VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uskoro stiže u Prištinu: Amerika ima novog ambasadora koga je odlikovao Tači

    Uskoro stiže u Prištinu: Amerika ima novog ambasadora koga je odlikovao Tači

    Dugogodišnji ambasador SAD u Prištini Filip Kosnet odlazi, a na njegovo mjesto stiže zamjena za koju može da se kaže i da je “specijalac” za Zapadni Balkan, ali i region jugoistočne Evrope.

    Njegovo ime je Džefri M. Hovenier, imenovao ga je prije nekoliko dana predsjednik SAD Džozef Bajden, i on će uskoro stupiti na dužnost, prenosi Blic.

    Na Kosnetovo mjesto stiže karijerni diplomata, a u Prištinu dolazi takoreći iz “komšiluka” – Turske, gdje je trenutno zamjenik šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država.

    Tu je stigao iz Njemačke, iz Berlina, gdje je bio v.d. zamjenika šefa misije i ministar savjetnik za politička pitanja.

    Ukratko, Evropa i dešavanja u njoj mu nisu strana.

    Pomogao otvaranje ambasade u Beogradu
    Međutim, ono što mu je vrlo blisko jesu i ovdašnji prostori, jer gotovo da nema zemlje na Zapadnom Balkanu u čija dešavanja nije bio uključen bar na neki način.

    U njegovoj zvaničnoj biografiji navodi se da je, između ostalog, da je službovao i u američkoj misiji u Hrvatskoj, dok se o njemu može pročitati i da je svojevremeno bio odgovoran za Balkan, tačnije bio je glavni američki pregovarač kada je riječ o paketu ministarskih dokumenata OEBS-a iz Bukurešta 2001. godine i Sporazumu o stabilnosti prema dejtonskom članu V.

    Viber
    Njegovo ime je Džefri M. Hovenier, imenovao ga je prije nekoliko dana predsjednik SAD Džozef Bajden, i on će uskoro stupiti na dužnost, prenosi Blic.

    Na Kosnetovo mjesto stiže karijerni diplomata, a u Prištinu dolazi takoreći iz “komšiluka” – Turske, gdje je trenutno zamjenik šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država.

    Tu je stigao iz Njemačke, iz Berlina, gdje je bio v.d. zamjenika šefa misije i ministar savjetnik za politička pitanja.

    Ukratko, Evropa i dešavanja u njoj mu nisu strana.

    Pomogao otvaranje ambasade u Beogradu
    Međutim, ono što mu je vrlo blisko jesu i ovdašnji prostori, jer gotovo da nema zemlje na Zapadnom Balkanu u čija dešavanja nije bio uključen bar na neki način.

    U njegovoj zvaničnoj biografiji navodi se da je, između ostalog, da je službovao i u američkoj misiji u Hrvatskoj, dok se o njemu može pročitati i da je svojevremeno bio odgovoran za Balkan, tačnije bio je glavni američki pregovarač kada je riječ o paketu ministarskih dokumenata OEBS-a iz Bukurešta 2001. godine i Sporazumu o stabilnosti prema dejtonskom članu V.

    Takođe, predstavljao je SAD u OEBS-u, tačnije u Forum o bezbjednosnoj saradnji.

    Kumovao je (pomogao), može se pročitati, ponovnom otvaranju Ambasade u Beogradu u decembru 2000. nakon ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između SAD i SRJ, a kasnije je bio i na čelu privremene kancelarije ambasade SAD u južnoj Srbiji, čiji je posao bio da nadgleda albansku pobunu u takozvanoj preševskoj dolini. Dakle, Srbija mu nije nepoznanica, naprotiv.

    Poslije Srbije, Crna Gora
    Nakon toga, odlazi u komšiluk, pa je od februara do aprila 2002. godine bio na čelu kancelarije ambasade u Podgorici tokom pregovora EU o rješavanju pitanja crnogoske nezavisnosti.

    Ni južna srpska pokrajina mu nije strana, jer je i tamo bio angažovan kao član osoblja specijalnog izaslanika UN za status Kosova.

    Tačijevo odlikovanje
    Kada se pojavila informacija o njegovom imenovanju, prištinski mediji su ovih dana izvjestili da ga je 2018. godine tadašnji predsjednik privremenih prištinskih institucija Hašim Tači odlikovao povodom desete godišnjice samoproglašenja nezavisnosti Kosova.

    U zvaničnoj biografiji piše da je Hovenier služio i u američkoj misiji u Grčkoj, ali i u Panami, Paragvaju i Peruu.

    Viber
    Njegovo ime je Džefri M. Hovenier, imenovao ga je prije nekoliko dana predsjednik SAD Džozef Bajden, i on će uskoro stupiti na dužnost, prenosi Blic.

    Na Kosnetovo mjesto stiže karijerni diplomata, a u Prištinu dolazi takoreći iz “komšiluka” – Turske, gdje je trenutno zamjenik šefa misije pri ambasadi Sjedinjenih Država.

    Tu je stigao iz Njemačke, iz Berlina, gdje je bio v.d. zamjenika šefa misije i ministar savjetnik za politička pitanja.

    Ukratko, Evropa i dešavanja u njoj mu nisu strana.

    Pomogao otvaranje ambasade u Beogradu
    Međutim, ono što mu je vrlo blisko jesu i ovdašnji prostori, jer gotovo da nema zemlje na Zapadnom Balkanu u čija dešavanja nije bio uključen bar na neki način.

