VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj preminula 21 osoba, 78 novozaraženih

    U Srpskoj preminula 21 osoba, 78 novozaraženih

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u Bоlnici Sv. Vrаčеvi u Biјеljini izvršеnо је tеstirаnjе 258 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 78 оsоbа.

    Rаdi sе о 35 muškаrаca i 43 žеne, оd kојih је 15 mlаđе, 41 srеdnjе i 22 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 33 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 12 iz Biјеljinе, pо sеdаm iz Grаdiškе, Prnjаvоrа i Čеlincа, čеtiri iz Ribnikа, tri iz Knеžеvа i pо јеdnа iz Dоbоја, Lаktаšа, Mrkоnjić Grаdа, Srpcа i Tеslićа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеn је 21 smrtni slučај. Rаdi sе о dеvеt muškаrаcа i 12 žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su čеtiri оsоbе iz Bаnjаlukе, pо dviје iz Biјеljinе, Dоbоја, Grаdiškе, Kоzаrskе Dubicе i Nоvоg Grаdа i pо јеdnа iz Fоčе, Mоdričе, Pеtrоvа, Priјеdоrа, Šеkоvićа, Tеslićа i Vukоsаvljа.

    Dо sаdа su u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnа 86.793 slučаја virusа kоrоnа, а prеminulо su ukupnо 4.960 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Rеpublici Srpskој, tеstirаnе su ukupnо 350.464 оsоbе.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 684, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 276, а u оstаlim bоlnicаmа 408. Nа rеspirаtоru su 63 оsоbе (36 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 27 u оstаlim bоlnicаmа).

  • Šestero uhapšenih u neredima u Mostaru, jedan povrijeđeni i dalje u teškom stanju

    Mostarska policija je uhapsila šest osoba zbog osnovane sumnje da su učestvovali u jučerašnjem obračunu navijačkih grupa u Mostaru. U okršaju je povrijeđeno više osoba, među kojima su i dva policajca, a jedan mladić je životno ugrožen.

    Glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić za naš portal kaže da je policija radila neumorno tokom cijele noći i da se i dalje intenzivno radi kako bi se ovaj nemili slučaj rasvijetlio.

    “Do sada je šest osoba privedeno i nad njima se provodi kriminalistička obrada. Radimo operativno na terenu i na prepoznavanju osoba koje su izazvale incident te će u skladu sa zakonskim propisima bit svi procesuirani”, kazao je Marić za Klix.ba.

    Podsjetimo, jučer u 14:20 sati na raskrsnici ulica kardinala Stepinca i Mile Budaka u blizini bivšeg hotela “ERO”, došlo je do fizičkog sukoba više mlađih nepoznatih pripadnika navijačkih grupa koji su se tukli palicama i kamenjem, a intervencijom pripadnika MUP-a HNK sukob je prekinut i stanje javnog reda i mira stavljeno je pod nadzor.

    U ovom sukobu povrijeđeno je više osoba, a 19-godišnji E.P. je zadobio povrede opasne po život, te je hospitaliziran u SKB Mostar, nakon što mu je prva pomoć ukazana u Kantonalnoj bolnici “Dr. Safet Mujić” .

    Uz životno ugroženog mladića, također su povrijeđena dva policijska službenika.

    Iz MUP-a HNK navode kako policijski službenici PU Mostar provode kriminalističku istragu i rade na utvrđivanju identiteta učesnika ovih nereda.

    Navodno se sukob navijača Veleža i Zrinjskog dogodio zbog ispisanih grafita između bivšeg hotela “Ero” i Carinskog mosta.

  • Dječak iz Alabame srušio rekord za najranije rođenu bebu koja je uspjela preživjeti

    Dječak iz Alabame, koji je rođen nakon 21 sedmice, postavio je svjetski rekord kao najranije rođena beba koja je uspjela preživjeti. Iz Guinnessove knjiga rekorda objavili su da je Curtis Means pri rođenju težio 419,5 grama i da je postavio novi svjetski rekord.

    Rođen je 132 dana prije vremena 5. jula 2020. godine, sa blizancem koji nije preživio, međutim, Curtis je sada zdrav i star 16 mjeseci.

