U akciji koja se sprovodi po naredbi Republičkog javnog tužilaštva pretresaju se tri lokacije.
U pitanju je akcija povezana s predmetom sudije Nebojše Pejovića.
Vukajlović je bio odbornik u prošlom sazivu Skupštine grada Banjaluka.
Vakcinisani građani BiH, bez obzira na to koju vakcinu protiv virusa korona su primili, često nailaze na blokade na granicama zemalja EU, jer problem predstavlja to što BiH nema jedinstvenu kovid potvrdu te se često QR kod ne može očitati, a čini se da se rješenje ovog problema još ne nazire.
Dok u Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da bi se sa državnog nivoa moglo upravljati izdavanjem, odnosno verifikacijom kovid potvrda, potrebna je saglasnost oba entiteta i Brčko distrikta, na čemu, kako su naveli, ovo Ministarstvo radi od maja ove godine uz učešće Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
“Na ovu temu održan je u junu ove godine i sastanak sa predstavnicima Delegacije EU u BiH te su BiH prezentirani uslovi koje mora ispuniti svaka zemlja nečlanica EU za prepoznatljivost nacionalnih kovid-19 potvrda unutar EU”, naveli su u MCP BiH za “Nezavisne novine”.
Dodali su da je ovo ministarstvo na ovu temu pripremilo i dostavilo posebnu informaciju Savjetu ministara BiH te da i dalje očekuju da se ova informacija razmotri, da se donesu odgovarajuće odluke u pogledu daljeg rada na implementaciji tehničkog rješenja.
Sa druge strane, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS ponovili su da Evropska unija od trećih zemalja ne traži “jedinstvenu potvrdu” koju izdaje jedna organizacija, već je dala preporuke za unificiranu potvrdu, koja u svim državama ima iste podatke i digitalne elemente.
Te su tako napomenuli, kada je riječ o ideji da se u ispunjavanje uslova za izdavanje digitalne potvrde o vakcinaciji, prebolovanoj bolesti i rezultatima testiranja uključi IDDEEA, da je ta agencija zadužena za izradu ličnih karata i pasoša i da nema nikakvu nadležnost u bilo kojem obliku da učestvuju u procesu prikupljanja, obrade i razmjene zdravstvenih podataka, a pogotovo ne za izdavanje zdravstvenih potvrda.
Dodali su da u RS postoji sertifikaciono tijelo Ministarstva za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje RS koje je zakonski nadležno za izdavanje digitalnih sertifikata za organizacije javne uprave u Srpskoj.
Podsjećamo da je o ovom problemu početkom ovog mjeseca govorio i Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, koji je kazao da se ovo pitanje odnosi na BiH kao državu prije svega.
“S obzirom na to da QR kodovi nisu u evropskom gejtveju prepoznati, onda građani u pojedinim zemljama imaju problem sa čitanjem tih kodova, a te zemlje su na bazi svojih odluka donijele taj sistem evropske digitalne kovid potvrde”, rekao je tada Šeranić.
Šeranić dodaje da se u Srpskoj pripremaju, bilo da je u pitanju legislativa zbog praćenja i čuvanja takve vrste podataka ili obezbjeđivanje elektronskog digitalnog pečata i odluke kako formirati data centar sa svim ovim potrebnim podacima da bi se oni mogli verifikovano provjeravati na zahtjev iz EU.
Da se o ovom pitanju puno govorilo, a malo šta uradilo, za “Nezavisne novine” je kazao Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji je istakao da uopšte nije bitno koji je tačno problem ovdje u pitanu, već je bitna činjenica da ni bazične stvari koje su u interesu svih građana vlasti nisu u stanju da dogovore.
“Kada vam se počnu zaklinjati u izbornoj kampanji da će biti bolje građanima, treba se sjetiti ovakvih stvari, da nisu u stanju elementarne stvari, koje olakšavaju kretanje građana, dogovoriti, a koje ne koštaju nikoga, niti su okrenute protiv bilo koga”, mišljenje je Magazinovića.
Dodao je da je problem što se bh. građani ne mogu kretati normalno, jer neko nije uradio ono što mu je bio posao, što to ne želi, što blokira ili, kako je kazao, što mu se tako može.
“Suština je da ovo traje predugo i da nije riješeno, jer oni čiji je to posao znaju da je prag tolerancije građana BiH velik te da ne moraju ništa raditi bez ikakve reakcije, sankcije ili posljedice”, naveo je Magazinović za “Nezavisne novine”.
