VRBAS Media

Autor: INFO

  • Borelj: Proširenje sankcija Minsku

    Borelj: Proširenje sankcija Minsku

    Ministri spoljnih poslova zemalja EU sutra će proširiti sankcije Bjelorusiji i obuhvatiti avio-prevoznike i turističke agencije koji učestvuju u prebacivanju migranata na granicu evropskog bloka, izjavio je šef spoljne politike Unije Žozep Borelj.

    EU je optužila Bjelorusiju za ohrabrivanje migranata da dođu na njenu teritoriju i pređu u Poljsku i ostale susjedne zemlje Unije.

    Sastanak ministara spoljnih poslova zakazan je za sutra.

    “Daćemo zeleno svjetlo za proširenje pravnog okvira naših sankcija protiv Bjelorusije, da bi one mogle da se primijene na sve koji učestvuju u krijumčarenju migranata u ovu zemlju”, rekao je Borelj francuskom listu “Žurnal di dimanš”.

    On je dodao da bi direktori avio-prevoznika i turističkih agencija mogli dobiti mjere zabrane putovanja i zamrzavanja imovine u EU.

    Borel je rekao da bi se na listi sankcionisanih moglo naći oko 30 bjeloruskih zvaničnika za koje se sumnja da su umiješani u ovu krizu.

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je već pod međunarodnim sankcijama zbog razbijanja demonstracija, zaprijetio je da će uzvratiti na eventualne nove mjere prekidom tranzita ruskog gasa u Evropu preko bjeloruske teritorije.

  • Do kraja godine uspostaviti sistem za Otvoreni Balkan

    Do kraja godine uspostaviti sistem za Otvoreni Balkan

    • Predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije na kraju dvodnevnog skupa inicijative “Otvoreni Balkan” u Nišu potpisali su sinoć zaključak u kome su definisane sve aktivnosti koje će doprinijeti olakšanju trgovine i biće sprovedene do samita koji se krajem decembra održava u Tirani.

    Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je da će ove aktivnosti doprinijeti olakšavanju trgovine, saradnji u oblasti bezbjednosti hrane, fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

    “Između ostalog, dogovoreno je da će se do kraja godine intenzivno raditi na uspostavljanju sistema za elektronsku razmenu svih neophodnih dokumenata, carinskih deklaracija, fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata, kao i na unapređenju već postojećih sistema”, napisao je Mali na “Instagramu”.

    On je naveo da će realizacija ove mjere značajno doprinijeti manjem zadržavanju kamiona na granicama.

    Mali je dodao da je dogovoreno i potpisivanje sporazuma kojim će se omogućiti slobodan pristup tržištu rada građana tri zemlje, tako da će oni moći slobodno da borave i rade na teritoriji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Osim toga, dogovoreno je da će do kraja godine sve tri zemlje uvesti sistem gdje će sve granične službe raditi neprekidno.

    “Sve tri strane će do kraja godine da potpišu i validiraju sporazume o priznavanju statusa ovlašćenih privrednih subjekata što će pojedinim kompanijama u velikoj meri olakšati prelazak granice i doneti druge benefite”, naveo je Mali.

    On je dodao da će biti osnovana i zajednička radna grupa koja će se baviti harmonizacijom poreske politike tri zemlje. – Predstavnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije na kraju dvodnevnog skupa inicijative “Otvoreni Balkan” u Nišu potpisali su sinoć zaključak u kome su definisane sve aktivnosti koje će doprinijeti olakšanju trgovine i biće sprovedene do samita koji se krajem decembra održava u Tirani.

    Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je da će ove aktivnosti doprinijeti olakšavanju trgovine, saradnji u oblasti bezbjednosti hrane, fitosanitarne i veterinarske inspekcije.

    “Između ostalog, dogovoreno je da će se do kraja godine intenzivno raditi na uspostavljanju sistema za elektronsku razmenu svih neophodnih dokumenata, carinskih deklaracija, fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata, kao i na unapređenju već postojećih sistema”, napisao je Mali na “Instagramu”.