    U njegovoj zvaničnoj biografiji navodi se da je, između ostalog, da je službovao i u američkoj misiji u Hrvatskoj, dok se o njemu može pročitati i da je svojevremeno bio odgovoran za Balkan, tačnije bio je glavni američki pregovarač kada je riječ o paketu ministarskih dokumenata OEBS-a iz Bukurešta 2001. godine i Sporazumu o stabilnosti prema dejtonskom članu V.

    Takođe, predstavljao je SAD u OEBS-u, tačnije u Forum o bezbjednosnoj saradnji.

    Kumovao je (pomogao), može se pročitati, ponovnom otvaranju Ambasade u Beogradu u decembru 2000. nakon ponovnog uspostavljanja diplomatskih odnosa između SAD i SRJ, a kasnije je bio i na čelu privremene kancelarije ambasade SAD u južnoj Srbiji, čiji je posao bio da nadgleda albansku pobunu u takozvanoj preševskoj dolini. Dakle, Srbija mu nije nepoznanica, naprotiv.

    Poslije Srbije, Crna Gora
    Nakon toga, odlazi u komšiluk, pa je od februara do aprila 2002. godine bio na čelu kancelarije ambasade u Podgorici tokom pregovora EU o rješavanju pitanja crnogoske nezavisnosti.

    Ni južna srpska pokrajina mu nije strana, jer je i tamo bio angažovan kao član osoblja specijalnog izaslanika UN za status Kosova.

    Tačijevo odlikovanje
    Kada se pojavila informacija o njegovom imenovanju, prištinski mediji su ovih dana izvjestili da ga je 2018. godine tadašnji predsjednik privremenih prištinskih institucija Hašim Tači odlikovao povodom desete godišnjice samoproglašenja nezavisnosti Kosova.

    U zvaničnoj biografiji piše da je Hovenier služio i u američkoj misiji u Grčkoj, ali i u Panami, Paragvaju i Peruu.

    Njegova zaduženja u Vašingtonu uključuju službu direktora za poslove centralne i jugoistočne Evrope u Savetu za nacionalnu bezbednost i u Birou Stejt departmenta za evropska i evroazijska pitanja sa odgovornošću za NATO i centralnoevropska pitanja.

    Džefri M. Hovenier magistrirao je na Univerzitetu Džordžtaun i diplomirao na Univerzitetu Brigham.

    Govori njemački, grčki, hrvatski i španski jezik. Oženjen je i ima četvoro djece.

    Odlazeći ambasador SAD u Prištini čestitao je Hovenieru.

    – Čestitam kolegi i prijatelju Džefu Hovenieru na imenovanju za sljedećeg američkog ambasadora na Kosovu – napisao je Kosnet na Tviteru.

  • Veliki požar na brodu u luci u Dubaiju

    Veliki požar na brodu u luci u Dubaiju

    Veliki požar izbio je večeras na brodu kontejneru u luci u Dubaiju, a civilne i vojne vlasti rade na njegovom gašenju, saopštila je vladina pres služba u tom gradu.

    Očevici su prethodno naveli da su čuli snažnu eksploziju, prenio je Rojters.

    Dopisnik britanske agencije javio je da se čuju sirene vatrogasnih kola i drugih vozila hitnih službi koja su krenula u pravcu požara.

  • Srpska privodi kraju izradu novog zakona o državnim službenicima: Prvo test, pa intervju

    Srpska privodi kraju izradu novog zakona o državnim službenicima: Prvo test, pa intervju

    Prva verzija novog zakona o državnim službenicima u Republici Srpskoj trebalo bi da bude završena na jesen, a jedna u nizu novina je planirana pri samom zapošljavanju jer bi, prije intervjua za posao, kandidati trebalo da prođu pismeni test.

    Reforma javne uprave u Republici Srpskoj, ali i BiH, iako traje godinama, još nije dostigla željeni tempo. Važeći Zakon o državnim službenicima u Srpskoj na snazi je od 2008. godine, a određene izmjene usvojene su prije pola decenije.

    Da se povlače određeni potezi da bi se došlo do efikasnije javne uprave tvrdi za “Glas” vršilac dužnosti direktora Agencije za državnu upravu Srpske Aleksandar Radeta, dodajući da bi novi zakon, koji je u pripremi, trebalo da otkloni dosta primjedaba koje se mogu čuti sa raznih strana, od zapošljavanja do ocjenjivanja.

    • Okrugli sto sa predstavnicima SIGMA i Evropske komisije planiran je za iduću sedmicu i tada ćemo razgovarati i o pojedinim rješenjima našeg zakona. Postoji i radna grupa koja radi na tim pitanjima i očekujemo da u skorije vrijeme privedemo sve kraju. Radna verzija, koja bi bila ponuđena u javnu raspravu, mogla bi biti do septembra, oktobra – rekao je Radeta.

    Podvukao je da se ide ka potpuno novom zakonu i da se pristupilo izmjeni gdje god su uvidjeli da ima problema i nejasnoća u sadašnjim pravilima.

    • Jedna od zamjerki i SIGMA i Evropske komisije je i što nemamo pismeno testiranje prije intervjua prilikom zapošljavanja, tako da planiramo da ubuduće oni koji ispunjavaju uslove konkursa, ako prođu test, pristupaju intervjuu – rekao je Radeta i dodao da će najvjerovatnije biti prijedlog da ocjenjivanje rada službenika bude rađeno jednom, a ne dva puta godišnje.

    Reformu javne uprave, podsjetio je, u cijeloj BiH traže Svjetska banka i Evropska komisija, te da budu prihvaćeni pristupi SIGMA koji su validni u cijeloj Evropi.