AF: Rusija, pored potvrde o vakcinaciji, od stranaca traži i PCR test
Građani BiH prilikom ulaska u Rusiju, bez obzira na potvrdu o vakcinaciji, moraju da imaju negativan PCR test ne stariji od 72 sata, kao i valjan razlog ulaska, kazao je Duško Perović, Šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
Kako je Perović istakao za “Nezavisne novine”, bh. građani, zbog epidemiološke situacije u BiH i velikog broja smrtnih slučajeva, iako su vakcinisani, moraju imati i negativan PCR test, kao i pozivno pismo ili neki drugi dokaz zbog čega ulaze u Rusiju.
“Ja sam vakcinisan ruskom vakcinom u Rusiji, imam njihov QR kod na potvrdi, ali kao strani državljanin, iako radim u Moskvi, morao sam na aerodromu da uradim PCR test”, kazao je Perović.
Srpski faktor na Balkanu sada ima daleko više prijatelja u američkom Senatu i Kongresu nego što je to bila situacija do 2014. godine, a što je rezultat diplomatskih ofanziva koje su sprovedene u prethodnom periodu.
Istakao je ovo osnivač Kongresa srpsko-američkog prijateljstva i poslanik SNS-a u Narodnoj skupštini Srbije Vladimir Marinković, povodom najave predsjednika Aleksandra Vučića da će uskoro više američkih kongresmena svojim potpisima podržati “srpsku rezoluciju”, a koja, kako je rekao, u neku ruku predstavlja i odgovor na pismo koje su albanski i bošnjački lobisti poslali na adresu američkog predsjednika, a u kojem je zatraženo da Džo Bajden razmotri mogućnost uvođenja sankcija onima koji destabilizuju zapadni Balkan.
Prema riječima Marinkovića, ova rezolucija će pokazati koliko je srpski faktor u regionu za samo nekoliko godina unaprijedio bilateralne odnose sa SAD, ali i odlučnije krenuo u širenje istine i sprečavanje konstantne političke satanizacije Srba u Srbiji i Srpskoj.
Šef Predstavništva Republike Srpske u SAD Obrad Kesić kaže da ova “srpska rezolucija” na najbolji način pokazuje da se stvari na Kapitol Hilu u velikoj mjeri mijenjaju u korist Srbije, ali i Srpske.
Kako je rekao, uticaj srpske zajednice je vidljiv i u slučaju pisma albanskih i bošnjačkih lobista Bajdenu, koje ima tek skroman broj potpisnika.
Politički analitičar Srđa Trifković kaže da je ovo lobiranje normalna i svakodnevna pojava na Kapitol Hilu, a kongresmeni i senatori se opredjeljuju koga će podržati prema onome koliko pripadnika neke etničke grupe ima u svom izbornom distriktu i koliko od tih istih mogu da dobiju novca za svoje predizborne aktivnosti.
EU neće podržati sankcije
Trifković smatra da je u ovom trenutku ipak najvažnije to što nema naznaka da bi spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma, i ekvivalentno tijelo u američkom Senatu, mogli donijeti neku rezoluciju o eventualnim sankcijama koje bi obuhvatile zvaničnike iz Srpske.
Gradonačelnik Draško Stanivuković može da očisti grad od smeća, ali ne želi da kandiduje tu tačku na Skupštini, što bi bilo prihvaćeno, kaže predsjednik Skupštine grada Banjaluka Mladen Ilić.
“U budžetu postoje stavke koje su konkretno za čišćenje ulica. Gradonačelnik u posljednje vrijeme spominje da ne može ništa od skupštinske većine. Kada dođe situacija da se ta stavka novčano isprazni, moguće je izvršiti relokaciju sa neke druge stavke gdje imamo višak sredstava da prebacimo za npr. proslavu Nove godine, za održavanje ulica, za zimsku službu i slično, dakle za sve ono za šta Stanivuković optužuje skupštinsku većinu da ga blokira. Ono što je problem sada u Banjaluci je inat gradonačelnika kada su te stvari u pitanju. Usvajanjem budžeta, usvojili smo odluku o izvršenju budžeta koja ide paralelno sa budžetom. Na taj način je jasno definisano da ukoliko gradonačelnik ima potrebu da prebaci novac sa jedne stavke na drugu, kandiduje tu tačku na Skupštini, mi tu tačku izglasamo i on ima mogućnost da riješi taj problem. On to do sada nije učinio nijednom”, kaže Ilić.
