Autor: INFO

  • Turkovićeva za pomoćnika imenovala funkcionera SDS-a

    Turkovićeva za pomoćnika imenovala funkcionera SDS-a

    Bisera Turković, ministar inostranih poslova BiH, imenovala je danas Ljubu Grkovića, koji je kadar SDS-a, za svog pomoćnika za bilateralne odnose u ovom Ministarstvu, nezvanično saznaje ATV.

    Naš izvor iz Ministarstva tvrdi da je Bisera Turković obavijestila zaposlene u Ministarstvu da je od danas drugačija politika i da se zapošljava kadar SDS-a.

    Inače, Grković je bio prvi šef kabineta bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića.

    Poznat je po tom što se visoki funkcioner Ministarstva inostranih poslova nakon rata na zvaničnim dokumentima potpisivao kao efendija Grković, što je jedinstven slučaj kada je riječ o predstavnicima srpskog naroda u institucijama BiH.

  • Do kraja sedmice moguć “pad cijena” goriva u Srpskoj – evo o kojem tačno iznosu je riječ

    Do kraja sedmice moguć “pad cijena” goriva u Srpskoj – evo o kojem tačno iznosu je riječ

    Zbog višesedmičnog pada cijene sirove nafte na svjetskoj berzi, do kraja ove sedmice moglo bi da dođe i do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj.

    “S obzirom na trenutnu situaciju na svjetskoj berzi, odnosno pad cijena sirove nafte, procjena je da će doći do pojeftinjenja i na pumpama u Srpskoj. Tako bi do kraja ove sedmice cijene goriva mogle da budu niže za jedan do tri pfeniga po litru”, rekao je za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.

    Podsjećanja radi, litar benzina i dizela na pumpama u Republici Srpskoj kreće se 2,34 do 2,39 KM.

    Zvanična statistika pokazuje da je gorivo u Srpskoj od početka ove godine, do oktobra, poskupilo za skoro 22 odsto. Tako je u januaru ove godine litar benzina i dizela koštao 1,78, a u prošlom mjesecu u prosjeku 2,27 KM.

  • Kilogram ribe kao kilogram šnicle

    Kilogram ribe kao kilogram šnicle

    Počeo je Božićni post, predstoji sezona slava, ponuda za posne i svečane trpeze je velika, a cijene visoke.

    Primjera radi, očišćeni šaran košta koliko i kilogram mljevenog mesa, kotleti amura dostigli su cijenu juneće šnicle, a kilogram pasulja je došao do nevjerovatnih deset maraka.

    Oni koji su se pripremili na post, sudeći po trenutnim cijenama na pijacama i trgovinama, trebalo bi da pripreme i deblje novčanike.

    Cijena riba varira, u zavisnosti od vrste, da li je svježa ili zaleđena.

    Čak i one vrste koje su ranijih godina bile najjeftnijije, ove zime su nešto skuplje. Svježi šaran je osam maraka, očišćeni 10,5, amur je osam, a kotleti čak 15 maraka.

    Tolstolobik je šest, dok su kotleli ove ribe 12 KM. Pastrmka, kao i prošle godine, košta 8,5 KM, a komadi za čorbu su šest maraka.

    Ispred ribarnica i hladnjača sa smrznutom ribom i ne vlada velika gužva. Kraj je mjeseca, novca se nema, ali mnogi ipak žele da osjete duh praznika, da dobro i kvalitetno jedu.

    Penzionerka Radmila Đ. kaže da će i ove godine postiti, da se spremila psihički i duhovno, ali da su je zabrinule cijene.

    – Cijele godine cijene idu gore, malo po malo. Došli smo do toga da je krompir 1,5, marku, a zelena salata 3,5 marke. Ulje ne možete naći ispod tri marke. Gledam cijene ribe i opet su najjeftinije girice i srdele. Za svježu nemam novca, kupovaću zamrznutu, naprimjer riblje štapiće, nadam se da ću imati i za oslić – kaže za Srpskainfo ova penzionerka.