    Doktor Brian Sims, koji je bio na porođaju, rekao je da statistika pokazuje da beba rođena tako mlada nema praktički nikakve šanse za preživljavanje, ali je Curtis nadmašio izglede.

    Nakon što je Curtis ojačao, otpušten je poslije 275 dana u bolnici, ali mu je trebala pomoć terapeuta da počne koristiti usta i jesti.

    “Mogućnost da konačno odvedem Curtisa kući i iznenadim svoju stariju djecu sa njihovim mlađim bratom je trenutak koji ću uvijek pamtiti”, rekla je njegova majka Michelle Butler iz Eutawa u Alabami.

    “Bio je to težak put, ali zahvalna sam na timu univerziteta i njihovoj stalnoj podršci. Odvojili su vrijeme da me educiraju i pobrinuli se da znam šta se dešava na svakom koraku. Zaista im je bilo stalo do mog sina i mene”, dodala je.

    Puni termin za fetus je u 40. sedmici trudnoće, a Butler je rodila blizance u pola tog vremena.
    Druga beba je umrla jedan dan nakog poroda, dok je Curtis nakon tri mjeseca skinut sa respiratora i dobio je 24-satnu njegu sve dok nije pušten u aprilu.

    Curtisu je potrebna sonda za hranjenje i dodatni kisik, ali doktor Sims kaže da je dobrog zdravlja.

    “Ne znamo kakva će budućnost biti za Curtisa jer ne postoji niko drugi kao on”, rekao je Sims.

    Guinnessova knjiga svjetskih rekorda navodi da je Curtis za jedan dan pobijedio prethodni rekord, koji je postavljen samo mjesec dana prije kada je Richard Hutchinson iz Wisconsina rođen nakon 21 sedmice i 2 dana.

  • Umiru i vakcinisani, ali desetak puta rjeđe

    Umiru i vakcinisani, ali desetak puta rjeđe

    Dok Njemačka ide ka vrhuncu četvrtog talasa korone, a bolnički kreveti se pune, podaci pokazuju da je među oboljelima sve veći udio vakcinisanih. Šta se krije iza tih brojki?

    “Trenutno blizu 44 posto pacijenata starijih od šezdeset godina koji su na intenzivnoj njezi sa covidom čine oni koji su vakcinisani. Taj udio je znatno i rapidno uvećan”, upozorio je u četvrtak poznati njemački internist Uve Jansens, koji je do prošle godine vodio nacionalno udruženje ljekara intenzivne njege.

    Impfdurchbruch (proboj vakcine), ta riječ dominira njemačkim medijima posljednjih dana, kada zemlja bilježi najveći broj zaraženih od početka pandemije. Kako objašnjavaju stručnjaci, proboj vakcine je situacija kada vakcinisani ipak obole – dakle nisu samo zaraženi, već imaju i simptome, makar i blage, piše DW.

    Ko završi na intenzivnoj njezi, taj sigurno nema blage već veoma ozbiljne simptome. Prema posljednjim podacima iz zvanične datoteke, u Njemačkoj je zbog covida na intenzivnoj njezi 2.828 ljudi, od čega polovina na respiratorima. To je još uvijek dvostruko manje nego prošlog decembra, ali tada još nije bilo masovne vakcinacije.

    Bliži pogled na brojke

    Prema Jansensovim riječima – a novi zvanični podaci Instituta “Robert Koh” još se čekaju – proizilazi da je skoro svaki drugi stariji pacijent zapravo vakcinisan. Nemali broj protivnika vakcinacije tu je vijest dočekao kao trijumf sopstvene tvrdnje da vakcina ionako ne štiti.

    Međutim, među svim ljudima starijim od 60 godina u Njemačkoj čak 86 odsto njih primilo je dvije doze vakcine. To znači da vakcinisani stariji građani sada imaju osam puta manje šanse da se nađu u najtežoj i, možda smrtonosnoj, fazi bolesti.

    Kod mlađih je udio vakcinisanih na intenzivnoj njezi daleko manji, oko 12 posto.

    “Što više ljudi vakcinišemo, to više će među novim zarazama biti vakcinisanih. Jer, znamo da nažalost vakcina ne štiti sto posto”, rekao je Bernd Zalcberger, profesor Univerzitetske klinike u Regensburgu i predsednik Nemačkog društva za infektologiju.

