VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Rezolucije o Srebrenici donose oni koji ne poštuju istinu

    Dodik: Rezolucije o Srebrenici donose oni koji ne poštuju istinu

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da oni koji donose rezolucije, deklaracije i zakone o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici to sigurno ne bi trebali činiti da se genocid i dogodio, te ukazao na potrebu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića da “pere savjest kada mu ne ide na unutrašnjem i spoljnom planu tako što će satanizovati Srbe”.

    “Ako je nešto činjenica onda se ne treba i ne može negirati, ali očito to nije činjenično, pa se onda traže rezolucije, deklaracije, donose zakoni…i pokušavaju da to ovjekovječe kao svoju istinu. Mi to nikada nećemo i ne smijemo dati”, rekao je Dodik za Televiziju “Pink”.

    On je naglasio da se parlament Crne Gore bezočnom odlukom da usvoji Rezoluciju o Srebrenici umiješao u unutrašnje stvari BiH, a da se pri tom nije bavio zločinima koji su činjeni na teritoriji same Crne Gore.

    “To nije događaj koji se desio na prostoru Crne Gore, ali treba pomenuti da su Đukanović i njegova svita u tom periodu bili logistička baza za mnoge operacije koje su se dešavale i na prostoru BiH i da je njegova potreba da pere savjest kada mu ne ide na unutrašnjem i spoljnom planu tako što će satanizovati Srbe”, rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da je poruku da nisu dobrodošli u Republiku Srpsku svi oni koji su glasali za rezoluciju poslao jer Srpska “mora da uzvraća sa stvarima koje su moguće”.

    “Mi smo izazvani, mi ne preduzimamo nikavu akciju, to je reakcija na jedno sramno ponaše. Neki tamo koji sebe nazivaju libaralima stali su na stranu Đukanovićeve partije i manifestovali se nacionalno, kao što je taj Dritan /Abazović/, koji nema nikakave veze sa onim što predstavlja nego je skriveni nacionalista koji na ovaj način ima odnos prema srpskom narodu. Tu se ništa nije promijenilo ni kod nekih drugih kao što je predsjednik Skupštine /Aleksa Bečić/”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da su za njega neuporedive priče o Srebrenici, gdje se nije dogodio genocid, sa onim što se dogodilo Srbima u Jasenovcu i ostalim stratištima u Drugom svjetskom ratu, a gdje genocid nikada nije proglašen.

    “Sada imamo situaciju da oni koji su činili nad srpskim narodom sada pokušavaju da mu imputiraju upravo tu kategoriju i da nakon toga, naravno, satanizuju cijeli srpski narod. Za mene je neuporedivo upoređivati u bilo kojoj korelaciji Srebrenicu i Jasenovac, pogotovo imajući u vidu činjenicu da je međunarodna komisija, gdje su bili veoma eminentni stručnjaci, utvrdila da riječ genocid ne može ići ispred događaja u Srebrenici jer ne postoji nijedna kvalifakacija koja se traži”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da je u pozadini rezolucije koju je donio parlament u Podgorici sihronizovana akcija protiv Srba koja traje dugo i naglasio da je istorija Srba takva da je “ti narativi neće promijeniti”.

    “Oni koji su jedno vrijeme živjeli sa nama ili onima kojima smo mi davali slobodu u Prvom svjetskom ratu, naivno vjerujući da će oni to dijeliti sa nama, krajem prošlog vijeka su krenuli da se na najsramniji način obračunaju sa nama, satanizujući nas u pokušaju da nas optuže za priču o navodnom genocidu”, rekao je srpski član Predsjedništva BiH.

    Predsjednik Nezavisne međunarodne komisije koja je istraživala stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine Gideon Grajf izjavio je da se u Srebrenici nije dogodio genocid i taj termin treba da se izbriše iz istorije, te da u događajima u julu 1995. godine tamo nije bilo više od 3.714 žrtava Bošnjaka.

    Grajf je naveo da termin “genocid” podrazumijeva namjeru, a da u ovom slučaju nije postojala nikakva namjera i da u tome leži razlika.

