Milići, a u pojedinim dijelovima došlo je do prekida u snabdijevanju električnom energijom, dok su u prekidu i telefonske veze.
Neki dijelovi opštine su poplavljeni zbog čega je otežano i odvijanje saobraćaja.
Na putnom pravcu od Milića prema Zvorniku na cestu je palo drvo, pa je saobraćaj obustavljen, a ekipa milićkih vatrogasaca je na terenu.
Jaka kiša počela je padati u Milićima oko 15:30 sati.
Zastava Republike Srpske nije uklonjena iz Gradske uprave tokom posjete gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, niti je uklonjeno bilo kakvo drugo obilježje Republike Srpske, tvrde u odgovoru iz banjalučke Gradske uprave.
Odgovor koji je stao u samo ovu jednu rečenicu posljedica je rasprave koja se već povela u medijima i na društvenim mrežama.
Naime, pitanje zastave postalo je posebno interesantno kada su se pojavile fotografije sa ranijih događaja u Gradskoj upravi na kojima je u dijelu gdje se održavaju konferencija za štampu pored zastave Grada uvijek bila i zastava Repuiblike Srpske.
Takođe, tokom sastanka dva gradonačelnika na stolu su se nalazile zastavice dva grada bez drugih obilježja.
Na društvenim mrežama slučaj “Zastava” izazvao je brojne reakcije. Dok šef gradonačelnikovog Tima za komunikacije Tanja Vukomanović tvrdi da je priča lažna i da se samo širi mržnja i podižu nacionalne tenzije, dosta je komentara u kojima se kritički komentariše postavljenje zastave Sarajeva na mjestu gdje je do sada bila zastava Republike Srpske.
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković sutra će boraviti u službenoj posjeti Tuzli.
Planirano je da se sastane s gradonačelnikom Jasminom Imamovićem.
Cilj posjete je jačanje saradnje dva grada.
Posjeta Tuzli dolazi samo nekoliko dana nakon što je Stanivuković u Banjaluci ugostio gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić, piše Avaz.
Nakon propasti i odlaska u stečaj Banke Srpske, IRB RS zatražila je preuzimanje 46,4 miliona maraka kredita koje je plasirala preko ove banke. Nakon što uprava Banke Srpske to nije dozvolila IRB je podnijela tužbu sudu tražeći povrat novca, ali i reviziju Vrhovnom sudu kojom traže zabranu da Banka Srpske isplati dugovanja prema svojim povjeriocima.
Iz Banke Srpske tvrde da na ovaj način IRB opstruiše i odugovlači stečajni postupak ove banke – prenosi portal Capital.
Okružni privredni, a potom i Viši privredni sud u Banjaluci odbili su tužbu IRB-a, kojom traže od Banke Srpske u stečaju, preuzimanje 46,4 miliona maraka koje je IRB plasirao putem ove banke. Na taj način, Banka Srpske dobila je zeleno svjetlo u namjeri da isplati povjeriocima 25 miliona maraka putem prve djelimične diobe.
Sa tim se ne slažu u IRB-u. Oni su Vrhovnom sudu RS uputili mjeru obezbjeđenja kojom traže zabranu isplate tog novca. Istovremeno, uputili su i prigovor kojim traže da se odluka o diobi stavi van snage, jer, kako navode, nisu u potpunosti okončani sporovi koje oni vode sa bankom, saznaje portal CAPITAL. Iz Banke Srpske odgovaraju da sudske presude potvrđuju da je postupak okončan.
„U tom postupku donesena je i prvostepena i drugostepena presuda. Presuda je pravosnažna i izvršna i revizija koju su podnijeli fondovi ne odlaže izvršenje presude. Podnosioci ovog prigovora zaista opstruišu stečajni postupak i odugovlače ga koristeći sva moguća raspoloživa sredstva, a sud će reći da li su zakonita ili ne“ – navodi se, između ostalog, u odgovoru Banke Srpske, koji je u posjedu Capitala.
Iz Investiciono-razvojne banke RS kažu da ne opstruišu niti odugovlače stečajni postupak, te da je prigovor podnesen u cilju zaštite interesa banke.
„Podsjećamo da je Skupština povjerilaca donijela odluku (14.9.2017. godine) da povjerioci „ne mogu raspolagati sredstvima i donositi odluke o diobi sredstava po utvrđenim prioritetima isplatnih redova do okončanja sudskog postupka po izlučnim pravima“.
Sudski postupak po izlučnim pravima nije okončan. IRB RS koja upravlja Fondovima podnijela je i zakonom propisan vanredni pravni lijek – reviziju i tek donošenjem odluke revizionog suda može se smatrati da je sudski postupak okončan.“, pojašnjavaju iz IRB-a RS.