“Očekivao sam da će to biti na dnevnom redu jer postoje problemi sa zimskom službom, proslavom Nove godine. Očekivao sam na Kolegijumu da se kandiduju da se kandiduje ta tačka relokacije, da mi to usvojimo i da privedemo godinu u Banjaluci na normalan način. Međutim, inat u cilju ostvarivanja političkih poena i prebacivanje loptice na drugu stranu i jeste politika novog gradonačelnika. On sada u ovim stvarim i ne želi saradnju i njemu nije cilj da zimska služba radi kako treba, da Banjaluka ima Novu godinu kakvu je imala svih prethodnih”, poručuje predsjednik Skupštine grada Banjaluka.
Naravno da bi prihvatili da Stanivuković kandiduje tačku relokacije finansijskih sredstava
“To je normalna stvar. Imali bi skidanje sredstava sa neke tačke koja nam ne znači u ovom periodu godinu i prebacivanje na nešto što nam znači”, poručio je Ilić.
Banjaluka ne pamti ovakvu situaciju
“Prošao je duži period od preuzimanja mandata nove gradske administracije, Banjaluka je to što jeste sata. Ne tvrdim da nije bilo loših stvari prije, ali ovo danas Banjaluka ne pamti. Jedna ne tako lijepa scena ide u svijet iz Banjaluke, nešto što smo pokazivali drugim gradovima kako treba da izgleda jedan evropski grad, to više nažalost ne možemo da radimo”, kaže Ilić.
Ovo mi je kao hobi, onako, u slobodno vrijeme, kao što neko skuplja markice, novčiće…Tako je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković novinarima nedavno objasnio svoj projekat o postavljanju „porodičnog drveta“ u centru grada.
Ono što je nekome hobi, radnicima je pitanje egzistencije, poručuju ekonomisti i poslodavci koji su Stanivukovićevu namjeru da banjalučke firme koje on dovodi u vezu sa porodicom Milorada Dodika „okači“ na Trgu Krajine, oštro iskritikovali, navodi Srpskainfo.
Uprkos stavu privredne zajednice da se ekonomija ne smije uništavati bez ijednog dokaza, Stanivuković je prije nekoliko dana „drvo“ pokušao da predstavi u „šaljivom“ tonu.
„Drvo je na sigurnom mjestu, a ja se valjda bavim istinom i vjerujem da se bavim istinom. Ja sam to crtao, onako, kod kuće, mada mene nema ko da plati, ali to mi je duševno zadovoljstvo. Gušt, sve za gušt“, rekao je Stanivuković odgovarajući na pitanja novinara koje je, usput, i posavjetovao da pričama o „drvetu“ tome daju dodatnu reklamu, pa će „drvo“ biti „još veća senzacija“.
Ekonomisti, međutim, ne kriju da su prilično šokirani takvim “senzacijama” i idejama u ionako skromnom, privrednom ambijentu.
Ne znam da zakon poznaje takve vidove “borbe”, ali sigurno znam da to ekonomiji i privrednicima može donijeti samo štetu, kaže ekonomista Aleksandar Ljuboja. U privredi se, naglašava, radi o sistemu spojenih posuda i zato ne možete naštetiti samo jednoj firmi, već i njenim partnerima, dobavljačima, zaposlenima, pa i poreskom sistemu u cjelini.
“To je recidiv jednog nezrelog društva i političkih borbi koje su prevazišle sve ono na šta smo navikli i što politička borba treba da ima i sad svjedočimo manipulaciji pojedinaca i grupa sa određenim ciljem. Moramo se boriti da postavimo stvari na svoje mjesto i prevaziđemo probleme koji se javljaju u beskrupuloznom korištenju svih segmeneta društva za ličnu političku borbu, a bojim se da se radi prevashodno o ličnim interesima i ličnom egu. Ne samo ekonomija, već čitavo društvo tako postaje talac političke igre bez granica“, kaže Ljuboja.
U svim kompanijama rade ljudi, tako da se mora zaštiti kako integritet kompanija tako i radnika, a ovo je za sve njih loša poruka, kaže Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske. Ovo što se dešava je, napominje, iznad svake tržišne utakmice.
