U centru Zagreba, u Ulici Andrije Hebranga, 25-godišnji francuski državljanin je pao s krova zgrade.
Francuz je pao s visine od oko 15 metara, a zagrebačka policija javlja da je vjerovatno bio pod uticajem alkohola, te da je hodao po limenom krovu, na koji je izašao iz apartmana kako bi zapalio cigaretu.
Ljekarska pomoć 25-godišnjaku pružena je u KB Sestre milosrdnice gdje je utvrđeno da je teško povrijeđen.
Jedna osoba je uhapšena pošto je danas upala u filijalu Sberbanke u sibirskom gradu Tjumenu, u Rusiji, i uzela tri osobe za taoce.
Prema navodima zvaničnika, oko 50 ljudi je tada evakuisano iz stambene zgrade u čijem prizemlju se nalazi Sberbanka.
Kako mediji prenose, osumnjičeni je tvrdio da ima “opasan objekat kod sebe” i tražio je novac.
Na licu mjesta su bili policija, specijalne jedinice, pregovarači, kao i ekipe Hitne pomoći.
“Prema preliminarnim informacijama, petospratna zgrada Sberbank banke je bila pod opsadom. Troje radnika su uzeti kao taoci”, kazao je ranije portparol nadležnih službi.
Na području Bosne i Hercegovine sve više fali profesionalnih vozača, a pogotovo onih koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija u cisternama, potvrdili su nam prevoznici.
Po forumima i oglasima za zapošljavanje širom BiH sve više se traže vozači sa iskustvom koji prevoze cisterne tečnih i opasnih materija, a prema podacima prevoznika, veliki broj njih je posljednjih godina najviše zbog većih plata otišao raditi u zemlje Evropske unije.
Naći vozača cisterne u BiH postao je tako veliki problem, a s tim se bore i neke razvijenije zemlje u svijetu.
Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, kazao je za “Nezavisne” da je u Bosni i Hercegovini stanje, što se tiče vozača, katastrofalno, te da ovog kadra najviše fali.
“Između ostalih, fali veliki broj vozača koji imaju ADR licencu, odnosno koji su položili ispit za prevoz tečnih i opasnih materija i prevoze cisterne. Oni su plaćeniji od vozača kamiona”, naveo je Grbić.
Prema njegovim riječima, najveći razlog što fali ovog tipa vozača u Bosni i Hercegovini jesu veće plate u zemljama Evropske unije, te vozači odlaze za boljim materijalnim uslovima.
“Tamo zarađuju od 3.000 do 4.000 evra, a ovdje im je mjesečna plata bila od 1.500 do 2.000 KM”, rekao je Grbić.
On je istakao da je od 2019. godine do sada BiH napustilo više od 5.000 profesionalnih vozača.
“Ne znam da li postoji ijedna firma u državi u kojoj ne fali makar jedan vozač, a nekima fali i njih 50. Veće plate i sigurnost su jedini i osnovni razlog napuštanja Bosne i Hercegovine i odlaska u Evropsku uniju. Mi već godinama apelujemo na sve institucije da se nešto mora uraditi po ovom pitanju, ali nema nikakvog pomaka”, naglasio je Grbić.
Ono što je takođe jedan od problema, prema Grbićevom mišljenju, jeste i to da cijena prevoza u BiH nema isplativost.
“I tu naplatu mi čekamo od tri mjeseca do godinu dana, a nekada ne uspijemo ni naplatiti. E, tu je veliki problem jer na taj način nismo konkurentni sa Evropskom unijom i ne možemo povećati plate našim vozačima”, objašnjava Grbić.
Jedan vozač cisterne iz Modriče koji je prije nekoliko godina otišao raditi u Sloveniju da prevozi tečne i opasne materije kazao je da se najviše odlučio za odlazak zbog skoro troduplo veće zarade.
“Godinama sam ovo radio u Bosni i Hercegovini, a ipak je ovo rizičan i veoma odgovoran posao. Nisam bio zadovoljan primanjima, pa sam se odlučio na odlazak kako bih obezbijedio lakšu egzistenciju za svoju porodicu”, naglasio je ovaj vozač.
Iz Agencije za posredovanje pri zapošljavanju Mojposao.ba istakli su ranije da je velika potražnja za profesionalnim vozačima za teritoriju Bosne i Hercegovine.