    On je naveo da će realizacija ove mjere značajno doprinijeti manjem zadržavanju kamiona na granicama.

    Mali je dodao da je dogovoreno i potpisivanje sporazuma kojim će se omogućiti slobodan pristup tržištu rada građana tri zemlje, tako da će oni moći slobodno da borave i rade na teritoriji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.

    Osim toga, dogovoreno je da će do kraja godine sve tri zemlje uvesti sistem gdje će sve granične službe raditi neprekidno.

    “Sve tri strane će do kraja godine da potpišu i validiraju sporazume o priznavanju statusa ovlašćenih privrednih subjekata što će pojedinim kompanijama u velikoj meri olakšati prelazak granice i doneti druge benefite”, naveo je Mali.

    On je dodao da će biti osnovana i zajednička radna grupa koja će se baviti harmonizacijom poreske politike tri zemlje.

  • Fond finansira za dijabetičare i najnoviji insulin

    Fond finansira za dijabetičare i najnoviji insulin

    Godišnji trošak Fonda zdravstvenog osiguranja samo za lijekove i potrošni materijal iznosi oko 31 milion КM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i drugo.

    • Obavezno zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj finansira širok spektar prava lica oboljelih od dijabetesa koja su u potpunosti oslobođena plaćanja participacije za osnovnu bolest i sve njene komplikacije, a proteklih godina uvedeni su i insulini najnovije generacije koje ne finansiraju ni razvijenije zemlje regiona, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske.

    To znači da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za oboljele od dijabetesa u potpunosti finansira insulin, trakice, lancete, špriceve, igle, aparate za brzo određivanje glukoze u krvi, potrošni materijal za insulinske pumpe, kao i insulinske pumpe /25 na godišnjem nivou/ i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, navodi se u saopštenju povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa.

    Godišnji trošak Fonda zdravstvenog osiguranja samo za lijekove i potrošni materijal iznosi oko 31 milion КM, ne računajući liječenja, medicinska sredstva i drugo.

    Nedavno je Fond uveo još jednu olakšicu za oboljele od dijabetesa – umjesto mjesečnog propisivanja potrošnog materijala koji se izdaju na recept, omogućeno je tromjesečno propisivanje.

    To znači da Fond u kontinuitetu i u skladu sa raspoloživim sredstvima nastoji da proširuje paket prava osiguranih lica, a kada su u pitanju oboljeli od dijabetesa u proteklih nekoliko godina za ovu kategoriju osiguranika se konstantno uvode nove terapije, odnosno, novi insulini i slično, i to u skladu sa svjetskim terapijskim smjernicama.

    “Svjesni smo da potrebe osiguranika rastu iz dana u dan, kao i savremena medicina, ali Fond sa ograničenim finansijskim mogućnostima nastoji da sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ravnomjerno rasporedi i da u skladu sa načelima zdravstvenog osiguranja – solidarnosti, jednakosti i uzajamnosti, sve kategorije osiguranih lica uzme u obzir i nikoga ne zapostavi”, navodi se u saopštenju.

    Fond zdravstvenog osiguranja Srpske je među prvima u BiH pokrenuo inicijativu za uvođenje dodatnih izvora finansiranja od akciza na duvan i alkohol kako bi zdravstvo dobilo više sredstava koja bi bila usmjerena na povećanje prava, dodaje se u saopštenju.

    Iz Fonda pozivaju udruženja oboljelih od dijabetesa da podrže ovaj fond u nastojanju da zdravstvenom sistemu obezbijedi dodatne izvore.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja podsjećaju da su neke zemlje uvele i porez na slatka pića za koja smatraju da su uzročnici dijabetesa, a sve radi povećanja sredstava za prevenciju, ali i liječenje oboljelih ove kategorije osiguranih lica.

