VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poruka iz OHR-a: Šume su isključiva nadležnost BiH

    Poruka iz OHR-a: Šume su isključiva nadležnost BiH

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH, poručeno je danas iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

    “Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, i stoga trebaju biti implementirane”, ističe se u saopštenju.

    Kao odgovor na tvrdnju da “šume spadaju u nadležnost Federacije BiH i Brčko Distrikta” i da “Republika Srpska ima pravo da raspolaže svojom imovinom”, iz OHR-a kažu kako upravljanje šumama i šumskim zemljištem od strane entiteta i Brčko distrikta nije bilo predmet spora pred Ustavnim sudom.

    “To se pitanje stoga treba regulisati zakonom na državnom nivou koji treba usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH”, dodaje se u saopštenju.

    Ustavni sud BiH je u septembru ove godine utvrdio da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom BiH, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Republike Srpske.

    Odluka je izazvala reakciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je pozvao da “svi donosioci odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponište sve što je van Ustava i Dejtonskog sporazuma”.

  • Kovačević: Opozicija nastavlja da lažno optužuje Srpsku

    Kovačević: Opozicija nastavlja da lažno optužuje Srpsku

    • U Republici Srpskoj na jednoj strani je Milorad Dodik i vlast koji brane stavove Srpske i interese srpskog naroda, dok sa druge strane su predstavnici opozicije koji u razgovoru sa strancima optužuju Republiku Srpsku za sve probleme u BiH, istakao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    “Ono što smo vidjeli poslije današnjeg sastanka SDS-a i PDP-a sa izaslanikom SAD za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom jeste da su nastavili istim putem da na takvom mjestu i sa takvim ljudima optužuju Republiku Srpsku i njene izabrane demokratske predstavnike za nekakvo izazivanje krize u BiH”, naglasio je Kovačević.

    On je rekao da je nemoguće dati bilo kakav racionalan komentar na situaciju u kojoj predsjednik SDS-a (Mirko Šarović) kaže da je Milorad Dodik taj koji ugoržava mir i izaziva prijetnje po mir i bezbjednost u BiH i to u trenutku kada iz političkog Sarajeva stalno stižu prijetnje Republici Srpskoj i njenim građanima.

    “To je nešto što niko ko ima bar malo patriotskog osjećaja za Republiku Srpsku ni na koji način ne može da shvati”, konstatovao je Kovačević.

    On je podsjetio da je Milorad Dodik više puta jasno rekao da Republika Srpska niti kome prijeti, niti misli ikada da prijeti bilo kome bilo kakvim ratom.

    “Republika Srpska neće povući nijedan potez ili postupak koji može na bilo koji način da ugrozi mir, za razliku od njih iz opozicije koji govore da mi iz Republike Srpske ugrožavamo mir. Republika Srpska neće povući nijedan postupak ili potez koji može na bilo kakav način da ugrozi mir, za razliku od njih iz opozicije koji govore takve stvari. To je potpuno sramno i skandalozno, čak i nevjerovatno da neko ko je iz Republike Srpske, ko se predstavlja kao predstavnik građana, može da govori takve stvari”, rekao je Kovačević.

    On je istakao da na jednoj strani u Republici Srpskoj imamo Milorada Dodika kao srpskog člana Predsjedništva koji je na institucionalnom nivou primio Eskobara i jasno mu iznio stavove Republike Srpske – da Republika Srpska ne prihvata da bude ponižena, da Republika Srpska ne prihvata da joj bilo koji neizabrani stranci nameću zakone, rješenja i kažnjavaju njene građane, kao i da Republika Srpska ne prihvata da se vodi postupak koji treba da dovede do njenog nestanka.

    “Milorad Dodik je jasno rekao da Republika Srpska hoće da dovede do toga da joj se vrati sve ono što joj pripada po Dejtonu”, naglasio je Kovačević, dodavši da sa druge strane sjede oni koji strancima govore da je za sve probleme kriva Republika Srpska i predstavnici Republike Srpske, predstavnici građana Srpske i njihove biračke volje.

