VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gutereš: Ključni temeperaturni cilj na “aparatima za održavanje života”

    Gutereš: Ključni temeperaturni cilj na “aparatima za održavanje života”

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je danas da se ključni temperaturni cilj u pregovorima o klimi „nalazi na aparatu za održavanje života“, ali da se i dalje nada da će svjetske vlade pojačati svoja obećanja o smanjenju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.

    Gutereš je u intervjuu za AP rekao da pregovori koji bi trebalo da se okončaju sutra u Glazgovu u Škotskoj, veoma vjerovatno neće donijeti obećanja o smanjenju upotrebe ugljenika, za koje je rekao da su potrebna da se planeta ne bi zagrijala iznad praga od 1,5 stepeni.

    Ipak, generalni sekretar UN nije želio da kaže u kom trenutku misli da bi taj cilj morao da bude napušten.

    Kada ste na ivici ponora, nije važno razmišljati predaleko u budućnost, rekao je on.

    – Ono što je važno jeste da razgovarate šta će biti vaš prvi korak. Jer ako je vaš prvi korak pogrešan, nećete imati priliku da… napravite drugi ili treći – istakao je Gutereš.

    On je rekao da se pregovori u Glazgovu održavaju u ključnom trenutku i da se na njima mora postići više od obezbjeđivanja slabog sporazuma koji zemlje učesnice pristaju da podrže.

    – Najgora stvar bi bila postići sporazum po svaku cijenu uz minimalni zajednički imenilac koji ne bi odgovorio na ogromne izazove sa kojima se suočavamo – rekao je Gutereš.

  • CIK sam digitalizuje izborni proces

    CIK sam digitalizuje izborni proces

    Iako ne postoji odluka parlamenta BiH, Centralna izborna komisija BiH usvojila je zaključak o izradi projektne dokumentacije za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u Centralnu izbornu komisiju BiH, međutim zbog nedostatka novca i vremena gotovo je sigurno da taj proces neće zaživjeti na sljedećim izborima.

    “Treba nam vrijeme za javnu nabavku i već smo zakasnili. Sve i da izradimo projektnu dokumentaciju u decembru – realizacija zavisi od sredstava, a ako se pojavi i donator javnu nabavku opreme treba završiti u februaru kako bi se sprovele obuke. Samo pod tim uslovima to može biti realna opcija. Radi se o značajnim sredstvima i nisam siguran da će bilo ko od donatora u ovako kratkom vremenu ulaziti u rizik”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da su gotovo svi članovi CIK-a na juče održanoj sjednici istakli da za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko slanje podataka sa biračkog mjesta u CIK nije potrebna izmjena Izbornog zakona BiH. Za razliku od CIK-a, pojedini zvaničnici tvrde da to nije moguće pa je Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u parlamentu BiH, nedavno za “Nezavisne” rekla da je Izborni zakon u dijelu identifikacije birača jasan i da je bez izmjena Izbornog zakona BiH nemoguće bilo šta mijenjati.

    “Član 5.12, stav 3, kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4. kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je tada Novaković Bursaćeva.

    Ipak, iako nema odluke nijedne zvanične institucije BiH, CIK ne odustaje od projekta digitalizacije izbornog procesa jer, kako su istakli, to je neophodno Bosni i Hercegovini gdje se već punih 11 godina ništa nije promijenilo kada je riječ o izborima i modernizaciji procesa. Takođe, istakli su i da je parlament BiH potpuno inertan po tom pitanju, apelujući na one “kojima su puna usta” digitalizacije i elektronskog glasanja da nešto učine.

    “Nemamo nikakav input od države u kom smjeru treba da se kreće unapređenje procesa kroz uvođenje novih tehnologija. Bez obzira na to, nismo stali sa svojim aktivnostima i tražimo moduse kako bismo bilo koji segment pokušali unaprijediti. S IDDEEA smo identifikovali gdje bismo mogli raditi”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da će se CIK obratiti ponovo parlamentu BiH i upoznati ih s aktivnostima CIK-a u vezi sa projektom elektronske identifikacije birača i transmisije podataka.

