Autor: INFO

  • Dijalog može početi čim bošnjački političari izvade glave iz pijeska

    Dijalog može početi čim bošnjački političari izvade glave iz pijeska

    U Republici Srpskoj je formiran pregovarački tim za dijalog sa FBiH s ciljem postizanja dogovora o budućnosti i odnosima unutar BiH. Članovi tima izrazili su nadu da će nakon načelnog prihvatanja dijaloga od strane Hrvata slično postupiti i Bošnjaci te da će se kroz razgovor pronaći rješenje za nagomilane probleme u BiH.

    U pregovaračkom timu su, kako je potvrđeno “Glasu Srpske” predstavnici najviših organa vlasti Republike Srpske, šefovi poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini iz redova stranaka koje čine vladajuću koaliciju, kao i predstavnici Srpske u vrhu Savjeta ministara i Parlamenta BiH. Na listi članova su i profesor ustavnog prava Siniša Karan i predsjednik Političkog savjeta SNSD-a Slavko Mitrović.

    Predsjednica Republike Željka Cvijanović je danas, kada je objelodanila da je tim formiran, istakla da se lista pregovarača može dopunjavati. Ona je dodala da je opozicija odlučila da ne učestvuje u tim aktivnostima.

    • Neki su objasnili da je razlog taj što nisu učestvovali u donošenju tih zaključaka. Drugi su rekli da nemaju nikakav problem da se tako nešto napravi, ali drže se svoje priče. Po mom mišljenju, to su neka nezrela objašnjenja, a važno je da je taj tim formiran – rekla je Cvijanovićeva i potvrdila da je pismo sa imenima upućeno i predsjedniku FBiH Marinku Čavari (HDZ BiH) te predstavnicima konstitutivnih naroda onako kako je predviđeno.

    Cvijanovićeva je navela da je od HDZ-a dobijena saglasnost za učestvovanje u razgovorima te napomenula da je ova stranka mnogo puta delegirala neka pitanja koja su u vezi sa budućnošću zemlje.

    • Što se tiče Bošnjaka i njihove politike, konkretno SDA, to prepoznajem kao zabijanje glave u pijesak – rekla je Cvijanovićeva, dodavši da Srpskoj trebaju sagovornici, jer postoji mnogo tema o kojima treba razgovarati.

    Vrata Srpske su, podvukla je, uvijek otvorena za razgovor.

    • Ko hoće da uđe, ući će, ko neće, neće, ali samim tim isključujemo mogućnost da ovdje napravimo neki ambijent koji će biti po volji svima – zaključila je predsjednica Srpske.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Igor Žunić u izjavi za “Glas Srpske” rekao je da očekuje, nakon inicijative koja će biti upućena ka FBiH i druga dva konstitutivna naroda, da se svi odazovu i da se pripremi program i plan rada u razgovorima.

    • Čini se, ipak, da Bošnjaci ne žele da učestvuju u tim pregovorima, računajući da BiH može da funkcioniše kao protektorat i da stranci mogu da definišu neke procese u BiH, što ne predstavlja nikakvu budućnost – rekao je Žunić.

    Šefica Kluba poslanika DEMOS-a Spomenka Stevanović za naš list ističe da ne očekuje mnogo, ali se nada da će među bošnjačkim predstavnicima i u FBiH preovladati mišljenje da se o problemima mora razgovarati i da se oni ne mogu gurati pod tepih.

    • Dobro je da razgovaramo da bismo bolje razumjeli poziciju druge strane. Ja bih voljela da dođe do tih pregovora, da pričamo o svim problemima i napravimo dinamiku da bismo došli do kompromisa. Ne bi bilo dobro da problemi eskaliraju – rekla je Stevanovića i dodala da je problem kod Bošnjaka što su naučeni da njihove probleme rješava međunarodna zajednica.

    Zaključci

    U zaključcima Narodne skupštine RS iz maja ove godine je konstatovano da je, između ostalog, narušena dejtonska struktura i da treba inicirati pokretanje razgovora i dijaloga između strana Republike Srpske i FBiH te tri konstitutivna naroda.

