VRBAS Media

Autor: INFO

  • U BiH stiglo još 140.000 doza AstraZenece iz Hrvatske, uskoro šalju i 60.000 Moderne

    U BiH stiglo još 140.000 doza AstraZenece iz Hrvatske, uskoro šalju i 60.000 Moderne

    U Bosnu i Hercegovinu danas je stiglo 140.000 doza vakcina protiv koronavirusa kompanije AstraZeneca, koje su donacija Hrvatske našoj zemlji.

    Ovu informaciju je potvrdio Dušan Kojić pomoćnik ministra u sektoru za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH.

    “140.000 doza AstraZeneca vakcina iz Hrvatske upravo je ušlo u BiH. Nakon potvrde EU bit će poslano 70.000 doza vakcina Moderna”, napisao je Kojić na Twitteru.
    Podsjećamo, prema najavama, ove sedmice će u Bosnu i Hercegovinu stići ukupno 332.870 doza tri različite vakcine, a prvi put nam stižu doze Moderne.

  • Tužilac Oleg Čavka kazao da trpi pritisak nakon hapšenja direktora OSA-e

    Tužilac Oleg Čavka kazao da trpi pritisak nakon hapšenja direktora OSA-e

    Na današnjem ročištu o određivanju pritvora po zahtjevu Tužilaštva Bosne i Hercegovine tužilac Oleg Čavka je kazao kako zbog ovog slučaja trpi pritiske.

    Tužilaštvo traži jednomjesečni pritvor, a u tom periodu, kako je rekao tužilac Čavka, namjeravaju podići optužnicu.

    Obrazlažući prijedlog za pritvor, Čavka je kazao da su se u trenutku pisanja tog prijedloga dešavali neviđeni pritisci na Tužilaštvo. Precizirao je da se radi o jučerašnjim protestima pred zgradom pravosudnih institucija, koji su, prema njegovim riječima, organizirali Jasmin Mulahusić iz Luksemburga, koji je na društvenim mrežama iznio više prijetnji policiji, Tužilaštvu BiH i Sudu.

    Napomenuo je i kako su protestima prisustvovali političari.

    I sutkinja za prethodni postupak Tatjana Kosović je konstatirala da se protiv Suda vodi hajka, posebno od jučer.

    S druge strane, braniteljica Osmana Mehmedagića Senka Nožica kazala je da je za očekivati da puštanje njenog branjenika na slobodu izazove opću radost ljudi koji su protestirali.

  • Tužilaštvo najavljuje optužnicu protiv Mehmedagića za 30 dana, odbrana se žali na političku hajku

    Tužilaštvo najavljuje optužnicu protiv Mehmedagića za 30 dana, odbrana se žali na političku hajku

    Po zanimanju sam magistar, smjer poslovno pravo, kazao je Osman Mehmedagić, uhapšeni direktor OSA-e, na jutrošnjem ročištu u Sudu BiH, na kojem su Tužilaštvo BiH i odbrana iznijeli argumente za i protiv određivanja jednomjesečnog pritvora.

    Tužilac Oleg Čavka u svom izlaganju problematizirao je način na koji je prvi čovjek državne obavještajne agencije stekao diplomu, odnosno diplome. Ukazao je na to da se 2005. “prebacio” sa sarajevskog fakulteta, s višim stepenom stručne spreme, na banjalučki Univerzitet za poslovne studije, a da je pri tome sarajevski indeks proglasio nestalim.

    Kazao je i da je Pravnom fakultetu u Sarajevu Mehmedagić podnosio zahtjev da mu višu priznaju kao visoku stručnu spremu, ali da mu nije udovoljeno, jer mu je nedostajalo 12 ispita. Rekao je da je potom Mehmedagić upisao i fakultet u Kiseljaku, na Kobiljači, te da je svojevremeno koristio diplomu s Američkog fakulteta u Tuzli, iako nema tragova da je ikada bio student te ustanove.