    Članovi Centralne izborne komisije BiH juče su istakli i da javnost, pa i političari koji stalno pričaju o elektronskom glasanju obično ne razumiju taj proces i ne znaju koliki je to posao i koliko vremena treba za njega.

    “Priča se o uvođenju nove tehnologije i elektronskom glasanju iako rijetko ko ima predstavu koliko to košta. Neki pričaju o tome vrlo glasno, a država je CIK dovela do toga da nema 2.000 KM da štampa privremene biračke spiskove. Na sve to, čujemo funkcionere kako treba uvesti elektronsko glasanje za koje trebaju desetine miliona KM”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.

  • Dužničko ropstvo na putu svile

    Dužničko ropstvo na putu svile

    Još tokom ljeta su se stručnjaci bavili time koliko pandemija virusa korona mijenja pozicije ključnih igrača u trgovini i otvara nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Smatraju da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo s višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine.

    Cijene su i dalje vrlo nestabilne, rastu, a teret, na kraju, snose potrošači. Zbog toga trgovci uveliko odustaju od brojnih proizvoda čiji bi ih transport natjerao da cijene višestruko podignu.

    BLIŽE JE BOLJE: Ako se uzme da je brodski transport, kao najpovoljnija transportna opcija iz Kine, s tranzitnim vremenom od oko 45 dana u redovnim okolnostima, mjesecima unazad nestabilan izbor, zbog rasta cijena i situacije s transportnom opremom, uvoznici zemalja regiona bi se sve više mogli okretati Turskoj.

    Međutim, za Gorana Popovića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, transport nije faktor koji može naglo promijeniti globalne tokove trgovine, niti može iz igre izbaciti velike igrače.

    “Cijene transporta će se stabilizovati za nekoliko mjeseci. Pri tom, nisu cijene svih vrsta robe primarno vezane za transportne troškove”, govori.

    Pojašnjava da na jeftiniju robu, koja ima i nisku dodatnu vrijednost, transport ima veliki uticaj, dok na robu viših faza prerade i visokih dodatnih vrijednosti ima minoran uticaj. Međutim, upozorava na to da će cijene robe i usluga, poslije svega, ostati na višem nivou, što znači gubitak za potrošače.

    “Turska profitira od novonastale situacije, riječ je o regionalnoj sili, ali potencijalna proizvodnja ove ekonomije je manja od Kine”, kaže Popović.

    Azra Hadžiahmetović, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA, navodi da trenutno vlada princip “nabavljaj robu što je moguće bliže”.

    “Da se ne zavisi od dalekih destinacija, jer svjetski transport poskupljuje, a te nove okolnosti pružaju šansu zemljama da se specijaliziraju za proizvodnju nečeg i plasiraju na bliža tržišta”, govori Hadžiahmetovićeva i napominje da je to šansa i za BiH.

    “Treba da se ponudimo i privučemo strane investitore. Prestrojavanje je napravilo neke nove tokove i za bh. transportni sistem i trgovinu.

    Pojačana je saradnja s Turskom, što je sada sasvim logično u ovim okolnostima”, pojašnjava.

    Kako nam kaže Jasmin Halebić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici, prema podacima o trgovinskoj razmjeni za 2021. godinu, uvoz iz Turske u BiH za prvih osam mjeseci je iznosio 770 miliona, a iz Kine milijardu KM.

    “Što se tiče izvoza iz BiH prema tim zemljama, u Tursku je izvezeno robe i usluga u vrijednosti od 210 miliona KM, dok je u Kinu izvezen samo 21 milion KM”, naglašava Halebić.

    Podsjeća na to da BiH s Turskom od 2019. godine ima ugovor o slobodnoj trgovini s ciljem liberalizacije i olakšavanja trgovine robom i uslugama.