    Prodaja ribe, bila svježa ili zamrznuta, još nije drastično porasla. Ljudi uglavnom prilaze, raspituju se za cijene, a za sada, kako su nam ispričali neki trgovci, uglavnom prodaju one jeftinije, poput pastrmke i fileta oslića.

    Losos ili tuna je baš za one sa dubljim džepom i rijetko je pazare. U jednom marketu dva steka tune koštaju 14 maraka, a 100 grama dimljenog lososa 6,5 KM. Lignje su oko osam, oslić od šest do 13 maraka u zavisnosti od proizvođača i gramaže.

    Pola kilograma girica može se kupiti za dvije marke, pet maraka su plodovi mora, a dagnje 5,5 KM. Skuša je oko šest maraka, riblje pljeskavice pet.

    – Nema velike potražnje za smrznutom ribom. Možda ljudi više kuvaju čorbe, imaju zimnice, pa će dočekati Božić. Evo, kod nas je junetina 14,5 KM, mljeveno meso 10, piletina je poskupila, ali je i dalje najtraženija – kaže prodavačica u jednom marketu. Cijenu ribe, kako ističe, diktira to što je slab uvoz, pa nije isključeno da i dodatno poskupiti, ali i veće nabavne cijene. Doduše, pred početak posta trgovački lanci su napravili akcije na određene vrste smrznitih riba, pasulj i luk u namjeri da privuku veći broj kupaca.

    Ali, posnu trpezu ne čini samo riba. A cijene voća i povrća skočile su i prije zime. Na pijacama ili prodavnicama cijene su skoro iste. Za većinu Banjalučana skupo.

    Prema trenutnim cijenama, pasulj je od pet do 10 maraka, kilogram krompira je od 1,5 do 1,8 KM, a vrećica krompira je 15 KM. Kilogram paprika košta do 2,5 KM. Zelena salata je 3,5, koliko je i kilogram paradajza, dok je krastavac pola marke jeftiniji.

    Kelj i karfiol su po 2,5 marke, a patlidžan od četiri do pet maraka. Kupus je od marku do dve, blitva i špinat po pet maraka, tikvice 3,5, a bijeli luk dostiže cijenu i do 10 maraka.

    Banane se teško mogu naći za manje od dvije marke, narandže su od dvije do četiri marke, jabuke su od marku, pa na više, a mandarine oko 1,8 KM.

    Među najskupljim voćem ovih dana su kruške koje su oko četiri marke, te grožđe. Bijelo košta oko sedam, a crno oko pet maraka.

    Kalkukacija domaćica koje porede ovu sa prošlom godinu kažu da će božićni post i slavske trpeze biti skuplje bar za 20 odsto.

    – Sve je skuplje. Jer nije post samo riba, treba koristiti ulje, brašno, rižu. Voće je baš skupo, a u predstojeće praznike treba spremati i mrsnu hranu, kupovati meso, tjesteninu, orase, spremati kolače – kaže Ljubica M.

  • Omikron u Španiji otkriven krajem novembra u kanalizaciji

    Omikron u Španiji otkriven krajem novembra u kanalizaciji

    Zdravstvene vlasti u španskoj regiji Katalonija saopštile su danas da su otkrile potencijalne tragove soja virusa korona omikron u uzorcima otpadnih voda krajem novembra.

    Ako se potvrdi, to bi značilo da je varijanta bila prisutna u Kataloniji prije ili u isto vrijeme kada je prvi put prijavljena u južnoj Africi prije sedam dana.

    Naučnici strahuju da bi ova varijanta sa velikim brojem mutacija mogla da se odupre vakcinama i produži pandemiju koja traje skoro dvije godine.

    Španija je otkrila dva slučaja ove varijante i očekuje da će potvrditi još dva do kraja nedjelje, ali svi su kod ljudi koji su posjetili zemlje u kojima je omikron potvrđen.

    “U ovom trenutku ono što imamo su znakovi. U nekim oblastima Katalonije postoje neki uzorci sa specifičnim mutacijama povezanim sa ovom varijantom”, rekla je regionalni šef javnog zdravlja Karmen Kabezas na konferenciji za novinare.

    Ona je dodala da bi mogli biti kompatibilni i sa alfa varijantom.