    On je istakao da je Milorad Dodik kao najviši predstavnik Republike Srpske u zajedničkim organima BiH razgovarao sa Gabrijelom Eskobarom insitucionalno kao predstavnik Republike Srpske i iznio jasne stavove Republike Srpske.

    “Dodik je ponovio da Srpska sigurno nije izazvala niti je bilo kakav krivac za stanje u BiH, za probleme u BiH, i permanentno stanje u proteklih 26 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je iznio jasne stavove Republike Srpske i jasno naglasio koje su stvari apsolutno neprihvatljive za Republiku Srpsku, a to su da bilo koji neizabrani stranac nameće bilo šta a pogotovo zakone koji treba da kažnjavaju i progone građane Republike Srpske, pripadnike srpskog konsitutivnog naroda u BiH”, rekao je Kovačević za ATV.

    On je podsjetio da od trenutka kada je to skaradno čudo koje pokušavaju nazvati zakonom, a koje je Incko nametnuo, niko nije vidio a ni čuo da je bilo ko iz PDP-a, SDS-a i opozicije rekao nešto zbog čega bi mogao da ima problema dok njega, Milorada Dodika i mnoge druge iz SNSD-a, kao i mnoge druge građane iz Republike Srpske, koji misle isto, pokušavaju da progone i krivično gone zbog toga što govore istinu, za razliku od njih iz PDP i SDS.

    “Predstavnici opozicije su tek nakon priznanja Eskobara da ih je pozivao telefonom i da su se oni na osnovu tih razgovara ponašali u Narodnoj skupštini onako kako su se ponašali, razbijali jedinstvo Republike Srpske i omogućili Sarajevu i dvojici bošnjačkih članova Predsjedništva BiH da preglasaju, ne Milorada Dodika, već Republiku Srpsku i srpski konstitutivni narod.

    To je ono što radi opozicija kada je u pitanju Eskobar i stranci i sve što rade sada je samo pranje za takve postupke i takvo ponašanje”, konstatovao je Kovačević, dodajući da građani Republike Srpske imaju veoma jednostavan izbor između te dvije strane – ili su za one koji brane Srpsku ili one koji je nepravedno optužuju.

  • Eskobar sa posebnom porukom odlazi iz BiH: Spremni smo učiniti sve za uspjeh BiH

    Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Džoa Bajdena za Zapadni Balkan je za kraj svoje posjete BiH odlučio poslati poruku građanima BiH.
    Naime, Eskobar je u kratkoj video poruci želio da se zahvali na toploj dobrodošlici i kazao da uočava da je u zemlji postignut izuzetan napredak.

    “Dok završavam prvi dio moje posjete BiH, želim reći građanima: Hvala puno za toplu dobrodošlicu. Želim reći da poslije 20 godina uočavam da je u zemlji postignut izuzetan napredak, te da je Dejtonski mirovni sporazum još uvijek veoma važan dio naše spoljne politike”, navodi u svojoj poruci.

    Eskobar je kazao da SAD nudi svoje partnerstvo i obećanje da će pružiti pomoć da “ova zemlja bude ekonomski održiva”.

    “Nudimo naše partnerstvo, naše garancije sigurnosti, pomoć za razvoj i naše obećanje da pomognemo da ova zemlja bude ekonomski održiva. Spremni smo raditi kroz dijalog, ali ako bude neophodno, spremni smo učiniti sve što je potrebno da osiguramo uspjeh ove zemlje”, ističe specijalni izaslanik američkog predsjednika.

    Nada se da će tokom sljedećeg dijela posjete ovom regionu donijeti više napretka.

    “Nadam se da ću građane ove zemlje posjetiti ponovo te da ću to činiti veoma često”, zaključio je Eskobar u video poruci.