“U odnosu na isti period prošle godine za sedam odsto je više oglašavanja iz ove skupine. U sličnom rangu je i potražnja za vozačima autobusa na području cijele države”, kazali su ranije u ovoj agenciji.
Broj novih slučajeva koronavirusa u Grčkoj naglo raste, a zarazniji delta soj širi se velikom brzinom naročito među mladima.
Kako prenose grčki mediji, samo na jednoj zabavi u poznatom bič baru u Atini, zaraženo je stotinak mladih, prenose grčki mediji.
Zbog toga su najavljene nove restrikcije. Od sutra svi kafići, restorani, barovi i klubovi moći će da rade samo ako imaju obezbijeđena mjesta za sjedenje.
U posljednja 24 sata registrovano je 1.797 novozaraženih, od kojih više od 1.000 u širem regionu Atike, a preminulo je osam pacijenata. Na respiratoru je 168 pacijenata.
Zamjenik ministra civilne zaštite Nikos Hardijas upozorio je da je u posljednih 10 dana prosječna starost novozaraženih 27 godina i da se 32 odsto njih najvjerovatnije zarazilo na skupovima na otvorenom.
“Zarazniji Delta soj možda je postao dominantan i širi se Grčkom”, rekao je on i pozvao građane da se vakcinišu.
Kako je dodao, zabilježen je veliki skok u broju slučajeva koji su se od 28. juna skoro utrostručili.
“Vakcinišite se odmah. Posebno mlađa generacija treba da zaštiti svoje roditelje i druge starije”, rekao je on za grčku nacionalnu televiziju ERT.
Najavom da će naložiti uklanjanje murala posvećenih generalu Ratku Mladiću u opštinama i gradovima u Srpskoj, odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko se ponovo miješa tamo gdje mu nije mjesto i dodatno produbljuje podjele u društvu.
Ovim riječima su reagovali prvi ljudi lokalnih zajednica u kojima postoje murali sa likom generala Mladića, a poslije najave Valentina Incka da će “stati u kraj veličanju ratnih zločinaca” i da će obići sve lokacije u kojima postoje takvi murali.
Incko je rekao da je namjeravao, nakon izricanja pravosnažne presude, poslati pismo opštinskim načelnicima sa zahtjevom da se naloži uklanjanje “provokativnih murala”. Dodao je da je otišao ovih dana u Foču, gdje je namjeravao da razgovara s mladim načelnikom nakon što lično provjeri kako zaista izgleda mural posvećen Mladiću.
“No, nakon šoka, grča i nevjerice, koje sam osjetio u ovom gradiću s puno velikih murala s likovima velikih ratnih zločinaca, shvatio sam da je nužno poslati SOS širom civilizovanog svijeta umjesto da molim i prizivam načelničku razboritost, kako u Foči, tako i u Kalinoviku, Nevesinju i drugdje”, rekao je Incko.
Načelnik Gacka Ognjen Milinković kaže da ga je zatekla ovakva izjava odlazećeg visokog predstavnika koji, prema njegovom mišljenju, ovakvim izjavama samo izaziva nove podjele.
“Ja sam na poziciji načelnika od decembra i nije bilo nijedne žalbe na mural, a koliko sam upoznat, nije ih bilo ni ranije. Ja kao načelnik imam dobar odnos i s Bošnjacima u Gacku i nikad niko nije tražio da se mural ukloni”, rekao je Milinković.
On dodaje da se Incko, ponovo, protivpravno miješa tamo gdje mu nije mjesto i da svojim djelovanjem samo koči dalji napredak i pomirenje.
“Naša administracija radi sve što je u našoj moći da popravimo ekonomsku situaciju u Gacku, da našu opštinu učinimo boljim mjestom za život, a onda čujemo ovako nešto. Incku bi bilo bolje da je iskoristio svoju poziciju da dovede nekog investitora iz svoje zemlje i tako na konkretan način pomogne da građani imaju bolji život i ostaju ovdje”, kategoričan je Milinković.
Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić u izjavi za “Glas”, ističe da neće odgovoriti na pismo odlazećeg visokog predstavnika, ukoliko ga Incko pošalje gradskoj administraciji.
“To nije u našoj nadležnosti. Postoji jedan mural na privatnom objektu i mi nemamo nadležnost da ga uklonimo. Tako da, sve i da dobijemo takvo pismo, mi nismo u mogućnosti da reagujemo”, rekao je kratko Adžić.