    • Radimo koliko možemo. Svaka država je specifična, a mi ćemo nastojati da slijedimo preporuke i savjete koliko god možemo – rekao je Radeta, koji je naglasio da prijedlog novog zakona ide u javnu raspravu, zatim na Vladu, te Narodnu skupštinu Srpske, kada će dobiti konačnu verziju.

    O rješenjima i planovima koje misle da sprovedu u djelo pričali su i sa predstavnicima nadležnog sindikata, ali kako je istakao, razmotriće sve prijedloge koji stignu tokom javne rasprave.

    Reforma javne uprave je, kako ističu i iz Vlade Republike Srpske, jedan od preduslova za uspješnu integraciju BiH u Evropsku uniju, ali i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Modernizacija javne uprave je potrebna ne samo zbog puta ka EU nego, prije svega, kao pretpostavka za odgovornu i troškovno efikasnu državnu službu.

    Pravilnik

    Određene promjene već su stupile na snagu i na nivou BiH, a odnose se i na ocjenjivanje državnih službenika. Izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu ocjenjivanja njihovog rada, koje je pripremila Agencija za državnu službu BiH, planirano je da će znanje i sposobnosti ubuduće dolaziti pod lupu jednom godišnje, a ne dva puta.

  • Dodik: Srpska najmanje zadužena ekonomija u regionu

    Dodik: Srpska najmanje zadužena ekonomija u regionu

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da Republika Srpska uprkos pandemiji virusa korona po svim parametrima ide dobro, da je stabilna i najmanje zadužena ekonomija u regionu.

    Dodik je napomenuo da će Republika Srpska ove godine imati oko tri i po do četiri odsto rasta, da je povećala plate i traga za mogućnostima ih još poveća, da je povećan broj zaposlenih, povećan izvoz, a smanjen uvoz, ima pokrivenost uvoza izvozom i nije čuo da je to neko demantovao.

    “Činjenica je da je 87 odsto pokrivenost uvoza izvozom, a kada smo došli iza vlade PDP-SDS, a došli smo davno i mislimo da ostanemo još dugo na vlasti, ta pokrivenost je bila 36 odsto”, rekao je Dodik večeras za RTRS.

    On je podsjetio da je prije dolaska na vlast ukupan domaći proizvod iznosio četiri i po milijarde, a danas je 12 milijardi, a u međuvremenu su bile velika ekonomska kriza, poplave, pa sada pandemija, ali i pritisci, sprečavanje razvoja Srpske, ponižavanje u okviru BiH.

    Svjestan je, kaže, da ljudi odlaze, ali smatra da treba reći i da je taj problem više vezan za one koji žele da odavde povuku ljude.

    “Možda i drže nezavršenu priču o BiH da bi ovdje imali resurs da odlaze mladi, školovani ljudi u jednu Njemačku koja stari”, smatra Dodik, te dodaje da to nije obećana zemlja, kako mnogi smatraju, da i tamo ima problema i biće ih jer tako govori priroda stvari, a ne što on tako želi.

    On je naveo da sve druge ekonomije imaju veće zaduženje, kao i da će Srpska do kraja godine ponovo svesti zaduženje na 46 odsto jer ga je u momentu kada je dobila novac preko Londonske berze povećala na 53 odsto.

    Kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturne projekte, napomenuo je da je sa Kinezima u završnoj fazi definisanja trase auto-puta koji bi trebalo da obiđe Banjaluku i ide od Glamočana preko Čokorskih polja, Manjače, Mrkonjić Grada i Šipova do Kupresa, čime bi Banjaluka bila rasterećena tranzitnog saobraćaja.

    On je rekao da je u završnoj fazi kada se može raspisati tender za izgradnju auto-puta od Rače prema Bijeljini, Brčkom i Modriči i vjeruje da će do Nove godine biti završena procedura za izgradnju dionice od Doboja do Modriče i Vukosavlja.

    “Već su počeli radovi obilaznice oko Doboja. U avgustu završavamo most na Savi kod Gradiške”, istakao je Dodik, te dodao da je kompanija “Integral inženjering” iz Laktaša dobila poslove u Hrvatskoj za izgradnju brze saobraćajnice od ovog mosta do auto-puta u Okučanima.

    Dodik je ponovio da je Republika Srpska stabilna zato što ima stabilne institucije, kao i dobre odnose sa Srbijom.

    Srpska i njena politika su, naveo je, uspjele u ovom vremenu da izdejstvuje da se u Savjetu bezbjednosti UN održi rasprava o visokom predstavniku i da je Kina kao stalna članica prvi put rekla da se moraju slušati argumentacije iz same Republike Srpske.

    Ponovio je da Srpska neće prihvatiti niti objavljivati odluke koje bi eventualno donio novi visoki predstavnik Kristijan Šmit, jer u vezi njegovog imenovanja nema konsenzusa u Savjetu bezbjednosti UN.

    Dodik je rekao da je na sastanku sa Metjuom Palmerom poručio da Republika Srpska nije ničiji trabant, ali da cijeni Rusiju i sa njom dijeli mnoge vrijednosti, te ponovio da je za Srpsku neprihvatljivo da BiH postane članica NATO saveza.

    O mogućnost da odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko nametne zakon o zabrani negiranja genocida, Dodik je rekao da je Incko podnio ostavku i razriješen dužnosti i da ništa više ne može da donese.

    Za deklaraciju o Srebrenici koju je donijela Priština, Dodik je rekao da je Kosovo nepriznata država, ali da je iznenađen takvom odlukom u Crnoj Gori, te dodao da u Predsjedništvu BiH neće primiti potpredsjednika crnogorske Vlade Dritana Abazovića niti će ga primiti bilo koji srpski predstavnik u institucijama BiH.