    “Sa starim sojem virusa imali smo zaštitu od 95 posto od zaraze”, dodao je Zalcberger za portal njemačkog javnog servisa, “Sada, sa delta-mutacijom, ta zaštita je slabija, otprilike oko 80 posto. I to naprosto znači da imamo četiri puta više proboja vakcine. To se odražava na brojke.”

    Kako se jednostavno objašnjava na portalu Instituta “Robert Koh”, ako bi se sto posto ljudi vakcinisalo, onda bi među zaraženima bilo sto posto vakcinisanih.


    Vakcina povećava šanse i starijima

    No, kako ukazuju stručnjaci, vakcina i dalje u ogromnom procentu štiti. To pokazuju i podaci iz pojedinih pokrajina koje svakodnevno objavljuju koliko je vakcinisanih među zaraženima.

    Recimo u Baden-Virtembergu je u poslednjih sedam dana na svakih sto hiljada nevakcinisanih pozitivno testirano njih 892,5. Od sto hiljada vakcinisanih zaraženo je njih 36,2 – dakle 25 puta manje.

    U toj pokrajini je u protekle četiri sedmice od sto hiljada nevakcinisanih u bolnici završilo njih 56,6, dok je na sto hiljada vakcinisanih ta brojka bila 9,1, dakle šest puta manja.

    Poslednji nedeljni izvještaj “Robert Koha” pokazuje da je do sada u Njemačkoj oko 150 hiljada ljudi dobilo koronu sa simptomima iako su se vakcinisali – na 56 miliona vakcinisanih. Od početka vakcinacije, svaka deseta osoba koja je umrla u vezi sa koronom bila je vakcinisana, i skoro svi su bili stariji od šezdeset godina.

    “Ogromna većina onih kojih su imali takozvani proboj vakcine ili imaju preko 80 godina zbog čega im imuni sistem ne funkcioniše najbolje, ili su stariji od 60, a uz to imaju neko teško oboljenje, recimo tumor ili drugo što dodatno slabi imuni sistem”, kaže Gernot Marks, predsjednik udruženje intenzivne njege.

    Treća doza za ugrožene

    Kao razlog rekordnih brojki – u Njemačkoj je u četvrtak zabilježeno više od 50.000 novozaraženih u jednom danu – stručnjaci mahom navode hladno vrijeme kada se više boravi u zatvorenom, ali i znatno popuštanje mjera. Prošle godine u ovo vrijeme je u Njemačkoj bio strogi lockdown. Ove je recimo otvoren karneval u Kelnu sa desetinama hiljada ljudi.

    A kao razlog što sve više starijih vakcinisanih oboljeva navodi se slabljene efekata vakcine nakon nekoliko mjeseci.

    Trenutno Stalna komisija za vakcinacije preporučuje treću dozu vakcine, takozvani buster, starijima od 70 godina, svima koji žive u domovima za njegu starih, ljudima narušenog zdravlja i medicinskom osoblju. Ta komisija razmatra podatke, između ostalog i iz Izraela, ne bi li utvrdila da li možda treću dozu preporučiti svima.

    Na tome insistira odlazeći ministar zdravlja Jens Spahn. Većina stručnjaka u Njemačkoj pak kaže da kod ljudi sa jakim imunim sistemom treća doza još nije neophodna – posebno jer valja vakcine usmjeriti u zemlje u kojima ih nema dovoljno.

    U Njemačkoj je do sada sa dve doze vakcinisano 67,5 posto stanovništva, pri čemu je 76 posto vakcinisanih u dobi iznad 12 godina.

  • Preminula djevojčica iz Kaknja čija je sudbina potresla sve

    Dvoipogodišnja djevojčica iz Kaknja koja je zadobila teške komplikacije nakon operacije u privatnoj klinici u Sarajevu, Džena Gadžun, preminula je rano jutros.

    Srce Džene iz Kaknja nije izdržalo, nije se uspjelo izboriti sa teškim stanjem u kojem je završila nakon operacije u privatnoj klinici Bejtović.
    Otac malene Džene, Muris Gadžun, je jutros informisao prijatelje o tragediji koja se dogodila.

    “Naša draga i nikad zaboravljena Džena je otišla na bolji svijet. Da ti dragi Allah podari lijepi dženet”, napisao je Muris.