    “Dodatni izvori nisu samo cilj Fonda, nego svih korisnika zdravstvenih usluga, ali i cjelokupnog zdravstvenog sistema, jer sa više novca stvara se i veći prostor za povećanje prava. Čini se da cjelokupna javnost nije ni svjesna značaja dodatnih izvora za zdravstvo, pa većinom letargično posmatraju borbu Fonda koja je usmjerena ka obezbjeđenju dodatnih izvora finansiranja”, naglašava se u saopštenju.

    Iz Fonda navode da oboljeli od dijabetesa imaju i druge potrebe, poput senzora, ističući da senzori koje traže udruženja dijabetičara nisu registrovana na tržištu BiH.

    “Ovo je prilika da svi zajedno apelujemo na proizvođače da se registruju na našem tržištu, ali i da zajedničkim djelovanjem utičemo na pojednostavljenje procedura koja se odnose na registraciju medicinskih sredstava i lijekova na tržištu BiH, a koja nisu u nadležnosti Republike Srpske, niti naše institucije”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se napominje da Fond zdravstvenog osiguranja može da finansira samo ona medicinska sredstva koja su registrovana na tržištu BiH, a primjer toga je i finansiranje procesora za korisnike kohlearnih implantata koji su nedavno registrovani na tržištu BiH i Fond ih je u skladu sa finansijskim mogućnostima relativno brzo uvrstio na listu medicinskih sredstava.

    “Prema tome, kada su u pitanju senzori na kojima insistiraju roditelji djece oboljele od dijabetesa, prvi korak je da se ti senzori registruju u BiH da bi Fond uopšte mogao da razmatra mogućnost finansiranja ovih medicinskih sredstava”, zaključuje se u saopštenju.

  • Rast prihoda u ovoj godini 14,8 odsto

    Rast prihoda u ovoj godini 14,8 odsto

    Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza u BiH za ovu godinu godinu iznosi 14,8 odsto, navodi Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Najznačajnije mjesto u indirektnim porezima ima PDV sa projektovanim iznosom prihoda od 4,35 milijardi KM ili više za 16 odsto nego u prošloj godini.

    Projekcija rasta je zasnovana na kretanjima i projekcijama makroekonomskih pokazatelja, te na sezonskoj šemi naplate, gdje se navodi da je u septembru ostvaren vrlo visok rast neto PDV-a od 30,4 odsto, što je kumulativnu stopu rasta za devet mjeseci ove godine dovelo na 18,4 odsto.

    Prihod od akciza za ovu godinu projektovan je na 1,45 milijardi KM, dok je projektovani prihod od putarine veći od 650 miliona KM i oba ova projektovana prihoda imaju rast u odnosu prošlu godinu.

    Projektovan prihod od carine je 307,2 miliona KM i takođe ima rast u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se projekcija rasta zasniva na postojećim trendovima naplate i kretanju uvoza.

    Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza za narednu godinu je tri odsto, za 2023. godinu je 2,8 odsto, a za 2024. godinu 3,1 odsto.

    Ključno uporište za ove projekcije rasta predstavljaju predviđena kretanja privredne aktivnosti u eksternom okruženju, gdje se u periodu od 2022. do 2024. godine u BiH očekuje prosječna stopa realnog ekonomskog rasta od oko 3,5 odsto na godišnjem nivou.

    U biltenu Odjeljenja UIO navodi se i da postoje visoki rizici za ostvarenje projekcija prihoda od indirektnih poreza imajući u vidu ogromne nepoznanice o jačini i trajanju šoka uzrokovanog pandemijom virusa korona.

    Ostvarenje projektovanog nivoa prihoda od indirektnih poreza podložno je svim rizicima za ostvarenje projektovanih makroekonomskih pokazatelja, kao i rizicima koji se odnose na samu naplatu prihoda od indirektnih poreza.

  • Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci, oni bliži političkom Sarajevu, nadaju se sankcijama Miloradu Dodiku. Ovaj put na sankcije pozivaju baš iz Sarajeva.

    Nade bi mogle da im padnu u vodu, jer dio članica, tvrde diplomatski izvori, sigurno neće podržati sankcije. S druge strane, Rusija za probleme u BiH krivi dio Evrope i SAD, a ne srpskog člana Predjedništva BiH. Najviše zato što podršku daju nelegitimnom visokom predstavniku.

