Autor: INFO

  • Građani šokirani neprijatnim prizorima! Kroz Banjaluku “paradiraju” pacovi i zmije

    Građani šokirani neprijatnim prizorima! Kroz Banjaluku “paradiraju” pacovi i zmije

    Tokom ove sedmice, u rasponu od samo pet dana, kroz Banjaluku “paradirali” su pacovi i zmije.

    Banjalučane je prvo šokirao pacov, koji se u ponedjeljak pojavio na Trgu Krajine i to vrijeme kada većina građana završava radnu smjenu i odlazi kući. Mnogi su bili šokirani ovom pojavom i zgroženi činjenicom da se takvo nešto događa u njihovom gradu. Reakcija gradonačelnika je izostala.

    Samo dan kasnije, u utorak, na Krašovom parkingu, takođe u centru Banjaluke, pojavila se zmija, koja je imala namjeru da uđe u automobil, o čemu svjedoči i fotografija koju je poslao čitalac ATV-a.

    Dok je već krajem radne sedmice, u ulici Veljka Mlađenovića u banjalučkom naselju Ada, mještane šokirala takođe zmija.
    Stanovnici ovog naselja bili su šokirani ovom pojavu, te su dodali da ih ne čudi otkud ovaj gmizavac, imajući u vidu da trava dugo nije košena, što je svakako nemar nadležnih organa i veliki propust.

  • Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Kurc i Lajčak se nadaju deblokiranja pristupnog procesa

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je danas da je veoma bitno da se Zapadni Balkan vrati na „radar EU”, jer je približavanje tog regiona važno, kako za Zapadni Balkan, tako i za samu EU.

    Kurc je, na konferenciji za novinare posle Samita o Zapadnom Balkanu, na kojem je učestvovala premijerka Ana Brnabić, rekao da je pozvao svoje kolege iz regiona jer je Zapadni Balkan veoma bitan za Austriju.

    S tim u vezi je podsjetio na tjesne ekonomske, istorijske, ljudske i kulturne veze.

    „Imamo i puno ljudi u Austriji porijeklom sa Balkana, a imamo istovremeno situaciju da je Austrija najvažniji investitor na Balkanu. Te države su važan ekonomski partner, mnoga radna mjesta na Balkanu, ali i u Austriji zavise od te snažne saradnje”, istakao je on.

    Kurc je kazao da se Austrija već dugo zalaže za evropsku integraciju Zapadnog Balkana, da podržava reforme.

    „Pandemija je ne samo EU, već i države Zapadnog Balkana snažno potresla, i dovela do toga da su mnoge teme potisnute. Sada je vreme da se ponovo bavimo Zapadnim Balkanom”, objasnio je on.

    Prenio je da je sa premijerima regiona razgovarao na tri teme, pri čemu je prva bila zajednička borba protiv pandemije.

    „Znate da smo pandemiju pobijedili tek kada sve države budu pobedile ovu pošast. Sami ne možete pobijediti pandemiju. Snažnom saradnjom koju sada imamo uvjeren sam da ćemo postići važan uspijeh”, rekao je on.

    Podsjetio je da je Austrija koordinisala donaciju vakcina EU, te prenio da je austrijska vlada donijela odluku da donira milion doza vakcina regionu.

    „Od avgusta do kraja godine isporučićemo milion doza vakcina””, najavio je Kurc.

    Pored toga, ističe, da se Austrija na evropskom nivou zalaže da se sva pravila za putovanja koja se sada usaglašavaju budu dogovorena i sa trećim državama, a tako sa zemljama Zapadnog Balkana.

    Druga tema, dodao je, bila je pristupna perspektiva regiona.

    Ukazao je da postoje i dalje izazovi, kao što su dijalog Beograda i Prištine, ali i mnogo posla na reformama u svim državama.

    Međutim, dodaje da je ostvaren i napredak, koji mora biti priznat od strane EU.

    S tim u vezi Kurc je posebno apostrofirao Srbiju, rekavši da se ta zemlja pozitivno razvija, i da to mora biti priznato od EU, odnosno nagrađeno.

    Istakao je da postoji različiti napredak zemalja Balkana na putu ka EU, ali i da je primjetan svuda zastoj u tom procesu.