    “Iz toga slijedi da su institucionalni preduslovi za jačanje i unapređenje trgovinskih odnosa na strani Turske”, konstatuje Halebić.

    Pojašnjava da je ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene, koji podrazumijeva zbirno i uvoz i izvoz, gotovo isti, s Turskom je to 980 miliona, a s Kinom 1.060 miliona KM.

    Međutim, najveći trgovinski partner BiH nije nijedna od ove dvije zemlje, podaci jasno pokazuju da je to Evropska unija.

    “U prvih osam mjeseci ove godine ukupni izvoz BiH je iznosio 8,7 milijardi KM, od čega u EU oko 6,5 milijardi, a 60 posto ukupnog uvoza u BiH je bilo iz Evropske unije”, dodaje.

    Ističe da je, zasad, najveći pojedinačni trgovinski partner naše zemlje Njemačka, te da je oporavak ekonomija EU za BiH zaista važan. Međutim, s obzirom na to da je EU, navodi, snažno povezana s Turskom i Kinom, eventualni poremećaji u transportu i lancima snabdijevanja mogu uticati i na BiH.

    “Ako se troškovi transporta značajno povećaju, to može biti uvod u pokretanje domaće proizvodnje”, napominje Halebić.

    Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevske škole nauke i tehnologije, navodi da je BiH nekonkurentna i neproduktivna.

    “Turska je već sada jedan od naših većih partnera sa stanovišta uvoza, ali nažalost ne i sa stanovišta izvoza, što opet nije do Turske, jer je pitanje možemo li zadovoljiti njihove standarde”, govori Domljan.

    Međutim, kako kaže, BiH izvozi u zemlje OECD-a, klub bogatih zemalja, posebno u Njemačku i Italiju, pa je velika vjerovatnoća da možemo zadovoljiti potrebe i standarde turskog tržišta.

    “Treba raditi na povećanju izvoza iz BiH u Tursku, jer je ona za BiH bolji izbor od Kine, prije svega zbog geografske blizine, a to igra veliku ulogu u vanjskoj trgovini”, napominje.

    Ne treba zanemariti ni, smatra on, dugogodišnju vezu koju BiH ima s Turskom, za razliku od Kine, s kojom veze tek treba da se uspostave. “Kulturološki je situacija puno drugačija, dakle mnogo se bolje okretati Turskoj nego Kini”, rekao je.

    Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da su se domaći izvoznici vrlo brzo adaptirali na novu realnost geopolitičkih odnosa.

    “Vjerovatno je da će kineski uticaj jačati u regionu i posljedično u Bosni i Hercegovini. U ovom trenutku Kina je bitna kao uvoznik, posebno sada kada imamo problema u globalnim lancima snabdijevanja”, govori Čavalić.

    Tursku, s druge strane, dodaje on, treba posmatrati kao dobrog investitora u BiH, ali i kao otvoreno tržište koje se može ubuduće iskoristiti za plasman domaćih proizvoda.

    “Ono što povezuje ove dvije zemlje spram BiH jeste neiskorištenost njihovih potencijala od naše zemlje. BiH može koristiti Tursku kao pogodno izvozno tržište i dobrog, dokazanog investitora. Mali je broj investicija, ali visokog kvaliteta”, govori i dodaje da Kina treba da se koristi kao zemlja uvoznik.

    Zašto Turska više investira u neke zemlje regiona nego u BiH, pojašnjava Hajrudin Somun, novinar i diplomata.

    “Više investira u Srbiju, recimo, nego u BiH, a ovdje više izražava osjećaje i simpatije. Međutim, u BiH investicije ne mogu ni doći dok je stanje u zemlji politički nesigurno, jer svi žele biti sigurni da će iz svojih investicija izvući dobit”, govori Somun.