    “Obratili smo pažnju francuskim kolegama da je to veoma rizičan put koje su Zapadne zemlje izabrale, budući da on predstavlja prijetnju za koegzistenciju Srba, Hrvata i Bošnjaka u okvirima jedne države”, rekao je Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

    O sankcijama je govorio i izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar. To ipak nije rekao u oči Miloradu Dodiku. Da je reakcija Zapada ipak mlaka, i tiša od one koju je očekivalo političko Sarajevo, smatraju analitičari.

    “U zadnje vrijeme se dešava da i SAD mijenja svoje stavove i paradigmu, jer uočava šta se dešava u BiH. Da to nije samo da je sve super i da oni žele građansku BiH i da će sve biti super i bajno i da ne postoje i druga dva naroda u BiH i da se sve dešava u političkom Sarajevu, te da nigdje nema ništa izvan Sarajeva. Postoje neki ljudi u diplomatiji koji su to uočili”, rekao je Marko Lucović, kolumnista Bild.ba.

    “U nekim političkim krugovima, čak i na Zapadu se uzima sa pažnjom uzima ta mogućnost da Republika Srpska u jednom trenutku postane nezavisna ili da se pripoji Srbiji. Ne treba zaboraviti šta je bila politička volja, politički cilj a kasnije i ratni cilj Srba u BiH, prije svega ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom odnosno sa Jugoslavijom pa tek kasnije neki redukovani cilj da to bude neka samostalnost ako to nije moguće”, ističe Rajko Petrović, Institut za evropske studije u Beogradu.

    Eskobar je tiho prijetio sankcijama, ali je zato glasno govorio o mogućim sukobima u BiH. Možda baš zato što je duže boravio u Sarajevu, nego u Banjaluci. Jer zveckanje oružjem, redovna je praksa bošnjačkog političkog rukovodstva.

    “I zato me malo i brine ovo lansiranje priče o ratu od strane međunarodnih predstavnika. Mi jesmo to malo propagandno manipulisali ali sad je ovo postalo, sa izjavom Eskobara ozbiljna priča. I to me onako više strah nego strah odnosa konstituvnih naroda u BiH”, smatra Miloš Šolaja, profesor Međunarodnih odnosa na FPN Banjaluka.

    Od zveckanja oružjem u drugom entitetu, pa do namjere Republike Srpske da vrati prenesene nadlženosti, BiH sve više liči na nemoguću zemlju. To je, čini se sada shvatio i Valentin Incko koji je umjesto pomirenja, u BiH samo dolio ulje na vatru. Bivši visoki predstavnik nakon svega smatra da bi se BiH mogla raspasti.

  • Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

    Kako je pandemija izazvala poremećaje i u automobilskoj industriji: Ovdje je čipovanje poželjno

    Pandemija virusa korona koja više od godinu i po dana trese cijeli svijet izazvala je globalne poremećaje u svim sferama, od prirodnih potresa u zdravstvenom sektoru vezanih za nabavku vakcina i opreme, preko žestokog udara na sektor turizma i transporta usljed ograničenja vezanih za slobodan promet, pa do ozbiljnih problema u svim ostalim sektorima i granama privrede, između ostalog, i u automobilskoj industriji.

    Ta grana, doduše, nije pala na koljena i zapala u recesiju, ali trpi posljedice globalnih poremećaja. Ipak, ono što je interesantno je da veliko smanjenje obima proizvodnje automobila nije direktna posljedica pandemije, u smislu bolesti velikog broja zaposlenih u toj industriji, već prije svega nedostatka sirovina ili još preciznije poluprovodnika, odnosno čipova. Nedostatak čipova u auto-industriji je ipak indirektno posljedica poremećaja izazvanih pandemijom, jer su čipove kaparisale druge grane industrije, u prvom redu proizvođači sofisticirane elektronike, odnosno pametnih telefona, tableta, računara i druge robe čije korišćenje je povećano usljed “nove normalnosti”.