    „To povezujem sa pandemijom, jer je Brisel bio fokusiran na borbu protiv Kovida 19. Sada mora biti cilj da druge teme stavimo na agendu”, poručio je on.

    Kurc je rekao da se Austrija usaglasila sa Slovenijom, koja tokom predsjedavanja EU Zapadni Balkan stavlja visok na agendu prioriteta.

    „Nadam se da ćemo tako dati svoj doprinos da posle Kovida pokrenemo novu dinamiku u procesu evropskog približavanja Balkana”, objasnio je on.

    Treća tema Samita, rekao je, bila je borba protiv ilegalne migracije.

    Kazao je da borba protiv ilegalne migracije može biti uspješna samo djelovanjem sa partnerima, a države regiona su značajni partneri za Austriju.

    „Dogovorili smo da saradnju dalje proširimo, da pomognemo državama Zapadnog Balkana u toj borbi. To neće biti pomoć tim državama, već nešto od čega mi profitiramo. Što se prije stane na put ilegalnoj migraciji to je veća šansa da migranti ne dođu do EU”, objasnio je on.

    Rekao je da je cilj da se balkanska ruta učini što neatraktivnijom, čime bi se sprečilo da migranti krenu na put ka EU.

    Izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je kazao da je Samit u Beču važan događaj u vrijeme refleksije i obnovljenog fokusa na Zapadni Balkan.

    Podsjetio je na povezanost EU i Zapadnog Balkana, ukazujući da je Unija najveći donator, investitor i trgovinski partner regiona.

    Istovremeno, konstatovao je, da poslije 18 godina od Soluna, nije došlo do većeg pomaka u pristupanju regiona Uniji.

    Ukazao je da je samo jedna država postala članica, dve pregovaraju, a ostale još nisu otvorile pristupne pregovore.

    „To pokazuje da ne radimo dobro. Zato je potreban dijalog, tako i o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, ali i o pristupanju regiona EU, te i dijalog između EU i zemalja regiona”, dodao je Lajčak.

    Najavio je da će ove godine biti puno događaja vezanih za Zapadni Balkan i izrazio nadu da će biti moguće deblokirazti proces proširenja.

    „To je u interesu regiona, ali i same EU”, zaključio je Lajčak.

  • Tegeltija: Zbog stava Kosova nije usvojena deklaracija

    Tegeltija: Zbog stava Kosova nije usvojena deklaracija

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas u Beču, gdje prisustvuje Samitu o zapadnom Balkanu, da je postignut veliki stepen saglasnosti o svim ključnim pitanjima koja opterećuju zemlje regiona, ali da zbog čudnog stava delegacije (samoproglašenog) Kosova nije postignut konsenzus o usvajanju deklaracije.

    Ocjenjujući da je sastanak sa austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom i specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom bio odličan, Tegeltija je naveo da je trebalo zajednički da se usvoji deklaracija i da se proslijedi Savjetu Evrope kao zajednički stav svih zemalja.

    -Razgovarali smo o nekoliko ključnih pitanja, a to su pandemija sa kojom se borimo više od 15 mjeseci, ekonomija nakon završetka borbe protiv kovida, ekonomska saradnja, te pitanje migracija i procesa proširenja sa EU – rekao je predsjedavajući Savjeta ministara novinarima u Beču.

    On je napomenuo da problem sa pandemijom neće biti završen bez nastavka vakcinacije, što nije moguće ukoliko vakcina ne bude dostupna svim zemljama u svijetu.

    • Ono što je ohrabrujuće jeste to da je Kurc obećao da će od avgusta Austrija obezbijediti dodatni milion doza vakcina za sve zemlje zapadnog Balkana – rekao je Tegeltija i podsjetio da je u prvoj tranši koju je obezbjedila Austrija od 650.000 doza vakcina BiH dobila 214.000 doza, te da isporuka još traje.

    On je zahvalio i Srbiji za pomoć u procesu vakcinacije, jer je gotovo 15 odsto doza koje su stigle u BiH rezultat Vlade Srbije.