    Roditelji su kazali da je dijete nakon operacije prevezeno na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu gdje je dobila svu potrebnu medicinsku njegu, ali da su njeni moždani živci “sagorjeli” te da je živjela na aparatima koji su je održavali na životu.

    Djevojčici je ugrađena plastika u oko, koju tijelo nije primilo, a nakon zahvata s ciljem uklanjanja plastike kojeg je izvela dr. Nina Jovanović, koja nije imala licencu ljekarske komore KS, nije se probudila iz kome te je u teškom stanju prebačena na KCUS.

    Anesteziolog na operativnom zahvatu je bio Suad Rožajac, kojeg su roditelji nakon događaja pitali šta se dešava i šta je dao djevojčici, a on im je odgovorio da ne zna šta se dešava.

    “Pitali smo ga šta se dešava i šta joj je dao, rekao je da ne zna šta se dešava, da joj je stalo srce, da su je dva puta vraćali u život…”, kazala je majka u prvom razgovoru.


    Informacija o vremenu i mjestu dženaze bit će naknadno poznati.

    Ovaj događaj će vrlo izgledno dobiti i sudski epilog s obzirom da su roditelji angažovali i advokata koji će utvrditi da li je bilo propusta te ko je kriv za sve ono što se dogodilo dvoipogodišnjoj djevojčici iz Kaknja.

  • Gucci i Microsoft: Xbox od 10000 dolara

    Microsoft i Gucci izbacili su posebnu liniju Xboxa SX, koji košta 10.000 dolara.

    Šta dobijate za te pare?

    Posebno dizajniranu konzolu, dva bežična džojstika, pretplatu za Game Pass na neodređeno i Gucci torbu, u koju ćete staviti konzolu i džojstike.

    U prodaji će biti od 17. novembra i prodaće se samo 100 primeraka.

    Biće dostupni u zvaničnim radnjama u Njujorku, Meksiko Sitiju, Milanu, Londonu, Berlinu, Pekingu, Tokiju i na Beverli Hilsu.

    Ranije je samo torba koštala 5.800 dolara.

  • Indija dobija S-400 do kraja godine: Vrednost pet raketnih sistema preko pet milijardi dolara

    Indija dobija S-400 do kraja godine: Vrednost pet raketnih sistema preko pet milijardi dolara

    Rusija će isporučiti Indiji prvi divizion protivvazdušnog raketnog sistema S-400 do kraja 2021. godine.

    To je rekao Sputnjiku direktor Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev na avio-salonu Dubai Airshow.

    “Do kraja godine ćemo isporučiti prvi divizion”, rekao je Šugajev.

    U oktobru 2018. godine Moskva i Nju Delhi su potpisali ugovor o isporuci pet kompleta protivvazdušnih raketnih sistema S-400, vrednosti od preko pet milijardi dolara.

    Ovaj ugovor će biti najveći u istoriji ruske korporacije Rosoboroneksport. Novčane transakcije za ovaj ugovor će se izvoditi u rubljama, piše Sputnjik.

  • Postignut sporazum u Glazgovu, Zemlja dobila plan koji će odrediti njenu budućnost

    Nakon maratonskih i višednevnih pregovora, najveći klimatski samit COP26 koji se održava u Glazgovu konačno je iznjedrio rezultate – potpisan je dokument koji će u budućnosti biti poznat kao Klimatski pakt iz Glazgova.https://ab80b92c04d9ede984fe3a1e3d7bc546.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

    Uprkos tome što bi dokument u narednom periodu trebao definisati klimatsku politiku u većini zemalja na svijetu, prvobitna verzija sporazuma i želje s kojima su državnici stigli na samit u Glazgovu, razlikuju se znatno u odnosu na potpisani dokument.

    Rasprave o klimatskim politikama prije svega se odnose na pitanja postupnog ukidanja fosilnih goriva, smanjenja emisije gasova kao i pomoći u razvoju klimatskih politika slabije razvijenim državama.

    Rasprava oko svakog slova

    “Za Boga miloga, nemojte ubijati ovaj važan trenutak tako što ćete tražiti izmijenjene verzije sporazuma. Preklinjem vas, prihvatite ovaj tekst kako bismo mogli pružiti nadu našoj djeci i unucima. Neće nam oprostiti ako ih danas iznevjerimo”, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans uoči konačnog usvajanja dokumenta.