    SNOVI O EU: Vrijednost kineskih projekata u BiH iznosi 1,93 milijarde eura. No, već dugo Evropska unija izražava zabrinutost da je kineski model investiranja, koji ne podrazumijeva da se zemlje u koje se ulaže obavežu na borbu protiv korupcije ili ograničenja slobode medija, u suprotnosti sa ciljevima Brisela u regionu. Parlamentarci EU već su u nekoliko navrata upozoravali na to da se kineski projekti u zemljama zapadnog Balkana kose s evropskim pravilima.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je rekla i da je zapadni Balkan dio Evrope, a ne stanica na novom putu svile.

    “Kina koristi svaku priliku da ulaže, a to BiH odgovara jer se moramo razvijati. To se možda ne uklapa u neke standarde Evropske unije, ali ona ih je napravila za svoje potrebe”, govori profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja.

    Smatra da Kina čak može pomoći BiH na putu ka EU, jer će se uz prihvatanje kineskih investicija samo dodatno razvijati.

    Evropski zvaničnici i posmatrači sve glasnije upozoravaju na to da krediti i ulaganja mogu donijeti velike problem i glavobolje, jer zemlje regiona mogu biti uvučene u mrežu zajmova za koje nema realističnog izgleda da se ekonomski isplate, što bi uvećalo njihovo dužničko opterećenje i kineski ekonomski i politički uticaj na njih. Međutim, kineske kompanije popunjavaju rupe u ekonomskom razvoju ovih osiromašenih zemalja, u kojima snovi o pridruživanju Evropskoj uniji postaju sve teže ostvarivi.

    Moguć porast zaduženja

    Bivša direktorica MMF-a Kristin Lagard upozorila je na to da bi partnerstva s Kinom mogla dovesti do problematičnog porasta zaduženja zemalja čiji je javni dug već visok, a među kojima je i BiH.

  • Šampion vakcine Španija pošteđena četvrtog talasa korone u Evropi

    S najvećom stopom vakcinisanih među velikim evropskim zemljama, Španija je pošteđena novog vala zaraze koronom, koji je zahvatio veći dio kontinenta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je zemlja i dalje podložna virusu.

    Zemlja koja je na početku pandemije bila među najteže pogođenima, trenutno ima jednu od najnižih stopa zaraze u Evropi – 63 slučaja zaraze na sto hiljada ljudi u posljednjih 14 dana, piše AFP.

    U Velikoj Britaniji je stopa 12 puta veća, u Njemačkoj i Poljskoj šest puta.

    Oko 79 posto cjelokupne populacije Španije je potpuno vakcinisano, u poređenju sa 67 posto u Britaniji i Njemačkoj.

    Dok je stopa vakcinacije samo nekoliko procenata viša od one u Francuskoj i Italiji, Španija ima mnogo veći procenat rizičnih skupina koji su imunizirani.

    Preko 99 posto starijih od 70 godina potpuno je vakcinisano u Španiji.

    Španski premijer Pedro Sanchez rekao je u srijedu da je evolucija pandemije u Španiji bila “pozitivna”.

    “Imamo više nego dovoljno razloga da se osjećamo ponosnima onim što smo postigli”, dodao je.

    Blaža klima u Španiji također je pomogla u sprečavanju širenja virusa jer se ljudi okupljaju na otvorenom umjesto u zatvorenom prostorijama.

    Ipak stručnjaci upozoravaju na dolazak hladnijeg vremena i činjenica da zaštita koju pružaju vakcine protiv covida s vremenom slabi i rizik koji predstavlja nove varijante znači da će procenat infekcije vjerovatno rasti.

  • Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    Transakcije povezane s kriptovalutama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dozvoljene

    Tržište kriptovaluta i poslovanje njima u Bosni i Hercegovini ne samo da još uvijek nije baš najjasnije, nego banke u našoj zemlji na žele da prime novac koji korisnici kripto mjenjačnica žele da povuku na svoj račun.

    Kazali su nam ovo pojedini građani koji su pokušali to da urade, a mi smo pitali banke da li je to istina i zbog čega je takva situacija.

    Iz UniCredit Banke kazali su nam kako su dužni da svoje aktivnosti obavljaju u skladu sa zakonskom regulativom pa se tako i nalozi inozemnog platnog prometa procesiraju u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova Zakona definiše izvozno tržište.