    • Kada je riječ o ekonomiji saglasni smo da nam dolazi težak period oporavka od pandemije. Prvi uslov jeste da okončamo borbu sa kovidom, a koju ćemo završiti sa vakcinacijom, a poslije toga slijede značajne investicije i pomoć realnom sektoru – pojasnio je Tegeltija.

    On je naveo da investicije moraju biti potpomognute Evropskim investicionim planom za zapadni Balkan.

    • Svi smo svjesni toga da EU mora više investirati u zapadni Balkan, jer su mu najznačajniji spoljnotrgovinski partneri zemlje EU – naglasio je Tegeltija.

    Kada je riječ o migracijama i procesu proširenja, Tegeltija je naveo da tu postoje jasni stavovi svih prisutnih, a to su da Evropa ne pokazuje posebne ambicije da zemlje zapadnog Balkana postanu članice EU.

    • Još ne postoji zvaničan stav po tom pitanju. Ne izjašnjavaju se da su protiv toga, ali mnogo toga se radi da se ne ide u proširenje ili bar da se ne ide onom brzinom kojom smo planirali – istakao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, pitanje migracija je veoma važno za BiH koja je došla u situaciju da bude posljednja zemlja zapadnog Balkana koja treba da zaustavi migracije prema zapadnoj Evropi, a to nije moguće.

    • Migracije treba zaustaviti tamo gdje počinju, tamo gdje migranti ulaze u EU, a na granici od 1.000 kilometara između BiH i Hrvatske nije moguće zaustaviti migrante – ukazao je Tegeltija.

    On je napomenuo da će svaka tehnička pomoć policijskim agencijama u BiH dobrodoći, ali ako se taj proces ne bude zaustavljao prije BiH – u samoj BiH on ne može biti zaustavljen.

    Komentarišući podršku Lajčaka i Kurca ulasku zemalja zapadnog Balkana u EU, Tegeltija je rekao da je Austrija zemlja koja predvodi one države koje podržavaju pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU, ali da, nažalost, postoji veliki broj zemalja koje ne dijele taj entuzijazam.

    • Zemlje zapadnog Balkana sprovode mnoge reforme, rade mnogo toga što se od njih zahtijeva u procesu pridruživanja EU, ali kao da se pojavi neka žnevidljiva rukaž koja postavi dodatne uslove i zaustavi zemlje zapadnog Balkana, a time se ozbiljno gubi povjerenje građana u postupak proširenja – konstatovao je Tegeltija.

    Tegeltija je dodao da, kada građani izgube povjerenje, onda se u mnogo težu situaciju dovede i vlast koja treba da sprovodi reforme, a od kojih su neke jako zahtjevne i politički i ekonomski.

  • Sa 75.000 troškovi narasli na 2,6 miliona maraka godišnje: Predstavništvo u Rusiji do sada Srpsku koštalo 14,2 miliona KM

    Sa 75.000 troškovi narasli na 2,6 miliona maraka godišnje: Predstavništvo u Rusiji do sada Srpsku koštalo 14,2 miliona KM

    Predstavništvo u Ruskoj Federaciji od osnivanja 2001. godine do sada je budžet Republike Srpske koštalo 14.281.200 KM, podatak je do koga se dođe sabiranjem godišnjih budžeta.

    Uodnosu na početni budžet od 75.000 KM, prije deset godina, troškovi Predstavništva koje u Moskvi vodi Duško Perović, ove 2021. godine narasli su na čak 2,6 miliona maraka. Sjedište predstavništva je u Moskvi, a u Sankt Peterburgu ima kancelariju.

    Prema podacima koje je Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske dostavilo u Narodnu skupštinu, kao odgovor na pitanje poslanika Nebojše Vukanovića, godišnji budžet predstavništva u Moskvi je uglavnom rastao svake godine. Međutim, zanimljiv je prelaz iz 2018. godine, kada je budžet iznosio 970.000 KM, u 2019. godinu u kome troškovi rastu više nego duplo – na čak 2,1 milion KM.