    Rasprave oko korištenja uglja i emisije gasova potencirali su prije svega predstavnici Kine, Indije i Irana.

    Predstavnik Irana na COP26 samitu izjavio je kako Iran nije zadovoljan dijelom sporazuma koji se odnosi na postepeno ukidanje subvencija za ugalj i fosilna goriva.

    “Moramo koristiti fosilna goriva za ekonomski razvoj. Tražimo od vas da izmijenite ovaj dio”, rekao je predstavnik ove države.

    Predstavnici Kine takođe su izrazili nezadovoljstvo određenim dijelovima sporazuma te su tražili balans između nekoliko verzija sporazuma o klimatskim politikama.

    “Trebali bismo se naći na pola puta. Kina je spremna da radi s partnerima na pružanju konstruktivnih prijedloga i dijaloga”, naveli su predstavnici Kine na samitu COP26.

    Ipak, najveće probleme pri usvajanju konačnog dokumenta izazvala je rasprava oko toga da li će u dijelu koji se bavi korištenje uglja stajati fraza “postepeno ukidanje” ili “postepeno smanjenje”.

    “Pozivamo zemlje da ubrzaju razvoj tehnologija i usvajanje politika koje će dovesti do smanjenja emisija gasova uključujući i povećanu primjenu čiste energije i mjera energetske efikasnosti”, navodi se u tekstu dokumenta.

    Dio, odnosno fraza, koja je izazvala najveće rasprave na kraju je u dokument uvrštena na sljedeći način.

    “Potrebno je osigurati ubrzane napore ka postepenom smanjenju energije uglja i neefikasnih subvencija za fosilna goriva. Ujedno, potrebno je prepoznati potrebu za podrškom u pravednoj tranziciji”, ističe se u dokumentu.

    Posljednja izmjena, inicirana prije svega zahtjevima Indije i Kine, izazvala je veliko negodovanje zvaničnika ostalih zemalja koje učestvuju na samitu.

    “Ne želimo da postepeno smanjimo upotrebu uglja već da ga postepeno izbacimo iz upotrebe”, rekli su predstavnici Švajcarske kojim su se pridružili i predstavnici Meksika, Lihtenštajna i brojnih drugih zemalja.

    Povodom izmjena u tekstu, oglasio se i predsjednik samita Alok Šarma.

    “Razumijem vaše razočaranje, ali je od vitalnog značaja da zaštitimo ovaj dokument”, rekao je predsjednik samita.

    Kako izgleda konačna verzija sporazuma?

    S obzirom na brojne nesuglasice između zemalja, konačna verzija sporazuma mijenjana je u posljednjim trenucima, a izmjene se prije svega tiču korištenja uglja.

    Najvažniji dijelovi konačne verzije sporazuma koja bi se trebala usvojiti odnosi se na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa.

    “Globalno zagrijavanje ograničit će se na 1,5 stepeni Celzijusa kako bi se izbjegle najgore posljedice globalnog zagrijavanja.”, navodi se.

    Takođe, navodi se kako će utjecaj globalnog zagrijavanja biti znatno manji ukoliko se ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa umjesto na 2 stepena.

    “Uticaj na klimu će biti znatno manji na zagrijavanju od 1,5 stepeni u odnosu na 2 stepena. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni zahtijeva brzu, duboku i kontinuiranu redukciju emisije gasova uključujući smanjenje globalne emisije CO2 za 45 posto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2010. godine”, ističe se u sporazumu.

    Finansiranje projekata

    S obzirom na ambiciozne planove zemalja svijeta koji se tiču smanjenja emisije gasova, sporazum obuhvata i dio u kojem se govori o finansiranju projekata kao i tehnologiji s kojom se planiraju ostvariti najvažniji dijelovi sporazuma.

    “Naglašava se potreba da se mobilizuju sva sredstva za klimu, uključujući i značajno povećanje podrške za zemlje u razvoju u iznosu od 100 milijardi američkih dolara godišnje. Pozivaju se razvijene zemlje potpisnice da hitno u potpunosti ispune cilj podrške projektima u iznosu od 100 milijardi dolara do 2025. godine te da naglase važnost transparentnosti u implementaciji projekata”, ističe se u sporazumu.