    “Zašto bi neko ko ima pravni fakultet ponovo upisivao pravni fakultet, tražio da mu višu školsku spremu priznaju kao visoku…”, upitao je Čavka, koji je doveo u pitanje i validnost banjalučke diplome Osmana Mehmedagića.

    Osim za krivotvorenje isprave, Tužilaštvo ga tereti i za pranje novca, pa je u tom kontekstu Čavka spomenuo da Mehmedagić u Sarajevu ima stan od 100-tinjak kvadrata, još jedan stan, kuću, te nekretninu u okolini Sarajeva.

    Ukazao je na način kupovine kuće od Šaćira Čedića, koja je kupljena kešom. Problematizirao je i to što je u to vrijeme Čedić bio optuženi u predmetu “Zadruga”. Pomenuo je i sumnjivu vezu prilikom nabavke Audija Q5. Automobil je za Mehmedagićevu suprugu kupljen od Asima Sarajlića, a koštao je 60.000 KM

    Čavka je ukazao na to da u roku od mjesec Tužilaštvo namjerava podići optužnicu i saslušati čitav niz svjedoka. Pomenuo je studente Američkog fakulteta iz perioda 2008. i 2009. godine te direktora i dekana iz tog perioda Miodraga Pavića i Mustafu Festića.

    Odbrana Osmana Mehmedagića, koju čine advokati Nermin Mulalić i Senka Nožica, odbacila je navode Tužilaštva i kazala da nema osnova sumnje za djela koja se njihovom branjeniku stavljaju na teret.

    Imali su prigovor i na, kako su rekli, nezakonito lišavanje slobode. Ukazali su da nije bilo zakonskog osnova za to te da ga policija nije odmah sprovela u Tužilaštvo. Tvrde da nije bilo osnova za zadržavanje u MUP-u.

    Osvrnuli su se i na tužiočevu tvrdnju da je prije hapšenja Mehmedagić bio na tajnoj lokaciji. Advokatica Nožica je potvrdila da nije spavao u kući, ali da je bio dostupan na telefon, na koji se javio policajcu i predao u roku od sat. Navode tužioca Čavke da je bio na tajnoj lokaciji nazvala je insinuacijama. Rekla je da je on slobodan čovjek i da može spavati gdje hoće, te da to može biti samo problem njegove supruge.

    Kazali su da kod Mehmedagića nema namjere krivotvorenja diplome s Američkog univerziteta, jer ima diplomu iz Banje Luke, koja je validna. Rekli su da je pominjanje fakulteta u Sarajevu i Kiseljaku irelevantno.

    “Na ovaj način je produžena hajka na našeg branjenika iz političkih razloga. Određene političke grupacije kažu: ‘Završite ovo što prije da se može uspostaviti novo rukovodstvo'”, kazala je Senka Nožica.

    Podsjetila je da je njen branjenik ranije pravomoćno oslobođen te je kazala da je neko zbog toga trebao podniejti ostavku u Tužilaštvu.

    “Ali ne, hajka se nastavlja”, konstatirala je ona.

    Predložili su da se prijedlog o pritvoru odbije jer u cijelosti osporavaju osnovanu sumnju. Puštanje njihovog branjenika očekuju tokom dana.

  • Komšić najavio da će i sljedeće godine biti kandidat za Predsjedništvo BiH

    Komšić najavio da će i sljedeće godine biti kandidat za Predsjedništvo BiH

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić 20. jula preuzet će dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva, a kaže da će tokom osmomjesečnog mandata na toj poziciji biti mnogo posla te da će biti potrebno sazivati redovne sjednice.

    U intervjuu za Fenu naglasio je da je potrebno organiziranje sjednica Predsjedništva BiH, koje neće biti vanredne ili telefonske, važno za funkcioniranje države, ali tokom proteklih osam mjeseci, kada je dužnost predsjedavajućeg obavljao Milorad Dodik, toga nije bilo.

    Komšiću se čini da je Dodiku sve drugo bilo važnije od posla na koji je izabran i na kojem formalno-pravno prima platu, zbog čega će njemu biti prvi prioritet održati redovan ritam održavanja sjednica na kojim će se raspravljati o važnim pitanjima.

