Evropska unija predložila je Rusiji da započnu razgovore o potencijalnom zajedničkom odobravanju upotrebe vakcina protiv kovida 19, objavio je TASS, pozivajući se na izjavu iz diplomatske misije EU u Moskvi.
Rusija nije odobrila upotrebu bilo koje strane vakcine protiv virusa korona.
U Rusiji su do sada proizvedene četiri vakcine protiv kovida 19, a nijedna od njih nije dobila dozvolu za upotrebu u EU.
Mađarska vlada i premijer Viktor Orban su pravi prijatelji Srbije, koji otvoreno podržavaju evropski put Srbije, čak i kada zbog Srbije trpe kritike, rekao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i posebno mu se zahvalio na stabilizujućoj ulozi na Zapadnom Balkanu.
“Mnogi govore da podržavaju srpski put u EU, ali malo ko to čin hrabro i otvoreno, spreman da i zbog Srbije trpi kritike, kao što činite Vi”, naglasio je Vučić zahvaljujući se Orbanu na konferenciji za štampu.
On je izrazio posebno zadovoljstvo što sa Mađarskom imamo odličnu saradnju u različitim sferama društvenog života kao i da je za to zaslužan Orban.
S tim u vezi je ukazao da je Mađarska Srbiji bila 13, pa 11, te 9 trgovinski partner, a danas je peti.
“Za samo nekoliko godina uspeli smo dramatično da uvećamo trgovinsku razmenu što je značjano za obe zemlje i posebno za nas koji smo nešto manji i siromašniji. Došli smo u 2020.godini do gotovo dve milijarde evra trgovinske razmene”, objasnio je Vučić.
Ukazao je da je u prvih pet mjeseci zabilježen rast od 23,4 odsto, to jest razmjena je već dostigla vrijednost od 900 miliona evra, pa ove godine očekuje da će prijeći granicu od dve milijarde evra.
Ima i sve više kompanija koje izvoze u Mađarsku i koje uvoze mađarske proizvode.
Posebno se zahvalio na činjenici da su mađarske kompanije, zahvaljujući požrtvovanju i posvećenom radu Orbana i mađarske vlade, napravile 16 velikih investicija u prošloj godini, od toga tri na sjeveru Srbije, i 13 južno od Save i Dunava. To govori o posvećenosti mađarskog prijateljstva prema cijeloj Srbiji, rekao je on.
Vučić je kazao da se podrazumijeva da pomažu pripadnike mađarskog naroda u Srbiji.
Mađarska vlada, prema njegovim riječima, doprinela je u mnogome činjenici da imamo izuzetne odnose sa Mađarima u Vojvodini, koji nikada nisu bili tako dobri kao sada.
Vučić je istakao da gotovo da nije bilo međuetničkih incidenata.
“Pogledajte brojke od pre 19 ili 15 godina. Danas gotovo da nisu zabeleženi međuetnički incidenti. To govori o poštovanju, novom odnosu, veri i poverenju jednih u druge”, istakao je on.
Vučić je naglasio da je tome doprinijelo to da su dvije zemlje krenule da rješavaju istorijske stvari, s poštovanjem gledaju jedni na druge i pokušavajući da se razumiju. Zahvalio se, s tim u vezi, posebno i Ištvanu Pastoru na, kako je rekao, racionalnom, pragmatičnom i fantastičnom iskoraku koji je značio bolju budućnost između Srba i Mađara, što, dodaje, ne bi bilo moguće bez Orbana i njegovih inicjativa.
Zahvalio se Orbanu i vladi Mađarske i na ulozi u regionu.
“Uloga Mađarske je izuetno stabilizujuća na Zapadnom Balkanu. Sve zemlje regiona to vide i doživljavaju Mađarsku kao stabiluzujući faktor”, objasnio je on.
“Vama mnogo hvala na tome što uvek imate vremena za Zapadni Balkan, što razmišljate politički i ekonomski kako da unapređujemo našu saradnju. Hvala i što svi drugi sa zapadnog Balkana mogu dobiti vreme i prostor u vašoj agendi”, dodao je on ukazujući da je to nešto što ćemo u Srbiji uvijek cijeniti.
Zahvalio se i na podršci Srbiji na putu u EU.
“Mnogi govore da podržavaju srpski put u EU, ali malo ko to čini hrabro i otvoreno, spreman da i zbog Srbije pretrpi kritike, kao što činite vi”, naglasio je Vučić.
Rekao je da Srbija ne može da bude samo zahvalna, već može da poruči i da će Mađari i Mađarska moći uvek da računaju na srpsko prijateljstvo i da će Srbija moći po drugim pitanjima da uzvrati.