    Gorak ukus nakon potpisivanja sporazuma

    Uprkos potpisivanju dokumenta koji bi su mnogi nazvali kao posljednji apel za spas planete Zemlje, aktivisti i drugi zvaničnici nisu zadovoljni dinamikom pregovora kao ni činjenicom da se odustalo od nekih segmenata prvobitnog dokumenta.

    “Jasno je da neki svjetski lideri misle da ne žive na istoj planeti kao mi. Čini se da ih nikakva količina požara, porasta nivoa mora ili suše neće opametiti da prestanu s povećavanjem emisija gasova na štetu čovječanstva”, rekla je Gabriela Buher, direktorica organizacije “Oxfam International”.

    Dženifer Morgan, direktorica “Greenpeace International” kompanija, rekla je kako sporazum šalje signal da se era uglja završava, ali da su neki njegovi segmenti suviše “slabi”.

    “Linija postepenog ukidanja subvencija za ugalj i fosilna goriva ovim dokumentom je ugrožena, ali samo njeno postojanje je ipak značajan pomak. Poziv za smanjenjem emisija gasova za 45 posto do kraja ove decenije u skladu je s onim što trebamo uraditi kako bismo zadržali globalno zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa”, rekla je Morgan.

    Iako su države usvojili dokument koji bi mogao odrediti budućnost planete na kojoj živimo, mnogi su mišljenja kako će on predstavljati “mrtvo slovo na papiru” te da se država, zbog brojnih opravdanih i neopravdanih okolnosti, neće pridržavati sporazuma.

    U svakom slučaju, sa samita u Glazgovu su poslane poruke kako sat planete Zemlje od danas otkucava brže, a njena budućnost ovisit će isključivo od politika i ponašanja država

  • Eksplozija u Kabulu: Jedna osoba poginula, pet ranjeno

    Eksplozija u Kabulu: Jedna osoba poginula, pet ranjeno

    Najmanje jedna osoba je poginula, a pet je ranjeno danas u eksploziji bombe u prometnoj ulici u šiitskoj oblasti avganistanske prestonice Kabula.

    Radnici hitne pomoći sa lica mjesta rekli su za AP da je eksploziju najvjerovatnije izazvala bomba u autobusu.

    Vozač autobusa koji je u bolnici, izjavio je da je u jednom trenutku na njegovoj liniji u vozilo ušao sumnjiv muškarac, a da je nekoliko minuta kasnije ođeknula eksplozija u zadnjem dijelu autobusa.

    Vozač je rekao i da je vidio dva putnika sa zapaljenom odećom kako ispadaju iz zadnjeg dijela vozila, dok su drugi putnici pobjegli ispred.

    Portparol vladajućih talibana u Avganistanu Zabihulah Mudžahid rekao je za AP da je požar u mini-busu izazvao eksploziju, u kojoj je jedna osoba poginula, a još jedna povređena.

    Eksplozija se dogodila na glavnoj ulici koja prolazi kroz Dašti Barči, dio grada na zapadnoj strani Kabula koji je uglavnom naseljen Hazarima. Avganistanski Hazari, koji su većinom muslimani šiiti, bili su meta brutalne kampanje nasilja posljednjih nekoliko godina, za koju se okrivljuje Islamska država.

    Militanti su izveli nekoliko smrtonosnih napada u Dašti Barčiju, uključujući napad na porodilište 2020.

  • Deklaracijom o ustavnim principima do vraćanja nadležnosti Srpskoj

    Deklaracija o ustavnim principima i četiri informacije – to je sadržaj Dnevnog reda posebne sjednice Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti Republici Srpskoj.

    Objelodanjeni su prijedlozi zaključaka kojima će svi akti koje je ikada nametnuo visoki predstavnik, biti proglašeni neustavnim.

    Više od 140 zakona biće poništeno, a Vlada će dobiti zaduženje i rok da Parlamentu uputi prijedloge zakona i propisa, koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje Srpske.

    Za vlast i opoziciju ovo je jedno od ključnih pitanja o kojem ipak ne postoji konsenzus dva bloka, pa je pitanje da li je moguć do održavanja sjednice?

    Datum još nije poznat, ali dnevni red i materijali jesu. Na posebnoj sjednici Narodne skupštine o vraćanju prenesenih nadležnosti poslanici će prvo o “Informaciji o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH”.