    Govoreći o očekivanjima u narednom periodu spomenuo je i pitanje novog vala pandemije, koji stručnjaci najavljuju, a iako Predsjedništvo nije nadležno za oblast zdravstva, vrlo često se u međunarodnim kontaktima traži upravo koordinacija s Predsjedništvom.

    Kada je riječ o vanjskoj politici, Komšić podsjeća da će uskoro biti održana Generalna skupština Ujedinjenih nacija, a dolaskom novog visokog predstavnika Christiana Schmidta očekuje se povećanje međunarodnih kontakata.

    Komšić kaže da trilaterala između BiH, Srbije i Turske funkcionira, samo ju je usporila pandemija, ali ona s Hrvatskom je zamrznuta zbog poznatih stavova zvaničnog Zagreba, koji odbija komunicirati s Predsjedništvom BiH dok je Komšić jedan od tri člana.

    Za Komšića je takva politika zvaničnog Zagreba besmislena i ne donosi ništa dobro nikome te smatra da bi bilo dobro kada bi se takav njihov stav promijenio, budući da postoji potreba za sastancima na bilateralnom i multilateralnom nivou.

    “Postoji potreba i za oživljavanjem trilateralnih susreta između zvaničnika BiH, Hrvatske i Srbije, koji su ranije postojali. Naredne godine trebao bi biti održan i susret Brdo-Brijuni čiji bi domaćin ovaj put trebala biti Hrvatska”, kaže Komšić.

    Osvrnuo se i na pitanje dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, kazavši da nije optimista da će se to desiti do kraja godine, posebno jer BiH nije ispunila neke od ključnih uvjeta Evropske komisije za to.

    Napominje da se BiH nije istaknula radom na realizaciji prioriteta, posebno misleći na neusvajanje nekoliko zakona i to onih o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), sukobu interesa, javnim nabavkama, a kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, Komšić također ne očekuje da će taj posao biti završen do kraja godine.

    Kako je riječ o putu BiH ka NATO-u, Komšić kaže da je ove sedmice održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u formatu NAC+BiH, na kojoj je razmatran prvi Program reformi i šta je urađeno na njegovoj realizaciji, a BiH bi trebala već krenuti u izradu trećeg takvog dokumenta.

    Član Predsjedništva BiH smatra da će u kontekstu puta BiH ka NATO savezu Hrvatska nastojati zaustaviti neke stvari insistirajući na ubacivanju pojma konstitutivnosti u razne izvještaje i programe, ali ostaje nepoznanica kako će na to NATO odgovoriti.

    Prema informacijama Komšića, Hrvatska je u tim svojim namjerama uspjela pridobiti još nekoliko zemalja članica, ali u međuvremenu su te zemlje odustale od podrške.

    “Šta god se dalje dešavalo BiH sebi ne može dopustiti luksuz da odustane od NATO-a i Evropske unije, jer je alternativa tome haos ne samo u BiH nego i u regiji. Bez obzira na trenutne zastoje i opstrukcije i dalje bih se čvrsto držao te dvije priče – NATO i EU”, kazao je Komšić.

    Osvrnuo se i na proces izmjena Izbornog zakona za šta smatra da bi uspjeh bio ukoliko bi se tim izmjenama dekriminalizirao izborni proces što se prije svega tiče onemogućavanje izbornih krađa, prevara i žalbenog postupka, ali i uvođenja novih tehnologija.

    To bi, mišljenja je Komšić, za BiH bio veliki napredak i time bi se vratilo povjerenje u proces glasanja, ali i pružila drugačija politička slika nakon sljedećih izbora, a moguće je i da bi raspored političke moći bio drugačiji.

    “Što se tiče tih veliki političkih ciljeva bez obzira ko ih najavljivao, HDZ ili oni koji su protiv njih, mislim da ne postoji većina u bh. parlamentu koja može donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. Niti da se udovolji zahtjevima HDZ-a niti kontrazahtjevima pa čak ni onim koje zastupam lično, a to je prije svega uvođenje građanske države”, dodao je Komšić.