“Unija zastupa interese svih kompanija u Srpskoj i takvo postupanje prema bilo kojoj od njih jednostavno ne podržavamo. Političari itekako moraju voditi računa o tome kakve aktivnosti preduzimaju. Mi ocjenjujemo da takva vrsta pristupa bilo kojoj firmi za efekat ima ugrožavanje poslovnog ambijenta i priliva stranog kapitala, ali i razvoja domaćeg. Naravno, to vodi i ugrožavanju radnih mjesta i stvara nesigurnost kod radnika koji u tim firmama rade”, kaže Aćić.
U konkretnom slučaju, ističe Aćić, ukoliko postoje bilo kakve sumnje u nečije poslovanje, institucijama treba prepustiti da rade svoj posao, a društvo se zajedničkim snagama mora usmjeriti na to da ambijent za poslovanje učinimo što boljim.
I Aleksandar Ljuboja upozorava da nam ekonomija mora biti na prvom mjestu, a njeno miješanje s politkom ne šteti samo privredi, već i društvu u cjelini, posmatrano sa socijalnog, kulturološkog i svakog drugog aspekta.
„Političku borbu treba prebaciti u političku arenu, jer više nemamo vremena da se bavimo takvim stvarima. Vrijeme i energiju treba da usmjerimo na povećanje proizvodnje, privrednog rasta i BDP-a, što su osnove i za povećanje životnog standarda. Zato ponavljam – privredne aktivnosti niko ne smije da koristi za ličnu ili partijsku promociju“, naglašava Ljuboja.
Njemačka je za uvođenje novih sankcija Evropske unije Bjelorusiji, objavio je danas njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas
On je optužio bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da “beskrupulozno” koristi migrante šaljući ih na granicu s Poljskom.
“Sankcionirat ćemo sve koji sudjeluju u ciljanom krijumčarenju migranata. EU će raditi na proširenju i jačanju sankcija protiv Lukašenkovog režima”, kazao je Maas.
“Lukašenko mora shvatiti da njegovi računi ne funkcionišu”, dodao je.
Evropljani mjesecima optužuju Lukašenka da potpiruje krizu izdavanjem vize migrantima u znak osvete za evropske sankcije poduzete protiv njegove zemlje zbog represije protiv opozicije na predsjedničkim izborima u toj zemlji 2020. godine.
Opisujući situaciju na bjeloruskoj granici kao “strašnu”, Maas je optužio Lukašenka za pokretanje “opasne spirale iz koje nema izlaza”.
Također je izrazio uvjerenost da je EU spremna djelovati protiv drugih zemalja i zračnih prevoznika uključenih u prevoz migranata.
“Niko ne smije nekažnjeno sudjelovati u Lukašenkovim nehumanim aktivnostima”, izjavio je Maas upozorivši da su “spremni, kao EU, povući i posljedice”.
Predsjednik Lukašenko, bliski saveznik Moskve, sa svoje je strane naglasio je da njegova zemlja “neće kleknuti” pred EU.
ndustrijski konzorcij, predvođen Rolls-Royceom, britanskim proizvođačem avio-motora i britanskim poreznim obveznikom, zajednički će investirati 405 miliona funti u razvoj flote mini reaktora kao dio novog ulaganja u nuklearnu energiju osmišljenog da pomogne vladi da ispuni neto nulte ciljeve ugljika.
Rolls-Royce je saopćio da je osigurao finansiranje od američke energetske kompanije Exelon Generation i privatnog BNF Resources, investicionog instrumenta kojeg podržavaju članovi bogate francuske porodice Perrodo i vlasnik naftne grupe Perenco.
Tri partnera će uložiti ukupno 195 miliona funti u novi biznis, Rolls-Royce Small Modular Reactor, tokom tri godine. Finansiranje će pokrenuti obavezu od 210 miliona funti od vlade.
“Ovo je prilika koja se pruža jednom u životu za Ujedinjeno Kraljevstvo da iskoristi više energije s niskim udjelom ugljika nego ikada prije i osigura veću energetsku neovisnost”, kazao je poslovni sekretar Kwasi Kwarteng.
Britanski premijer Boris Johnson podržao je novu tehnologiju u razvoju, poznatu kao mali modularni reaktori (SMR), kao dio svog plana od 10 tačaka za “zelenu industrijsku revoluciju” prošle godine. Tehnologija se unutar vlade smatra načinom za jačanje britanske energetske sigurnosti, otvaranje radnih mjesta u proizvodnji i pomoć u ispunjavanju Johnsonove agende za podizanje nivoa koja je osmišljena da osigura da bogatstvo i radna mjesta budu ravnomjernije raspoređeni širom Ujedinjenog Kraljevstva.