    “Nema potrebe da se mi uključujemo u bilo kakvu priču o muslimanskom obilježavanju Srebrenice, jer je stereotip o genocidu izmišljen, to je Međunarodna komisija dokazala i postoji izvještaj”, napomenuo je Dodik i dodao da je opština Srebrenica na prijedlog SNSD-a donijela rezoluciju o stradanju Srba u toj opštini.

    On je upitao kako je moguće da Bošnjaci traže da se u BiH proglasi dan žalosti za stradanje Bošnjaka u Srebrenici, a ne žele da proglase dan žalosti kada se obilježava stradanje Srba u Podrinju, Jasenovcu, Brodu na Drini i Prebilovcima.

    Dodik je rekao da i dalje u političkom smislu ostaje privržen ideji samostalnosti Republike Srpske, da se izborio za to da u njegovom kabinetu nema zastave BiH, a da se pred njegovim vratima u Predsjedništvu BiH stalno nalazi zastava Srpske. Sa Palmerom nije želio da se slika pored zastave BiH jer je nametnuo visoki predstavnik, a ona za njega nema nikakvog značenja.

    Dodik, koji je i lider SNSD-a rekao je da razumije opoziciju u Republici Srpskoj kojoj se ne sviđa, ali se mora uvažiti činjenica da je on izabran i da će biti ovdje dok bude biran.

    “I u našoj strukturi ima bitangi. Pokušavamo i krećemo se da se riješimo tih ljudi i da našu politiku dovedemo u poziciju što veće odgovornosti, primarno za Republiku Srpsku”, istakao je Dodik.

    On je napomenuo da je vlast SNSD-a sa republičkog i gradskog nivoa investirala vipe od dvije milijarde KM u razvoj Banjaluke i dodao da će učiniti sve da se ona i dalje uspješno razvija i napreduje, uz podsjećanje da Vlada ima nekoliko desetina miliona KM rezervisanih za projekte, ali je neophodno da Grad rješava regulacione planove i imovinske odnose.

    Zgodna prilika da se izađe sa rješenjima koja mogu biti dio kompromisa

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da bi objedinjavanje funkcije predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH poboljšalo poziciju Srpske i na međunarodnom planu i da je dobra prilika da se izađe sa rješenjima koja mogu biti dio kompromisa.

    Dodik smatra da to treba da bude riješeno na način da bi se afirmisali interesi Republike Srpske, da bi ona mogla da se predstavi i brani, da izbjegne različite probleme u budućnosti gdje može da postoji dualizam.

    On je dodao da funkciju predsjednika Republike Srpske treba ojačati u smislu predstavljanja i odbrane same Republike.

    Dodik je za RTRS objasnio da se na izborima bira predsjednik Republike koji je po funkciji i član Predsjedništva BiH i to je nešto što je već predlagao, te smatra da to zahtijeva promjene Ustava BiH o kojima mnogi pričaju i žele da nametnu svoja rješenja, a on smatram da je zgodna prilika da se izađe sa rješenjima koji mogu da budu dio kompromisa.

    On je ocijenio da je dobro da se o tome vodi javna polemika i istakao je da je spreman i da o tome priča.

    “Bošnjaci kažu da Dodik blefira da bi spriječio promjene Ustava, drugi da je to izdaja, ali i iz PDP-a i SDA su ujedinjeni da to apsolutno ne treba što mene još više podstiče”, dodao je Dodik.

    On tvrdi da bi bez obzira što je to težak posao, bilo kapitalno za Republiku Srpsku da se njen predsjednik pojavljuje na međunarodnoj sceni, čime bi se ojačala pozicija predsjednika, ali i same Republike Srpske.

    Dodik u toj ideji objedinjavanja dvije funkcije vidi niz benefita, ali ne može da prihvati da je to nekva vrsta podvale, izdaje, već smatra da je to jačanje.

    “Smatram i da stvari treba da se završe izmjenama određenih pozicija u Ustavu i da to ne zavisi samo od nas. Dobro bi bilo u Republici Srpskoj, ako o tome dođe do konsenzusa, da iza toga svi stanu ili neupitna većina”, rekao je Dodik i dodao da će o tome prvo obaviti razgovore sa koalicionim partnerima i vjeruje da će to biti konstituisano kao prijedlog.

    Dodik je ponovio i da Vijeće naroda Republike Srpske nije dejtonska kategorija već je nametnuto od nekadašnjeg visokog predstavnika Volfganga Petriča kada je rečeno da mora da realizuje odluku o konstitutvnosti naroda koju je donio Ustavni sud na zahtjev tada Alije Izetbegovića.

    “U ovom trenutku vidimo žestoke napade na to da treba ukinuti konstitutivnost naroda. Mi više ne znamo šta hoće Bošnjaci. Prije izvjesnog vremena tražili su da se ustavom reguliše konstitutivnost, a sada pričaju da treba da se ukine konstitutivnost. Ako oni misle da treba da se ukine konstitutivnost, onda nema razloga za postojanje Vijeća naroda u Republici Srpskoj”, rekao je Dodik.

    Na to ga, pojasnio je, podstaklo to što Šefik Džaferović slavodobitno pokušava da ignoriše sve druge, dok favorizuje svoje stavove, a Komšić sa političkim blefom.