    Napominje da jedino preostaje da se sugovornici iscrpljuju u svađama oko različitih ideja, iako smatra da je možda to nekima i cilj jer na takvoj matrici BiH funkcionira već dugo i od nje neki vrlo dobro politički profitiraju.

    Komšić je najavio da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH na narednim općim izborima koji bi trebali biti održani u oktobru 2022. godine dodajući da će biti politički angažiran sve dok može doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela.

    Kaže da će se kandidirati ako stvari budu na ovom nivou, ako ove teme budu dominirale političkim životom u BiH, a tu prije svega misli da li će se BiH dalje etnički dijeliti ili će ići ka nekom ponovnom spajanju i osiguranju da svi živimo kao jednaki građani.

    Ukoliko bi se postiglo da svaki građani osjeća svaki dio BiH kao svoj, on bi vjerovatno rekao da je vrijeme da završi svoj politički angažman, jer bi se time postiglo ono za šta se bori tri decenije, a to je da ova zemlja opstane, bude bolja i da svi ljudi budu isti bez obzira kako se zovu.

    “No, koliko vidim to se neće dogoditi na osnovu svih ovih parametara, stoga ću nastaviti da se politički borim sve dok mogu i dok mislim da ima razloga za to”, kazao je.

    Prokomentirao je i stavove lidera Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića koji su na neki način podržali stav da jedan narod drugom ne može birati predstavnike što zagovara HDZ, kazavši da za njega to nije novost.

    Njihovim stavovima nije iznenađen iako smatra da je taj koncept potpuno pogrešan jer ukoliko se na taj način nastupa onda se i dalje ide ka razvrstavanju ljudi u „torove“ i postoji samo nešto što se zove etnička politika.

    “U Ustavu BiH to ne stoji jer da stoji ja ne bih mogao biti na ovom mjestu. Pošto u Ustavu piše da je Federacija BiH jedna izborna jedinica iz koje se biraju dva člana Predsjedništva iz reda Hrvata i Bošnjaka ja sam u Predsjedništvu BiH”, podvlači Komšić.

    “To što zagovara lider HDZ-a Dragan Čović ne piše u Ustavu”, kada se Ustav izmijeni na takav način Komšić naglašava da će to poštovati bez obzira što misli da to ne bi bilo u redu.

    Na kraju intervjua osvrnuo se na regionalnu saradnju i jednu od inicijativa u regionu takozvani “Mali Šengen”, kazavši da je za region najbolja priča koja se odvija u okviru “Berlinskog procesa” jer ona daje odgovore na sve ono što je sadržano u inicijativi “Mali šengen”.

    “Berlinski proces ima punu podršku zemalja Evropske unije, a posebno Njemačke te se u okviru tog procesa mogu realizirati brojne stvari za koje nam se može pružiti tehnička i finansijska pomoć u okviru projekata koje je moguće kandidirati”, zaključio je u intervjuu član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • Milorad Dodik uputio telegram saučešća predsjedniku Njemačke

    Milorad Dodik uputio telegram saučešća predsjedniku Njemačke

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik uputio je telegram saučešća predsjedniku Njemačke Franku-Walteru Steinmeieru povodom elementarnih nepogoda koje su pogodile ovu zemlju.

    “Duboko me potresla vijest o strahovitim poplavama koje su pogodile vašu zemlju u kojima su stradali nevini ljudi i koje su prouzrokovale štete nesagledivih razmjera”, istakao je Dodik.

    On je zamolio predsjednika Njemačke da u ovim teškim trenucima porodicama nastradalih prenese duboko saosjećanje sa njihovom boli.

    U nepogodama je stradalo više od 40 osoba, dok se veći broj ljudi vode kao nestali.

  • Ukraden najstariji pisani Kur'an iz Atik džamije u Fojnici

    Ukraden najstariji pisani Kur'an iz Atik džamije u Fojnici

    Najstariji rukom pisani Kur'an utorak je ukraden iz Atik džamije u Fojnici, gdje se godinama čuva.