    Izvještaj te komisije Vlada Srpske primila je k znanju 11. juna, da bi, uprkos tome, Skupština Crne Gore izglasala 17. juna Rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici.

  • U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    U EU parlamentu odbijeni svi amandmani hrvatskih zastupnika na Prijedlog izvještaja o BiH

    Danas je nastavljeno zasjedanje Evropskog parlamenta, na kojem su parlamentarci glasali o prihvatanju amandmana na Prijedlog izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, koji je ranije usvojio Komitet za vanjske poslove EU parlamenta.

    Svi amandmani na tekst Prijedloga rezolucije hrvatskih eurozastupnika su uvjerljivom većinom odbačeni. Ovo predstavlja veliki politički poraz za hrvatsku diplomatiju, jer nije spomenuta ni konstitutivnost niti “legitimno predstavljanje”.

    Saznajemo da se tokom jučerašnjeg dana vodila velika politička borba između bosanskohercegovačkih lobista i hrvatskih zastupnika u smislu prihvatanja ili odbijanja predloženih amandmana.

    Sinoć su hrvatski eurozastupnici žestoko napali prvobitnu verziju Izvještaja iz razloga što ne sadrži spominjanje konstitutivnosti i “legitimnog predstavljanja”. Kroz predložene amadmane Tonino Picula, Željana Zovko, Ruža Tomašić i Sunčana Glavak pokušali su nametnuti svoje viđenje reformi koje Bosna i Hercegovina treba provesti i tako zaštititi interese Republike Hrvatske.

    Izvještaj će danas, u formi rezolucije, u drugom glasanju prihvatiti ili odbaciti Evropski parlament.

  • Fajzerova vakcina efikasna protiv delta soja

    Fajzerova vakcina efikasna protiv delta soja

    Vakcina koju su napravili “Fajzer” i “Biontek” je veoma efikasna protiv delta varijante virusa korona, rekao je danas zvaničnik američke firme u Izraelu.

    Delta soj je prvi put otkriven u Indiji i postao je dominantna forma virusa korona u svijetu, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija.

    Alon Rapaport, medicinski direktor “Fajzera” u Izraelu, rekao je da je zaključak o efikasnosti protiv delte izveden na osnovu podataka koji se dobijaju u laboratorijskim istraživanjima i iz oblasti u kojima je ovaj soj virusa dominantan.

    On je dodao u izjavi Armijskom radiju da je efikasnost vakcine u ovom slučaju oko 90 odsto u sprečavanju kovida 19.

    Izrael, koji ima jednu od najviših stopa imunizacije u svijetu, najviše se oslanja na vakcinu “Fajzera” i “Bionteka”, ali zasada ne raspolaže sa dovoljno informacija o efikasnosti medikamenta protiv delta varijante, rekao je Šaron Alroj Prejs iz izraelskog Ministarstva zdravlja.

    Analiza Službe javnog zdravlja u Engleskoj pokazala je da je efikasnost “Fajzerove” i “Astra Zenekine” vakcine protiv delta soja preko 90 odsto u sprečavanju hospitalizacije.

  • Kristijan Šmit: Dejtonski mir sveta obaveza stabilnosti u Evropi

    Za mene i za Džoa Bajdena, američkog predsjednika, dejtonski mir je sveta obaveza za stabilnost u Evropi koji je on spomenuo na samitu u Briselu, rekao je Kristijan Šmit, predstavnik frakcije CSU u njemačkom Bundestagu i budući visoki predstavnik u BiH.

    “Dobro je da su se SAD vratile. Mi Evropljani ćemo dati naš doprinos bilo na Baltiku ili Balkanu ili bilo gdje drugdje u Evropi i u evropskom susjedstvu”, rekao je Šmit.

    On je u govoru povodom posljednjeg obraćanja Angele Merkel, njemačke kancelarke, zahvalio Merkelovoj na njenom angažovanju u BiH i na zapadnom Balkanu, te je zahvalio i SAD na pomoći u uspostavljanju Dejtonskog sporazuma.