    “Prema tom članu zakona, Devizno tržište čine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vrše unutar bankarskog sistema BiH i koji se vrše neposredno između banaka i rezidenata, odnosno banaka i nerezidenata, zatim između banaka te između banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove”, kazali su nam iz UniCredit Banke.

    Pojasnili su i kako je ovim zakonom propisana zabrana kupovine i prodaje deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.

    “U našem deviznom sistemu, u smislu Zakona o deviznom poslovanju, za plaćanja se mogu koristiti samo devize i strana gotovina, u okviru bankarskog sektora. Također, s aspekta Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Banka je dužna izvršiti identifikaciju transakcija i odbiti transakciju koju ne može identifikovati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima”, pojasnili su iz UniCredit Banke.

    Da se trgovanje kriptovalutama smatra neregulisanom materijom u našoj zemlji, s obzirom na to da nije zakonski definisano, kazali su nam i iz Raiffeisen Banke.

    “Banka zbog mjera predostrožnosti ne odobrava transakcije povezane s kriptovalutama dok zakoni u BiH ne regulišu ovo pitanje”, kazali su iz Raiffeisen Banke.

  • U Austriji neizbježan lockdown za nevakcinisane i one koji nisu prebolovali koronu

    U Austriji neizbježan lockdown za nevakcinisane i one koji nisu prebolovali koronu

    Austrijanci su nekoliko dana udaljeni od prvog zatvaranja za sve koji nisu u potpunosti vakcinisani, nakon što je zabilježen rekordan broj novozaraženih koronavirusom širom zemlje.

    Pokrajina Gornja Austrija od ponedjeljka će uvesti ograničenja ako dobije zeleno svjetlo od savezne vlade. Salzburg također planira nove mjere, piše BBC.

    Kancelar Alexander Schallenberg rekao je da je nacionalna blokada za nevakcinisane “vjerovatno neizbježna”.

    “Dvije trećine ljudi ne bi trebalo da pati jer su drugi oklijevali”, rekao je.

    Gornja Austrija, koja graniči s Njemačkom i Češkom i ima 1,5 miliona stanovnika, ima najviši nivo zaraze u zemlji i najnižu stopu vakcinacije.

    Na nacionalnom nivou, u posljednja 24 sata zabilježeno je rekordnih 11.975 zaraženih, a austrijska komisija za koronavirus upozorila je na prijetnju koja se “mora shvatiti ozbiljno”.

    Austrija je nevakcinisanim građanima već zabranila odlazak u restorane, kina, žičare i frizerske salone, ali će za njih stvari u Gornjoj Austriji postati još teže.

    Pokrajina uvodi izolaciju za nevakcinisane.

    Kancelarka kaže da to znači da ljudi koji nisu vakcinisani neće moći da napuste kuću, osim ako to nije iz suštinskih razloga kao što su odlazak na posao, kupovina hrane ili vježbanje.

    Kritičari kažu da će blokadu biti vrlo teško provesti.

    Ako brojevi nastave da rastu, vlasti kažu da bi mjere za nevakcinisane mogle biti uvedene u drugim područjima. Krajnje desničarska opoziciona Slobodarska partija vodi kampanju na platformi vakcinalnog skepticizma, što je poruka koja je našla naklonost mnogih Austrijanaca.

    Sedmodnevna stopa incidencije u Austriji mnogo je veća nego u susjednoj Njemačkoj, gdje je ministar zdravlja Jens Spahn nedavno upozorio na “pandemiju nevakcinisanih”.

    Njemačka je u četvrtak prvi put zabilježila više od 50.000 zaraženih dnevno. Stopa vakcinacije u Njemačkoj od 67,3 posto veća je nego u Austriji, ali ne mnogo.