    Glasnogovornik MUP-a SBK Hasan Hodžić za Klix.ba potvrdio je da je prijavljena krađa Kur'ana te da je policija izašla na lice mjesta i obavila uviđaj.

    “U saradnji s nadležnim Tužilaštvom policijski službenici poduzimaju mjere iz svoje nadležnosti u rasvjetljavanju tog krivičnog dijela. Ovo djelo će se najvjerovatnije tretirati kao teška krađa kulturnog dobra ili stvari od naročitog naučnog, umjetničkog, povijesnog ili tehničkog značaja”, kazao je.


    Fojničku Atik-džamija izgradio je 1551. godine Mustafa Sin Hidru ili Hadr, a važi za jedan od najstarijih objekata u ovom dijelu naše zemlje. Ukradeni Kur'an je prvobitno pronađen u zidu džamije nakon njenog spaljivanja. Star je oko 350 godina. Djelo je Mustafa sin Salihov sin hadži Mahmudov, koji ga je prepisao 1750. godine.

    Širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta mogu se pronaći Kur'ani stari 300 do 400 godina izrađeni u Fojnici, koja je od davnina poznata po prepisivačima Kur'ana.

  • Milanović: U Evropi je nešto zajedničko u pogledu BiH, a to je neznanje

    Milanović: U Evropi je nešto zajedničko u pogledu BiH, a to je neznanje

    Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji boravi u radnoj posjeti Republici Sloveniji, gdje je učestvovao na trilateralnom sastanku šefova država Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Hrvatske, osvrnuo se na svoj nedavni boravak u Bosni i Hercegovini.

    Milanović je izjavio nakon sastanka kako je na današnjoj trilaterali htio upoznati kolege, austrijskog predsjednika Alexandera Van der Bellena i slovenskog predsjednika Boruta Pahora, “sa problemima koji trenutno postoje u Bosni i Hercegovini, za hrvatski narod i njihovo pravo glasa”.

    “U Evropi je nešto zajedničko u pogledu Bosne i Hercegovine, a to je vrlo slabo znanje ili veliko neznanje, kada su u pitanju ljudi ovog ranga. Slovenija i Austrija zbog svojih razloga i veza s Bosnom i Hercegovinom, njihovi čelni ljudi, znaju nešto više, ali ne znaju detalje. Iako se vrag krije u detalju, u ovom slučaju vrag se ne skriva u detalju, vrag je naprosto u cijelom tijelu i nije neizlječiv”, rekao je Milanović.

    Dodao je da je pravo hrvatskih građana, pripadnika hrvatske etničke zajednice i jedne od triju konstitutivnih zajednica u BiH, da sami biraju svoje predstavnike, da to ne rade pripadnici drugih naroda, “jasno je samo po sebi”.

    Naglasio je da se slažu “i u pogledu Zapadnog Balkana i oko Sjeverne Makedonije i Albanije”.

    “Niko u Hrvatskoj ne dovodi pravo nekih nacija koje su mlade, nove, pa i po imenu, da se zovu tim imenom i da svoj jezik zovu kako ga hoće zvati, pa tako niko ne bi ni Sjevernoj Makedoniji to samorazumljivo, elementarno pravo trebao osporavati”, zaključio je hrvatski predsjednik, javila je Anadolija.

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović posjetio je od 10. do 13. jula Vitez, Mostar, Tomislavgrad i Livno, u svojoj prvoj radnoj posjeti Bosni i Hercegovini na dužnosti predsjednika.

    Trilateralni sastanak predsjednika Republike Austrije Alexandera Van der Bellena, predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića održan je u Kostanjevici na Krki, u Sloveniji.

  • Hadžikadić o hapšenju direktora OSA-e: Džaferovićeva izjava je pritisak na Tužilaštvo BiH

    Hadžikadić o hapšenju direktora OSA-e: Džaferovićeva izjava je pritisak na Tužilaštvo BiH

    Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres, oglasio se nakon hapšenja direktora Obavještajno sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića i reakcija koje su uslijedile.