    Drugim riječima, direktan “proizvod” pandemije je rad od kuće. Rad od kuće zahtijeva i podrazumijeva korišćenje savremene tehnologije i neodlazak na posao. A to opet podrazumijeva veću potražnju i prodaju gore nabrojane robe, a manju potrebu za automobilima i samim time i manju potražnju. Usljed toga se i komponente poput čipova preusmjeravaju u onu granu industrije koja iskazuje veću potrebu za njima, a to kao što smo rekli nije auto-industrija.

    Čekanje

    Međutim, da ne bude zabune, neizvjesnost nastala početkom prošle godine i nedostatak konkretnog odgovora na pitanja u vezi sa prirodom virusa korona dovela je do otpuštanja radnika i do posljedičnog smanjenja proizvodnje automobila, kao direktne posljedice pandemije. Zaposleni u ovoj grani privrede objašnjavaju da je nakon ograničenja i zaključavanja porasla potražnja za skoro svim vrstama robe, pa tako i za automobilima, ali je problem što je upravo zbog ograničenja i zaključavanja smanjena proizvodnja. Posljedica je to da se na isporuku novih vozila, uprkos porastu, odnosno povratku potražnje na raniji nivo, sada čeka višestruko duže, nego u periodu prije pandemije.

    Prema posljednjim zvaničnim podacima, evropska auto-industrija doživjela je u septembru ove godine jedan od najvećih padova u istoriji, jer je prodano manje od 10 miliona vozila, dok je mjesec ranije prodano 11,9 novih vozila. Prosječna prodaja na nivou Njemačke u periodu od 2017. do 2019. godine iznosila je 3,5 miliona vozila, a u septembru je prodano samo 2,3 miliona. Slični su pokazatelji i za ostale evropske zemlje, a najveći pad doživjela je britanska auto-industrija, jer je u septembru prodala 1,2 miliona vozila, što je najgori rezultat u posljednje dvije decenije. Kada je riječ o našem tržištu, najbolju ocjenu dao je Mladen Borković, menadžer prodaje u firmi “Marketauto” koja je zastupnik brendova “fijat”, “alfa romeo”, “lančia” i “džip”.

    • Mi smo tako malo tržište da smo jednostavno na repu svih dešavanja i svih globalnih potresa, pa tako i kada je riječ o trgovini automobilima. Pad prodaje i potražnje zadesio je i nas, usljed čega smo morali i da otpustimo nekolicinu zaposlenih, ali nadamo se da će se tržište oporaviti. Neke prognoze kažu da bi do maja naredne godine sve trebalo iz “nove normalnosti” da se vrati u normalu, ali sam malo skeptičan, iako se nadam da su u pravu oni koji daju takve prognoze – kaže Borković.

    Prema njegovim riječima, poremećaji u proizvodnji i prodaji automobila izazvani su nizom faktora, među kojima pandemija virusa korona predstavlja jedan od značajnih, ali nikako jedini faktor.

    • Nedostatak poluprovodnika predstavlja direktan razlog smanjene proizvodnje vozila, ali nedostatak poluprovodnika nije samo proizvod korone, odnosno njihove isporuke drugoj industrijskoj grani, već i toga što je u Japanu izbio katastrofalan požar u firmi koja je bila jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluprovodnika – objašnjava Borković.

    Globalni rat

    Pored toga, nastavlja on, globalni trgovinski rat u čijem središtu su SAD i Kina takođe predstavlja jedan od razloga zbog kojeg je došlo do poremećaja, isto kao i problemi u transportu. On kaže da je i nedavna kriza i zastoj u Sueckom kanalu takođe uticao na rokove isporuke raznih vrsta robe, ističući da proizvođači svih vrsta robe čija proizvodnja zahtijeva korišćenje više hiljada komponenti, kao što je auto-industrija, proživljavaju pravu noćnu moru.

