije informacije biti poznate praćenjem imuniteta onih koji su primili buster.

    – Trajanje imuniteta nakon treće doze moglo bi biti duže, ali će se rezultati o tome znati tek nakon praćenja imuniteta osoba vakcinisanih sa tri doze – objasnila je za Blic dr Banko.

    Buster doza traje duže
    Da će buster doza trajati duže u organizmu složio se i epidemiolog Zoran Radovanović. On je za CINS objasnio je da buster doza djeluje i na imunitet dugotrajnije: pamti “neprijatelja” duže i spreman je da brže i energičnije odgovori na pojavu virusa.

    Kad počinje dejstvo nakon vakcinacije
    Potpuno dejstvo treće vakcine odnosno buster doze počinje dvije do tri nedjelje, slično kao i nakon primanja prve dvije, tvrde stručnjaci. Međutim, ono što se mnogi koji su primili treću dozu sada pitaju do kada mogu da budu spokojni da je njihov organizam zaštićen od virusa, odnosno koliko dugo vremenski traju antitijela u organizmu?

    Neki od njih bili su slobodni da postave pitanja stručnjacima na društvenim mrežama i tako otklone svoju nedoumicu kada bi zapravo bilo pravo vrijeme proveriti antitela nakon buster doze.

    – Nakon treće doze Sinofarma osobama do 65 godine nivo antitela se povećava četiri puta, a kod osoba iznad 65 dva puta – ova informacija stoji zvanično na sajtu kineske agencije za lijekove – rekla je je direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić.

    – Nivo antitijela nije jedini kriterijum, hajmo logično, što više vremena prolazi od vakcine, normalno je da nivo antitijela opada, zato i treba primiti treću dozu, osim toga, kod starih osoba je niži nivo antitijela, organizam stari, stari i imuni sistem, samim tim odgovor je niži. Isto važi za osobe sa hroničnim bolestima – kazala je ona.

    – Treća doza se dobija nezavisno od nivoa antitela – jasna je Radojević Škodrić koja se dotakla i načina na koji vakcina štiti vakcinisane.

    Predhodno je dr Šekler savetovao da svi kojima je prošlo šest mjeseci od druge doze, treba da prime treću i tako pojačaju svoj imunitet. On je objasnio da ona ima funkciju da pojača i produži imunitet koji je stvoren primarnom vakcinacijom.

    Vakcina radi i kad nema antitijela
    Da vakcina deluje i kada nestanu antitela potanko je objasnio Almir Aljović, neuronaučnik i doktorand na Univerzitetu Ludvig Maksimilijan u Minhenu.

    Aljović je na društvenoj mreži Tviter objasnio da je normalno da antitela nestanu jer naš orgaizam neće trošiti energiju kako bi ih konstantno reprodukovao ako već nismo u stalnom kontaktu sa patogenom, u ovom slučaju sa korona virusom. Zbog toga je naše tijelo “pronašlo” druge načine kako da se izbori sa bolestima i nakon što vakcina zvanično prestane da “radi”.

    Treća doza preporučljiva svima
    Iako se treća doza preporučuje uglavnom onima koji spadaju u rizične grupe zbog slabijeg imuniteta ili zdravstvenog stanja, stručnjaci savjetuju da buster doza nije na odmet ni drugima.

    – Po trenutnim podacima odgovor nije baš jasan (bar za sada). Podaci do sada govore da će to zavisi od populacije kojoj pripadate i kojom vakcinom ste se primarno vakcinisali. Efikasnost razvijanja imuniteta slabi kako starimo, proces koji se naziva imunosenescencija. Ovo znači da dosta starijih osoba ne razvije adekvatan imunitet nakon vakcinacije. U ovoj skupini je jasno da 2 doze pružaju zaštitu, ali da 3 doza može imati veliku korist – objasnio je Almir Aljović.

  • Tri godine tehničkog mandata Vlade FBiH: Čovićevo slamanje Izetbegovića

    Tri godine tehničkog mandata Vlade FBiH: Čovićevo slamanje Izetbegovića

    Ovog mjeseca navršit će se punih sedam godina od završetka Općih izbora 2014. godine, na osnovu kojih je par mjeseci kasnije formiran trenutni sastav Vlade Federacije BiH, koja se već tri godine nalazi u tehničkom mandatu, a nije isključeno, da i nakon sljedećih izbora stanje ostane nepromijenjeno.