    Srpska je pozvala na sveobuhvatan dijalog o trenutnom stanju u BiH i mogućim rješenjima u vezi sa budućnošću Srpske i Federacije. Pregovarački tim je zadužen da sačini operativni plan rada i da Narodnu skupštinu izvještava redovno o aktivnostima.

  • Izbjeglički pritisak na BiH vidno oslabljen: Migranti probili rutu preko Rumunije

    Izbjeglički pritisak na BiH vidno oslabljen: Migranti probili rutu preko Rumunije

    Migrantski pritisak na BiH je vidno oslabio, a razlog tome su nove rute kojima su se okrenule ilegalne izbjeglice, kao i pravila koja važe u Turskoj za vrijeme turističke sezone.

    Najnoviji podaci domaćih službi pokazuju da je trenutno stanje u oblasti migracija znatno povoljnije nego prethodnih godina, kada je bio evidentan ogroman pritisak na granici i pograničnom pojasu. Službi za poslove sa strancima u prvom kvartalu godine prijavljena su 2.644 migranta, što je za 41 odsto manje nego u istom periodu 2020, kada je prijavljeno njih 4.444.

    Avganistanci i Pakistanci su dominantni među nezakonitim migrantima i zajedno čine 68 odsto svih prijavljenih migranata u prvom tromjesečju.

    Zamjenik ministra bezbjednosti BiH Nedeljko Jović podsjeća da su u 2018. godini registrovana 23.902 ilegalna migranta, 29.302 u 2019, a 16.190 u 2020. godini. Potvrdio je da se i dalje očekuje blaži pritisak jer su, prema nekim informacijama, otvorene i nove rute prema zapadnoj Evropi preko istočnih zemalja kao što je Rumunija.

    • Bitan podatak jeste i da je Turska, dok traje turistička sezona, zabranila kretanje migranata prema grčkim ostrvima, što u najvećoj mjeri utiče na smanjenje migrantskog pritiska. Kada je riječ o novim rutama, ima nova koja funkcioniše i ima jedan dio migranata koji pokušavaju da u EU uđu na granici između Srbije i Mađarske, ali s obzirom na to da vojska čuva granicu i da je pokrivena video-nadzorom, ne uspijevaju da uspostave rutu – istakao je Jović za “Glas Srpske”.

    I Srbija je, kako kaže, počela sa fizičkim zaprečavanjem na granici sa Makedonijom, što bi u početku moglo pozitivno uticati na smanjenje pritiska, a kasnije i na promjene ruta kojima se kreću preka EU. Migrante je, dodao je, od ulaska u BiH odvratilo i jačanje bedema na samoj granici jer je ojačana i Granična policija u svrhu bolje kontrole granice, a tu je i realizacija sporazuma o readmisiji. Smatra se i da će lijepi dani, kao i do sada, ojačati priliv u odnosu na prethodne mjesece, ali da će, ipak, obim biti manji nego ranije.

    Problemi u USK-u

    Da migranti i dalje prave velike probleme u Unsko-sanskom kantonu (USK), gdje ih ima i najviše od samog početka krize, svjedoče fotografije koje su objavljene na društvenim mrežama. U haos koji su napravili u kući u kojoj su bili uvjerio se i predsjedavajući Skupštine opštine Bosanski Petrovac Nemanja Davidović.

  • Volja poslodavaca diktira tempo rada na paklenim vrućinama

    Volja poslodavaca diktira tempo rada na paklenim vrućinama

    Toplotni talas koji je stigao u Srpsku može ozbiljno uticati na zdravlje građana, a na udaru su posebno radnici na otvorenom zbog čega nadležni apeluju na poslodavce da uslove rada prilagode vremenskim uslovima.

    Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić kazala je za “Glas Srpske” da se na otežan rad u ovom periodu najčešće žale radnici iz oblasti građevinstva, odnosno niskogradnje te poljoprivrede.