Načelnik Nevesinja Milenko Avdalović istakao je da će o konkretnim potezima razmišljati tek ukoliko dobije takvo pismo.
“Ne bih sada ništa da komentarišem, jer još nije bilo nikakvih konkretnih poteza od strane Incka i ne želim sada o tome da razmišljam”, kratko je prokomentarisao Avdalović.
Načelnik Foče Milan Vukadinović nije odgovarao na pozive lista.
Sjeverna Koreja ove se godine suočava s nedostatkom hrane od oko 860.000 tona, prognozira Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujeinjenih naroda (FAO), upozoravajući da bi zemlja mogla doživjeti teško razdoblje već sljedećeg mjeseca.
Osiromašena zemlja, koja je pod više međunarodnih sankcija zbog svog nuklearnog oružja i balističkih raketa, već se dugo bori da prehrani stanovništvo, trpeći hronični nedostatak hrane.
Prošle godine pandemija koronavirusa i niz ljetnih oluja i poplava stvorili su još veći pritisak na ekonomiju koje je u padu, a Pjongjang je prošlog mjeseca priznao da se bori s “trenutnom krizom hrane”.
Predviđa se da će Sjeverna Koreja ove godine proizvesti “gotovo prosječni nivo” od 5,6 miliona tona žita, navodi se u izvještaju FAO-a.
To je oko 1,1 milion tona manje od količine potrebne za prehranu cijelog stanovništva, a s komercijalnim uvozom službeno planiranim na 205.000 tona Sjeverna Koreja će se vjerojatno suočiti s nedostatkom hrane od oko 860.000 tona, prenosi AFP.
“Ako se ovaj jaz adekvatno ne pokrije komercijalnim uvozom i / ili pomoći u hrani, domaćinstva bi mogla doživjeti teško razdoblje od augusta do oktobra”, navodi FAO.
Pjongjang je zatvorio svoje granice u januaru prošle godine kako bi se zaštitio od pandemije, a kao rezultat toga trgovina s Pekingom – njegovom ekonomskim žilom – usporila je do minimuma dok su svi međunarodni radnici humanitarne pomoći napustili zemlju.
Niz tajfuna prošlog ljeta pokrenuo je poplave koje su uništile hiljade domova i poplavile poljoprivredno zemljište.
Sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un nedavno je rekao kako je situacija s hranom “napeta” upozoravajući ljude da se pripreme za “najgoru situaciju ikad”.
Sjeverna Koreja je devedesetih godina, nakon raspada Sovjetskog Saveza koji joj je bio ključna podrška, imala nestašicu hrane i stotine hiljada ljudi je umrlo od gladi.
Preduzeća i vlade širom svijeta trude se da shvate još jedan veliki ransomware napad koji se desio tokom vikenda, a koji bi potencijalno mogao koštati desetine miliona dolara i pogoditi više od 1.000 drugih kompanija.
Hakeri su pogodili niz IT kompanija za upravljanje i kompromitovali njihove korporativne klijente ciljajući ključnog dobavljača softvera koji se zove Kaseya. U ponedjeljak su napadači zatražili uplatu bitcoina u iznosu od 70 miliona dolara u zamjenu za alat za dešifrovanje koji bi mogao pomoći žrtvama da se oporave od napada.
Kaseya je najnovija žrtva ransomwarea u nizu napada koji su pogodili i glavnog dobavljača goriva Colonial Pipeline i prerađivača mesa JBS Foods, što je izazvalo zabrinutost istraživača, korporativnih čelnika i američkih zvaničnika zbog cyber rizika za fizičku i digitalnu infrastrukturu.
S obzirom na to da se napad dogodio neposredno prije prazničnog vikenda, puni obim štete možda neće biti poznat do kraja ove sedmice.
Kaseya nudi tehnologiju koja pomaže drugim kompanijama da upravljaju svojom informacionom tehnologijom, u osnovi, digitalnom okosnicom njihovog poslovanja. U mnogim slučajevima Kaseya prodaje svoju tehnologiju nezavisnim dobavljačima usluga, koji upravljaju informatičkim tehnologijama za druge kompanije, često male i srednje kompanije. Ukratko, ciljajući Kaseyin softver, napadači su imali lakši pristup nizu mreža različitih kompanija.