  • Policija izuzela dokumentaciju: Pokrenuta istraga zbog zapošljavanja Stanivukovićevih sekretarica

    Policijska uprava Banja Luka pokrenula je provjere povodom sumnji u falsfikovanje dokumenata prilikom zapošljavanja sekretarica gradonačelnika Draška Stanivukovića.
    Prema našim saznanjima, policijski inspektori su proteklih dana, u dva navrata u Gradskoj upravi izuzimali dokumentaciju u vezi sa zapošljavanjem Milice Stojisavljević i Nikolie Mušić na pozicije referenta za tehničke i opšte poslove. One su u kabinet gradonačelnika zaposlene na određeno vrijeme čim je Stanivuković stupio na dužnost, a bile su prvorangirane na nedavno provedenom konkursu za zapošljavanje na ove pozicije.

    Iz Policijske uprave Banjaluka, nakon četiri dana čekanja, odgovor na pitanja BL portala sveli su na jednu rečenicu, ali i potvrdili naša saznanja.

    „U vezi sa navodima iz vašeg upita, policijski službenici PU Banjaluka vrše određene provjere pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka“, navedeno je u odgovoru.

    Prema nezvaničnim saznanjima BL portala, policija je pokrenula provjere na osnovu medijskih napisa o žalbi Borislave Cunjak, koja je konkurisala za mjesto referenta u kabinetu gradonačelnika na osnovu javnog konkursa koji je raspisan 3. juna ove godine.

    Prema njenoj žalbi, koju je uputila u Gradsku upravu, Stojisavljevićeva i Mušićeva su, kao dokaz o prethodnom radnom iskustvu (konkursom je traženo radno iskustvo od najmanje godinu dana), priložile uvjerenje po kojem su godinu dana radile na poslovima visoke stručne spreme u Partiji demokratskog progresa (PDP).

    Međutim, Cunjkova je, tvrdeći da se radi o falsifikatu, u svojoj žalbi priložila uvjerenje Poreske uprave o prijavi radnika iz kojeg je vidljivo da su one zapravo radile u PDP-u na poslovima srednje stručne spreme, i to šest mjeseci. To je u potpunoj suprotnosti sa uvjerenjem koje im je za potrebe konkursa u Gradskoj upravi izdao predsjednik partije Branislav Borenović, a u kojem se navodi da su u PDP-u radile „godinu i dva mjeseca, i to na poslovima visoke stručne spreme“.

    Nakon što je u medijima objavljena žalbe ove kandidatkinje, gradonačelnik Stanivuković 27. avgusta nije htio da komentariše ovaj slučaj, tvrdeći da „ne treba da se bavi pojedinačnim primjerima”.

    „Da li je za jednu djevojku u kabinetu, za jednu osobu, za jednog radnika, na prvom mjestu ili sedmom mjestu, žalba, u kojoj fazi, mislim da je to baš preduboko da bi gradonačelnik znao te sitnice, kao što kad me pitate da li znam da li jedan kafić ima ili nema dozvolu“, rekao je Stanivuković, u odgovoru na novinarsko pitanje o rangiranju njegovih sekretarica na konkursu za zapošljavanje u Gradskoj upravi.

    Milica Stojisavljević i Nikolia Mušić primljene su na poslove referenta u Stanivukovićevom kabinetu 30. jula ove godine. U rješenju o prijemu u radni odnos navodi se da je na konkurs za to radno mjesto pristigla potpuna i blagovremena prijava čak 21 kandidata.

    Iz Gradske uprave su 18. avgusta u odgovoru BL portalu naveli da ne mogu dostaviti podatke o rezultatima konkursa raspisanih u junu, jer je još u toku žalbeni postupak. Na naša naknadna pitanja o konkursima, posljednji put poslata prije skoro mjesec dana, odgovor još nije stigao.

  • Izetbegović o mogućem susretu sa Vučićem: Neka on ponudi termin, ja ću lokaciju

    Izetbegović o mogućem susretu sa Vučićem: Neka on ponudi termin, ja ću lokaciju

    ​ Predsednik SDA Bakir Izetbegović tvrdi da do susreta sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, sa kojim bi se rado sreo, još nije došlo jer mu nije ponuđen termin.