    • Trgovci i distributeri automobila su posljednji u nizu, a mi na malobrojnim tržištima, kao što je tržište u Republici Srpskoj, odnosno BiH smo opet posljednja karika u da tako kažem, unutrašnjem lancu isporuke, jer se vozila prvo isporučuju trgovcima i distributerima na zapadu i razvijenim zemljama. Na sreću, mi kao da smo predosjetili šta će se desiti, pa smo prije globalnih poremećaja obezbijedili dovoljno vozila na našem lageru, tako da uspijevamo da našim kupcima isporučimo vozila u dogovorenim rokovima – kaže Borković.

    On ipak priznaje da stvari ne funkcionišu kao nekada, ističući da su “fijat” vozila iz najbliže fabrike u Kragujevcu nekada isporučivali kupcima u roku od 30 do 45 dana, što je bilo prije dogovorenih rokova, dok su sada rokovi isporuke ipak duži.

    Ono što izaziva dodatnu zabrinutost je što se ne zna kada će se situacija normalizovati, jer su do tada prodavci prinuđeni da nude vozila iz zaliha stvorenih u ranijem periodu, a kupci da se zadovolje tim izborom ili da pokažu dodatno strpljenje i pomire se s tim da će na isporuku novog četvorotočkaša čekati duže nego što su naučili.

    Siniša Vidović, vlasnik firme “Autokomerc V.S.” Banjaluka, koja je zastupnik brendova “audi”, “volksvagen” i “škoda” vjeruje da bi situacija do proljeća trebalo da se stabilizuje. On priznaje i da prodaja vozila nije na očekivanom nivou, ističući da je osnovni razlog za to drastično smanjenje proizvodnje novih automobila, za što, kako kaže postoji logično objašnjenje.

    • Jedan od glavnih uzroka je nestašica čipova na globalnom tržištu, a to je opet rezultat činjenice da su se vodeći proizvođači čipova preorijentisali na proizvodnju čipova za mobilne telefone, video-igrice i druge uređaje, jer je naglo povećana tražnja za tim uređajima – objašnjava Vidović.

    Oporavak

    Prema njegovim riječima, širenje virusa korona izazvalo je i zatvaranje pojedinih proizvodnih pogona, poput jedne “opelove” fabrike u Njemačkoj, ali kako kaže, auto-industrija se oporavlja, što će i prodaju vozila vratiti na normalan nivo.

    • Ekonomski oporavak je krenuo, ali i dalje vlada nestašica čipova, odnosno došlo je do velike tržišne neravnoteže između potražnje za čipovima i kapaciteta proizvodnje. Očigledno je da ni u auto-industriji nisu očekivali da će se potražnja povećati i da zbog toga nisu obezbijedili dovoljno komponenti za proizvodnju, prije svega čipova – kaže Vidović.

    On dodaje da su zbog problema izazvanih pandemijom usporeni, ali i poskupjeli svi transportni lanci, što predstavlja dodatni razlog za više cijene vozila.

    • Ta sveukupna situacija će dovesti do poskupljenja novih vozila, dok su polovna vozila na našem tržištu već znatno skuplja. Zašto su polovna vozila skuplja? Zato što je smanjena njihova ponuda, a ponuda je smanjena zato što nema novih vozila, odnosno nema zamjene staro za novo, zbog čega su cijene polovnih vozila koja se nađu na tržištu znatno više – objašnjava Vidović.

    On dodaje da njegova firma prima narudžbe, ističući da su traženi novi modeli svih vozila iz njihove ponude, ali kaže da zbog globalne nestašice jednostavno nisu u prilici da kupcima garantuju rok isporuke.

    • Mi kao ovlašćeni prodavci vozila nismo uzrok dužeg čekanja na isporuku, ali smo obradovani time što to naši kupci razumiju i ja sam im zahvalan na tome – kaže Vidović.