    U toku dugih sedam godina Vlada nije ispunila ogroman dio od obećanog, kao što je ubrzanje procesa gradnje autoceste, izgradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, brze ceste u Srednjobosanskom kantonu, aerodroma u Bihaću, tunela Hranjen ali i drugih projekata. Osim toga, različite afere, naročito afera “Respiratori” privukla je najveću pažnju javnosti i sav gnjev usmjerila na SDA.

    Već pune tri godine Vlada Federacije BiH nalazi se u tehničkom mandatu voljom Hrvatske demokratske zajednice koja nastoji svog dugogodišnjeg koalicionog partnera, Stranku demokratske akcije, u toj mjeri politički ucjeniti, ne bi li Bakir Izetbegović obesmislio demokratiju u Bosni i Hercegovini pristankom na Izborni zakon po zamisli Dragana Čovića. Ipak, da bi razumjeli trenutnu situaciju potrebno je vratiti se na rezultate Izbora 2014. godine.

    Kako je sve počelo

    Tadašnji rezultati omogućili su SDA-u, HDZ-u i SBB-u da formiraju Vladu Federacije u kojoj su SDA i HDZ dobili po 6 ministarstava, a SBB 4, dok je premijersko mjesto pripalo najvećoj bošnjačkoj partiji. U Predstavničkom Domu Parlamenta FBiH SDA je imala 29 zastupnika, HDZ 13, a SBB 16, dok je u Domu naroda HDZ-e imao 13 delagata, SDA 10 i SBB 4.

    HDZ je u tom trenutku bila jedina stranka u FBiH koju nije bilo moguće u bilo kakvim kalkulacijama zaobići u procesu formiranja vlasti, jer 12 delegata u Domu naroda garantuje potpunu zaštitu političke pozicije. Dvije godine kasnije Ustavni sud BiH donio je presudu u slučaju “Ljubić” što je bio presudan momenat da HDZ krene na sve ili ništa u cilju iscrpljivanja protivnika i ostvarenja strateškog cilja dobijanja potpune kontrole nad političkim procesima u Federaciji BiH.

    S tim u vezi od najvećeg značaja za Čovića bilo je na svim nivoima vlasti staviti SDA u nepovoljnu poziciju, blokadama ili saradnjom sa SNSD-om na državnom nivou. Nepovoljnoj poziciji Stranke demokratske akcije dodatno su doprinijeli i hronični skandali, borba za vlast u pojedinim kantonima, izostanak podrške u zapadnim političkim strukturama i druge okolnosti.

    Fakturisanje problema SDA-u

    Taktika predsjednika HDZ-a svodila se na uvjerenje, donekle tačno, da će svaki neuspjeh Vlade biti prvenstveno fakturisan samo SDA-u, ali ne i njihovim koalicionim partnerima, jer u percepciji javnosti, sva odgovornost leži u rukama Izetbegovića. To je bilo primjetno i tokom nemogućnosti vlasti da nabave vakcine. Pritisak medija i javnosti bio je vidljiv samo u sredinama gdje su probosanske stranke dobile najveći broj glasova.

    S druge strane jedino što je Čovića zabrinjavalo i zbog čega je povremeno prozivan u hrvatskoj javnosti bilo je obećanje da će osigurati izbor “legitimnih predstavnika” u institucije države, sve ostalo je do tada na čekanju, a sud javnosti čekat će konačno slamanje probosanskog političkog faktora.

    Upravo zbog svega nabrojanog HDZ je nakon Općih izbora 2018. odbio da formira novu Vladu, što im je opet omogućio odličan rezultat u Domu naroda, odnosno kontrola 14 delegata. U isto vrijeme SBB je na izborima katastrofalno prošao dobivši samo 8 zastupnika u Predstavničkom domu parlamenta FBiH, dok je SDA dobila solidnih 29 mandata u Predstavničkom, a 8 u Domu naroda.