    • Svake godine se kao problem javlja neodređenost koja je to temperatura na kojoj se prekida rad i stalno apelujemo na nadležna ministarstva da izdaju preporuku kad i na kojoj temperaturi treba apsolutno prekinuti rad. Ukoliko to nije moguće, na ovako visokim temperaturama radnici na otvorenom trebalo bi da se da rotiraju na svakih 20 minuta – kazala je Mišićeva. Ona je istakla da se ne smije zaboraviti da je dosta radnika prebolovalo virus koronu, te da je njihovo zdravlje narušeno.
    • Ovi radnici su još podložniji razblijevanju. Temperature prelaze granice izdržljivosti i svi poslodavci su dužni da poštuju Zakon o zaštiti zdravlja na radu – rekla je Mišićeva dodajući da to znači da radnicima mora biti obezbijeđena adekvatna zaštitna oprema i prihvatljivi uslovi za rad.

    I iz Inspektorata RS apeluju na poslodavce da iskoriste mogućnost preraspodjele radnog vremena i tako zaštite radnike.

    • Poslodavac može organizovati rad u fazama te organizovati posao kako ne bi došlo do obolijevanja zaposlenih, kao što su rotacija poslova i izbjegavanje rada u najtoplijem dijelu dana – pojasnili su u Inspektoratu dodajući da se rad može obavljati i uz češće pauze uz obezbjeđivanje velikih količina tečnosti. Takođe, dodaju, uvođenje rada u smjenama, dodatne radne snage kod ekstremnih uslova i slično može zaštititi zdravlje radnika, ali i omogućiti završetak radova na vrijeme.

    I iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS apeluju na građane da izbjegavaju boravak na otvorenom od deset do 17 časova. Građanima preporučuju boravak u zatvorenim i rashlađenim prostorijama, izbjegavanje većih fizičkih napora, češće tuširanje mlakom vodom i ravnomjerno uzimanje što više tečnosti.

    • Ove preporuke posebno se odnose na trudnice i osobe koje imaju hronična oboljenja, a kod kojih se mogu javiti pojačane tegobe, ali i simptomi poput glavobolje, opšte slabosti, razdražljivosti, iscrpljenosti, kao i problemi sa spavanjem. U slučaju pojave težih tegoba, obavezno se treba javiti ljekaru – apelovali su iz ovog ministarstva.

    Roditelji pažnja

    Iz Ministarstva zdravlja apeluju na roditelje da u ovom periodu zaštite svoju djecu tokom njihovog boravka napolju, a posebno da obrate pažnju na opasnost od ostavljanja djece u parkiranim vozilima, čak i na kratko.

    Građanima savjetuju da se pri izlasku na otvoreno maksimalno zaštite od UV zračenja, borave u hladu kada god je to moguće, te da uzimaju veće količine tečnosti uz izbjegavanje alkohola i napitaka sa puno kofeina i šećera.

  • Gdje je zapelo sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji: BiH ne zna koju imovinu da traži od drugih zemalja

    Gdje je zapelo sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji: BiH ne zna koju imovinu da traži od drugih zemalja

    BiH još nema napravljen spisak kulturnih dobara na koja bi kao država mogla polagati pravo prema Aneksu A Sporazuma o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, a još uvijek među sukcesorima nije dogovoreno ni kako bi se moglo riješiti pitanje nepokretne vojne imovine.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” zamjenik ministra bezbjednosti i član pregovaračkog tima BiH u Zajedničnom odboru za sukcesiju Mijo Krešić, ističući da je nakon posljednjeg sastanka između predstavnika sukcesora, BiH, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije, dogovoreno da se intenziviraju ovi procesi koji traju već godinama.

    Prema riječima Krešića, Aneks A Sporazuma o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije odnosi se na pokretnu i nepokretnu imovinu, s tim da je fokus u ovim pregovorima stavljen na kulturna dobra i vojnu imovinu.