    “Jučer je uhapšen Osman Mehmedagić, direktor OSA-e. Svjedočili smo brojnim reakcijama u javnosti različitih državnih i stranačkih funkcionera. Da bismo napravili bolju državu, po mjeri njenih građana, ona mora biti iznad nas i naših interesa”, naveo je Hadžikadić.
    Dodao je da svi moraju poštovati državne institucije, pogotovo onih koji obnašaju javne funkcije.

    “Niko, a pogotovo član Predsjedništva, ne bi smio uraditi ništa što nije u interesu države. U ovom slučaju je to neodgovoran pritisak na Tužilaštvo BiH, kao instituciju ove države. Taj pritisak ne opravdava ni činjenica da postoji indikacija politizacije te institucije i mogućnost da se jednim dijelom radi o političkom ratu između vladajućih stranaka”, smatra Hadžikadić.

    Dodao je da, ne ulazeći u pravnu kvalifikaciju počinjenih djela i odgovornosti optuženog, “svi mi moramo stati na stranu Bosne i Hercegovine i njenih institucija, što se ovdje očigledno ne dešava”.

    “Gledajući ovu farsu, sasvim je jasno da, s obzirom na postupke političkih aktera, Bosnu i Hercegovinu ruše mnogobrojni, a brane malobrojni. Kada član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili predstavnici vladajućih, tzv. ‘patriotskih’ stranaka, stavljaju interese svojih kadrova i svoje stranke ispred interesa građana i države, možemo reći da je izborna kampanja već počela. Izgleda da ćemo ponovo biti svjedoci širenja straha, podjela i mržnje, kao načina osvajanja vlasti”, zaključio je predsjednik Platforme za progres.


    U odvojenom saopćenju Platforme za progres navodi se da reakcija Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na hapšenje Mehmedagića, u kojem javno poziva Tužilaštvo da “vodi računa o svojim postupcima”, predstavlja otvoreni pritisak na rad Tužilaštva BiH.

    “Nejasno je kako je Džaferović dopustio sebi da u ovoj situaciji reaguje kao član političke partije iz koje dolazi i tako u potpunosti obezvrijedi funkciju koju trenutno vrši”, navodi se u tom saopćenju.

    Platforma za progres oštro osuđuje ovakav istup člana Predsjedništva BiH, jer ga smatra neprimjerenim i otvorenim pritiskom na rad jedne od najvažnijih institucija u BiH.

  • Hapšenje Osmice seli se na politički teren

    Hapšenje Osmice seli se na politički teren

    Dok istražni organi zvanično ne saopštavaju detalje o rezultatima dosadašnje istrage protiv direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) Osmana Mehmedagića, osim da je za njega predložen pritvor, slučaj “Osmica” užurbano se seli na politički teren, gdje su se već iskristalisale dvije suprotstavljene strane.

    Tako lider SDA Bakir Izetbegović ocjenjuje da je hapšenje Mehmedagića duboko povezano sa “polugom SNSD-a i HDZ-a, koji razgrađuju BiH” i da je riječ o “državnom udaru”, dok je Sredoje Nović, zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA, iznenađen što političari najvišeg ranga iz SDA uopšte komentarišu ovaj slučaj.

    “Najmudrije bi bilo svima da sačekaju šta će Sud BiH reći u vezi sa pritvorom Mehmedagiću. Ono što me brine jeste prevashodno da u ovom slučaju nije samo riječ o diplomama, nego, navodno, i o pranju novca”, istakao je Nović.

    On je poručio da čeka, kao i građani BiH, da čuje da li će Sud odrediti pritvor za Mehmedagića.

    “Ako se to ne dogodi, a Tužilaštvo je ušlo u taj proces, onda ozbiljno treba dovesti u pitanje sa čim Tužilaštvo raspolaže, jer ničiji kredibilitet ne smije da se ruši na bilo kojoj političkoj pretpostavci ili nečijoj želji”, poručio je Nović.