    “Oni drže predavanje kako treba da se ukine konstitutivnost naroda, kako treba da se bira po sistemu jedan čovjek, jedan glas. Mi to imamo u Republici Srpskoj, možemo to ovdje provesti, samo neka oni to urade u Federaciji BiH, neka pokažu tamo gdje su apsolutna većina kako tretiraju srpsku manjinu”, napomenuo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Srpska nema nikakvu obavezu da Vijeće naroda drži u svom političkom sistemu, a pokazalo je i da nema razloga da postoji, te da, ukoliko hoće promjene Ustava BiH, moraju da računaju da dio tog paketa o kome treba da se razgovara mora da bude Vijeće naroda.

    O ideji SDA da se u Domu naroda na nivou BiH poveća broj delegata, Dodik je rekao da na oni imaju pravo na svoje inicijative i da se može razgovarati o tome da bi vidjeli o kakvoj ideji je riječ.

    “Mi imamo problem koji nam je nametnut, način izbora delegacije Narodne skupštine. U Ustavu piše da Narodna skupština bira delegaciju Doma naroda parlamenta BiH, a u međuvremenu, da bi nas oslabili, nametnuli su nam proceduru nekih kvazi izbora koji se obavljaju u Narodnoj skupštini kada se ona konstituiše, pa se glasa tajno. Ustav je rekao da je to stvar Narodne skupštine i taj način izbora delegacije moramo promijeniti”, rekao je Dodik.

    Narodna skupština, kako je naglasio, mora da svojim odlukama izabere delegaciju, a ona bira delegaciju koja je odgovorna parlamentu Srpske.

    “Nas su doveli do toga da čim se izabere neko na nivou BiH, on je samostalan, nema nikakve odgovornosti”, dodao je Dodik.

    U tom kontekstu je pomenuo Mirka Šarovića i naveo da se u tome njihove politike razlikuju. “Naša politika jeste da organe BiH stavimo u funkciju naših interesa, interesa Republike Srpske. Ja hoću da to bude pravilo, da se svi ponašaju na taj način jer smo mi na zajedničkom nivou, bez obzira koje je mjesto u pitanju, dobili mandat Republike Srpske”, istakao je Dodik.

    On se založio da svi predstavnici Republike Srpske, koji imaju funkcije na nivou BiH, budu odgovorni Narodnoj skupštini, a istakao je i da nema opozicije za dijalog o bilo kojem važnom pitanju, a da bi on uvijek bio spreman da razgovara, ako oni imaju neku kvalitetnu ideju o bilo čemu.

    “Oni nemaju nikakvu ideju, oni su stalno nešto protiv, najviše protiv Republike Srpske”, rekao je Dodik i podsjetio kako su na početku ovog mandata uradili dvije stvari koje su nanijele štetu Republici Srpskoj, a jedna je promjena Poslovnika o radu Predstavničkog doma, gdje je predviđeno da se paritetom moraju birati članovi komisije, koje su veoma važne.

    “Oni su odmah promijenili poslovnik da bi se dočepali nekih pozicija i pokazali servilnost prema strancima i prema drugima”, naveo je Dodik i objasnio kako jedan Bošnjak ispred Republike Srpske u Predstavničkom domu može da popuni svih 20 komisija i da se to smatra legalnim.

  • Nova blamaža u svijetu: Hoće li posjetitelji EXPO-a u Dubaiju gledati u prazan paviljon BiH?

    Nova blamaža u svijetu: Hoće li posjetitelji EXPO-a u Dubaiju gledati u prazan paviljon BiH?

    Unatoč doniranom paviljonu i pomoći organizatora, učešće Bosne i Hercegovine na izložbi EXPO u Dubaiju još je neizvjesno. Iako je veliki svjetski događaj zakazan za oktobar, BiH nije počela pripreme, jer nije osiguran novac.

    Organizatori su najavili da bi izostajanje sa sajma ugrozilo političke i ekonomske odnose naše zemlje i Ujedinjenih Arpskih Emirata. Također, iz Emirata već poručuju da bi prazan bh. štand nanio štetu njihovom ugledu te da u slučaju takvog scenarija nije isključeno ni pokretanje određenih pravnih procedura.
    To stoji u odgovoru koji je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, dostavio na pitanje Mirjane Marinković-Lepić, zastupnice u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Na njeno pitanje, u kojem je konstatirala da bi to bila bruka po državu i da bi kazna mogla biti oko 2,5 miliona KM, Tegeltija priznaje da BiH nije preduzela gotovo nikakve konkretne aktivnosti i da znatno zaostaje u pripremama, iako je ugovor o učešću potpisan još u augustu 2019. godine.


    Podsjetimo, inicijalno je planirano da svjetska smotra počne u oktobru prošle godine i traje šest mjeseci, ali je organizator početak manifestacije pomjerio za oktobar ove godine.

    “Organizatori su u više navrata diplomatskim i operativnim kanalima skretali pažnju i upozoravali na ovakav odnos BiH prema zemlji domaćinu, ali i organizatoru smotre prijeti da politički optereti odnos između dvije zemlje, da povrh toga može ugroziti ugled organizatora na međunarodnom planu, kao i dovesti do zahtjeva za naknadu štete proizašle iz kršenja ugovora o učešću. Pored usmenih poruka, najviši predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata su u nekoliko navrata pisali kako Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa tako i predsjedavajućem Vijeća ministara, pozivajući ih da posjete EXPO i doprinesu što skorijem početku priprema BiH za šestomjesečni nastup”, navodi Tegeltija u odgovoru koji je pripremljen u Ministarstvu vanjske trgovine.