Logično je da IRB RS traži povrat novca koji je dao Banci Srpske, kaže poslanik SDS-a Milan Radović. On pojašnjava da su loši kreditni plasmani Banke Srpske doveli do toga da sredstva koja je ova banka dobila od IRB RS nisu naplaćeni ali ni vraćeni IRB-u.
„Ono što je propust tada bio o čemu se nije razmišljalo da banke mogu propasti, evo i ja tada kao direktor banke, jeste da taj portfolio koji je bio formiran iz kreditne linije IRB-a RS nije bio založen kod Investiciono-razvojne banke. To je kasnije uvedeno.“, dodaje Radović.
On ističe da se mora naći kompromisno rješenje, jer je loša poruka da IRB, ali i povjerioci izgube sredstva.
„Prioritet imaju povjerioci koji imaju mjenice banke, sa kojima je banka ušla u obavezu, pa onda oni koji su neosigurani, pa imamo one koji su akcionari banke sa dodatnim pravom na dividendu“, kaže poslanik SDS-a.
Ročište na kojem će biti razmotren prijedlog IRB-a za određivanje privremene mjere obezbjeđenja, zakazan je za 24. jun.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nedeljko Glamočak rekao je danas da poslanici ove političke partije neće prisustvovati glasanju o razmotrenim tačkama dnevnog reda, jer, kako tvrdi, onemogućen je rad opozicije u Skupštini.
“Onemogućen je rad Narodne skupštine Republike Srpske nakon izmjene Poslovnika o radu, ali i zbog ponašanja potpredsjednika ove institucije Denisa Šulića. Poslaniku Nebojši Vukanoviću je oduzeta riječ nakon što je rekao da Radio-televizija Republike Srpske stvara ambijent koji nije dobar, a u kontekstu posjete gradonačelnika Sarajeva Banjaluci”, rekao je Glamočak novinarima u Narodnoj skupštini.
Vukanović je rekao da se mora omogućiti da poslanici opozicije govore o temama značajnim za građane.
“Oduzeta mi je riječ i nedopustivo je da poslanik ne može da govori u Narodnoj skupštini”, kaže Vukanović.
Govoreći o Nacrtu zakona o porijeklu imovine narodna poslanica PDP Jelena Trivić, je rekla da po ovom nacrtu, ovo postaje zakon o legalizaciji nelegalno stečene imovine.
Apri tome, neki se mogu busati u prsa ‘Pa znate li koliko sam ja poreza platio’, a u realnosti je napravio krivično djelo. Ovo je mnogo manje nego da je predviđeno oduzimanje nelegalno stečene imovine. Jedino na taj način bismo došli do željenih efekata ovog zakona – rekla je Jelena Trivić.
Ona kaže da je još 2005. godine formirana Komisija za ispitivanje porijekla imovine, ali da je nova vlast 2006. godine rasformirala.
Sve ove godine nije bilo političke volje da se te stvari pokrenu. Ovaj zakon je zaista potreban, ali i u smislu poruke da su funkcioneri spremni da ovo primjenjuju sami na sebe. A ako se to ne desi, to će biti veliko razočarenje, a tako će i biti ukoliko ostane ovakav kakav je napisan – neprecizno, nejasno i bez tretiranja pojedinih stvari vrlo konkretno- kaže Trivićeva.
Trivićeva ističe da je Poreska uprava i bez ovog zakona mogla da upoređuje prihode i imovinu, mogla da postupa i po drugim zakonima koji postoje, a u Krivičnom zakonu postoji institut oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom.
– Ono što je ključno, a nedostaje ovom zakonu, jeste tretiranje učesnika u korupciji, a koji su vezani za vlast i tretiranje djelovanja političkih partija. Naravno da zakon sve treba tretirati jednako, ali nisu svi u podjednakoj “šansi” da vrše koruptivne radnje. Naravno da su u tome favorizovani nosioci vlasti i strukture političkih partija, te se to moralo posebno tretirati u zakonu – kaže Trivićeva i dodala da po ovom nacrtu, ispada da je “zakon za narod, a nije za funkcionere, umjesto da bude obrnuto”.
remijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas u Briselu da njegova zemlja nije usvojila zakon protiv LGBT populacije, već da je u pitanju zakon o djeci i njihovim roditeljima.
Dolazeći na samit EU, on je poručio svima da prvo pročitaju zakon, a onda da ga kritikuju.