“Za nas jeveoma važno infrastrukturno povezivanje naših zemalja i o tome smo dugo diskutovali, a imaćemo i zajednički ručak”, dodao je on.
Vučić je ukazao da se radi i pruga koja je važna za Mađare u Srbiji, ai za Srbe u Mađarskoj – Segedin – Subotica, koja će biti povezana i sa Bajom.
“To ćemo uskoro da uradimo i to su velike i važne vesti, posebno za one koji žive u jednoj, a rade ili se školuju u drugoj zemlji, da lako i bez problema ostvaruju sve svoje interese”, rekao je Vučić.
Podsjetio je da su prije nekoliko dana spojene gasovodne cijevi između dvije zemlje, navodeći da je to istorijski uspjeh Srbije i Mađarske.
Vučić je prenio da mu je Orban, budući da je Srbija plaćala taksu Mađarskoj decenijama, rekao je da poslije gradnje Balkanskog toka, Mađarska spremna da plaća taksu Srbiji i da nikakav problem po tom pitanju Mađari nisu pravili.
“To govori koliko je Orban uvek bio prijatelj Srbiji. Tako to rade pravi prijatelji, a mi smo spremni da uvek preuzimamo od njih i gas i sve što je potrebno”, rekao je Vučić.
Dodao je da Mađari imaju velika skladišta gasa, a da mu je Orban prenio da Srbija može da računa na dio njihovog uskladištenog gasa, što je oko sedam milijardi kubnih metara.
Predsjednik Srbije je poručio da vjerujemo u EU budućnost naše zemlje, kao i pomoći Mađarske na daljem evropskom putu.
“Nastavljamo saradnju sa Mađarskom i ostalim zemljama Višegradske grupe, koja je regionalno pristuna i važna za nas. Verujem da ćemo u budućnosti ne samo održati ovakve odnose, već da ćemo pokušati i postarati se da oni, ako je moguće, budu i na još višem nivou”, rekao je Vučić.
Poručio je da je Orban uvijek dobrodošao u Srbiji, da može ovdje da se osjeća kao kod kuće, te da bi Beograd volio da ima češće sastanke i radne i zvanične, sa Budimpeštom.
Vučić je rekao i da se iza mađarskog prijateljstva krije dugoročna, strateška politika.
U tom smislu, nabrojao je da Mađari ulažu u fabiku za preradu malina u Arilju, koja će biti otvorena do kraja godine, prave pogone za poljoprivrednu mehanizaciju i logistički centar u Vojvodini, kao i fabriku stočne hrane u Šidu, navodeći da je to mnogo fantastičnih projekata za Srbiju, koji su proizašli iz saradnje na koju je ponosan.
“Hvala vam na punom doprinosu stabilizaciji celog regiona, jer je ta stabilizacija od ključnog značaja i samo uz to možemo da ekonomski da se razvijamo, da napredujemo i da se pohvalimo dobrim rezultatima”, rekao je Vučić.
Predsjednik Vlade Mađarske Viktor Orban i šef mađarske diplomatije Piter Sijarto stigli su Beograd, a na aerodromu “Nikola Tesla” dočekao ih je ministar spoljnih poslova Nikola Selaković i ambasador Mađarske Atila Pinter.
Viktor Orban, koji će se danas sastati sa predsjednikom Aleksandrom Vučić, u Beograd je stigao sa sedmočlanom delegacijom u kojoj su pored šefa mađarske diplomatije i ministri pravde i ministar zadužen za kancelariju premijera.
Nakon svečanog dočeka uz gardu, Orban i njegova delegacija uputili su se ka Andrićevom vijencu, gdje će prvo biti održan tet-a-tet sastanak Vučića i Orbana, a nakon kojeg će uslijediti i plenarni sastanak delegacija dviju zemalja.
Ambasador Pinter je rekao da bi teme razgovora koje zavise od predsjednika Vučića i premijera Orbana mogle da budu evrointegracije, pravosuđe, pandemija…
Takođe, u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika Republike planirana je ceremonija uručenja Ordena srpske zastave prvog stepena mađarskom ministru spoljnih poslova i spoljne trgovine Piteru Sijartu.
Posjeta Beogradu uslijedila je brzo nakon što je Orban predstavio svoj prijedlog reforme Evropske unije u sedam tačaka, navodeći da Srbija treba odmah da bude primljena u članstvo.
To će biti i prilika da mu predsjednik Vučić, kako je rekao, zahvali na hrabrosti da Srbiju predstavi u pozitivnom smislu i naglasi da treba da uđemo u EU.
Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask je izazvao raspravu o tome koje je nacionalnosti bio naučnik Nikola Tesla.
Mask, koji je na čelu kompanije Tesla, je na Tviteru komentarisao vijest o tome da je porasla prodaja automobila Tesla u Hrvatskoj.
– Nikola Tesla je rođen u Hrvatskoj (roditelji su mu bili Srbi)- napisao je i onda izazvao brojne reakcije korisnika društvenih mreža.
Većina reakcija je podrazumijevala raspravu o tome koje je nacionalnosti bio Tesla – Hrvat ili Srbin. Dok je većina brojala njegova krvna zrnca, pojedini su ukazivali na to da je to nebitno i da je najbitniji njegov nemjerljiv doprinos razvoju čovječanstva, prenosi Klix.
– Tesla je bio vizionar kojeg su ismijavali. Ekscentričan ili ne, bio je mnogo više od genija koji se ne može u potpunosti shvatiti- jedan je od rijetkih komentara koji se nije odnosio na to koje je nacionalnosti bio Tesla.
Imamo statističke podatke koji ukazuju na činjenicu da imamo dosta neiskorištenih vakcina u magacinima. Treba pitati ministarku Gudeljević šta zna o tome, izjavio je za BHRT ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac.
Košarac u intervjuu “Jedan” pojašnjava kako su u Savjetu ministara informisani o tome, te da su vakcine u skladištima možda i zbog problema kampanje za imunizaciju, piše BH RT.
Savjet ministara je smatra Košarac imalo proaktivnu ulogu u vezi nabavke vakcina, te da su na adekvatan način osigurana i uplaćena sredstva u Kovaks mehanizam.
– Problem je u Kovaks mehanizmu. Te spekulacije da Savjet ministra nije odreagovao na adekvatan način treba odbaciti. Isto tako treba reći da Savjet ministara, odnosno predsjedavajući i ministarka Gudeljević vodili značajne aktivnosti sa nadležnim entitetskim ministarstvima kada je u pitanju nabavka vakcina. Sjetimo se samo koliko je sastanaka održano. I nije tačno da je Savjet ministara imao indolentan stav. Ja odbacujem te vrste špekulacija -govori za BHRT Košarac.
“Nedovoljno aktivnosti protiv gradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori”
Hrvatska ne odustaje od gradnje odlagališta radioaktivnog otpada na samoj granici sa BiH, a ministar Košarac tvrdi da je BiH mogla uraditi mnogo više u pokušaju da onemogući susjednu zemlju u njenoj namjeri.
– Ja ću reći potpuno otvoreno da na temelju odluke Predsjedništva Bosne i Hercegovine sve institucije su dužne da rade na implementaciji našeg cilja, a naš cilj jeste, prije svega, onemogućavanje Hrvatske za izgradnju takvog odlagališta na teritoriji Čerkezovca, odnosno Trgovske Gore i da u tom kontekstu sve institucije daju svoj potpuni doprinos – kaže ministar Staša Košarac.
Košarac kaže kako, osim predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović, entitetskih ministarke Edite Đapo i Srebrenke Golić i njega, malo ko govori o Trgovskoj Gori. Dok, kako ističe, u Hrvatskoj svi o tome govore.
– Ja mislim da mi moramo svi jasno da pokažemo da nam je svima stalo do toga da zaštitimo zdravlje 250.000 ljudi, prirodne ljepote Nacionalnog parka Una iz jednog prostog razloga što smatramo da ovo pitanje ne treba politizovati. Ovo pitanje treba posmatrati kao pitanje, prije svega, zaštite zdravlja ljudi i okoline – smatra Košarac.
“Obavijestiti EU o hrvatskim jednostranim potezima”
Poseban problem ministar Košarac vidi u tome što Republika Hrvatska često neke probleme rješava jednostrano, iako postoje potpisani sporazumi između dvije države o tim pitanjima. Tako je došlo do zatvaranja graničnih prijelaza jer je Hrvatska izvršila prekategorizaciju puteva bez da je prethodno obavijestila BiH. Zbog takvih problema, Košarac kaže kako će intenzivirati kontakte sa Republikom Hrvatskom.
– Ako se nastave takve aktivnosti, prije svega ćemo obavijestiti Delegaciju Evropske unije i mislim da bi na temelju svih naših kontakata koje imamo sa Hrvatskom, trebali snagom argumenata ta pitanja rješavati. Ne vidim uopšte spora niti problema da na temelju do sada potpisanih ugovora dođe i do implementacije takve aktivnosti – navodi Košarac.