    • Dogovorili smo da pripremimo spiskove šta ko od koga potražuje i ponovno se sastanemo krajem ove godine. Nažalost, sve ovo je do sada išlo jako sporo zbog proceduralnih razloga – pojasnio je Krešić.

    On nije mogao spekulisati o vrijednosti te pokretne i nepokretne imovine BiH u drugim državama, navodeći da u BiH još uvijek niko nije napravio ni spisak kulturne baštine koju bi država mogla eventualno potraživati.

    • Taj spisak još uvijek ne postoji i na nadležnim institucijama je da u narednom periodu to definišu. Možda nema ništa. Ko zna. Vidjećemo – rekao je Krešić.

    Kada je u pitanju vojna imovina, prema članu 4. Aneksa A, predviđeno je da će pokretna materijalna državna imovina SFRJ koja je predstavljala dio vojne imovine biti predmet posebnih aranžmana između zainteresovanih država sukcesora, dok je u slučaju nepokretne predviđeno da ona pripada državama na čijoj teritoriji se ona našla u vrijeme njenog “osamostaljenja”.

    A o kakvim aranžmanima bi se moglo raditi, da li bi se uvela određena materijalna nadoknada i kako bi se uopšte procjenjivala njena vrijednost, Krešić nije mogao odgovoriti, naglašavajući da će to sve biti predmet predstojećih razgovara krajem ove godine.

    • Vlasti Srbije bi trebalo da otvore ovo pitanje, jer se najveći dio arhiva nalazi ko njih. Ono što sigurno treba imati na umu jeste da je vrijednost te imovine u sadašnjem vremenu potpuno drugačija nego što je ona vrijedila prilikom raspada SFRJ – istakao je Krešić, dodajući da se nada da će uskoro biti stavljena tačka i na ovaj dio pomenutog sporazuma, kako bi se moglo krenuti dalje.

    Sastanak

    Prema riječima Krešića, domaćin narednog sastanka Zajedničkog odbora biće Republika Hrvatska krajem ove godine, dok će domaćin četvrtog sastanka biti BiH. Datumi njihovog održavanja još nisu utvrđeni.

  • Đoković: Što nije uradila ni BiH, uradila je moja Crna Gora, za mene poraz

    Đoković: Što nije uradila ni BiH, uradila je moja Crna Gora, za mene poraz

    To što nije uradila ni BiH (usvojila Rezoluciju), uradila je moja, naša, srpska zemlja – Crna Gora, rekao je Srđan Đoković u “Dnevnom redu” na TV B92.

    “To je za mene poraz ogroman, (poraz) i mene i svih Srba u celom svetu”, istakao je on govoreći o Rezoluciji o Srebrenici koja je usvojena u Skupštini Crne Gore.

    Srđan Đoković je upitao i čime su Srbi kao narod i zemlja zaslužili ovakav odnos Zapada, ističući da su Srbi u istoriji uvijek bili na pravoj strani.

    “Ti što su bili na pogrešnoj strani više su cenjeni od nas. Mi nismo genocidan narod, mi smo deo stare evropske civilizacije. Bilo je grešaka sa svih strana, zašto smo samo mi genocidan narod? Pa, nismo”, naglasio je.

    Podsjetimo, crnogorski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o Srebrenici, uz podršku opozicione DPS Mila Ðukanovića.

    Rezolucijom se najoštrije osuđuje, kako se navodi, “genocid u Srebrenici”, tvrdi se da je “u genocidu stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti”, zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje “genocida u Srebrenici”, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.

    Usvajanje Rezolucije je izazvalo burne reakcije u regionu i naišlo na oštre osude u Srbiji.

  • Suve česme u banjalučkim naseljima zbog velike potrošnje

    Suve česme u banjalučkim naseljima zbog velike potrošnje

     U nekoliko naselja na području grada Banjaluka prethodnih dana su zabilježeni povremeni prekidi vodosnabdijevanja, na šta su mještani ovih naselja ogorčeni jer usljed visokih temperatura nemaju tečnosti koja život znači i moraju da se na razne načine dovijaju da je obezbijede.