    Pi-si-ar testovi genetskog sekvenciranja će utvrditi da li je omikron, čije je prisustvo u južnoj Africi objavljeno 25. novembra, već u to vrijeme kružio Katalonijom.

    Holandski zdravstveni zvaničnici rekli su juče da je ova varijanta otkrivena u Holandiji 19. novembra, prije nego što su iz Južnoafričke Republike stigla dva aviona sa virusom.

  • U Srpsku stiže promjena vremena, najavljeni snijeg i poplave

    U Srpsku stiže promjena vremena, najavljeni snijeg i poplave

    Republiku Srpsku naredna dva dana očekuju obilnije padavine, a od petka, 3. decembra, snijeg u većini krajeva, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Južne krajeve sutra i u petak, 3. decembra, očekuju obilnije padavine, a u višim predjelima i na planinama doći će do formiranja novog snježnog pokrivača, značajnije u Sarajevsko-romanijskoj regiji.

    U većini krajeva sutra se očekuju umjerene padavine, od 10 do 20 litara po metru kvadratnom.

    Za regiju Banjaluke prognozirano je 20 do 30 litara padavina po kvadratnom metru, u Krajini 30 do 40, u Hercegovini i dijelu Sarajevsko-romanijske regije 40 do 60 litara, a moguće je da uz pljusak lokalno bude i do 80 litara po metru kvadratnom.

    U nižim predjelima Krajine i centralnim krajevima očekuje se od pet do 15 centimetara snijega, na istoku do 20, na planinama i u Sarajevsko-romanijskoj regiji od 20 do 40, lokalno i do 50 centimetara novog snijega.

    Kako je prognozirano, u Hercegovini će za dva dana pasti 70 do 120 litara po metru kvadratnom, na jugu Krajine do 80 litara, dok će znatno manja količina padavina biti u Semberiji.

    Usljed zahlađenja će dio tih padavina u petak preći u snijeg, ali, uprkos tome, zbog činjenice da je zemlja već zasićena vodom, potencijalno postoji opasnost od bujičnih poplava, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    U FBiH najavljena kiša, na jugu obilnije padavine
    U Federaciji BiH (FBiH) sutra se očekuje kiša, uz lokalno obilnije padavine na jugu i jugozapadu, te temperaturu vazduha do 14 stepeni Celzijusovih.

    Ujutro će biti umjereno do potpuno oblačno, a u južnim i zapadnim predjelima mjestimično sa kišom i pljuskovima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Jutarnja temperatura vazduha će iznositi od tri do osam, u višim predjelima od minus tri, a dnevna od sedam do 12, na sjeveru do 14, na planinama od tri stepena Celzijusova.

    Tokom noći na petak doći do pada temperature vazduha u višim predjelima, a na planinama je moguć snijeg.

    Duvaće vjetar umjerene jačine, južnog smjera, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha izmjerena u 13.00 časova: Bjelašnica minus pet, Gacko nula, Kalinovik dva, Nevesinje tri, Sokolac pet, Bileća, Drinić i Rudo šest, Sarajevo i Višegrad sedam, Mrakovica osam, Mrkonjić Grad devet, Ribnik 10, Novi Grad 13, Zvornik i Prijedor 14, Banjaluka, Bijeljina, Doboj i Srbac 15 stepeni Celzijusovih.

  • SZO otkrila koliko će omikron biti zarazan

    SZO otkrila koliko će omikron biti zarazan

    Svjetska zdravstvena organizacija očekuje da će za nekoliko dana imati više informacija o tome koliko je zarazan novi korona soj omikron, izjavila je danas tehnička direktorka SZO Marija van Kerkhove.

    Ta izjava ukazuje da će SZO imati podatke o omikronu mnogo brže nego što se predviđalo, pošto su iz Ženeve ranije rekli da će biti potrebne nedjelje da se dođe do podataka, prenio je Rojters.

    Neka od glavnih pitanja su da li je soj zarazniji ili izbjegava zaštitu od vakcina i na odgovore treba sačekati, dodaje se.

    Van Kerkhove je izjavila da je jedan mogući scenario da je novi soj zarazniji od dominantnog delta soja, ali je dodala da se još ne zna da li omikron izaziva teži oblik kovida.