    “Ni 500 km odavde žive ljudi u jednom predivnom dijelu Evrope koji sanjaju da budu dio Evrope, da žive u miru i da imaju šansu za bolji život. Ja ću 1. avgusta stuputi na dužnost visokog predstavnika u Sarajevu u BiH. Zahvaljujem kancelarki i Vladi Njemačke za pojačan interes i inicijative prema zapadnom Balkanu”, rekao je Šmit. Dodao je da je svjestan težine zadatka koji prihvata, ali da će u te svrhe koristiti pametne alate koji su mu stavljeni na raspolaganje kroz Dejtonski sporazum.

    “Želim dati odlučujući doprinos da u regionu ne izbiju nestabilnosti i zato su mi na raspolaganju izvršne ovlasti ove kancelarije koja je I dalje potrebna”, rekao je Šmit i dodao da je važna i politička prisutnost na ovoj poziciji, kako bi se na ovaj način zaštitio i teritorijalni integritet BiH, za koji je rekao da je kroz razne non pejpere proteklih mjeseci više puta dovođen u pitanje.

    Zločin u Srebrenici je nazvao monstruoznim genocidom, a spomenuo je da postoje i drugi zločini koji moraju ostati u kolektivnom sjećanju svih Evropljana kao upozorenje.

    “Ne samo zbog ovih užasnih iskustava, mi ne smijemo zaboraviti zapadni Balkan, taj ključni region Evrope, naš južni kampus raznolikosti. Naš pogled moramo usmjeriti ka tamo”, rekao je Šmit.

    Kao jedan od zadataka za dovođenje regiona u Evropu, Šmit je napomenuo da je potrebno izgraditi međustanice, kako članstvo u EU ne bi bilo utopija, već realnost.

  • Pet godina od referenduma: Brexit je stanje duha

    Pet godina od referenduma: Brexit je stanje duha

    Prije pet godina Velika Britanija je izglasala izlazak iz Evropske unije. Protivnici su bili užasnuti mogućim ekonomskim posljedicama. Međutim, zagovornicima Brexita ekonomija nije bila argument – ni tada, ni sada.

    Bilo je četiri ujutro, 24. juna 2016. Sunce je izlazilo nad Londonom. Najdžel Faraž, tadašnji lider Stranke za nezavisnost Ujedinjenog Kraljevstva izašao je pred svoje oduševljene pristalice: “Usudite se da sanjate kako sunce izlazi iznad nezavisnog Ujedinjenog Kraljevstva”. Rezultati referenduma bili su jednoznačni – Velika Britanija će poslije 43 godine napustiti Evropsku uniju, piše DW.

    “Borili smo se protiv multinacionalnih koncerna, protiv velikih banaka, protiv velike politike, protiv laži, korupcije i prevare”, rekao je Faraž. Možda je nekima bilo čudno što je Faraž svoj trijumf tumačio kao pobjedu malog čovjeka nad finansijskim moćnicima, ali je to očito imalo prođu.

    Ekonomija, čovječe? Ne, hvala.

    Kampanje protivnika i zagovornika Evropske unije bile su vrlo različite. Zagovornici britanskog ostajanja u Uniji su isključivo upozoravali na ekonomsku štetu koja bi nastala Brexitom, pozivajući se često na argumente međunarodnih organizacija kao što je Međunarodni monetarni fond. Čak je i tadašnji američki predsjednik Barak Obama dva mjeseca prije referenduma bio u Londonu da bi upozorio Britance: “Velika Britanija će čekati sasvim pozadi u redu”. To se odnosilo na izglede Velike Britanije da poslije Brexita potpiše trgovinski sporazum s Vašingtonom.