    Tu stoji da je prenos nadležnosti u brojnim oblastima vršen od 1997. godine, van ustavne procedure, i da je samo visoki predstavnik nametnuo oko 260 odluka kojima je donosio, mijenjao ili dopunjavao zakone i Ustav.

    U prilogu je pobrojano 128 zakona i 114 drugih akata, koji su doveli do prenosa nadležnosti, a predložen je i tekst zaključaka: “Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje Republike Srpske.”

    Sličan rok Vladi se daje i kroz druge tačke koje će biti razmatrane, informacije o pravosudnim institucijama i prenosu nadležnosti u oblastima indirektnog oporezivanja, odbrane i bezbjednosti.

    Budu li usvojene, Vlada će, između ostalog, povući saglasnost na Sporazum o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz uspostavljanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, datu 2004.

    Šest mjeseci biće rok u kojem će Vlada imati obavezu da uputi na razmatranje i usvajanje zakone iz oblasti odbrane, čime bi prestala primjena Zakona o odbrani BiH, Službi u Oružanim snagama, i zakona o OBA i SIPA.

    Biće povučena i saglasnost na Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja. Poslanici će raspravu na posebnoj sjednici završiti pretresom Deklaracije o ustavnim principima u kojoj, između ostalog stoji: “Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da, u koordinaciji sa predsjednikom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim Ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad Republike Srpske, a Pale kao prestonica Republike Srpske.”

    U deklaraciji se precizira da su akti koje je nametnuo OHR neustavni, da je prema Ustavu, Parlamentarna skupštine BiH odgovorna za donošenje zakona, sprovođenje odluka Predsjedništva, ali ne i za usvajanje nametnutih zakona visokog predstavnika.

    Iza predloženih informacija stali su predsjednik Republike, premijer i srpski član Predsjedništva sa poslaničkim klubovima stranaka vladajuće većine. O dokumentima, bar za sada, ne postoji saglasnost sa opozicijom.

    • Nama se javljaju ljudi iz opozicije koji drže do patriotizma, a ne do izdaje koju promoviše SDS i PDP i njihova rukovodstva, i ja vjerujem da su oni isto tako spremni da u nekom dijelu podrže te aktivnosti. Ovdje se radi o Republici Srpskoj – istakao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD

    Da o ovoj temi postoji ogromna podijeljenost između dva bloka vidljivo je i po izjavama iz opozicije.

    Za SDS Milorad Dodik vodi opasnu politiku, a na jednom od ključnih nacionalnih pitanja nastoji da dobije podršku na predstojećim izborima, kaže nakon Glavnog odbora stranke Mirko Šarović, koji je najavio učešće SDS-a u radu posebne sjednice.

    Kaže, SDS jeste za vraćanje Srpskoj oduzetih nadležnosti, ali uz konsenzus svih.

    • Јa sam za to, za legitimitet, ali i poštovanje pravila. Nijedan slučaj nije potpuno isti. Ukoliko budemo tako razmišljali onda treba da sjednemo i u okviru Republike Srpske dogovorimo kako da to uradimo – navodi Šarović.

    Zbog važnosti teme, Šarović je, kaže u odgovoru na novinarsko pitanje, spreman i na sastanak sa Dodikom uoči sjednice, na kojoj je najavio da će govoriti o svom viđenju pitanja koje smatra opštenarodnim i da će razobličiti politiku SNSD-a koji je, kaže, polako odustao od najavljene namjere.

    Na to je reagovao portparol SNSD-a riječima da oni koji neće podržati jačanje Srpske netačno optužuju.

    • Vidim da isto tako kažu da će oni nekoga da razobliče. Međutim, zaboravili su da su oni već u potpunosti razobličeni time što je američki diplomata javno priznao da su oni poslije njegovog poziva napustili sjednicu Narodne skupštine i time omogućili Sarajevu i Bošnjacima da preglasaju Srbe i Republiku Srpsku – istakao je Radovan Kovačević, portparol SNSD.

    Posebna sjednica Narodne skupštine, kako stoji na sajtu parlamenta, biće održana nakon redovne koja je planirana za 24. novembar.

    O terminu će se naknadno izjasniti Kolegijum.