    Glavna naučnica SZO Soumja Svaminatan kazala je da ta agencija vjeruje da postojeće antikovid vakcine djeluju protiv novog soja.

    Ona je istakla da su u najvećem riziku osobe starije od 45 godina, koje imaju komorbiditete.

  • Stoltenberg: Rusija će platiti visoku cijenu

    Stoltenberg: Rusija će platiti visoku cijenu

    NATO ima mnoštvo opcija ako Rusija upotrijebi silu protiv Ukrajine, uključujući ekonomske, finansijske i političke mjere, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Imamo širok spektar opcija kako bismo osigurali da Rusija bude suočena sa ozbiljnim posljedicama ako ponovo upotrijebi silu protiv nezavisne suverene nacije, Ukrajine”, izjavio je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Rigi nakon sastanka ministara spoljnih poslova iz zemalja članica NATO, a prenosi agencija Rojters.

    Ako bude koristila silu protiv susjedne Ukrajine, Rusija će, prema njegovim riječima, platiti visoku cijenu kroz sankcije i druge mjere Zapada.

    “Svi smo vrlo jasno stavili do znanja da će to biti visoka cijena i sankcije su jedna od opcija”, izjavio je Stoltenberg.

    “Mislim da je sasvim očigledno i da Rusija već zna da će platiti višu cijenu”, dodao je on.

    Stoltenberg je rekao i da podrška NATO teritorijalnom integritetu Ukrajine “ostaje nepokolebljiva”, nazvavši Kijev “bliskim i visoko cijenjenim partnerom”.

    “Zabrinjavajući razvoj situacije na zapadnom Balkanu”
    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da se region zapadnog Balkana nedavno suočio sa porastom tenzija.

    “Zapadni Balkan je srce Evrope. To je važan region za NATO i Evropsku uniju. Prisustvujemo zabrinjavajućem razvoju situacije. Brine nas retorika podjele u Bosni i Hercegovini, a i dalje postoje tenzije između Beograda i Prištine”, ocijenio je Stoltenberg na sastanku ministara NATO u letonskoj Rigi.

    On je dodao da “reforme stagniraju, a strani akteri su povećali svoj maligni uticaj”.

    “U isto vrijeme, ne možemo da zaboravimo da smo mnogo toga uradili od devedesetih do danas. Okončani smo brutalne ratove, a neke države u regionu su se učlanile u Evropsku uniju i NATO. NATO i EU rade zajedno za dobrobit regiona, posebno na Kosovu i u BiH”, naveo je Stoltenberg.

  • Izetbegović: Uspio je moj pritisak o deblokadi FBiH, etnički prefiks mora otpasti

    Izetbegović: Uspio je moj pritisak o deblokadi FBiH, etnički prefiks mora otpasti

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kaže da ima više optimizma nakon današnjih sastanaka u vezi s reforme izbornog zakonodavstva koji se vode u Delegaciji Evropske unije u Sarajevu.

    “Dobro je da se danas radilo u nekom plenumu jer su bili predstavnici parlamentarnih stranaka koje trebaju dići ruku za izmjene Izbornog zakona i Ustava. Sutra ujutru će se krenuti ozbiljnije s razmatranjem blokada u Federaciji BiH. Smatram da je to je jedan uspjeh i pritisak koji sam ja radio da se pregovori stave na dvije noge. Nažalost išlo se linijom manjeg otpora da se izađe ususret samo zahtjevima HDZ-a. Tako neće ići i sada idemo i s FBiH”, rekao je nakon sastanaka koji se vode već treći dan u prisustvu američkih i evropskih zvaničnika.

    Izetbegović kaže da bi u FBiH radije išli na indirektne izbore, onako kako je rečeno u Aprilskom paketu, ali da postoji problem iz RS-a.

    “Oni to odbijaju bez jakog obrazloženja, a nema jakog razloga za to pa mislim da ima prostora da se dogovorimo”, dodao je.

    “Što se tiče direktnog izbora, može biti samo na način da svaki glas važi jednako, da se ne prave etničke izborne jedinice, da se ne prave asimetrična rješenjima, pa onda možemo tragati i za mogućnosti direktnog izbora”, smatra Izetbegović.