    “Nije mi ponudio termin. Mi smo razmijenili poruke. Čestitao sam mu na ustupljenim predmetima o ratnim zločinima, to je bio dobar korak. Rado bi se sa njim sreo”, rekao je Izetbegović u intervjuu za Tanjug tv.
    Na opasku da je odustao da se sa Vučićem sretne u Beogradu, lider SDA kaže da je zbog, kako je rekao, te nepotrebne halabuke u Sarajevu možda bolje da se sastanu u Bijeljini ili Brčkom.
    “Neka on meni ponudi termin, a ja ću ponuditi lokaciju”, kaže Izetbegović.
    Na konstataciju da je šef turske države Redžep Tajip Erodan juče izjavio da će doći u jednodnevnu posjetu Srbiji ili će pozvati predsjednika Vučića da dođe u Tursku da bi razgovarali o BiH, Izetbegović kaže: “Zašto da ne”.
    “Treba da idemo jedni prema drugima. Zato sam i rekao ranije da mi neće pasti kruna s glave ako odem u Beograd da razgovaram s Vučićem”, rekao je Izetbegović.

  • “Ustavi daju pravo na formiranje VRS”

    “Ustavi daju pravo na formiranje VRS”

    Ranijim odlukama visokih predstavnika iz Ustava Republike Srpske brisani su dijelovi koji govore o odbrani i vojsci. Pravne stručnjake pitali smo da li to može da bude problem u vrijeme kada Milorad Dodik najavljuje da će RS povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH i ponovo formirati svoju vojsku.

    Profesor ustavnog prava, Milan Blagojević, tvrdi da to što su neki članovi Ustava RS izbrisani nametnutim amandmanima ne znači da Srpska nema pravo na svoju vojsku. Blagojević tvrdi da to pravo proizilazi iz nekoliko članova ustava BiH i Srpske.

    Kao prvo, podsjeća Blagojević, u Ustavu BiH piše da sve ono što tim ustavom nije navedeno kao nadležnost institucija BiH pripada antitetima, a dodatne nadležnosti su moguće uz dogovor entiteta. Takođe, Ustav BiH nigdje ne zabranjuje da se jednom data nadležnost vrati nazad entitetima, sporazumom oba entiteta ili jednostranim potezom jednog od njih.


    – Osim toga, član 5 Ustava BiH prepoznaje pojam entitetskih oružanih snaga i kaže da oružane snage jednog entiteta neće ni u kom slučaju prelaziti na teritoriju drugog entiteta, bez saglasnosti vlade tog drugog entiteta i Predsjedništva BiH. Dakle vidite da Ustav BiH govori o oružanim snagama entiteta, iz čega proizilazi pravo entiteta, kada se povuče iz sporazuma, da dokomponuje svoje oružane snage koje čine vojska i policija, kao složen pravni pojam. I sada RS ima oružane snage samo u vidu MUP, ali nema vojsku. A ako se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti, to onda znači da, s obzirom na član 5 Ustava BiH, može da donese zakon o svojoj vojsci kojim bi bilo definisano i komandovanje tom vojskom – kaže Blagojević za Srpskainfo.

    Kada je u pitanju Ustav Srpske, Blagojević podsjeća na član 68 (zamijenjen amandmanom 32), u kome se kaže da „Republika uređuje i obezbjeđuje integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike“.

    Prema njegovim riječima, kada se kaže da „uređuje i ustavni poredak“ treba znati da dio ustavnog poretka i integriteta jesu i oružane snage.