    Nevakcinisanim osobama će od ponedjeljka biti zabranjen pristup restoranima, hotelima, kinima i pozorištima u pokrajini Brandenburg, po “2G” pravilu koje ograničava pristup osobama koje su vakcinisane ili su se oporavile od korone.

  • “Milanović je kao pijanica u birtiji, sreća što nema atomsku bombu”

    “Milanović je kao pijanica u birtiji, sreća što nema atomsku bombu”

    Jedan švajcarski list objavio je članak o hrvatskom predsedniku Zoranu Milanoviću, u kom ga je opisao kao provokatora, uz naslov “Srećom nema atomsku bombu”.

    “Milanović je svojevremeno bio socijaldemokrata, a kao premijer vodio je Hrvatsku u EU. Sada šef države usvaja populistički ton, udvara se ratnim zločincima i vređa bosanske muslimane”, piše list Tags-Ajncajger (TA) u članku.

    “Trenutno se predsednik Milanović svađa s ministrom obrane o tome ko je glavni u vojsci. Međusobno se vređaju kao dva pijanca u balkanskoj birtiji. Predsednik je ministra nazvao gaulajterom, dakle nacistom, a ministar je predsedniku poručio da je psihijatrijski slučaj”, piše TA.

    Švacarski list članak o Milanoviću završava citiranjem zagrebačkog psihijatra Hermana Vukušića koji je analizirao predsjednikovu ličnost i zaključio da je “sreća što nema atomsku bombu”.

  • Za pet godina – milion; “Najzlatnije doba građevinarstva u Srbiji”

    Za pet godina – milion; “Najzlatnije doba građevinarstva u Srbiji”

    Objavljeni su satelitski snimci objekata i zemljišnih parcela u Srbiji napravljeni krajem 2020. godine.

    Direktor Republičkog geodetskog zavoda (RGZ) Borko Drašković rekao je za RTS da je od 2015. do 2020. izgrađeno približno milion objekata, što je 10 odsto ukupno izgrađenih objekata u Srbiji.

    Drašković je da se na satelitskim snimcima iz 2015. i 2020. godine može videti koliko se izgradilo u Srbiji za to vreme.

    Direktor RGZ-a je naveo da je najviše objekata izgrađeno u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, na magistralnim koridorima, ali i u turističkim centrima.

    “Prvi pokazatelji koje smo mi radili na nekim karakterističnim teritorijama pokazuju da je ovde došlo do uvećanja za 20 posto u odnosu na prethodni snimak. Odnosno, to znači da je približno 1.000.000 objekata izgrađeno u periodu od epohe 2015/16. do epohe 2020/21, što predstavlja u ovom trenutku 10 posto ukupno izgrađenih objekata u Srbiji”, kazao je Drašković.

    Nastavlja se rast: Za cenu najma garsonjere u Beogradu – dvosoban stan u Nišu

    Dodao je da se na satelitskim snimcima nepogrešivo vidi šta je jedno društvo u periodu od pet godina izgradilo i ocenio da su zabeleženi impozantni podaci i da se može reći da je u pitanju najzlatnije doba građevinarstva u Srbiji.

    Navodi da se na satelitskim snimcima može utvrditi koliko je izgrađeno novih objekata, i to sve čija je visina preko 30 centimetara.

    “Za neke druge potrebe se koriste satelitski snimci metarske, petometarske tačnosti, ali za potrebe katastra nepokretnosti neophodno je da bude visoka rezolucija, ovako visoke tačnosti i to može da radi jedna kompanija u svetu, ‘Maksar’, koja ima najveću flotu za izradu visokokvalitetnih snimaka”, rekao je Drašković.

    Borko Drašković je naveo da je Republički geodetski zavod 2015. godine imao 500.000 transkacija na godišnjem nivou, dok sada taj broj iznosi milion transakcija.

    Kako izbeći kupovinu stana u zgradi koja će se urušiti pri prvom zemljotresu

    “Građevinska ekspanzija, ne samo u oblasti stanogradnje i poslovnih prostora, nego i infrastrukturnih objekata, naterala je Republički geodetski zavod da uđe u digitalizaciju kao jedini način da isprati ovako dinamičke procese”, naveo je Drašković.