“Ja sam bio borac za slobodu u komunističkom režimu gdje je homoseksualnost bila kažnjiva. Ja sam se borio za njihova prava i slobodu i branio prava homosekualnih osoba. Ovaj zakon nije o tome, već o pravima djece i roditelja”, rekao je Orban.
Premijer Mađarske je objasnio da nedavno usvojeni mađarski zakon, koji je izazvao mnoge kritike u EU, za cilj ima da da pravo roditeljima da odlučuju kako će njihova djeca da se obrazuju kada je riječ o seksualnom obrazovanju.
Orban je poručio da ovaj zakon nije na dnevnom redu dvodnevnog samita EU u Briselu, ali i dodao da je spremana da sa svima “koji poštuju Mađarsku” razgovara o ovom zakonu, ukljućujući i predsjednicu Evropske komisije, Ursulu fon der Lajen.
NATO odbija da ima vojne kontakte sa Moskvom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
“NATO ne želi da ima bilo kakve kontakte između oružanih snaga”, poručio je Lavrov tokom Devete konferencije o međunarodnoj bezbjednosti u Moskvi.
On je skrenuo pažnju na nedavni samit NATO-a i napomenuo da konstantni postupci Alijanse sa ciljem zauzdavanja Rusije vode ka eskalaciji vojnih i političkih tenzija u Evropi.
“Alijansa je potvrdila da nije sposobna da ide dalje od stvarnosti koju je izmislila. Stratezi NATO-a ponovo predviđaju navodne agresivne postupke Rusije”, rekao je Lavrov.
Šef ruske diplomatije naglasio je da je Rusija i dalje otvorena za iskren i profesionalan dijalog, javio je TASS.
Prema njegovim riječima, konstruktivni prijedlozi Moskve za smanjenje vojne prijetnje duž cijele linije kontakta između Rusije i zemalja Alijanse važe već dvije godine.
“Baš je demokratski savez”, prokomentarisao je Lavrov.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je u Narodnoj skupštini da je Srpskoj potreban zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, ali da nije siguran da će na ovom planu biti postignuti adekvatni rezultati ukoliko ne bude odgovarajuće saradnje sudova i tužilaštava.
Podsjećajući da je Srpska i do sada imala zakonsku regulativu koja obrađuje ovakvu tematiku, Višković je pozvao tužilaštva i sudove da zaista rade svoj posao u skladu sa svojim nadležnostima.
“Što se mene tiče, nikada neću štititi bilo koga i ne pada mi to na pamet! Ali, dok ne bude te saradnje mi možemo donositi zakone… Ipak, na potezu su neki drugi ljudi da sprovedu ta rješenja”, rekao je Višković, osvrćući se na raspravu u Skupštini o Nacrtu zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, čiji je predlagač Klub poslanika SNSD-a.
Ministarstvo odbrane reagovalo je nakon tvrdnji bugrskog novinara Grigora Lilova da je Srbija oborila bugarski avion MiG-29, 9. juna.
MiG-29 se srušio 9. juna tokom zajedničkih vojnih vježbi sa Srbijom u Crnom moru, a pilot je poginuo. Uzrok pada i dalje nije utvrđen.
“Vojne vježbe srpske vojske u Bugarskoj, na poligonu nedaleko od grada Šabla, i vjerovatnoća da je naš MiG mogla da obori raketa S-125 Neva koju su lansirali Srbi trebalo je da bude tema žustre političke diskusije, posebno uoči parlamentarnih izbora. Ali, takve diskusije nije bilo. Sve stranke, mediji, komentatori ćute”, napisao je on na Fejsbuku.
Nakon njegovih optužbi na račun Srbije, reagovalo je Ministarstvo odbrane saopštenjem da su te tvrdnje netačne i zlonamerne.
“Povodom netačnih i zlonamernih tvrdnji i nagađanja koje je izneo bugarski novinar i pisac Grigor Lilov a koje su preneli pojedini mediji Ministarstvo odbrane obaveštava javnost da pripadnici Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane Vojske Srbije na dan pada Bugarskog aviona MiG-29 nisu izvodili dejstva raketnim jedinicama PVO, kao ni dejstva avijacije na poligonu ‘Šabla’ niti se na bilo koji način mogu dovesti u vezu sa padom Bugarskog vojnog aviona MiG-29”, navedeno je u saopštenju.
Ministarstvo još dodaje i da su pripadnici Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane od dolaska na poligon “Šabla” svoje aktivnosti realizovali su u skladu sa prethodno definisanim planovima koji su usaglašeni i odobreni od strane predstavnika oružanih snaga Republike Bugarske i Vojske Srbije, prenosi B92.