    To je po meni jedan od osnova koji govore o ovome, bez obzira što je tačno da su iz Ustava RS brisani neki dijelovi koji govore o vojsci. Članovi 105, 106, 107 su brisani amandmanima, ali RS ima i dalje nadležnost da uređuje integitet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelovitost. Dalje, u članu 104 Ustava RS kaže se da je „pravo i dužnost svih građana da brane i štite teritoriju i ustavni poredak BiH, ali i Republike Srpske“. Pa i u okviru ovog člana postoji osnov – kaže Blagojević.

    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, naglašava da su dijelovi Ustava RS, koji govore o vojsci, nasilno brisani.

    – To Narodna skupština nije brisala sama. Ono što se bez volje ustavno-zakonodavnog tijela uradi, ne može imati ni pravnu valjanost – tvrdi Lukić za Srpskainfo.

    Bivši sudija Ustavnog suda BiH, Vitomir Popović, podsjeća da je vlast u Srpskoj najavila da će sve ono što je nametnuo visoki predstavnik, a na spisku je 140 zakona, biti stavljeno ad akta.

    – Koliko sam shvatio, to znači da ćemo se vratiti na pozicije koje su bile prije intervencije u Ustav od strane Volfganga Petriča. Ako je nešto namenuto i to maknete, onda opstaje ono što je bilo prije toga. Naravno, ne znam šta je namjera naših političara, u tome ne učestvujem, ali pretpostavljam da imaju strategiju za sve – kaže Popović za Srpskainfo.

    Na pitanje može li se nametnuti amandman visokog predstavnika na Ustav RS poništiti zakonom, Popović odgovara potvrdno.

    – Može. Nije to amandman nego odluka o nametanju amandmana. Ustavni sud BiH, kada sam ja bio sudija, rekao je da OHR defakto nema zakonodavne nadležnosti Narodne skupštine ili PS BiH. A onda je visoki predstavnik, da bi to izbjegao, rekao da donosi odluku o proglašenju zakona ili amandmana – objašnjava Popović.

  • Instagram uvodi pretplatu

    Instagram uvodi pretplatu

    Instagram je početkom ove godine saopštio da će testirati opciju pretplate i vrlo brzo nakon toga je otkriveno da se radi o opciji putem koje će korisnici moći da se preplate na neki nalog na ovoj platformi i dobiju pristup ekskluzivnim “pričama” (storijima).

    Prema poslednjim podacima, kompanija kreće sa obimnijim testiranjem ove opcije.

    Oni su u poslednjem ažuriranju aplikacije za američko tržište dodali opcije za plaćanje unutar aplikacije koje su naveli kao “Instagram pretplata”.

    Ovu promenu su uočili timovi koji stoje iza aplikacija koje prate Instagramov ekosistem, kretanje broja korisnika, podatke i sl. Senzor Tauer i Aptopija.

    Na isti način je “nanjušeno” i uvođenje napojnica i pretplate na Tviteru, kao i na TikTok-u.

    “Instagram pretplata” je otkrivena 01. novembra, prvo po ceni od 4,99 dolara, a onda je 3. novembra dodata i jeftinija opcija od 0,99 dolara.

    Pre ovoga, jedino što je Instagram naplaćivao su raznorazne opcije za “bedževe”, virtualne predmete koje fanovi mogu da kupe kako bi podržali neke od svojih omiljenih influensera. Cene bedževa se takođe kreću od 0,99 do 4,99 dolara.

    Ovu opciju su primetili i neki korisnici i influenseri. Uglavnom, Instagram nove funkcije testira sa malom grupom korisnika pre nego što je javno objave.

    Instagram je ove godine u više navrata objavljivao da želi da proširi set alata kojima autori na platormi mogu da zarađuju, od pomenute pretplate do uvođenja NFT (oblika kriptovalute).

    Iako još uvek nije objavljen detaljan plan za pretplatu, direktor Instagrama Adam Moseri je u junu, na godišnjoj konferenciji pričao o strategiji monetizacije. On je tada napomenuo da postoje 3 tipa zarade koja ih interesuju.

    Prvi je prodaja, i tu se misli na brendirani sadržaj, marketing itd. Drugi je udeo prihoda od oglasa i treći su direktna plaćanja, kao što je ova pretplata.