    Odlična saradnja SBB-a s HDZ-om, odnosno neupitna podrška Fahrudina Radončića Čovićevom shvatanju smjera izbornih reformi, i neulazak Demokratske fronte Željka Komšića u Vladu, bila je dodatni razlog da se zadrži postojeći okvir. U međuvremenu je ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara napustio SDA, ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović imenovana na drugu poziciju, ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Salko Bukvarević preminuo, a s jučerašnjim danom i ministar zdravstva Vjekoslav Mandić. Trenutno vlada ima samo 13 ministara, većinu u istoj i dalje imaju SBB i HDZ, i pitanje njene funkcionalnosti i rekonstrukcije nikad nije bilo aktuelnije.

    Također, Čović je blokiranjem formiranja nove vlade dao vjetar u leđa opoziciji u Federaciji, pružajući im dovoljno materijala da svakodnevno prozivaju SDA za nesposobnost. Nijedna kritika iz Sarajeva usmjerena prema HDZ-u ni na koji način nije i neće oslabiti poziciju Čovića, tako da svaki nesupjeh Vlade FBiH, dugoročno znači sve manji broj glasova SDA-u.

    Postavlja se pitanje, ako pogledamo rezultate izbora iz 2018. godine, zašto HDZ nikad nije ni pomislio nije da pokuša izbaciti SDA iz vlasti, uprkos tome, što ih medijski svakodnevno predstavljaju simbolom dokidanja prava Hrvata, mrziteljima, nacionalistima, šovinistima, a povremeno i islamistima? SDA je u trenutnom odnosu snaga moguće, iako nije jednostavno, izbaciti iz vlasti Federacije BiH jer oni nemaju kontrolni paket niti u jednom od dva doma Parlamenta Federacije BiH.

    Da bi ostvario cilj HDZ-u treba podrška SDA u državnom parlamentu, koju od opozicije u Sarajevu ne mogu dobiti, jer ista nema dovoljan broj ruku ni Parlamentarnoj skupštini BiH. Dok ih svakodnevno pritišću u HDZ-u se nadaju da će u želji da očuvaju svoju poziciju, SDA pokleknuti i potpisati Izborni zakon po mjeri HDZ-a, žrtvovati Predsjedništvo i Domove naroda, i vratiti državu u 1995 godinu. Nije tajna da u SDA-u, ali i djelu stvarne i lažne opozicije postoje oni koji bi rado prihvatili prijedlog Čovića, ali dosadašnji pritisak nije slomio Izetbegovića. S tim u vezi ne bi bilo iznenađenje da krnja Vlada Federacije, bude li uopće izbora, uđe i u treći mandat.

  • Na Netflix stiže spinoff serije “Lude sedamdesete”, vraćaju se Red i Kitty Forman

    Na Netflix uskoro stiže nova serija “That ‘90s Show”, koja će biti spinoff Foxovog hit sitcoma “Lude sedamdesete” (eng. That’ 70s Show), prenosi Variety. Kurtwood Smith i Debra Jo Rupp, koji su u originalnoj seriji tumačili uloge Reda i Kitty Forman, glumit će i u nastavku.

    Netflix je naručio 10 epizoda serije, koja će biti sitcom poput originala.

    U novoj seriji je 1995. godina, a Leia Forman, kći Erica i Donne, na ljeto posjećuje djeda i baku gdje se povezuje s novom generacijom Point Placea, pod budnim okom Kitty i strogim nadzorom Reda.

    Kreatori originalne serije Bonnie Turner i Terry Turner i njihova kćerka Lindsey Turner angažovani su kao pisci i izvršni producenti, a Gregg Mettler radit će scenarij, pored toga što je izvršni producent. Smith i Rupp će pored tumačenja uloga raditi i izvršnu produkciju.

    Marcy Carsey i Tom Werner iz kompanije Carsey-Werner, koji su bili izvršni producenti originalne serije, sarađivat će na produkciji nastavka.

    “Lude sedamdesete” predstavljene su na Foxu 1998. godine, a prikazivalo se osam sezona i 200 epizoda. Serija je služila kao odskočna daska za glumce poput Topher Grace, Laure Prepon, Mile Kunis, Dannya Mastersona, Ashtona Kutchera i Wilmera Valderrame. Uz Ruppa i Smith, u ostatku glumačke ekipe bili su i Don Stark, Tonya Roberts i Tommy Chong.