“Vladajuća koalicija radi ono što je realno moguće”
Vlast na nivou BiH Staša Košarac ne smatra koalicijom, već vlašću sastavljenom od izbornih pobjednika. Takav koncept vladanja smatra najboljim. Apeluje da nakon svakih izbora vlast bude sastavljena od izbornih pobjednika, legitimnih izbornih pobjednika u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Predsjednik SDS, Mirko Šarović, poručio je danas da je potuno uvjeren da se želja lidera SNSD, Milorada Dodika, o objedinjavanju funkcije predsjednika Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH, neće ispuniti.
Ukidati poziciju predsjednika, koja je jedna velika tekovina Republike Srpske, je nedopustivo. Građani Srpske predsjednika biraju neposredno i daju veliki značaj toj funkciji – kaže Šarović.
Prema njegovom mišljenju, ovakav Dodikov prijedlog dolazi iz ličnih i praktičnih razloga.
– Dodik i sada obavlja i funkciju premijera i predsjednika Srpske i mi svi znamo da je to tako – naveo je on.
Šarović kaže da je aktuelna vlast podbacila na svim poljima, a da je jedino čime se mogu pohvaliti to što u pandemiji nisu potrošili nijednu marku na nabavku vakcina.
On kaže da se uloga predstavnika vlasti, kada je u pitanju nabavka vakcina protiv korone, svela na dočekivanje donacija.
– Pandemija će proći i stanovništvo će se vakcinisati, a da oni neće kupiti nijednu vakcinu. Vidimo da čitav svijet donira vakcine Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj, a da domaće vlasti ništa ne čine kako bi sami nabavili prijeko potrebne vakcine – istakao je Šarović.
On kaže da je ekonomska situacija u Srpskoj iz dana u dan sve lošija.
– Pitajte svakog građanina kako je živio prije nekoliko godina, a kako mu je danas. Nemamo novih investicija, ne otvara se nijedna fabrika, unazad nekoliko godina ne gradi se nijedan autoput – poručio je Šarović.
Rusija je na današnji dan 2015. godine blokirala usvajanje britanske rezolucije u Savjetu bezbjednosti UN, kojom bi Srbi, kao jedini narod nakon Drugog svjetskog rata, bili optuženi za navodni genocid zbog dešavanja u Srebrenici.
Rezoluciju je predložila Velika Britanija.
Kao jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti, Rusija je uložila veto i time onemogućila usvajanje dokumenta.
Ruski ambasador Vitalij Čurkin rekao je uoči glasanja da bi usvajanje ove rezolucije bilo kontraproduktivno.
”Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup je politički motivisan, nije legitiman i ne služi napretku u BiH”, poručio je tada Čurkin.
Tadašnji ruski ambasador je naveo da je uloga Savjeta bezbjednosti da se ojačaju temelji mirovnih misija, te pojasnio da je na istoričarima i sudovima da analiziraju ono što je prouzrokovalo krizu u Jugoslaviji.
Čurkin je naveo da pravda mora pobijediti i da svi zločinci, bez obzira na etničko porijeklo, moraju biti kažnjeni.
Članovi Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice traže da Savjet ministara smijeni, odnosno razriješi dužnosti ministra inostranih poslova Biseru Turković zbog inicijative da 11. jul bude proglašen danom žalosti u BiH.
Predsjednik ove organizacije Branimir Kojić rekao je Srni da u proteklom ratu nije ginuo samo jedan narod, pa da samo njemu bude posvećen dan žalosti.
“Zbog samovolje Turkovićeve, nepoštovanja svih žrtava i kontinuiranog saminicijativnog neovlaštenog djelovanja, tražimo od naših predstavnika u Savjetu ministara da pokrenu inicijativu za njenu smjenu i tako pokažu porodicama poginulih da se niko ne smije poigravati našim žrtvama i vrijeđati njihove porodice, niti naše žrtve minimizirati, a druge veličati. Žrtva je žrtva – ma kom narodu pripadala”, poručio je Kojić.
Kojić je ocijenio da je ova inicijativa tendenciozna i usmjerena na vrijeđanje i omalovažavanje srpskog naroda i njegovih žrtava, što Turkovićeva konstantno čini, kršeći ovlaštenja i pokušavajući da uzurpira određene nadležnosti i da kreira istoriju kakva njoj odgovara, bez obzira što je činjenice demantuju.
“Ovo jasno pokazuje zlonamjernost i da nije dorasla funkciji koju obavlja, odnosno da je zloupotrebljava, što treba sankcionisati”, smatra Kojić.