    Napomenuo je da RGZ sve radi u zakonskom roku i da se svi zahtevi koji stižu od 2018. godine završavaju za pet dana, dok su se ranije procesuirali posle 43 dana, dok se u drugom stepenu završava za dva meseca, a nekada su se obrađivali i po dve godine.

    Drašković je istakao da će zaostalih predmeta uvek biti, dok se ne reši pitanje predmeta koji su i po 30 godina u fiokama, a nisu nikad predati na upis u katastar. Dodao je da je na beogradskoj opštini Savski venac u rad pušten novi informacioni sistem u okviru treće faze projekta sa Svetskom bankom.

    “Novi informacioni sistem zameniće sistem star 30 godina. To retko ko zna, da mi radimo na softveru koji je napravljen pre 30 godina. Bilo je par pokušaja da se napravi novi softver, ali se nije uspelo u tome”, kazao je Drašković i dodao da je Savski venac bio pilot-projekat, a sledeći je Sopot.

    Objasnio je da će uvođenjem novog sistema cela Srbija biti u jednom centralnom sistemu, dok trenutno postoji 176 različitih baza.

    Drašković je naveo da najviše nerešenih problema ima u mestima gde je gradnja najintenzivnija – u Beogradu, Novim Sadu, Nišu i Kragujevcu, ali da su predmeti najkompleksniji u prestonici.

  • Digitalizacija arhive FZO koštaće pola miliona KM

    Digitalizacija arhive FZO koštaće pola miliona KM

    Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske ide u digitalizaciju arhive koja bi trebala da ih košta do pola miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

    Za posao digitalizacije arhivske građe za potrebe direkcije FZO i filijale Banjaluka sa odabranim ponuđačem zaključiće se Okvirni sporazum na period od 12 mjeseci, a procijenjena vrijednost nabavke je 427.000 KM bez PDV-a, odnosno 499.590 KM sa uračunatim porezom.

    Usluga digitalizacije arhivske građe podrazumijeva registarsko sređivanja arhivske građe, skeniranje, mikrofilmovanje i indeksiranje dokumentacije, te isporuka softvera za digitalno arhiviranje.

    „Cilj je optimizacija procesa upravljanja dokumentacijom, te smanjenje rizika od njenog oštećenja“, naveli su u FZO.

    Dodali su da je riječ o tri miliona stranica koje treba skenirati, više od dva miliona metapodataka koje treba indeksirati, oko 400 hiljada stranica za koje je potrebno mikrofilmovanje u dva primjerka. Tu je i posao registratorskog sređivanja sa odabiranjem dokumenata, softver i obuka šest radnika.

    „Pored standardne poslovne dokumentacije, dokumentaciju čine i različiti tipovi dokumenata koji spadaju u tehničku dokumentaciju. Dokumentacija se mora detaljno popisati, evidentirati, arhiviski obraditi, klasifikovati i uskladiti sa postojećim aktima FZO.“, dodali su u FZO.

    Papirnoj dokumentaciji je potrebna tehnička priprema prije procesa digitalizacije i mikrofilmovanja.

    „Zbog specifičnosti metapodataka i radi provjere sadržaja registratorskih jedinica, postupak zahtjeva uporedo registratorsko sređivanje i digitalizaciju. Da bi digitalizovana dokumentacija mogla da se pretražuje neophodno je „ručno“ opisati digitalizovanu dokumentaciju metapodacima koji predstavljaju osnov za pretraživanje“, istakli su.

    Usluge digitalizacije dokumentacije moraju se vršiti na profesionalnoj opremi renomiranih proizvođača, u prostorijama FZO u Banjaluci.

    Odabrani ponuđač mora da isporuči i web baziranu aplikaciju, prema potrebama FZO, kojom će biti moguće pronaći bilo koji spis i prikazati ga.