    Nenad Stevandić, član Zajedničke komisije parlamenta BiH za nadzor nad radom OBA, kaže da se SDA miješa u pravosudni proces u vezi sa hapšenjem Mehmedagića. On je istakao da je sve potrebno riješiti pravosudnim putem.

    “Budući da je ranije SDA imala priliku da iskoriguje ko je direktor i ko ima diplomu, a ko nema, i kada je propustila sve te šanse, a situacija se otela kontroli, nema smisla da o tome ide političko prepucavanje”, napomenuo je Stevandić, koji je podsjetio da za mjesto direktora OBA postoji politički dogovor kako će biti popunjeno.

    Stevandić je rekao i da predsjedavajući Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA Nermin Nikšić treba da sazove sjednicu Komisije, te dodao da je Komisija sve dokumente koje je Tužilaštvo tražilo dostavila na vrijeme. Nikšić je pozvao institucije da što brže i efikasnije okončaju postupak koji se odnosi na Mehmedagića kako bi se mogao sprovesti postupak imenovanja rukovodstva OBA.

    Milorad Dodik, lider SNSD-a, izjavio je Srni da je klackalica u vezi sa Mehmedagićem zabava bošnjačkih političkih i policijskih krugova u kojoj niko iz Republike Srpske, bar ne iz stranke koju vodi, ne želi da učestvuje.

    Dodik je istakao da su ozbiljne sumnje da je Mehmedagić počinio krivična djela odavno iznesene pred javnost, ali SDA je i pored toga insistirala na njegovom novom mandatu, tako da sve što vidi, uključujući i orkestrirane jučerašnje proteste, liči na cirkus sa poznatim klovnovima.

    “Da je bilo ko iz Republike Srpske mogao ili želio da utiče na proces u predmetu ‘Osmanagić’, kako se podlo sugeriše iz Sarajeva, treba da objasni kako to da je musliman tužilac, da ga privodi muslimanska policija i ko ozbiljno može prihvatiti da neko iz Republike Srpske ima uticaj na njih. Ovako imamo predstavu za javnost koja će završiti kao i sve slične prije nje. U toj predstavi neću i ne želim da učestvujem”, naglasio je Dodik, te konstatovao da je OBA odavno već antisrpska organizacija usmjerena protiv Srpske, Srbije i srpskog naroda u cjelini.

    Tužilaštvo BiH predložilo je danas određivanje jednomjesečnog pritvora za Mehmedagića, protiv kojeg, prema dostupnim saznanjima, sprovodi istragu u vezi s validnošću diplome, a predmet ispitivanja su i finansijske transakcije u vezi s kupovinom kuće. Odnosno, terete ga za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje isprave i pranje novca.

    “Pritvor se predlaže zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao ometati istragu, prikrivati dokaze, te uticati na svjedoke ili saučesnike, kao i zato što bi puštanje osumnjičenog na slobodu moglo prouzrokovati uznemirenje javnosti i građana, s obzirom na to da su već evidentirani elementi narušavanja sigurnosti, povezani sa hapšenjem Mehmedagića”, naveli su iz Tužilaštva BiH.

    S druge strane, osnivač i vlasnik Američkog univerziteta u Bosni i Hercegovini Denis Prcić juče je pušten iz pritvora te su mu izrečene mjere zabrane.

    Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdila njegova advokatica Vasvija Vidović te je istakla da mu je određen kućni pritvor. Prcić je osumnjičen da je omogućio Mehmedagiću nezakonito sticanje diplome.

    Inače, grupe građana podržale su juče Mehmedagića okupljanjem u Mostaru i Sarajevu, a gdje su primijećeni i pojedini funkcioneri SDA, pa čak i, kako tvrde pojedini mediji, Jasminko Akšamija, zet Bakira Izetbegovića.

    Izetbegović je prekjuče, na dan hapšenja direktora OBA, poručio da je u pitanju “četvrti pokušaj Tužilaštva, istog tužioca i njegovih nalogodavaca, da po bilo kojem osnovu procesuira i kompromituje Osmana Mehmedagića”. Podsjetimo, na prijedlog ministara iz SDA Mehmedagić je imenovan na čelo OBA 2015. godine.