    Duško Perović
    Sredstva se doznačuju na godišnjem nivou, Odlukama o rasporedu sredstava za finansiranje rada predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

    – U 2019. godini iznos od 2.135.000 KM su doznačila tri ministarstva i to: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 955.000 KM, Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske 610.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva 570.000 KM. U 2020. godini iznos od 1.760.000 KM su doznačila dva ministarstva i to: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 880.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske 880.000 KM. U 2021. godini iznos od 2.640.000 KM su doznačila tri ministarstva: Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju 440.000 KM, Ministarstvo trgovine i turizma 1.100.000 KM i Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske 1.100.000 KM – navodi se, između ostalog, u odgovoru koga potpisuje ministar Zlatan Klokić.

    Osim u Rusiji, Srpska ima predstavništva još i u Njemačkoj, Belgiji, Izraelu, Austriji, SAD i Grčkoj. Svim predstavništvima je u 2020. godini doznačeno ukupno 4,8 miliona KM. Međutim, spisak bi mogao da se proširi.


    Da li Republika Srpska ima u planu otvaranje predstavništava u zemljama kao što su Kina ili na kontinentima Afrike ili Azije gdje postoji veliki potencijal za firme iz Republike Srpske?

    Ovo pitanje je na sjednici NSRS 28. aprila postavio potpredsjednik parlamenta, Denis Šulić. Od ministra Klokića je obio odgovor da za Vladu dalje širenje mreže predstavništava u zemljama od interesa za Republiku Srpsku „predstavlja značajno i aktuelno pitanje“.

    – Pri tome je važno pomenuti izbijanje pandemije virusa korona koja je u značajnoj mjeri uticala na globalne prilike i na određeni način izmijenila i ograničila aktivnosti usmjerene u tom pravcu. Svakako je jedan od prioriteta jačanje saradnje sa NR Kinom koja je za nas veoma važan partner i u tom kontekstu i razmatranje mogućnosti otvaranja predstavništva u toj zemlji. Saradnja Republike Srpske sa NR Kinom je uspostavljena i razvija se kroz potpisane sporazume i projekte prvenstveno iz oblasti privrede (energetika, saobraćaj) i kulture, kao i obrazovanja, zdravlja i drugim oblastima od obostranog interesa – naveo je Klokić.

    Predstavništva u inostranstvu osniva Vlada Republike Srpske, radi obavljanja poslova od interesa za Republiku Srpsku u oblasti privredne, naučno-tehničke, kulturne, prosvjetne, socijalne, informativne, sportske i druge saradnje sa subjektima u inostranstvu na osnovu društveno-ekonomske opravdanosti osnivanja predstavništva u državi sjedišta.

  • “Uspješni samo u namještanju tendera Šarović optužuje SNSD da je sistematski urušio pretpostavke za ekonomski razvoj

    “Uspješni samo u namještanju tendera Šarović optužuje SNSD da je sistematski urušio pretpostavke za ekonomski razvoj

    Privreda Republike Srpske se suočava sa konstantnim padom proizvodnje, prihoda i profita, smanjenjem priliva stranih investicija kojih skoro da i nema u ovoj, kao ni u prethodnoj godini. Pad poslovanja konstantno dovodi do pada broja zaposlenih i to je realni učinak vlasti u Republici Srpskoj.

    Rekao je ovo predsjednik SDS, Mirko Šarović, reagujući na konstatacije premijera Republike Srpske Radovana Viškovića, izrečene na otvaranju Prve investicione konferencije “Mogućnosti i izazovi privrednog razvoja Republike Srpske” u Laktašima, na kojoj su najavljene i nove investicije.

    – Republika Srpska se još nije vratila na pozicije na kojima je bila prije početka pandemije, a sada tone sve dublje u ekonomsku propast, upravo zahvaljujući aktuelnoj vlasti koju predvodi SNSD – kaže Šarović.

    On ističe da prazne priče o velikim investicijama neće učiniti život građana Republike Srpske boljim, jer je SNSD, koji u kontinuitetu vlada već 15 godina, sistematski urušio i same pretpostavke za brži ekonomski razvoj.

    – Istina je da Republika Srpska, po svim parametrima, ekonomskim, privrednim, pa i političkim, najlošije stoji u regionu, ali i u Evropi. Nažalost, ne postoji nijedan segment društvenog života za koji bi se moglo reći: Evo, uspješni smo – tvrdi Šarović.