    Mladen Vuleta iz Potkozarja kazao je za “Nezavisne” da već nekoliko dana dolazi do nestašice vode u ovom naselju.

    “Često dolazi do nestanka vode, a ne znamo koji je pravi razlog. U zadnjih 48 časova vodu smo možda imali nekih osam sati. Poštujemo sve što treba i plaćamo redovno račune, ali u ovom periodu vrućina bez vode živjeti ne možemo”, naveo je Vuleta.

    I mještani Dragočaja kažu da je prethodnih dana i u ovom naselju došlo do nestašice vode, te da nisu obaviješteni koliko će i kada nestajati.

    “Na ovako visokim temperaturama stvarno je nezgodno da ostanemo bez vode. Ne znamo zbog čega je došlo do nestašice vode, ali nama je bitno da je redovno imamo”, kazala je jedna mještanka Dragočaja.

    Mještani Ulice Nenada Kostića u naselju Tunjice žale se kako već tri dana zaredom po 10-12 časova nemaju vode.

    “Bez ikakve najave o isključenju ili o kvarovima nestala nam je voda. Pokušali smo kontaktirati ‘Vodovod’, ali niko nam se ne javlja. Ogorčeni smo što za djecu vodu moramo da kupujemo. Pogotovo je nezgodno ljudima koji imaju bebe i malu djecu”, ističe mještanin Ulice Nenada Kostića.

    Iz “Vodovoda” su saopštili da je usljed visokih temperatura koje su zabilježene proteklih dana evidentno enormno povećanje potrošnje vode.

    “Ljeto je tek počelo i predstoje periodi s izuzetno visokim temperaturama kada je potreba za vodom povećana. Ovom prilikom upućujemo apel svim potrošačima da vodu troše savjesno i racionalno, da budu solidarni i vodu troše za osnovne potrebe, a nikako za zalivanje bašta, zelenih površina, voćnjaka, pločnika, terasa, dvorišta, punjenje bazena, pranje vozila i slično”, naveli su u “Vodovodu”.

    Dodaju da će na ovaj način biti omogućeno svim potrošačima da imaju dovoljne količine vode za piće, kao i očuvanje sistema vodosnabdijevanja.

    “Takođe apelujemo na potrošače da vode računa i o ispravnosti svojih kućnih instalacija”, stoji u saopštenju “Vodovoda”.

  • Rast industrije u BiH i izvoza dobar temelj za ostatak godine

    Rast industrije u BiH i izvoza dobar temelj za ostatak godine

    Industrijska proizvodnja u BiH početkom 2021. godine zabilježila je mjesečni rast, u najvećoj mjeri zbog veće proizvodnje električne energije, a treba se nadati da će pozitivni trendovi biti nastavljeni i tokom godine, stoji u objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Fondacije “Friedrich Naumann”, koji su radili bh. ekonomski stručnjaci.

    U izvještaju dalje stoji da je došlo i do rasta izvoza, što znači da se određeni dijelovi ekonomije ipak oporavljaju.

    “BiH je u prvom kvartalu ove godine ostvarila rekordni izvoz, i to zbog značajne inostrane potražnje na tržištima EU za poluproizvodima, mineralima i sirovinama. Tako je izvoz u odnosu na prvi kvartal prošle godine povećan za 16,6 odsto”, navodi se u izvještaju.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar i jedan od autora izvještaja, kazao je za “Nezavisne” da podaci za prvi kvartal ove godine govore da će BiH u ovoj godini imati blagi rast ekonomije.

    “Vjerovatno da ćemo kao država imati koristi od promjene geopolitičkih momenata u smislu da se EU odvaja od Dalekog istoka, što može biti profitabilno za našu državu”, kazao je Čavalić.

    Ističe da im je bilo zadovoljstvo kada su radili analizu da je došlo do povećanja izvoza, ali, kako kaže, bilježi se rast industrijske proizvodnje za oko 10 odsto.