  • Razvlašćivanje visokog predstavnika šansa da BiH krene naprijed

    Razvlašćivanje visokog predstavnika šansa da BiH krene naprijed

    Nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlaštenja visokog predstavnika u BiH, a koji su Rusija i Kina podijelile članicama Savjeta bezbjednosti (SB) UN-a, predstavlja šansu za BiH ukoliko ona želi da ide naprijed.

    Smatraju to politički akteri iz Srpske, koji ističu da bi rješenja u BiH trebalo da nalaze domaći političari, a ne da se ona nameću.

    Igor Žunić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS (NS RS), smatra da bi izglasavanjem u Savjetu bezbjednosti UN-a rezolucije, čiji su nacrt uputile Rusija i Kina, na značaju dobili i zaključci NS RS da visoki predstavnik nije potreban BiH. Dodaje da je iznesen jasan stav da visoki predstavnik nije potreban BiH i da toga treba da postanu svjesne i bošnjačke političke elite.

    Spomenka Stevanović, šefica Kluba poslanika Demosa u NS RS, kaže u vezi sa dolaskom novog visokog predstavnika i rusko-kineskom rezolucijom da je za narode u BiH i najgori domaći dogovor bolji od bilo kakvog rješenja nametnutog sa strane. Šef Poslaničkog kluba SDS-a u NS RS Miladin Stanić ocijenio je kao prihvatljiv Nacrt rezolucije Rusije i Kine upućen Savjetu bezbjednosti UN-a, kojom bi bila ukinuta ovlaštenja visokog predstavnika u BiH.

    Perica Bundalo, šef Poslaničkog kluba PDP-a u NS RS, takođe podržava nacrt.

    “Rezolucijom se još jednom pokazuje da su Rusija i Kina prijatelji Republike Srpske i srpskog naroda”, istakao je Bundalo.

    Darko Banjac, predsjednik Narodne partije Srpske, rekao je da rusko i kinesko upućivanje rezolucije za ukidanje ovlaštenja visokog predstavnika u BiH pokazuje da u dijelu međunarodne zajednice postoje savjesne zemlje koje znaju da je visoki predstavnik generator krize, nesporazuma i nedogovora u BiH.

    Šef Kluba poslanika Ujedinjene Srpske u NS RS Kostadin Vasić rekao je da je riječ o dobrom potezu Rusije i Kine, jer visoki predstavnik ne treba uopšte da postoji u BiH, što je opšte mišljenje u Srpskoj. Lider te stranke Nenad Stevandić rekao je da je sramota Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je to demokratija.

    Sredoje Nović, šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izjavio je da Nacrt rezolucije koju su Rusija i Kina uputile Savjetu bezbjednosti UN-a u vezi s funkcijom visokog predstavnika u BiH predstavlja kompromis i da je to dobro ukoliko BiH želi da ide naprijed.

    “Čini mi se da je riječ o razumnom prijedlogu i rješenju i da su spremne da prihvate novog visokog predstavnika pod uslovom da mu se ograniči mandat, koji će trajati maksimalno godinu dana”, rekao je Nović.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, rekao je da će se u Savjetu bezbjednosti UN-a o rusko-kineskoj rezoluciji za ukidanje ovlaštenja i Kancelarije visokog predstavnika vjerovatno raspravljati nakon 1. avgusta.

    Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije, smatra da je prijedlog Kine i Rusije zdrav, logičan kompromis, koji bi trebalo da odgovara interesima svih, a prije svega stabilizaciji prilika u BiH na osnovama Dejtona.

    Diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da se Nacrtom rezolucije Rusije i Kine šalje politička poruka da Moskva i Peking više neće dozvoljavati da se ignoriše međunarodni pravni poredak.

    U kratkom Nacrtu rezolucije koji su dostavile Rusija i Kina navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom. Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka, koji je tu dužnost obavljao 12 godina.