    Da u svakom poslu postoji izuzetak potvrđuje Tatjana Đurić, vlasnik i direktor firme “Autoplus” iz Banjaluke koja je zastupnik robnih marki “hjundai” i “kia”. Kao i njene kolege, ona kaže da postoje problemi u vezi sa rokovima isporuke, ali kaže da su u njenoj firmi uspjeli da prevaziđu taj problem.

    • Početkom prošle godine kada je počela pandemija virusa korona niko nije znao šta će se dešavati na tržištu. To je bilo vrijeme kada je bilo veoma rizično od proizvođača naručiti i lagerovati nova vozila, ali mi smo se odlučili na takav potez. Zahvaljujući tome, prošla godina predstavlja jednu od naših najuspješnijih poslovnih godina, a kako stvari stoje, ova godina bi mogla da bude još uspješnija – kaže Đurićeva.

    Ona kaže da to ne znači da u ovoj firmi nisu osjetili posljedice globalnih poremećaja izazvanih virusom korona, jer postoji niz pratećih problema u vezi sa nabavkom rezervnih dijelova koji kasne zbog problema u transportu.

    Ekološka taksa

    Prema tvrdnjama upućenih, poskupljenja automobila u BiH očekuju se početkom iduće godine zato što na snagu treba da stupe izmjene entitetskih zakona u vezi sa zaštitom životne sredine.

    Uvoznici i zastupnici automobila moraće na ime zaštite životne sredine da plaćaju dodatne dadžbine, odnosno svojevrsnu ekološku taksu što će neminovno dovesti do poskupljenja automobila.

  • “Space X” lansirao 53 satelita za “Starlink”

    “Space X” lansirao 53 satelita za “Starlink”

    Američka kompanija “Spejs eks” lansirala je danas u nisku Zemljinu orbitu 53 satelita za sistem “Starlink”, čiji je cilj da donese internet u slabo razvijene dijelove svijeta.
    Raketa “Falkon 9” poletjela je iz Kejp Kanaverala i postavila satelite u orbitu oko 16 minuta nakon lansiranja.

    Dio rakete koji se koristi u prvoj fazi leta, koji može da se koristi više puta, uspješno se vratio i spustio na brod u Atlantskom okeanu, prenio je AP.

    Ranije ove sedmice “Spejs eks” je lansirao raketu sa četiri astronauta prema Međunarodnoj svemirskoj stanici, a među njima je bila 600. osoba koja je poletjela u svemir u posljednjih 60 godina.

  • “Pitanje svih pitanja je gas” Vučić najavio sastanak sa Putinom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom planira da 25. novembra razgovara o cijeni gasa i povećanju obima snabdijevanja.

    Ovoga puta imaćemo mnogo konkretnih stvari o kojima ćemo razgovarati. Pored političke agende, nešto mogu da kažem, a ostaviću nešto za razgovor jedan na jedan. Rekao bih da je pitanje svih pitanja ovde u Srbiji – gas – rekao je Vučić za ruske medije.

    On je naglasio da je uvjeren da će sa ruskim predsjednikom naći rješenje za cijenu gasa, njegovu količinu i to da je Srbiji potrebno sve više gasa.

    – Mi trošimo sve više i više. Ako smo nekada trošili 1,1 milijardu kubnih metara gasa, sada koristimo 2,7 milijardi. Trebalo bi da postignemo dogovor o povećanju isporuka gasa, jer naša privreda najbrže raste u Evropi – poručio je Vučić.

    Vučić je istakao i da je Putin uvijek pokazivao razumijevanje za Srbiju u teškim okolnostima.

    – Nadam se da će nas i ovoga puta razumjeti po pitanju cijene i obima isporuka gasa – dodao je predsjednik Srbije.

    Sastanak Vučića i Putina planiran je za 25. novembar.

  • “BiH će biti u fokusu, ali neće biti sankcija”

    “BiH će biti u fokusu, ali neće biti sankcija”

    Bosna i Hercegovina će se u ponedeljak ponovo naći u fokusu Brisela, ali ne zbog napretka na njenom putu ka Evropskoj uniji već zbog političke krize koja je paralizovala institucije BiH.