    “Ovo su sigurno dobri temelji za ostatak godine te očekujemo turističku sezonu da nas dodatno izvuče u smislu rasta ekonomije koji očekujemo da bude oko tri odsto u ovoj godini”, kazao je Čavalić.

    Naime, u izvještaju se navodi da je u odnosu na 2020. godinu došlo do povećanja naplate poreza i doprinosa u FBiH, iako iznos od 1,323 milijarde KM još nije na nivou 2019. godine – 1,348 milijarde KM, ali svejedno pokazuje da bi 2021. godina trebalo da bude godina oporavka.

    U izvještaju dalje stoji da je prvi kvartal ove godine bio posebno izazovan za bh. ekonomiju jer je pandemija prouzrokovala brojne probleme, veći broj nezaposlenih osoba, rast cijena, budžetske nestabilnosti i, posljedično, naglašavanje političkih, socijalnih te naročito zdravstvenih kriza.

    “Osnovni izazovi domaće ekonomije koji su proistekli iz prvog kvartala se odnose na treći val pandemije i njegove posljedice po domaću ekonomiju kakve su izostanak vakcina, kao i parcijalna zatvaranja ekonomije, lokdaun, poput onog u Kantonu Sarajevu. Ono što je posebno izazovno jesu negativni ekonomski trendovi, naročito u zemljama Evropske unije (EU). Ovi trendovi će imati izuzetne posljedice po ekonomiju BiH, što vjerovatno opravdava postojeću procjenu od 2,8 odsto rasta, oporavka u ovoj godini”, ističe se u izvještaju.

    Naime, rezultati sprovedenog istraživanja u okviru izvještaja ukazuju da privredni subjekti u BiH ukupnu poslovnu klimu percipiraju kao nepodsticajnu, pri čemu ne vide da se ona nešto bitnije mijenja u posljednjih pet godina.

    Posebno se ističu četiri prepreke koje su ispitanici prosječno ocijenili kao najveće, a to su parafiskalni i administrativni troškovi poslovanja, pravna nesigurnost i pravosuđe, javna uprava i poreske obaveze.

  • Do kraja godine u BiH će biti održano 15 privrednih sajmova i festivala

    Do kraja godine u BiH će biti održano 15 privrednih sajmova i festivala

    S obzirom na to da je početak godine bio neizvjestan po pitanju pandemije i ograničenja u našoj zemlji, domaći organizatori sajmova nisu mogli planirati sajamske manifestacije.

    Međutim, početkom drugog kvartala Vanjskotrgovinska komora BiH i odbor Grupacije organizatora sajmova u BiH pripremili su okvirni kalendar dešavanja očekujući da će se uz povećan stepen vakcinacije stanovništva situacija vremenom stabilizovati i da će se stvoriti uslovi za organizaciju sajmova.

    U skladu s tim, ali i poboljšanjem situacije u vezi s pandemijom, u periodu od jula do novembra ove godine trebalo bi biti organizovano 15 sajmova i festivala međunarodnog, nacionalnog i lokalnog tipa.

    Tako će od 26. do 30. jula u Sarajevu biti održan Tea Fest 2021, zatim će od 19. do 20. augusta u Prnjavoru biti održan Regionalni sajam privrede, poljoprivrede i turizma. Krajem augusta, tačnije od 24. do 27., bit će održan i Sajam šljive u Gradačcu. Za septembar su planirana čak četiri sajma u BiH, i to od 6. do 11. Bee Fest u Sarajevu, od 9. do 12. Ekobis, međunarodni sajam ekologije koji se održava u Bihaću. Nakon toga, od 22. do 25. održat će se Sajam privrede Tešanj te 23. i 24. Dječiji sajam u Gradačcu.