Podrška vlade Rolls-Royceu dolazi tri godine nakon što je britanska inženjerska grupa zaprijetila da će zatvoriti SMR program ukoliko ne dobije dugoročnu posvećenost tehnologiji. Druge zapadne nacije, uključujući SAD i Francusku, također traže vlastite SMR tehnologije za upotrebu na svojim domaćim tržištima, kao i novi izvor izvoza.
Američka kompanija za razvoj SMR-a NuScale objavila je na konferenciji COP26 u Glasgowu prošle sedmice da je postigla dogovor o izgradnji malih reaktora u Rumuniji. Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, izdvojio je milijardu eura vladinih sredstava prošlog mjeseca kako bi pomogao državnom komunalnom preduzeću EDF da razvije vlastite SMR-ove do početka sljedeće decenije.
Rolls-Royce i njegovi partneri iskoristit će početna sredstva za provođenje svog SMR dizajna kroz rigorozni nuklearni regulatorni režim Ujedinjenog Kraljevstva. Očekuje se da će proces trajati do četiri godine, ali će konzorcij ostati na putu da završi svoju prvu elektranu od 470 MW do ranih 2030-ih.
Svaka mini elektrana bi bila sposobna da proizvede dovoljno niskougljične struje za oko milion domova. Za razliku od nuklearnih elektrana u punoj veličini, SMR bi imao otisak od samo dva fudbalska terena. Ključna razlika je u tome što bi mali, modularni dizajn omogućio da se dijelovi grade u tvornicama spremnim za brzu montažu na odabranoj lokaciji, što ih čini mnogo jeftinijim od tradicionalnih velikih reaktora.
Rolls-Royce procjenjuje da bi najmanje 16 SMR-ova moglo biti instalirano na operativnim i zatvorenim nuklearnim lokacijama u Britaniji. Kao dio razvojne faze, također će identificirati moguća proizvodna mjesta za SMR module.
Iz kompanije su ranije rekli da očekuju da će prvih pet SMR reaktora koštati 2,2 milijarde funti svaki, dok će za naredne jedinice pasti na 1,8 milijardi funti. Procjenjuje se da bi program mogao otvoriti čak 40.000 radnih mjesta u regijama Ujedinjenog Kraljevstva do 2050. godine.
Grupa je rekla da će novi poduhvat nastaviti tražiti dodatnu podršku. Rečeno je da su u pregovorima sa potencijalnim četvrtim investitorom, što bi povećalo obavezu konzorcijuma sa 195 miliona funti na 250 miliona funti. Druge kompanije, uključujući Jacobsa iz SAD-a i britanskog Laing O'Rourkea, koje su ranije bile imenovane kao dio konzorcija, postat će partneri u lancu nabavke, rekli su iz kompanije Rolls-Royce.
Na tvrdnje OHR da su šume u nadležnosti BiH, reagovao je Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.
Halo influenseri, možda da pređete na Tiktok. Ovo je ipak malo ozbiljnija mreža – poručio je Kovačević na Tviteru, na kome je u posljednje vrijeme Kancelarija visokog predstavnika aktivnija više nego u ranijem periodu.
Po pravilu, OHR prvo citira Dodikove izjave, a onda na njih reaguje.
– Ustavni sud BiH je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH – naveli su iz ovaj put iz OHR.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Sarajevo, koje želi da sačuva sve oteto od Srpske, svjesno da ukoliko uđu u dijalog mora da se vrati na ustavne pozicije, a one će morati da vrate određene stvari.
Svi mi iz srpskog naroda u BiH za njih smo uvijek manje-više krivi, ali trebalo bi da im bude jasno da je Srpska ustavno pozicionirana. Ono što joj prema Ustavu pripada, nama treba i da pripadne. Oko toga nema priče – rekao je Dodik za Večernje novosti.
Odgovarajući na pitanje da li će se on i Republika Srpska naći na udaru sankcija, Dodik je rekao da samo naivni vjeruju u to što govore razni muslimanski lobisti po svijetu i drugi koji su ostrašćeni u odbrani muslimanskih pozicija.
– Primarni cilj Srpske i politike koju vodimo jeste da zaštitimo Ustav. Svi raniji pokušaji da se kroz reforme sruši Ustav moraju biti završeni jačanjem ustavne strukture BiH i nikako drugačije. Ovo smo u posljednjih desetak dana objasnili u razgovorima sa našim prijateljima u međunarodnim krugovima, kao i svima onima koji su htjeli sa nama da razgovaraju – rekao je Dodik.