    “Ova poslednja opcija mi se najviše sviđa zato što omogućava influenserima da imaju direktniji odnos sa svojim fanovima, što smatram da je održivije i predvidljivije na duži rok”, rekao je Moseri komentarišući tada direktna plaćanja autorima.

    Instagram nije jedini koji eksperimentiše sa načinima zarade na svojoj platformi.

    Pored brojnih startapa i Instagramovi rivali kao što su TikTok, Snepčet, Pinterest, Jutjub i Tviter redom testiraju nove načine zarade na platformi.

  • Dodik za Radio Srpske: Prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem

    Dodik za Radio Srpske: Prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se danas u Ankari sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Na sastanku je istaknuto da prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem.

    Dodik je nakon sastanka u izjavi za Radio Republike Srpske, istakao da su se složili da mir nema alternativu.

    – Prijetnja silom ne može da riješi nijedan problem. Drugi su nametnuli tu temu. Erdogan je upoznat sa situacijom u BiH i ovo je bila prilika da mu se to predoči to sa našeg stanovišta. Tražimo razumijevanje za političke procese – rekao je Dodik za Radio Srpske.

    Dodik je istakao da je potrebno uspostaviti dijalog o svim otvorenim pitanjima.

    – Dobra volja Vučića, Erdogana i Milanovića može da bude od koristi, ali o tome treba da se slože i svi drugi – istkao je Dodik.

    On je ponovio da su spekulanti nametnuli priču o sukobu.

    –  Radi se o strategiji Sarajeva da se otvaraju pitanja koja njima odgovaraju, a ona koja odgovaraju Hrvatima i Srbima se zatvaraju. Prenio sam mu poruku da je za nas visoki predstavnik nelegalan, što je važno jer je Turska članica PIK-a. Moramo svi raditi na isključivanju sukoba, svako ko može biti prijatelj treba da bude uključen – napomenuo je Dodik.

    Dodik se osvrnuo i na Eskobarove prijetnje sankcijama, koje je danas iznio, iako tokom jučerašnjeg zajedničkog sastanka nije bilo te priče.

    – Јuče o tome nije pričao, zaklinjao se da sankcije nisu mehanizam koji bi upotrbeljavao. Vjerovatno je to ohrabrivanje drugih, politike koju on predstavlja. Ako misli da su priče o sankcijama rješenje neka ih upotrebljava. Sankcije neće dati efekte. Ta vrsta arogancije neće proći. Nećemo da nam neko nameće sankcije, prefiks “genocidnih”, da nam otimaju šume, da rade protiv interesa Republike Srpske. Naše je ustavno pravo da se borimo za takve stvari. U BiH iznad volje SAD je naše ustavno pravo. Nadležnosti želimo da vratimo na upravljanje Republici Srpskoj i to ćemo učiniti, bio Eskobar za to ili ne – poručio je Dodik za Radio Srpske.

  • Napeto na istočnoj granici EU, razgovarali Putin i Lukašenko

    Napeto na istočnoj granici EU, razgovarali Putin i Lukašenko

    ​Nastavlja se migrantska kriza na granicama Poljske i Litvanije sa Bjelorusijom.

    Varšava saopštava da su zabilježili više od trista ilegalnih upada, dok Viljnus navodi da se stotine migranata kreće ka njenom graničnom prelazu.

    Litvanija je na dijelu teritorije proglasila vanredno stanje i uputila četiri vojna kamiona sa naoružanim vojnicima.

    Poljski predsjednik Andžej Duda tvrdi da je na granici te zemlje sa Bjelorusijom hiljadu migranata, mahom mladih muškaraca.

    Poljski graničari su registrovali 309 nelegalnih pokušaja upada na teritoriju te zemlje iz pravca Bjelorusije. Uhapšeno je 17 osoba, mahom Iračana.