Stručnjaci su rekli da je napad pogodio najmanje desetak firmi za IT podršku koje se oslanjaju na Kaseyin alat za daljinsko upravljanje. Incident ne pogađa samo kupce Kaseyinog IT upravljanja, već i korporativne klijente onih kompanija koje su im prenijele IT upravljanje.
Iz Kaseye su kazali da je napadom direktno kompromitirano oko 50 njihovih kupaca koji koriste lokalnu verziju VSA-e, te da je ugroženo čak 1.500 preduzeća širom svijeta. To uključuje stomatološke ordinacije, male računovodstvene kancelarije i lokalne restorane.
REvil je kriminalno-hakerska banda čiji je malware stajao iza napada Kaseya, rekli su cyber istraživači. Ova grupa, za koju se vjeruje da djeluje izvan istočne Evrope ili Rusije, jedan je od najzloglasnijih pružatelja usluga “ransomwarea kao usluge”, što znači da drugima nudi alate za izvođenje ransomware napada i smanjuje dobit . Također izvršava neke vlastite napade.
“Stručnjaci prate REvil otkako se pojavio 2019. godine i brzo je postao svojevrsni mozak operacija u hakerskom prostoru. Smatra se da su nekoliko hakerskih grupa, uključujući bandu DarkSide koja je u maju izvela napad na kolonijalni cjevovod, stvorili ljudi koji su prvobitno radili za REvil”, rekao je Jon DiMaggio, glavni sigurnosni strateg u kompaniji za kibernetsku sigurnost Analyst1 koji prati grupe ransomware.
Vjeruje se da REvil djeluje izvan istočne Evrope ili Rusije jer njegovi predstavnici komuniciraju putem interneta na ruskom jeziku, a njegovi napadi su uglavnom osmišljeni kako bi izbjegli ruske uređaje, kažu stručnjaci. Američki zvaničnici pozvali su Rusiju da poduzme mjere za krivično gonjenje cyber kriminalnih grupa koje djeluju u toj zemlji.
REvil je također stajao iza nekoliko nedavnih ransomware napada visokog profila – pogodio je JBS Foods prošlog mjeseca, dobavljača Apple-a (AAPL) Quanta Computer u aprilu i proizvođača elektronike Acer u martu.
Bijela kuća pozvala je kompanije koje vjeruju da je napadom ugrožen njihov sistem da ga odmah prijave Centru za žalbe na internetskom kriminalu.
“Od petka, vlada Sjedinjenih Država radi na međuagencijskim poslovima na procjeni incidenta s ransomwareom Kaseya i pomaganju u odgovoru. Savezni biro za istrage (FBI) i Agencija za kibernetsku sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA) rade s Kaseyom i koordiniraju se u provođenju terena za pogođene žrtve”, rekla je Anne Neuberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost za cyber i nove tehnologije.
Predsjednik Joe Biden također je rekao da bi, dok službenici još istražuju izvor napada, Sjedinjene Države mogle uzvratiti ukoliko je umiješana ruska vlada.
“Ako je u napad na bilo koji način uključena Rusija, onda sam rekao Putinu da ćemo odgovoriti. Prvobitno se mislilo da to nije ruska vlada, ali još nismo sigurni”, rekao je Biden.
Iran je započeo proizvodnju obogaćenog urana, što bi moglo pomoći u proizvodnji nuklearnog oružja, saopćili su iz UN-ove agencije za nuklearni nadzor.
Teheran je o ovom koraku obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) i naveo da je cilj razviti gorivo za istraživački reaktor.
Britanski, francuski i njemački zvaničnici rekli su da bi ovaj potez mogao ugroziti pregovore o “oživljavanju” napuštenog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Pomenuti sporazum, čiji je zvanični naziv Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), je nametnuo ograničenja iranskom nuklearnom programu kako bi im se otežalo razvijanje nuklearnog oružja.
Zauzvrat, Sjedinjene Američke Države i Evropa složile su se da će ukinuti postojeće ekonomske sankcije. Bivši predsjednik Donald Trump 2018. godine je povukao SAD iz dogovora i obnovio sankcije protiv Irana, nakon čega je Teheran počeo kršiti mnoga svoja ograničenja. Trenutni predsjednik Joe Biden je nastavio sa Trumpovom praksom.
Trenutno zvaničnici iz SAD-a i Evrope u Beču vode pregovore kako bi pokušali uspostaviti sporazum. Započeti su u aprilu, odgođeni su 20. juna, a novi datum pregovaranja nije najavljen.