    Poplava ekonomskih vještačenja imala je suprotan efekat, zagovornici raskida s EU tvrdili su da su ljudima dozlogrdili takvi eksperti. Ti zagovornici Brexita skoro da nisu spominjali ekonomiju u svojim obraćanjima. Njihov politički strateg Dominik Kamings skovao je krilaticu “Take Back Control” – vrati kontrolu. To je djelovalo i moglo se odnositi na sve. Dok su pristalice opstanka braka s Briselom govorili o složenim ekonomskim posljedicama, pristalice Brexita govorile su o kontroli granica. Sajt zagovornika Brexita još uvijek je aktivan, on je pravi digitalni spomenik jednoj uspješnoj kampanji koja je ubijedila 17.410.742 Britanaca da glasaju za Brexit.

    Na toj stranici postojale su i spektakularne laži: “Ako izađemo iz EU uštedjećemo nedjeljno 350 miliona funti (450 miliona evra)”. Iako je suma bila potpuno proizvoljna, naišla je na dobar prijem glasača. U kampanji su se koristile rečenice “Mi ćemo ponovo uspostaviti kontrolu nad našim granicama”, ili “Možemo da kontrolišemo doseljavanje”.

    Upozoravalo se da bi Turska mogla postati član EU. Ustanovljena je snažna veza između zagovaranja Brexita i raspoloženja protiv doseljenika.

    Jedina ekonomska prednost koju su zagovornici Brexita mogli da navedu glasila je: “Bićemo slobodni da trgujemo sa cijelim svijetom”. Navodilo se da EU sprečava trgovinske sporazume s važnim britanskim partnerima kao što su Australija ili Novi Zeland, ili sa ekonomijama koje imaju snažan rast kao što su Indija, Kina ili Brazil. Nije se spominjala sudbina trgovine s EU, a i kada bi to bilo tema, zagovornici Brexita predstavljali su kao samorazumljivo to da će trgovina sa zemljama Unije biti nastavljena pod istim uslovima kao i prije izlaska iz nje. Nije ni spomenut scenario po kojem bi Velika Britanija mogla izaći iz EU i bez trgovinskog sporazuma – što se u više navrata skoro desilo, piše DW.

    Stvarnost još nije prepoznata
    Vrijeme koje je prošlo od referenduma do 31. decembra 2020. kada je stupio prelazni sporazum o Brexitu, bio je pun političkih preokreta i intriga. Tereza Mej, koja je na premijerskom mjestu bila od jula 2016. do jula 2019, pokušala je više puta da sprovede Brexit, ali da zadrži carinsku uniju sa EU. Za to nije dobila dovoljnu podršku.

    Dogovor Londona i Brisela o Brexitu koji se zvanično zove Trgovinski i kooperacioni sporazum sa Velikom Britanijom, stupio je na snagu januara 2021. Pandemija je otežala ekonomsku analizu, ali već postoje naznake za to da je Brexit temeljno promijenio položaj Velike Britanije. Prema navodima britanske vlade, od januara je trgovina sa EU opala za 23 odsto, a stručnjaci birmingenskog univerziteta izračunali su da je Brexit u posljednje četiri godine redukovao izvoz britanskih usluga u EU za 128 milijardi evra.

    London je do sada sklopio samo jedan sporazum koji nije imao dok je bio dio EU – s Australijom. EU je još uvijek najveći trgovinski partner Velike Britanije, a stabilna budućnost ekonomskih odnosa Brisela i Londona nije obezbijeđena. Protokol o granici sa Sjevernom Irskom i dalje je predmet ozbiljnih sporova.

    Stanje duha, a ne trgovine
    I pet godina kasnije izgleda da su ekonomska pitanja u vezi sa Brexitom nevažna. Ekonomisti će s vremenom doći do preciznije analize koliko je Brexit bio dobar ili loš za britansku ekonomiju. Ali šta god te analize pokazale, to neće imati većeg uticaja na one koji su glasali za Brexit. Ispitivanja javnog mnjenja koja su sprovedena maja ove godine pokazuju da zagovornika Brexita ima 45 odsto, a protivnika 44 odsto.

    Vladajuća Konzervativna partija koja u svojoj vladi ima odlučne zagovornike Brexita ostaje popularna. Izgleda da riječi poput suverenosti i kontrole još uvijek mogu da probude strast u glasačima, što se ne može reći za ekonomske pojmove kao što su eksport u Evropsku uniju. Jasno je da je Berexit za milione ljudi stanje duha, a ne trgovinski pojam, piše DW.