    Kako su ovih dana objavili brojni regionalni i svjetski mediji, ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije će, osim o BiH, na sastanku u Briselu razgovarati i o samoproglašenom Kosovu, kao i o Crnoj Gori.

    Radni dokument pripremljen za ministre EU, u koji su neki mediji imali uvid, konstatuje da se politička situacija u BiH “naglo pogoršala”, a da su državne institucije sada “efektivno blokirane”.

    – Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu – navodi se u tekstu radnog dokumenta Savjeta EU.

    Izvori iz Brisela navode da Njemačka insistira na sankcijama protiv političara u Republici Srpskoj, koji „svojim izjavama i akcijama ugrožavaju Dejtonski sporazum“.

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da, ipak, ne treba očekivati nikakve sankcije u ponedjeljak, iako je posve sigurno da će BiH biti u fokusu ministara na tom sastanku.

    Topićeva ističe da nije nikakva tajna da neke zemlje razmišljaju o sankcijama prema pojedinim političarima u Srpskoj, a to su potvrdili i pojedini međunarodni zvaničnici, koji su najavili da „EU ima odgovarajuće instrumente“.

    – Poznato je od ranije i to da ne postoji saglasnost svih 27 članica EU za uvođenje sankcija. Međutim, i bez opšte saglasnosti moguće je uvesti određene sankcije, ali ne vjerujem da će one biti aktivirane već u ponedjeljak – kaže Topićeva.

    Ona ističe da se može očekivati da će se sutra u Briselu pokrenuti priča o sankcijama prema određenim političarima, ali kada će one biti aktivirane zavisiće od daljih poteza i akcija aktera u BiH.

    – Već samo pominjanje i pokretanje tih mjera dovoljan je razlog za brigu, posebno u Republici Srpskoj – kaže Topićeva.

  • Prioritet Instituta vakcinacija trećom dozom sputnjika V

    U Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske u Banjaluci i naredne sedmice biće omogućena vakcinacija trećom dozom vakcine protiv kovida 19 prioritetnih kategorija građana, a prioritet je imunizacija sputnjikom V.

    U prioritetne grupe pripadaju stariji od 65 godina, mlađi od 65 godina koji boluju od različitih hroničnih bolesti, zaposleni u domovima za stara lica, kao i zdravstveni i prosvjetni radnici.

    “Od prošle sedmice smo pozivali stanovništvo, sve one koji su vakcinisani sputnjikom V sa dvije doze i prošlo je najmanje pet mjeseci od druge doze mogu da prime takozvanu buster dozu, koja će pomoći da se taj imunitet koji vremenom počinje da blijedi ponovo vrati na nivo koji je zaštitan i koji će sačuvati od oboljevanja od kovida”, rekla je Srni epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske Jela Aćimović.

    Ona je navela da se svima koji žele buster dozu preporučuje da to urade prije kraja novembra, jer će do tada Institut imati na raspolaganju ove vakcine u dovoljnim količinama.

    “U Institut mogu doći u 16, 17. i 19. novembra u periodu od 10.00 do 15.00 časova, sputnjik V nam je prioritet pa ga stavljamo na ovakav raspored”, rekla je Aćimovićeva.

    Ona je dodala da, osim onih koji primaju buster dozu, poziv vrijedi i za sve koji žele da prime sputnjik V vakcine, prvu dozu u istim terminima i da znaju da je druga komponenta već na stanju i da će drugu dozu dobiti 21 dan nakon prve doze.

    Prema rasporedu za narednu sedmmicu koji je Institut objavio na veb stranici, u četvrtak, 18. novembra od 10.00 do 15.00 časova građanima će biti dostupna prva i treća doza vakcine protiv virusa korona fajzer.

    Iz Instituta navode da svi oni koji žele da se vakcinišu prvom dozom neke od ponuđenih vakcina mogu da dođu u Institut u terminima od 10.00 do 15.00 časova, ističući da je za imunizaciju vakcinama astra zeneka i moderna potrebno naručivanje na broj 065/241-043.