Novoizabrani iranski predsjednik Ibrahim Raisi želi da SAD ukinu sankcije njegovoj zemlji u zamjenu za poštivanje sporazuma.
Zvaničnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke izjavili su da su “ozbiljno zabrinuti” zbog odluke Irana o proizvodnji obogaćenog urana. Također su pozvali Iran da se vrati pregovorima u austrijskoj prijestolnici.
Odjeljenje za prostorno uređenje obavještava javnost da je na sjednici Skupštine grada Banje Luke, održanoj 30. i 31. marta, 5. i 6. aprila 2021. godine, donesena Odluka o izmjeni dijela Regulacionog plana za prostor između Široke rijeke i Motela „Internacional“ u Banjaluci (“Sl. gl. Grada Banjaluka“ br. 16/21).
Izmjenom Plana će biti obuhvaćen prostor koji se nalazi na području između Široke rijeke i motela „Internacional“, a odnosi se na k.č. br. 121/1, 121/2, 121/3 i 121/4, k.o. Budžak (n.p.), u ukupnoj površini od 2,84 hektara i grafički je prikazan na karti koja će biti izložena u prostorijama Gradske uprave i prostorijama Mjesne zajednice Lazarevo 2, petnaest dana od dana objavljivanja.
Takođe, na sjednici Gradske skupštine održanoj, 26. i 27. maja , te 1, 2. i 7. juna 2021. godine donesena je Odluka o izmjeni dijela Regulacionog plana za prostor Regionalnog centra u Banjaluci (“Sl. gl. Grada Banjaluka“ br. 26/21).
Izmjenom Plana će biti obuhvaćen prostor koji se nalazi između magistralnog puta Banjaluka – Prijedor i ulica Milutina Milankovića i Branka Grbčića, u ukupnoj površini od 2,49 hektara i grafički je prikazan na karti koja će biti izložena u prostorijama Gradske uprave i prostorijama Mjesne zajednice Lazarevo 2, petnaest dana od dana objavljivanja.
Obuhvati oba plana objavljeni su i na zvaničnoj internet stranici Grada: www.banjaluka.rs.ba.
Pozivaju se zainteresovana lica, vlasnici nekretnina, korisnici prostora i učesnici u njegovoj izgradnji i uređivanju da dostave svoje prijedloge i sugestije za određena planska rješenja na zemljištu ili objektima, odnosno objektu u njihovom vlasništvu.
Prijedlozi i sugestije mogu se dostaviti Gradskoj upravi Grada Banje Luke– Odjeljenju za prostorno uređenje u formi dopisa do 21. jula 2021. godine
Akcija suzbijanja komaraca na području Banjaluka biće obavljena sutra i u četvrtak, 8. jula, najavljeno je iz preduzeća “Eko-bel”, sa kojim Gradska uprava ima zaključen ugovor za vršenje ove usluge.
Zaprašivanje komaraca će sutra biti sprovedeno u večernjem terminu, od 20.00 do 23.00 časa, a u četvrtak, 8. jula, u ranom jutarnjem terminu – od 5.00 do 6.30 časova.
Akcijom suzbijanja komaraca biće obuhvaćen centar Banjaluke, tvrđava Kastel, Park Mladen Stojanović, šetalište od Zelenog mosta do Rebrovačkog mosta, studentski Kampus i naselja Nova Varoš, Rosulje, Starčevica, Obilićevo, Borik, Kočićev vijenac, Srpske Toplice, Šibovi, Lauš, Petrićevac i Paprikovac.
Iz “Eko-bela” su naveli da će akcijom suzbijanja komaraca biti obuhvaćena i naselja Lazarevo, Kumsale, Derviši, Zalužani, Rakovačke bare, Šargovac, Drakulić, Ramići, Debeljaci, Zeleni vir, Vrbanja, Ada, Medeno polje, Dragočaj, Kuljani, Barlovci, Priječani, Delibašino Selo, Mađir i Česma.
Nadležni upozoravaju pčelare da za vrijeme suzbijanja komaraca preduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu pčela, koje se sastoje u natkrivanju pčelinjih društava kartonima ili nekim drugim priručnim sredstvima.
Iz “Eko bela” navode da će u slučaju loših vremenskih uslova, građani biti na vrijeme obaviješteni o naknadnom terminu akcije.