    Rok za sve je osam mjeseci od dana zaključenja ugovora.

  • Politike SNSD-a i SDA su iste, izazivaju krize i na tome grade svoje bogatsvo

    „Ubijeđena sam da je Valentin Incko odluku o zakonu o negiranju genocida donio u dogovoru sa Miloradom Dodikom i Bakirom Izetbegovićem, kako bi se u BiH produbila kriza i kako bi se nastavilo sa retrogradnim politikama“, rekla je potpredsjednica PDP-a i poslanik u NS Republike Srpske Jelena Trivić u emisiji „Puls“ BN televizije.

    -Politika SNSD-a i SDA je ista politike, navodi Jelena Trivić, ističući da oni jedni druge hrane i tako doprinose opštoj destabilizaciji ne samo BiH nego i cijelog regiona.

    „Potpuno sam ubijeđena da je Incko donio odluku u nekoj vrsti dogovora sa gospodinom Dodikom i vjerovatno sa Bakirom Izetbegovićem. Inckova odluka je inicirala sve ostale krize u koje smo ušli, a pogodovala je isključivo retrogradnim politika i kod Srba i kod Bošnjaka. Pogodovala je i Miloradu Dodiku i Bakiru Izetbegoviću. To su retrogradne politike. Oni na tome grade svoje bogatstvo, tu nema dileme“, kaže Trivićeva.

    Dodaje da Inckova odluka predstavlja generator krize, a niko ne pominje kako riješiti krizu kao da se ništa nije desilo, ni SNSD, nego na tu krizu naslonili su još kriza i mi smo u kriznoj situaciji. To nikome, kaže ona, neće donijeti dobro.

    “Kod Dodika vi ne znate šta priča strancima, šta priča narodu, a šta paralelno dogovara sa Inckom, Eskobarom… Znate da mu je Incko dolazio na slavu. On je taj koji je pregovarao sa strancima”, naglašava Trivićeva.

    Trivićeva navodi da su za nju tri ključne poruke američkog izaslanika Gabrijela Eskobara prilikom posjete BiH. Prva je to što je jasno naveo da Dejton ostaje važan segment spoljne politike SAD; druga da nema sankcija za građane Republike Srpske zbog pogrešne politike vlasti i
    treća, kaže Trivićeva, to što se sa liderima opozicije sastao u Banjaluci, a ne kao sa Dodikom u Sarajevu.

    „Iskreno, obadovalome je što su se Borenović i Šarović sastali sa njim u Banjaluci, a ne u Sarajevu, a vidim da je to izazvalo negodovanje u određenim krugovima u Sarajevu. To je i jedan od dokaza da opozicija nema potrebe ni za jednom zadrškom niti da se plaši da će neko da nas označi kao izdajnike“.

    Izdaja je uništavanje Srpske, jasna je ona.

    „Ko je kriv za odlazak doktora iz Srpske? Kako su plate veće u FBiH? Ne navijam ja za Federaciju, ali je zdravstveni sistem urušila ova vlast. kako ja mogu da navijam za Federaciju kada se ja i moja porodica ovdje liječimo i nemamo gdje da odemo. Najveća pljačka, a to je monstruozno i izdajnički, su se dešavale u zdravstvu, tamo gdje se ljudi liječe“, kaže potpredsjednica PDP-a.

    Ona navodi da je novi zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima na nivou Srpske lažni zakon.

    „Zato što stupa na snagu za šest mjeseci. Zato što nam ministar nije odgovorio ni na jedno konkretno pitanje. Pitali smo ga zašto tek za šest mjeseci? Da li se poništava time stari zakon na nivou BiH? Ključno pitanje je da li taj zakon rješava pitanje kiseonika? Ja nisam vidjela da je taj zakon riješio problem kiseonika“, objašnjava ona.

    Time je vlast obesmislila sve zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, naglašava Trivićeva i dodaje da dalje priče sa Dodikom nema jer u njegovoj suludoj politici jedinstva ne može biti.