    Portparol poljskih Specijalnih službi tvrdi da bjeloruske bezbjednosne snage ispaljuju prazne metke u vazduh “kako bi simulirale opasne događaje”, dok istovremeno daju migrantima oruđe kojim oni pokušavaju da isjeku žičanu ogradu.

    Šta Rusija predlaže?
    U međuvremenu, Aleksandar Lukašenko i predsjednik Rusije Vladimir Putin su razgovarali telefonom o aktuelnoj situaciji, javlja bjeloruska novinska agencija Belta.

    “Ratovati protiv ovih nesrećnih ljudi na granici Poljske i Belorusije i dovesti kolone tenkova – pa jasno je da je to ili vježba ili ucjena”, rekao je Lukašenko u televizijskom obraćanju i poručio da će se mirno suprotstaviti ovakvoj situaciji.

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov predložio je Evropskoj uniji da finansijski pomogne Minsku, kako bi zaustavili migrantsku krizu – dogovor kakav je već postignut sa Turskom.

    EK: Minsk nudi migrantima lak ulaz u EU
    Evropska komisija tvrdi da Bjelorusija ilegalno nudi migrantima lak ulaz u EU.

    “To je dei nečovječnog i gangsterskog pristupa Lukašenkovog režima, koji i dalje obmanjuje ljude obećavajući im lak ulazak u Uniju”, rekao je portparol Komisije.

    Komisija navodi da je oko 2.000 migranata na njenoj granici i da je Brisel spreman da pomogne Poljskoj u kratkom roku, ako Varšava to zatraži.

    Migranti idu i ka granici sa Litvanijom
    Napeto i na granici Bjelorusije i Litvanije. Viljnus je na granični prelaz Pertakas uputio četiri vojna kamiona sa naoružanim vojnicima, nakon izvještaja da se tu uputilo nekoliko stotina migranata.

    Ranije danas, Litvanija je proglasila vanredno stanje u dijelu teritorije koji se graniči sa Bjelorusijom. Vanredno stanje stupiće na snagu u ponoć, 10. novembra.

    Kako je došlo do krize?
    Kriza je nastala nakon što je Zapad uveo sankcije bjeloruskoj vladi zbog nasilnog gušenja masovnih protesta prošle godine, a nakon izbora u kojima je Aleksandar Lukašenko proglasio pobjedu. Opozicija tvrdi da su izbori pokradeni, što on negira.

    Evropska unija, čije su članice Poljska i Litvanija, optužuje Minsk i da iz osvete podstiče migrante sa Srednjeg istoka i iz Afrike da pokušaju da uđu u Uniju preko Bjelorusije, dok Lukašenkova vlada negira da pokušava da isfabrikuje migrantsku krizu i krivi Zapad za prelaske preko granica. Potvrđuju da migranti idu ka granici, ali kažu i da se Varšava prema njima odnosi na nehuman način.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je zemlje članice da prošire sankcije protiv režima u Bjelorusiji koji je, prema njenim riječima, odgovoran za “hibridni napad” na EU.

    “Bjeloruske vlasti moraju da shvate da im pritisak na Evropsku uniju kroz ciničnu instrumentalizaciju migranata neće pomoći da uspiju u svojim ciljevima”, poručila je fon der Lajenova u pisanom saopštenju.

  • Eskobar: Ne želim da se govori da će sankcionisana biti Republika Srpska

    Eskobar: Ne želim da se govori da će sankcionisana biti Republika Srpska

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je, na kraju svoje posjete, najavio sankcije protiv zvaničnika u BiH.

    U intervjuu za BHRT Eskobar je nakon posjete Banjaluci kazao da ne govori o sankcijama otvoreno, jer ne želi da ljudi to spinuju.

    “Ne želim da se govori kako će sankcionisana biti Republika Srpska, jer su ljudi u ovom regionu dovoljno propatili”, izjavio je on.

    Kazao je jasno da su sankcije protiv političara realna opcija.

    “Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”, najavio je Eskobar.