    Kako se podsjeća, troškovi koje je predlagao Organizacioni odbor za učešće BiH na EXPO-u, u dva navrata nisu dobili podršku Vijeća ministara BiH, odnosno Ministarstva finansija i trezora BiH. Prvi troškovnik sastavljen je po metodologiji učešća koju propisuje organizator manifestacije, predložen je još u vrijeme prethodnog saziva Vijeća ministara BiH i iznosio je 4.386.684 KM s uračunatim PDV-om. Kako ovaj troškovnik nije dobio podršku Ministarstva finansija, u tom momentu vraćen je Odboru na doradu.

    Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je u toku 2020. godine, radi otklanjanja problema u koncipiranju ukupnog budžeta, angažovalo nezavisnu, eksternu revizorsku procjenu troškova, koja je pokazala da je prosječna cijena učešća BiH na ovoj svjetskoj smotri najmanje 4,7 miliona KM. Unatoč tome, vođeno potrebom da se troškovi svedu na najneophodnije, Ministarstvo je predložilo dodatno smanjenje budžeta te je i Odbor na sjednici održanoj u oktobru prošle godine prihvatio budžet koji je u odnosu na prethodno predloženi umanjen za nešto više od million KM.

    Srbija ulaže čak 30 miliona

    Osim budžeta, na sjednici Odbora tada je razmatran i izvještaj Ministarstva o napretku i izgradnji paviljona, koji je osigurao organizator kroz donaciju.

    “Povrh svega, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je izradilo i komparativnu analizu učešća i investicija koje zemlje regiona ulažu u svoje učešće na ovoj manifestaciji, koja je pokazala da, u odnosu na četiri posmatrane zemlje, BiH ima najmanji predloženi budžet. Naime, prosječan budžet za četiri posmatrane zemlje je 18 miliona KM, pri čemu prednjači Srbija, koja za svoje učešće ulaže više od 30 miliona maraka. Prema posljednjim informacijama, trošak učešća Crne Gore, čije izlaganje također djelomično potpomaže organizator, iznosit će približno pet miliona maraka”, navodi se u odgovoru koji je Lepić-Marinković dobila od predstavnika izvršne vlasti.


    Kako se dalje navodi, uz dodatno odricanje dijela predviđenih aktivnosti i djelomično dodatno oslanjanje na pomoć organizatora, stav ministarstva je da je moguće još korigovati budžet za učešće, ali ne u znatnoj mjeri.

    “Svaka korekcija posljednje verzije usvojene u Odboru umanjit će ukupan kvalitet nastupa BiH na ovoj manifestaciji”, navodi se u Tegeltijinom odgovoru.

    Kako dalje objašnjava, troškovnik je ponovo dostavljen Vijeću ministara BiH, unatoč negativnom mišljenju Ministarstva finansija, te je na Kolegiju Vijeća donesen zaključak da se on skine s dnevnog reda, a da će ponovo biti uvršten nakon što bude donesen Zakon o budžetu. Tegeltija je objasnio da je na poziv organizatora delegacija BiH, koju su činili predstavnici ministarstava vanjskih poslova te vanjske trgovine, u maju ove godine prisustvovala posljednjem globalnom sastanku predstavnika svih zemalja izlagača.

    “UAE kao zemlja domaćin i zvanično nosilac organizacije događaja i dalje vrši snažan pozitivan pritisak na BiH da momentalno počne pripremne aktivnosti za učešće, čiji zastoj ozbiljno prijeti da ugrozi političke i ekonomske odnose UAE i BiH” navodi se u odgovoru.

    Organizator zabrinut, upozorava na neprijatnosti

    Konstatuje se da bi BiH trebala bez odgađanja početi pripreme – drugim riječima usvojiti odgovarajući budžet, osigurati sredstva za pripremne i završne aktivnosti te imenovati posebnog komesara za EXPO u Dubaiju, koji bi bio odgovoran za cjelokupno učešće i promociju BiH na izložbi.

    “Na sastanku s delegacijom EXPO 2020 Dubai potcrtan je značaj partnerstva UAE i BiH, ali je ukazano na to da kašnjenje BiH u pripremama već izaziva određenu dozu zabrinutosti organizatora. Delegaciji je nedvosmisleno ukazano na to da bi otkazivanje učešća BiH na smotri dovelo do ozbiljnih poremećaja u bileteralnim političkim odnosima, bacilo sjenu na partnerstvo dviju zemalja i da bi organizatoru izazvalo dosta neprijatnosti. S obzirom na to da bi namjenski izgrađen paviljon BiH morao biti stavljen van funkcije tokom trajanja izložbe, što bi nažalost bilo vidljivo svim učesnicima i posjetiocima, iz ugla organizatora to bi poslalo negativnu poruku o uspješnosti organizacije, kao i prirodi odnosa BiH s UAE”, konstatuje se u Tegeltijinom odgovoru.

    Kako je naveo, organizator nije isključio mogućnost pokretanja određenih pravnih procedura vezanih za eventualnu nadoknadu troškova organizatora u vezi s učešćem BiH u slučaju da ona ne ispuni svoje obaveze iz ugovora kojim UAE sufinansira učešće BiH u iznosu od najmanje 1.500.000 američkih dolara.


    “Organizator je podsjetio da je taj scenarij jasno dogovoren u ugovoru te također nevoljno podsjetio da je takva opcija, kao posljednja, jedan od mogućih ishoda izostanka učešća BiH. U što kraćem roku bi trebalo donijeti definitivnu odluku o učešću BiH kako bi priprema mogla biti završena na vrijeme. U suprotnom, organizatora je bez odgađanja potrebno obavijestiti o odustajanju, kako bi se šteta svela na najmanju moguću mjeru i kako se organizator ne bi izlagao dodatnim nepotrebnim troškovima vezanim za učešće naše zemlje”, navedeno je u odgovoru.