  • Nema preminulih od virusa korona u Srpskoj, šest novih slučajeva

    Nema preminulih od virusa korona u Srpskoj, šest novih slučajeva

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа izvršеnо је tеstirаnjе 221 lаbоrаtоriјskоg uzоrka, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd šеst оsоbа, podaci su Zavoda za javno zdravstvo RS.

    Rаdi sе о tri muškе i tri žеnskе оsоbе, оd kојih su čеtiri srеdnjе i dviје stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, dviје оsоbе su iz Istоčnоg Nоvоg Srајеvа i pо јеdnа iz Bаnjаlukе, Istоčnе Ilidžе, Kоtоr Vаrоšа i Priјеdоrа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе niје priјаvljеn niјеdаn smrtni slučај оd pоsljеdicа virusа kоrоnа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 64.340 slučајеva virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 3.778 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    Dо sаdа su sе оpоrаvilе 49.503 оsоbe, а tеstirаnо је ukupnо 283.718 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 71 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 32, а u оstаlim bоlnicаmа 39. Nа rеspirаtоru је osam оsоbа (7 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 1 u оstаlim bоlnicаmа).

    U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо je 697 оsоba, а nаdzоr је zаvršеn kоd 192.560 оsоbа.

  • Samo Abazović došao na sastanak kod Krivokapića

    Samo Abazović došao na sastanak kod Krivokapića

    Lideri partija parlamentarne većine u Crnoj Gori nisu se u srijedu pojavili na sastanku koji je ranije, u cilju postizanja dogovora i prevazilaženja aktuelne političke krize, predložio premijer Zdravko Krivokapić, piše podgorička Pobjeda.

    Sastanak, koji je trebalo da bude održan juče ujutro, otkazan je jer se pozivu premijera, kako saznaje Pobjeda, odazvao jedino lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović, koji je i potpredsjednik Vlade.

    Na sastanak nije došao ni lider Demokrata i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, jer je bio na službenom putu u Antaliji.

    Premijerov poziv u startu su odbili lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević jer oni, kako su ranije rekli, ne žele da pregovaraju sa Zdravkom Krivokapićem, prenosi RTCG.

    Iz DF je Pobjedi rečeno da je Krivokapić sasatanak zakazao kako bi, tvrde, “poremetio sastanak lidera parlamentarne većine na inicijativu SNP i Demos koji je treba da bude održan kasnije danas.

    Premijerov poziv odbili su i lideri Socijalističke narodne partije i Demosa Vladimir Joković i Midrag Lekić.

    Oni smatraju da prije razgovora s premijerom treba da se održi sastanak lidera parlamentarne većine koji su oni inicirali.

  • Kina se zahvalila Miloradu Dodiku, napala Ministarstvo vanjskih poslova BiH

    Kina se zahvalila Miloradu Dodiku, napala Ministarstvo vanjskih poslova BiH

    Ambasada Narodne Republike Kine u BiH zahvalna je predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na podršci koju je pružio ovoj zemlji u vezi s događajima u Misiji UN-a u Ženevi.

    U odgovoru na pitanja Glasa Srpske navodi se da su “s radošću pročitali saopćenje iz Dodikovog kabineta u vezi s pridruživanjem BiH zajedničkoj izjavi protiv Kine na 47. sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a”.

    “Zahvaljujemo se predsjedavajućem Dodiku te mnogim prijateljima iz BiH na dosljednom, objektivnom i pravednom stavu o pitanjima u vezi s Kinom i iskazanoj moralnoj podršci Kini. Pojedine zemlje na čelu sa SAD-om, Kanadom i Velikom Britanijom napadaju i kleveću Kinu pod krinkom ljudskih prava i grubo se miješaju u unutrašnje poslove Kine, zloupotrebljavajući platformu Vijeća za ljudska prava UN-a, šireći izmišljene i lažne informacije s ciljem da poremete razvoj Kine”, navedeno je u izjavi Kineske ambasade u BiH.