On ističe da Srpska ne želi nikoga da pobijedi ili da neko bude poražen, nego samo da afirmiše svoj pristup prema Ustavu, jer kao legalista smatra da je to jedini način održavanja sistema.
Na pitanje da li će sljedeće godine Republika Srpska dobiti vojsku, Dodik je odgovorio da se Srpska drži utvrđenog plana i da će i o toj temi biti riječi u Narodnoj skupštini.
– Zasad idemo sa našom dogovorenom dinamikom i akcionim planom kako je predviđeno. Vi znate da smo mi ranije zagovarali demilitarizaciju cijelog prostora BiH. Vidjećemo kako će se to završiti. Ali, evo, slijedi nam sjednica Narodne skupštine, pa ćemo razgovarati na tu temu – kaže Dodik.
Govoreći o najavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će u dijalogu sa Bošnjacima pokušati doći do nekog rješenja, Dodik je naglasio da najbolje o tom dijalogu govori lider SDA Bakir Izetbegović, koji odbija svaku vrstu razgovora.
– Bošnjaci pokušavaju da odbrane neustavne pozicije koje su dobili primjenom nasilja međunarodne zajednice. Neka znaju da će to biti teško, ili bolje rečeno nemoguće održati. Svi mi iz srpskog političkog spektra, bilo u Srbiji ili Srpskoj, uvijek smo spremni da razgovaramo o svim pitanjima vezanim za odnose sa drugim narodima na ovim prostorima – rekao je Dodik.
Dodik: Razgovaramo kako bi se mogao Šmit procesuirati
On je istakao da je postala smiješna priča o Kristijanu Šmitu, koji i dalje tvrdi da ima pun mandat kao visoki predstavnik u BiH.
– On nije legitimno izabran i nije visoki predstavnik. Nije ga prihvatio Savjet bezbjednosti UN, tako da ne znam koga uopšte predstavlja. Iskren da budem, degutantno mi je i da komentarišem bilo kakve njegove izjave. To su gluposti i laži koje iznosi – rekao je Dodik.
Srpski član Predsjedništva BiH naglasio je da se aktivno izučava način podnošenja tužbe protiv Šmita.
– Uključen je tim naših ljudi i tim advokata iz Njemačke. Razgovaramo kako bi se mogao Šmit procesuirati. Ta persona Šmit neka se slobodno i dalje predstavlja kao visoki predstavnik, a što je laž – rekao je Dodik.
Govoreći o uticaju specijalnog izaslanika američkog predsjednika Gabrijela Eskobara na opoziciju u Republici Srpskoj, Dodik je rekao da takvi ljudi imaju ciljeve i da je nazvao ljude iz opozicije, koji su pristali da budu dio rušenja jedinstvene odbrane Republike Srpske.
– Šta dalje da ga pitam? Meni je savršeno jasno. Nema tu šta on dalje da objašnjava – rekao je Dodik, govoreći o nedavnom susretu sa Eskobarom.
Na pitanje da li postoji ijedno ključno pitanje u Srpskoj oko kojeg postoji jedinstvo i da li računa na opoziciju u borbi za vraćanje nadležnosti, Dodik je odgovorio da opozicija Srpske uopšte nije u opsegu njegovog političkog interesa i djelovanja.
– Pokazaću im šta imam na izborima, koji nas očekuju naredne godine – poručio je Dodik.
“Srpska će znati sebe da zaštiti”
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Srbija tu da Republici Srpskoj pomogne i da je razumije u svakom pogledu – od politike do projekata, ali i naglasio da će Srpska najveću zaštitu uraditi sama sebi.
Dodik je rekao da je naprosto nemoguće da se zasebno rješavaju pitanja Republike Srpske i Kosova i Metohije, te naglasio da je to stav Srpske koji će jasno biti rečen svakome.
On je za Večernje novosti naveo da je apsolutno jasno da je kontekst rješavanja pitanja Kosova i Metohije promijenjen u odnosu na ranije godine, ocjenivši da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tu napravio odlično pozicioniranje.
Dodik je u kontekstu stalnih i sihronizovanih napada na Srbiju iz Prištine, Sarajeva, Zagreba, Podgorice i sa Zapada istakao da je Srbija danas jača nego ikad.
– Apsolutno postoji realna i racionalna politika koju vodi Vučić, usmjerena ka tome da se očuva stabilnost i mir na prostoru Balkana – kaže Dodik.