    Kako je zaključeno, u cilju daljnjeg postupanja po ovim pitanjima, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je od Vijeća ministara zatražilo konačan stav, uz upoznavanje o svim negativnim posljedicama koje mogu nastupiti po našu zemlju.

  • Ubijene četiri osobe koje su izvršile atentat na predsjednika Haitija

    Ubijene četiri osobe koje su izvršile atentat na predsjednika Haitija

    Policija je ubila četiri osobe za koje se sumnja da su izvršile atentat na predsjednika Haitija Jovenela Moisea, a još dvije su privedene, potvrdio je šef policije Leon Charles.

    “Još uvijek se borimo s napadačima. Blokirali smo im put dok su napuštali mjesto zločina. Svi će biti uhapšeni ili ubijeni”, rekao je Charles na konferenciji za novinare, napominjući da su vlasti još uvijek u potrazi za nekim od osumnjičenih osoba.

    Vlasti nisu imenovale nikoga od osumnjičenih niti predočile dokaze koji ih povezuju s atentatom. Navodno su neki od njih govorili španskim jezikom. Trojica policajaca koje su osumnjičeni držali kao taoce su oslobođeni.

    Milioni Haićana uznemireno prate vijesti i trude se da se što manje kreću ulicama. Zabrinuti su zbog toga kako će naredni dani utjecati na sigurnosnu situaciju u zemlji. Privremeni premijer Claude Joseph proglasio je vanredno stanje, ali je istakao kako je “sve pod kontrolom”.

    U intervjuu za Associated Press pozvao je na međunarodnu istragu atentata i rekao da će izbori koji su zakazani za kraj godine biti održani. Također je najavio da će sarađivati s Moiseovim saveznicima i protivnicima.

  • Narandžasto upozorenje zbog vrućina za cijelu BiH, temperature do 41 stepen

    Narandžasto upozorenje zbog vrućina za cijelu BiH, temperature do 41 stepen

    Meteoalarm je za danas, zbog visokih temperatura, izdao narandžasto upozorenje za teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Podsjetimo, ovo upozorenje jučer je bilo na snazi za dijelove BiH.

    “Vrijeme je opasno. Prognozirane su neuobičajene vremenske prilike. Šteta i ljudske žrtve su moguće. Budite oprezni i redovno se informirajte o očekivanim meteorološkim uvjetima. Budite svjesni rizika koji je neizbježan i slijedite uputstva državnih tijela”, navodi se u objašnjenju Meteoalama.

    S druge strane, iz Hidrometeorološkog zavoda FBiH najavili su da se danas u našoj zemlji očekuje sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

    Vjetar slab do umjeren, u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 27, a dnevna 34 do 41 °C

  • Čović: Izetbegovićev prijedlog put za unitarnu BiH

    Čović: Izetbegovićev prijedlog put za unitarnu BiH

    Kao što se i očekivalo, Dragan Čović, lider HDZ-a, odbio je prijedlog Bakira Izetbegovića, lidera SDA, ističući da se radi o “tvrdokornim” političkim stavovima i da je Izetbegović nadmašio sam sebe.

    “Vaši službeni prijedlozi su, moram istaknuti, još nerealniji i udaljeniji od normativne stvarnosti u odnosu na prijedloge koje ste ranije neformalno iznosili u javnosti. Sve ono što predlažete uopšte ne nudi rješenja za konkretna i nužna otklanjanja svih oblika diskriminacije i usvajanja nužnosti legitimnog predstavljanja, što je, podsjećam Vas, tema naših dugogodišnjih razgovora”, napisao je Čović u svom odgovoru Izetbegoviću.

    Podsjećanja radi, nekoliko dana ranije Izetbegović je uputio pismo liderima svih parlamentarnih stranaka, u kojem je iznio svoje prijedloge za izmjenu Izbornog zakona i Ustava BiH. Izetbegović je, između ostalog, predložio da se iz Ustava BiH ukloni nacionalna odrednica po kojoj se u Predsjedništvo BiH biraju Srbin, Hrvat i Bošnjak te da se to zamijeni formulacijom da se biraju dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske. Kada je riječ o načinu izbora, Izetbegović je predložio dvije varijante, i to direktan i indirektan izbor članova Predsjedništva BiH, s tim da bi isti model morao biti uspostavljen za oba entiteta. Takođe, Izetbegović je predložio i izmjene koje se tiču izbora u Dom naroda parlamenta BiH, kao i u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, i to na način da ti domovi ne budu zakonodavni, već da isključivo imaju nadležnost u vezi sa vitalnim nacionalnim interesom.

    “Donekle razumijem Vašu želju, pa i čvrstu političku odlučnost, da od Federacije BiH napravite bošnjački entitet po uzoru na Republiku Srpsku razvlašćivanjem Doma naroda FBiH, koji bi po Vašoj želji trebalo da bude bošnjački, pod krinkom Vaše vizije građanskoga. Dakle, ne i hrvatski i srpski i svih građana Federacije BiH. Što je to, gospodine Izetbegoviću, nego agenda za podjele, uzurpaciju mira, Ustava, međunacionalnih odnosa, potkopavanje europske perspektive BiH”, napisao je Čović u svom pismu dodajući da Izetbegović ne može naricati nad sudbinom BiH, a u stvarnosti opstruisati pregovore bez nuđenja kredibilnih rješenja.