    Dodaje se da je nadležno ministarstvo BiH (Ministarstvo vanjskih poslova, op.a.) ovog puta supotpisalo ovu zajedničku izjavu, zatvarajući oči pred činjenicama.

    “Takav čin je nanio štetu prijateljskim odnosima između Kine i BiH, zbog čega smo ostali duboko uznemireni i zbunjeni. U ovom trenutku BiH treba obratiti više pažnje na svoja pitanja, umjesto miješanja u unutrašnja pitanja drugih zemalja”, navodi se, između ostalog, u odgovoru na pitanja.

    Upravo na ovoj sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a navodi se dalje, više od 90 zemalja je uputilo poziv za pravdu i progovorilo za Kinu, ističući da su poštovanje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta svih zemalja i neuplitanje u unutrašnje stvari suverenih država osnovne norme kojima se uređuju međunarodni odnosi.

    “Uvjereni smo ipak, da većina ljudi u BiH ima objektivno gledanje i konačno će uvidjeti stvarnu namjeru pojedinih zemalja koje se bave antikineskim aktivnostima, jer je vrijeme da se završi njihova farsa”, stoji u odgovoru.

    Zabrinutost zbog kršenja ljuskih prava

    Podsjetimo, ukupno 44 zemlje pozvale su Peking da dopusti pristup međunarodnih posmatrača u zapadnu pokrajinu Xinjiang, zbog zabrinutosti za sveobuhvatna kršenja ljudskih prava Ujgura, muslimanske etničke manjine.

    Visoka komesarka UN-a za ljudska prava Michelle Bachellet trebala bi dobiti neometani pristup pokrajini, kazala je kanadska ambasadorica pri UN-u Leslie Norton na sjednici Vijeća za ljudska prava UN-a u Ženevi u utorak, govoreći u ime 44 zemlje.

    “Izuzetno smo zabrinuti zbog stanja ljudskih prava u Autonomnoj ujgurskoj regiji Xinjiang”, rekla je Norton.

    Ujgursku manjinu vlasti su podvrgnule masovnom nadzoru i restrikcijama, rekla je dodavši da je arbitrarno zatvoreno više od milion ljudi, prema pouzdanim izvještajima. Norton je pozvala i na poštivanje ljudskih prava u Hong Kongu i Tibetu.

  • Ustavni sud BiH donio odluku: Bošnjački učenici u Konjević Polju su diskriminiran

    Ustavni sud BiH donio odluku: Bošnjački učenici u Konjević Polju su diskriminiran

    Danas je objavljena odluka Ustavnog suda BiH kojom je poništena presuda Vrhovnog suda RS-a, kojom se negiralo postojanje diskriminacije u pristupu obrazovanju za učenike iz bošnjačke povratničke zajednice u Konjević Polju.

    Odluka se posebno odnosi na obavezu utvrđivanja diskriminacije po pitanju prava na bosanski jezik – kao maternji jezik, a utvrđene su povrede Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    “Osnovni sud u Srebrenici je 20. oktobra 2017. godine usvojio i u cijelosti prihvatio tužbene zahtjeve apelanata – skupine roditelja đaka iz Područne škole Konjević Polje pri Osnovnoj školi “Petar Kočić” u Kravici, kojim je utvrđeno da je tužena strana (osnovna škola i Ministarstvo prosvjete i kulture RS) diskriminirala apelante na jezičkoj i etničkoj osnovi. Diskriminacija se ogledala u uskraćivanju prava na obrazovanje na maternjem bosanskom jeziku, uz pravo da svoj maternji jezik zovu bosanskikm jezikom, pravo da u procesu obrazovanja koriste nastavne udžbenike na bosanskom jeziku te koriste svoj maternji jezik u procesu obrazovanja u pisanoj i verbalnoj formi. Okružni sud u Bijeljini je uvažio žalbu tužene strane, prvostepenu presudu je preinačio tako što je tužbeni zahtjev u cijelosti odbio”, pojašnjava nam Edin Ikanović iz Foruma za saradnju i istraživanja, koji su pratili postupanje Ustavnog suda u ovom predmetu.
    Kako kaže, zatim predmet ide na Vrhovni sud RS-a, gdje je 30. oktobra 2018. godine prijedlog za reviziju odbijen kao neosnovan. Cijeli slučaj onda je otišao pred Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