    Кao konkretne činjenice, Šarović navodi nesposobnost vlasti da nabavi vakcine, provede imunizaciju i zaštiti kolektivno zdravlje stanovništva.

    – Takođe, vlada premijera Viškovića nije imala adekvatan odgovor na krizu koju je izazvala pandemija korona virusa, zbog koje su mnoga preduzeća otpustila dobar dio radnika tokom i neposredno nakon lokdauna. Zato su smiješne priče o rastu BDP-a kojima se pokušava obmanuti javnost- navodi se Šarovićeva izjava u saopštenju iz SDS.

    On kaže da je SNSD do sada pokazao uspješan samo u namještanju tendera i prekobrojnom zapošljavanju u javnoj upravi.

    – Najavljena ulaganja u infrastrukturu po modelu SNSD-a svode se na izvlačenje para iz budžeta, a kakva nam je putna infrastruktura, ako zanemarimo nove autoputeve građene iz kreditnih sredstava, dovoljno se vidi po našim saobraćajnicama koje bi u normalnim zemljama odavno bile van upotrebe – zaključuje

  • Krivokapić: rezolucija o Srebrenici nepotrebna

    Krivokapić: rezolucija o Srebrenici nepotrebna

    Premijer Zdravko Krivokapić izjavio je danas da smatra da je rezolucija o Srebrenici, usvojena u crnogorskom parlamentu, kako navodi, “zaista bila nepotrebna”, jer produbljuje podjele i sukobe u društvu, a nema je ni BiH.

    “Crna Gora je već imala usvojenu deklaraciju evropskog parlamenta o događajima u Srebrenici”, napisao je Krivokapić na svom Twitter nalogu.

    Krivokapić poručuje da se Crna Gora borila i izborila za demokratiju i slobodu.

    “Izvršna vlast je potpuno odvojena od zakonodavne vlasti i svako u parlamentu ima jednako pravo da glasa po slobodnoj volji. Odluka je bila na Skupštini i ja kao predsednik vlade nisam ni inicirao ni podržao donošenje ove rezolucije”, naveo je premijer.

    Kada su, kaže, u pitanju događaji u Jasenovcu, Srebrenici, Veliki, Bratuncu i bilo gdje drugo gdje “imamo nevino stradale, ja sam više puta govorio da ne možemo politizovati žrtve i koristiti ih za sakupljanje jeftinih politickih poena”.

    “Ja iskazujem jednako poštovanje prema svim žrtvama. Iza zločina stoje pojedinci, nikada narodi i ni jedan narod ne može biti genocidan, zbog postupanja pojedinaca iz tog naroda”, naveo je Krivokapić i dodao:

    “Oprastamo, suze naših bližnjih ne zaboravljamo, ali se moramo okrenuti budućnosti. Prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo uticati na sadašnjost i bolju budućnost naše djece”.

  • Od avgusta povoljnije mjesečne karte za penzionere: Ovo su nove cijene

    Od avgusta povoljnije mjesečne karte za penzionere: Ovo su nove cijene

    Od avgusta najstariji sugrađani izdvajaće manje novca za kupovinu mjesečnih karata u javnom prevozu putnika, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Predviđeno je da Grad subvencioniše kartu za ovu kategoriju u visini od 20 odsto kako na gradskim, tako i na prigradskim linijama.

    S tim u vezi, gradonačelnik Draško Stanivuković uputio je u skupštinsku proceduru nacrt Odluke o pojeftinjenju karata za penzionere, a s obzirom na to da je sljedeće zasjedanje Skupštine Grada planirano u prvoj polovini jula, jeftiniji javni prevoz biće od avgusta.

    Naime, povoljniji prevoz za ovu kategoriju stanovništa trebalo je da bude na snazi od jula, ali je zbog prethodnog skupštinskog zasjedanja koje je nastavljano više puta, naredna Skupština planirana tek za sljedeći mjesec i samim tim – jeftiniji prevoz za penzionere počeće se primjenjivati od avgusta.

    Tako će penzioneri cijenu jedinstvene karte umjesto 21,50 KM plaćati 17,20 KM, a umjesto 14,00 KM cijena karte u okviru jedne grupe biće 11,20 KM. Način kupovanja karata, ostaje isti kao i do sada.