    Čović je naveo i to da Izetbegović odbija da preuzme odgovornost zbog slabosti i liderskih problema koje teško rješava na ukupnoj političkoj bošnjačkoj sceni. Još jednom je podsjetio na načela bez kojih je bespredmetno govoriti o izmjenama Izbornog zakona, a to su jednakopravnost i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i suprotno Izetbegoviću navodi da se tri člana Predsjedništva BiH, kako srpski iz RS, tako i hrvatski i bošnjački iz FBiH, mogu izabrati direktno ili indirektno uz moguću asimetriju, ili direktno ali pod uslovom dvije izborne jedinice u FBiH sa jasnim većinama hrvatskog i bošnjačkog naroda.

    Priču o izmjeni Izbornog zakona BiH komentarisala je i Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, koja je rekla da je situacija trenutno takva da se to ne može riješiti iako se radi o jednom od bazičnih pitanja.

    “Hrvati imaju svoje viđenje kako treba to riješiti i ono što oni traže veoma je kompatibilno s onim što je Dejton i rekao – da imamo legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda. Ali, mi dolazimo do toga da danas pričamo sa nekim ljudima iz evropskih zemalja koji kažu da Evropa priznaje samo sistem građana i građanstva, a ne sistem etniciteta ili etničkih grupa i konstitutivnih naroda”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da u BiH postoji nesklad i nerazumijevanje o bazičnim stvarima te da bošnjačke političke partije hoće centralizovanu BiH te da se još vrtimo na temama od prije 20 i više godina.

  • Šeranić: U Srpskoj nije izolovan delta soj virusa korona

    Šeranić: U Srpskoj nije izolovan delta soj virusa korona

    U Republici Srpskoj nije izolovan delta soj korona virusa, izjavio je danas ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.

    “Prošle sedmice je rađeno sekvencioniranje. Nije izolovan delta soj, što se tiče uzoroka koji su bili u obradi izolovan je takozvani alfa soj koji je bio u martu ili aprilu ove godine, tako da u ovom trenutku u Republici Srpskoj nemamo potvrdu za izolaciju delta soja”, rekao je Šeranić.

    O procesu imunizacije, Šeranić je rekao da je danas u Banjaluci održan sastanak sa direktorima domova zdravlja i predstavnicima bolnica i zavoda iz Republike Srpske na kojem je razgovarano o ubrzavanju vakcinacije i potrebi rada vakcinalnih punktova duži period, otvaranju vakcinalnih punktova tokom vikenda i učešću Zavoda za medicinu rada i sporta u vakcinaciji privrednih subjekata.

    Šeranić je rekao novinarima da je razgovarano i o učešću bolnica, u smislu pomoći domovima zdravlja, u većim gradovima gdje ima potrebe za kapacitetima ljudstva, izvještavanju o vakcinaciji i svemu onome što se radi.

    On je rekao da su predstavnike domova zdravlja upoznali o aktivnostima i aktima koje je u posljednjih nekoliko sedmica donijelo Ministarstvo zajedno sa Institutom za javno zdrvstvo.

    Šarenić je rekao da će od ponedjeljka praviti jednu veću kampanju, s obzirom na to da su količine vakcina takve da omogućavaju vakcinaciju građana bez obzira kojoj kategoriji pripadaju.

  • Čavka: Mali Šengen jedna od najboljih ideja, BiH da postane njena “centrala”

    Ideja koja je aktuelna mjescima i koja je izazvala veoma malo pažnje u medijima u BiH i koja se odnosi se na “mali Šengen”, koji bi povezao države Balkana na principu Evropske unije, jedna je od najboljih ideja koju treba snažno zagovarati.

    Rekao je ovo potpredsjednik Saveza za bolju budućnost BiH Admir Čavka ističući da je ovo prilika da Sarajevo kao glavni grad BiH postane centralni grad budućeg “Balkan Šengena”, a da BiH postane “centrala” ove ideje.

    “Ovdje treba da bude fokus isključivo na ekonomskim mjerama koje bi zasigurno državi BiH donijele mnogo toga, a prvenstveno strane investicije. Nažalost, u posljednim godinama strane investicije su bukvalno nestale iz BiH. Uspostavljanje „mini šengena“ bi privukao mnoge investitore koji bi uložili znatan kapital u bh. ekonomiju”, istakao je Čavka.

    Ideja je, dodao je on, potekla iz SAD, odnosno iz EU koje snažno stoje iza ovoga projekta koji bi trebao da predstavlja svjetionik ka nekoj boljoj budućnosti za sve građane BiH. Rezulati politike sukobljavanja koje se vode na osnovu populizma dovele su, kazao je Čavka, do toga da je (prema zvaničnim podacima) sve manje djece širom školama u BIH.

    “Ovo su rezultati navedenih politika te ideja o ‘mini Šengenu’ zasigurno može popraviti katastrofalno stanje i vrijeme je da se konačno počnemo baviti ekonomskim patriotizmom, a ne izazivanjima sukoba”, istakao je Čavka.

    U isto vrijeme, navodi on, vlasti su pokazale jezivu nebrigu prema građanima u vrijeme pandemije, a EU je dala najgoru ocjenu stanja u istoriji za BiH. U svakoj zemlji se pale svi alarmi, mijenja se vlast, rade se hitne reforme i spašavaju građani kojih je u ovom momentu u BiH manje od 2,7 miliona prema međunarodnoj statistici.

    “BiH ima posljednju šansu da se pridruži projektu koji su podržale EU i SAD koji će promijeniti ime i zvat će se „Balkan Šengen“. Ovo je ogromna prilika da Sarajevo postane centralni grad regiona, a da BiH pokaže sposobnost da se bori za svjetliju budućnost svih njenih građana. U protivnom ćemo biti saučesnici u nestajanju mnogih budućih generacija”, kategoričan je Čavka.