    “Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ukinuo presude Vrhovnog suda Republike Srpske od 30. januara 2018. godine te se predmet vraća Vrhovnom sudu, koji je dužan po hitnom postupku donijeti novu odluku u skladu s navednim članovima Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima”, dodaje Ikanović.

    FSI je nedavno objavio publikaciju “Škola za sve”, u okviru koje je utvrđena 21 sporna tačka diskriminacije i isključivanja đaka nevećinskih zajednica u entitetu RS u važećem nastavnom planu i programu.

    “Borba roditelja iz povratničkih zajednica širom RS-a za priznavanje bosanskog jezika i veću uključenost i obrazovanje bez diskriminacije se ovom novom odlukom Ustavnog suda nastavlja, ovog puta, na korak bliže priznanju prava na naziv i korištenje bosanskog jezika”, zaključuje Ikanović.

  • Vučić: Izetbegovićeve izjave pokazuju nedostatak ideje za budućnost

    Vučić: Izetbegovićeve izjave pokazuju nedostatak ideje za budućnost

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića o tome da Srbija nema pravo na Kosovo “pokazuju ne samo nepragmatičan i nerealističan pristup, već i nedostatak ideje za budućnost”.

    Vučić je rekao da ga je zabrinula ta izjava, “koja govori o nepostojanju svijesti o realnosti”.

    “Zamislite sad, ne želim da budem zlonamjeran da mu odgovorim onako kako bih mogao da mu odgovorim, a pretpostavljate šta bi moj odgovor mogao da bude i kakva bi se kuka i motika digle i šta bi svijet mogao da kaže”, rekao je novinarima Vučić u Palati Srbije.

    Prema njegovim riječima, ono što govori Izetbegović “kazuje ne samo o nepragmatičnom i nerealističnom pristupu, već i o nedostatku ideje za budućnost i bilo čega što bi značilo odustajanje od svojih maksimalističkih zahtjeva i prihvatanje da postoje neki drugi koji drugačije misle”.

    “Zato sa pažnjom i sa poštovanjem uzimam ono što oni govore, gledam da šutim i da pokušam da zajedno sa mojim prijateljima iz Vlade Srbije i Narodne skupštine Srbije taj brod koji se zove Srbija usmjerimo ka mirnoj luci, bez sukoba sa komšijama i bez teških riječi”, rekao je Vučić.

    Povodom izjave ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da Srbija, da bi postala dio EU, mora prihvatiti neke temeljne vrijednosti, te da između ostalog prizna genocid u Srebrenici, Vučić je rekao da su svi uslovi Zagreba do sada bili politički, “a dolaze iz zemlje koja je stvorila Prebilovce, Jadovno i Jasenovac”.

    On je rekao da je “broj žrtava u Jasenovcu, čak i prema izvještaju Franje Tuđmana, višestruko veći nego u Srebrenici”, ali da se “Hrvati tim ne bave i to ne dovode u pitanje”.

    Vučić je rekao da je hrvatski ministar porijeklom iz mjesta kod Bugojna odakle su i Vučićevi preci i da “zna šta se dešavalo sa njegovim komšijama koji su se prezivali Vučići, Čavići, Stanići…”

    U osvrtu na rezoluciju Podgorice o Srebrenici, Vučić je rekao da tamošnje vlasti “neće uspjeti da stave žig sramote na čelo bilo kog Srbina, a pogotovo ne na cijeli narod”. On je poručio da će Srbija nastaviti da pomaže Srbe u Crnoj Gori, te da slijede razgovori sa predstavnicima lokalne samouprave u Nikšiću.