    Ovo nije prvi put da su se brojne zvijezde serije našle zajedno na Netflixu. Masterson i Kutcher će glumiti u Netflixovoj komediji “The Ranch”, a Rupp, Smith i Valderrama su ranije sarađivali.

  • Zvijezda “Peaky Blindersa” Cillian Murphy glumit će u novom filmu Cristophera Nolana

    Zvijezda “Peaky Blindersa” Cillian Murphy glumit će u novom filmu Cristophera Nolana

    Popularni irski glumac Cillian Murphy igraće ulogu američkog fizičara J. Roberta Oppenheimera u novom filmu “Oppenheimer” reditelja Cristophera Nolana, piše Variety.

    Zvijezda “Peaky Blindersa” nastavlja saradnju sa velikim holivudskim rediteljem nakon što su ranije zajedno radili na filmovima “Batman Begins”, “Inception” i “Dunkirk”.

    Murphy će glumiti Oppenheimera, američkog fizičara čija su uloga u vođenju laboratorije u Los Alamosu i učešće u projektu “Manhattan” doveli do toga da ga prozovu “ocem atomske bombe”.

    Još uvijek nije poznato kada počinje snimanje, ali je Nolan potvrdio da će film biti premijerno prikazan već 2023. godine.

  • Za vikend veliki politički skup: Pokret nesvrstanih vraća se u Beograd

    Za vikend veliki politički skup: Pokret nesvrstanih vraća se u Beograd

    Tokom vikenda biće gužve na beogradskom aerodromu. Dolaze gosti iz stotinjak država koji će u Beogradu obilježiti šest decenija od osnivanja Pokreta nesvrstanih.

    Domaćini skupa su Srbija i Azerbejdžan, a očekuje se učešće nekoliko predsjednika i premijera, četrdeset šefova diplomatija i brojnih delegata, javlja RTS.

    U ljeto 1961. Beograd se spremao da ugosti predstavnike 25 država sa četiri kontinenta koje nisu pripadale ni Istočnom ni Zapadnom bloku. tada je osnovan Pokret nesvrstanih koji će u narednim decenijama imati značajnu ulogu u međunarodnim odnosima.

    Jugoslavija je u međuvremenu nestala, Pokret opstao. Šezdeset godina od osnivačke konferencije njegov uticaj je znatno manji, iako članice okupljaju više od polovine svjetske populacije. Srbija danas ima ulogu posmatrača, a u ulozi domaćina ugostit će više od 500 delegata iz cijelog svijeta.

    O boravku delegacija brine 5.000 ljudi. Dvije stotine oficira za vezu pružiće im podršku 24 sata dnevno, na raspolaganju će imati 300 vozača i 200 volontera. Delegacije će biti smještene u pet beogradskih hotela. Oko 300 novinara je akreditovano za praćenje ovog događaja.

    Najmasovniji politički skup u Srbiji u posljednjih nekoliko decenija organizuje se u strogim epidemiološkim mjerama.

  • Vrijeme u BiH: Za vikend u gradu kišovito, na planinama će pasti i snijeg

    Vrijeme u BiH: Za vikend u gradu kišovito, na planinama će pasti i snijeg

    Prema prognozama Federalno hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u Bosni i Hercegovini će ovog vikenda biti kišovito uz jak vjetar, a dnevne temperature će se kretati između 4 i 11 stepeni celzija.

    Danas će u BiH biti oblačno sa kišom, dok se na planinama očekuje i snijeg. Vjetar će biti slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka većinom između 5 i 11 stepeni celzija, na jugu zemlje od 12 do 17 stepeni celzija.

    Sutra (10.10.) nas očekuje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom. Na planinama će padati i slab snijeg. Vjetar slab sjevernog smjera. Temperature zraka kretat će se između 4 i 9 stepeni celzija, a na jugu zemlje od 9 do 15 stepeni celzija.

    Početak naredne sedmice (11.10.) obilježit će slaba kiša u gradovima, a na planinama se očekuje slab snijeg. U Hercegovini djelimično vedro. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Temperatura zraka većinom između 3 i 9 stepeni celzija, na jugu zemlje od 8 do 15 stepeni.