    Kako su istakli u Odjeljenju za saobraćaj i puteve, i ovo je jedna od aktivnosti kojom se nastoji promovisati javni prevoz putnika i podstaknuti na njegovu veću upotrebu.

    “Opredjeljenje Grada jeste razvoj po principima održive mobilnosti i veći fokus na zaštiti životne sredine, te su u prethodnom periodu sprovedene određene aktivnosti iz oblasti biciklističkog saobraćaja, a u narednom periodu fokus aktivnosti biće na djelovanju koje će doprinijeti većoj upotrebi javnog prevoza i biciklističkog saobraćaja u svakodnevnoj realizaciji putovanja”, zaključili su iz resornog odjeljenja.

  • Pravila za državljane BiH ukoliko putuju ili prolaze kroz Hrvatsku

    Pravila za državljane BiH ukoliko putuju ili prolaze kroz Hrvatsku

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske objavilo je detaljne informacije o uslovima ulaska u tu zemlju, a prema pravilima te države državljani Bosne i Hercegovine moraju prikazati jedno od traženih zahtjeva.

    Dakle, prema navodima iz MUP-a Hrvatske, državljani država članica Evropske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica šengenskog prostora i država pridruženih šengenskom prostoru, kao i članovi njihovih porodica te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Savjeta od 25. novembra 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka na temelju drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju prikazati jedno od navedenog:

    – negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Evropske Unije, koju objavljuje Evropska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inostranstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prelaz.

    – potvrdu o primanju dvije doze vakcina koja se koriste u EU, (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm), odnosno ako je prošlo 14 dana od primanja doze u slučaju vakcinacije vakcinom koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson).

    – potvrdu o primanju prve doze Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u periodu od 22. do najviše 42. dana o primanja vakcine, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primanja prve doze AstraZenece.

    – potvrdu o preboljenju virusa korona i primljenoj jednoj dozi vakcina unutar šest mjeseci od početka bolesti, s tim da vakcinacija mora biti sprovedena prije manje od 180 dana od dolaska na granični prelaz. Predstavljanje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prelaz ili uz predstavljanje ljekarske potvrde o preboljenu;

    – ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.

    Izuzeci od gore navedenih obveza su:
    – zdravstveni radnici, istraživači u zdravstvu i radnici u njezi za starije osobe;

    – pogranični radnici;

    – osoblje u saobraćajnom sektoru;

    – diplomate, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koji dolaze uz poziv međunarodnih organizacija i čije je fizičko prisustvo potrebno za dobro funkcionisanje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni radnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;

    – putnici u tranzitu, uz obavezu da napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati;

    – osobe koje putuju radi školovanja;

    – osobe koje putuju zbog ličnih/porodičnih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi privredni interes, a ne zadržavaju se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati.

    Osobe koje predstavljaju jednu od prethodno navedenih izuzetaka dužne su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku prikazati vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova /određivanja mjere samoizolacije.

    Iz ovog ministarstva savjetuju da svi strani putnici, nezavisno od državljanstva, zbog skraćenja procedure na graničnom prelazu, prethodno ispune najave putem aplikacije Enter Croatia, prenosi “N1”.

  • Knežević: Izvinjavam se cijeloj Srbiji i srpskom narodu

    Knežević: Izvinjavam se cijeloj Srbiji i srpskom narodu

    Skupština Crne Gore izglasala je juče rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici. Milan Knežević iz Demokratskog fronta kazao je jutros u razgovoru za TV “Prva” da niko od građana koji su glasali za promjene u Crnoj Gori i protiv Mila Đukanovića nije mogao da pomisli da će veći dio parlamentarne većine proglasiti Srbiju i srpski narod za genocidan.

    “Osjećam izvjesnu dozu sramote iako sam glasao protiv te rezolucije. Želim da se izvinim cijeloj Srbiji i srpskom narodu zbog onoga što se desilo u parlamentu, jer to nije većinska Crna Gora”, kazao je Knežević.

    Knežević je naglasio da su premijeru Krivokapiću još prije glasanja poručili da ako rezolucija o Srebrenici i smjena ministra Leposavića budu izglasani zajedno sa DPS-om, on više neće imati podršku DF-a i da ga više neće ni formalno smatrati za premijera.