On je rekao da je ovo još jedan u nizu dokaza da bošnjački političari po svaku cijenu žele da zaživi mit o navodnom genocidu koji Srbi nisu počinili i nikada to neće prihvatiti.
“Predhodnih nekoliko dana svaki dan smo na parastosima našim sunarodnicima koji su ubijeni većinom 1992. i 1993. godine, pa pitamo Biseru Turković ko je ubio te ljude? Ko je zapalio Brežane, Krnjiće, Ratkoviće, Zagone, Sase, Gnionu, Skelane, Lozničku rijeku i gotovo sva srpska sela u srebreničkoj i bratunačkoj opštini?”, upitao je Kojić.
Kojić pita Turkovićevu i da li je ikad pomislila da posjeti neko srpsko stratiše, pokloni se srpskim žrtvama i time pokaže civilizacijski čin saosjećanja, te da li je ikad pomislila da zastave na pola koplja budu spuštene za srpske žrtve?
Turkovićeva je uputila inicijativu predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji da 11. jul bude proglašen danom žalosti u BiH, te istakla da će Ministarstvo kojem je na čelu uputiti instrukciju svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i misijama BiH u svijetu da obilježe 11. juli spuštanjem zastava na pola koplja, te upoznaju zemlje prijema o razlozima za takvo postupanje.
Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik zatražio je od ambasadora iz Republike Srpske da ne postupe po najavljenoj instrukciji Turkovićeve da se 11. jula zastave na zgradama diplomatskih predstavništava spuste na pola koplja.
Predsjednik Narodne skupštine Ivica Dačić ocijenio je danas da niko ne vrši pritisak na zemlje regiona i Prištinu da usvoje Rezoluciju o Srebrenici, već da je to njihovo dodvoravanje i stvaranje atmosfere da Srbija jedina ne osuđuje genocid.
Dačić je za K1 kazao da Srbija nikada nije opravdavala zločine koji su se desili, ali da se ne smije stvarati situacija u kojoj se osuđuju samo jedni zločini, ali ne i zločini koji su počinjeni nad srpskim narodom.
“Ako neko želi da bude pravedan, onda mora da osudi sve zločine”, poručio je Dačić.
Na pitanje da li je tekst Rezolucije o Srebrenici u Prištini isti onaj koji je usvojen u Podgorici, Dačić kaže da nije vidio tekst, ali da pretpostavlja da je riječ o “jednom istom klišeu”.
“Mislim da već dugi niz godina niko ne izmišlja neke reči koje bi bile specifične, nego se širom svijeta usvajaju različite rezolucije koje se svode na jedno – da se osuđuje genocid i to ne bi trebalo ništa da nas iznenađuje”, rekao je Dačić.
Podsjeća da je Crna Gora usvojila Rezoluciju o Srebrenici 2011. godine kojom je osudila zločin, međutim, kaže, vjerovatno ta rezolucija nije odgovarala, jer se nije spominjao “genocid”.
Dačić navodi da je Srbija ranije pozvala sve parlamente drugih zemalja da osude sve zločine i dodao da to niko do sada nije uradio.
Upitao je šta bi se dogodilo ukoliko bi Srbija usvojila rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i da li bi Hrvatska to shvatila da je upereno protiv njenog naroda.
“Žalosna je situacija da zločin nad Srbima nije vest i ne zaslužuje pažnju”, rekao je Dačić.
Dodao da su tim rezolucijama oči ponovo uprte u prošlost, a sa takvim pogledom, ištiče, region ne može daleko da dogura.
Hrvatska je ispunila sve uslove za pristupanje Šengenu, navodi se u Rezoluciji Evropskog parlamenta usvojenoj danas, uz poziv zvaničnom Zagrebu da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i, kako se navodi, “istraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava”.
Za Rezoluciju je glasalo 505 poslanika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 uzdržano.
Kako prenosi Hina, za rezoluciju su glasali svi hrvatski poslanici, osim Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i nezavisnog Mislava Kolakušića, koji su bili protiv.
Hrvatska očekuje da bi njeno članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenačkog predsjedavanja Evropskom unijom u drugoj poovini ove godine, izjavio je krajem maja hrvatski premijer Andrej Plenković.
Članica Šengena su sve zemlje Unije osim Hrvatske, Bugarske i Rumunije, ali i četiri zemlje koje nisu u EU – Island, Norveška, Švajcarska i Lihtenštajn.
U rezoluciji se navodi “da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu zaštitu, i prisilnim udaljenjima na spoljne granice Evropske unije”, pri čemu nije imenovana nijedna država članica.
U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za “praćenje temeljnih prava na svojim spoljnim granicama”, što bi, kažu, trebalo da se promijeni.