    Hercegovački plodovi mediterana bit će održani u Stocu 1. i 2. oktobra, u Banjoj Luci će 2. i 3. biti održan Dječiji sajam, od 14. do 17. oktobra u Sarajevu će se održati Sarajevo4Walls 2021. – međunarodni sajam namještaja, uređenja enterijera i eksterijera, tehnike i prateće industrije. Dani jabuke u Goraždu bit će održani od 14. do 16. oktobra, a početkom novembra, tačnije od 4. do 6. u Brčkom će biti održan Međunarodni sajam privrede. U istom periodu u Banjoj Luci održat će se Međunarodni sajam Lorimes. Međunarodni sajam turizma u Banjoj Luci bit će održan 12. i 13. novembra, a posljednji planirani sajam za ovu godinu je Spirit fest Sarajevo, Internacionalni festival žestokog pića i rakija, koji će biti održan 25. 11. u Sarajevu.

    “Svi sajmovi koji su bili planirani za prvo polugodište 2020. godine, zbog uvedenih mjera zabrane i održavanja, zabilježili su velike gubitke u odnosu na prethodnu godinu. Nažalost, i sajmovi planirani za treći i četvrti kvartal prošle godine su zbog otkazivanja pretrpjeli veliku štetu i gubitak planiranih prihoda. Prema informacijama iz Evropske unije, kao i Evropske alijanse za sajamsku industriju i Evropskog udruženja glavnih sajamskih centara, nakon pojave pandemije u Evropi je u periodu od početka aprila do 1. septembra bilo zvanično zabranjeno održavanje ili organizacija bilo kakvih sajmova, kongresa ili konferencija, odnosno svih skupova koji zahtijevaju i predviđaju prisustvo velikog broja ljudi na malom prostoru”, kazali su za Klix.ba iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

    Prema anketama koje je VTK BiH napravio, kompanije iz sektora sajamske industrije istakle su brojne probleme u poslovanju zbog uvedenih restriktivnih mjera radi suzbijanja širenja pandemije, što je sve domaće organizatore sajmova dovelo do ruba egzistencije i održivosti.

    “Donesene su određene odluke i mjere s ciljem pomoći privrednicima koji su pogođeni pandemijom, međutim, nijedna od tih mjera, na bilo kojem nivou u BiH, nije uzela u obzir pomoć domaćim organizatorima sajmova. Čak i tamo gdje su pojedini mogli aplicirati za sufinansiranje dijela troškova za svoje uposlene, radilo se više o simboličnim iznosima u odnosu na velike finansijske štete koje su organizatori imali tokom pripreme, animacije i promocije te same organizacije sajmova, a koji su pred sami početak morali biti otkazani. Sve to skupa otežavalo je ne samo normalno funkcionisanje, već i samoodrživost domaćih organizatora sajmova koji nisu u mogućnosti prevazići ili nadomjestiti nastalu štetu”, kažu iz VTK-a.

    S obzirom na to da je zbog određenih mjera, koje su bile na snazi u BiH, bilo nemoguće organizovati sajmove i u prvoj polovini ove godine, gubici domaćih organizatora sajmova samo su uvećani, što je dovelo u pitanje egzistenciju i posao velikog broja uposlenih, kako direktno, tako i u pratećim sajamskim oblastima. Međutim, popuštanjem mjera omogućeno je i organizovanje sajmova te se očekuje postepeni oporavak ove oblasti.

    Sajamske manifestacije počele su i širom Evrope te je Vanjskotrgovinska komora BiH već počela da radi na organizaciji zajedničkih nastupa bh. privrednika na najvećem sajmu prehrane Anuga 2021, koji je planiran da se održi u Kelnu u periodu od 9. do 13. oktobra, kao i na međunarodnom sajmu zaštite na radu A+A 2021, koji će biti održan u periodu od 26. do 29. oktobra u Dizeldorfu.