    Poslanici DF-a su juče napustili parlament, a svojim koalicionim partnerima Bečiću i Abazoviću, Knežević je poručio da ako odustanu od pravljenja dogovora sa DPS-om i pokažu spremnost za povratak na izvorne i izborne programske principe postoji mogučnost za obnavljanje odnosa.

    Bilo kakvo ucjenjivanje i ponižavanje Srbije i srpskog naroda nije više opcija za Kneževića, koji kaže da su mjesecima unazad trpjeli nacionalna i identitenska i svaka druga poniženja od premijera Krivokapića i njegovih ministara koji povlači pogubne spoljnopolitičke poteze, a jučerasnjii događaji su kulminacija svega toga.

    Lider DF-a se nada da će imati priliku da razgovara sa liderima parlamentarne većine, prije formalnog zahtjeva za smjenu Krivokapića, ali da je stav njegove partije da on svakako ne može da ostane na mjestu premijera, pošto je nakon jučerasnjeg glasanja, kako kaže, izgubio savaki legitemitet. Knežević je naglasio i da je legitimitet predsjednika skupštine Alekse Bečića, takođe, upitan pošto je njegova partija zajedno sa DPS-om glasala za rezoluciju.

    On nije želio da spekuliše o mogućim nasljednicima Krivokapića, ali je rekao da u parlamentarnoj većini postoji veliki broj ljudi koji bi časno i odgovorno obavljali funkciju premijera.

    “Ukoliko dogovora ne bude bilo, logičan put su novi izbori koje bi organizovala prelazna vlada, što bi bio posljednji prijedlog DF-a , pošto je to naša obaveza prema građanima koji su nam dali podršku i povjerenje”, zaključio je Knežević.

    Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić smijenjen je u Skupštini Crne Gore, koja je sinoć većinom glasova usvojila i rezoluciju o Srebrenici, na prijedlog opozicione Bošnjačke stranke.

  • Ivetić: Srbi konačno konstitutivni u Posavskom kantonu

    Ivetić: Srbi konačno konstitutivni u Posavskom kantonu

    Odbornik u Skupštini Posavskog kantona u Federaciji BiH Damir Ivetić rekao je Srni da su usvajanjem izmjena Ustava na sjednici kantonalne Vlade Srbi konačno postali konstitutivan narod na području ovog kantona.

    Ivetić je rekao da je na juče održanoj Sjednici Vlade Posavskog kantona usvojen 21 amandman, od kojih se jedan odnosi na konstitutivnost naroda.

    “Usvojen je i amandman koji garantuje srpskoj djeci pohađanje i izučavanje maternjeg jezika i ćiriličnog pisma, kao i amandmani koji se tiču broja zaposlenih Srba u institucijama kojima je osnivač Vlada Posavskog kantona”, naglasio je Ivetić.

    On je dodao da ovi usvojeni amandmani garantuju da u Vladi Posavskog kantona jedan ministar mora biti iz reda srpskog naroda.

    Prema njegovim riječima, usvojene izmjene Ustava su garant opstanka Srba na području Posavskog kantona.

    “Politika koju vodi SNSD na području Posavine potegla je pitanje da Srbi na ovoj teritoriji postanu konstitutivan narod, što je korak dalje, i ja se nadam da će nakon izbora 2022. godine Srbi u Posavini dobiti sve ono što im je zagarantovano Ustavom”, rekao je Ivetić, koji obavlja i dužnost predsjednika Opštinskog odbora SNSD-a u Odžaku.

    Ivetić je naglasio da učekuje da Vlada Posavskog kantona primijeni usvojene izmjene i Srbima obezbijedi ono što im je Ustavom zagarantovano.

    “Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Srba ima oko 1.200 na području Posavine, ja vjerujem da će taj broj biti veći, jer usvajanjem izmjene Ustava Kantona Srbi će napokon dobiti ono što im pripada, što je garant za opstanak ali i povratak na njihova vjekovna ognjišta”, istakao je Ivetić.

    Promjene odredaba Ustava u Posavskom kantonu naložio je Ustavni sud Federacije BiH.