    “Organizatori velikih međunarodnih sajmova u Evropi su u proljetnom periodu ove godine bili primorani otkazati ili organizovati sajamske manifestacije u virtuelnom izdanju. Pandemija je ubrzala process digitalizacije i novonastalim okolnostima su se prilagodili kako sajamski organizatori tako i sami izlagači te su nastojali kroz virtuelne sajmove održati kontakte s postojećim partnerima, kao i uspostaviti nova partnerstva. Imajući u vidu poboljšanje epidemiološke situacije, za jesenji period organizatori međunarodnih sajmova planiraju njihovo održavanje u fizičkom obliku poštujući epidemiološke mjere, što znači da će raspoloživost prostora za izlagače biti umanjena, kao i dozvoljeni broj posjetilaca. Ipak, većina sajamskih organizatora će pored vraćanja na klasično fizičko održavanje sajmova, zadržati i formu poboljšanog digitalnog marketinga izlagača, kao pozitivno iskustvo stečeno tokom pandemije”, kazali su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

  • Delta soj koronavirusa nova je opasnost za ekonomiju

    Delta soj koronavirusa nova je opasnost za ekonomiju

    Delta soj koronavirusa mogao bi nanijeti ozbljnu štetu ekonomiji zbog ponovnog rasta broja novozaraženih, upozorio je Institut za ekonomska istraživanja IFO.

    “Delta soj ozbiljna je opasnost za njemačku ekonomiju”, rekao je čelnik IFO instituta Clemens Fuest u intervjuu za novinski portal T-online.

    Sve neće biti izgubljeno ako broj zaraženih ponovo poraste zbog novog soja, ali ekonomski oporavak bit će odgođen, posebno u sektorima kojima je pandemija već nanijela veliku štetu, poput putovanja, restorana i maloprodaje.

    “U tom bi nas slučaju čekala teška jesen”, upozorio je Fuest.

    Udio zaraženih delta sojem u Njemačkoj gotovo je udvostručen u prvoj sedmici juna, na 6 posto, prema podacima Instituta Robert Koch (RKI) za kontrolu bolesti.

    U Britaniji taj soj sada dominira, unatoč bržoj kampanji vakcinacije nego u Njemačkoj, i vlada je odlučila odgoditi ublažavanje mjera suzbijanja zaraze.

    Kriza još nije završila, upozorio je čelnik njemačkog ekonomskog instituta.

    Da nije bilo pandemije, ekonomija bi rasla u proteklih godinu i po, naglasio je Fuest.

    “Umjesto toga, mi smo u tom razdoblju nagomilali ogroman dug”, rekao je.

    Posljedice pandemije osjećat ćemo još dugo, dodao je.

  • Srbija privukla 3,4 milijarde dolara stranih investicija, a BiH samo 371 milion

    Srbija privukla 3,4 milijarde dolara stranih investicija, a BiH samo 371 milion

    Srbija je privukla 3,44 milijarde dolara stranih direktnih investicija u prošloj godini, što je više od polovine u Jugoistočnoj Evropi, a koje su iznosile 6,11 milijardi dolara, podaci su izvještaja Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

    Srbija zauzima treće mjesto među ekonomijama u tranziciji po prilivu stranih direktnih investicija u prošloj godini, a ispred nje su Rusija sa iznosom od 9,7 milijardi dolara i Kazahstan sa 3,9 milijarde dolara.

    Od zemalja regiona, strana direktna ulaganja u Hrvatskoj dostigla su prošle godine 1,3 milijarde dolara, u Albaniji 1,1 milijardu, u Sloveniji i Crnoj Gori po 529 miliona dolara, u BiH 371 milion, a u Sjevernoj Makedoniji 274 miliona dolara.

    Ukupna strana direktna ulaganja u ekonomijama u tranziciji iznosila su samo 24,16 milijardi dolara.

    Globalni tokovi stranih direktnih investicija su lani opali za 35 procenata, pri čemu su ova ulaganja pala na 998,9 milijardi dolara sa 1,5 biliona dolara 2019, usljed globalne zdravstvene krize i mjera zatvaranja ekonomija širom svijeta.

    Ulaganja u razvijene privrede su više nego prepolovljena, na 312 milijardi dolara.