    On je istakao da etnički prefiks mora otpasti i da je to stav Venecijanske komisije.

    “Ni same izborne jedinice niti kriterij, što je rekla Venecijanska komisija, ne smiju biti etnički bazirani”, kaže Izetbegović i dodaje da će i Čović morati pristati na to.

  • Dunović: DF neće nikada pristati na nejednaku vrijednost glasa

    Dunović: DF neće nikada pristati na nejednaku vrijednost glasa

    Član Predsjedništva Demokratske fronte (DF) i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović izjavio je danas da je na sastanku u zgradi Delegacije EU najviše govora bilo o izmjeni Izbornog zakona.

    “Istina, bilo je insistiranja predstavnika međunarodne zajednice da se vodi računa o integritetu i transparentnosti izbornog procesa i nadam se da svi akteri nemaju ništa protiv dekriminalizacije izbornog procesa. To ćemo saznati u budućnosti, za svaku političku stranku šta misli u vezi tog pitanja”, izjavio je Dunović nakon sastanka s američkim izaslanikom za izbornu reformu Matthewom Palmerom i predstavnicom Evropske unije Angelinom Eichhorst.

    Naveo je da su, kada se govori o izmjeni Izbornog zakona, ponovo čuli neka insistiranja na virtulenim izbornim jedinicama.

    “Demokratska fronta neće nikada pristati na nejednaku vrijednost glasa i da se građani razdvajaju po etničkom principu. To je za nas jednostavno neprihvatljivo”, rekao je Dunović.

    Dodao je da je tema sastanka u prvom redu trebala biti funkcionalnost Federacije BiH, ali da se o Federaciji na neki način najmanje pričalo, te da je sutra nastavak o toj temi.

  • Nikšić: Čuli smo o čemu se slažu i ne slažu SDA i HDZ, pokušavaju privoljeti Dodika

    Nikšić: Čuli smo o čemu se slažu i ne slažu SDA i HDZ, pokušavaju privoljeti Dodika

    Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić nakon današnjeg sastanka u Delegaciji EU o temi izmjena Izbornog zakona kazao je da su trenutni pokušaji da se privoli Milorad Dodik i RS da se ide u indirektni izbor člana Predsjedništva BIH te da je pitanje zašto u pregovorima učestvuju samo partije iz FBiH.

    “Čuli smo rezultate prethodnih razgovora i dogovora. Ne mogu reći da se ne govori, nego je pokušaj da privole Dodika i RS da se ide u indirektan izbor članova Predsjedništva. Dobro je da danas imamo prošireni format prisustva političkih partija, ali ja sam pitao da li govorimo o FBiH ili državi BiH, jer su tu samo partije iz FBiH. I to stvara problem”, kazao je.
    Nikšić je kazao da se danas čulo o čemu se slažu i ne slažu SDA i HDZ.

    “Drago mi je da su oni rekli da su danas malo veći optimisti nego su bili jučer. Nažalost, ja ne mogu dijeliti taj njihov optimizam, jer smo ponovo postavili nekoliko otvorenih pitanja u kojem pravcu idemo. Nadam se da ćemo se kolega Konaković i ja vratiti danas ako se sastanak produži da učestvujemo u kreiranju zaključaka, ali čini mi se da priču vraćamo na početak”, dodao je.

    Lider SDP-a kaže da je podsjetio evropske i američke diplomate da opozicione političke partije imaju najveći broj birača u FBiH, a isti stav ima i opozicija u RS-u u vezi s povratkom izbornog integriteta.

    “Ako žele opoziciju u ovim razgovorima, uslov je donošenje zakona o fer i poštenim izborima, a to je elektronsko glasanje, videonadzor na biračkim mjestima i identifikacija birača. Onda smo spremni pričati o ostalim stvarima”, istakao je.

    Nikšić kaže da su SDA i HDZ spremne ispuniti ove uslove, ali to je ključni uslov ispod kojeg opozicija ne želi odstupiti.

    “Prije bilo čega, insistiramo da se skine blokada s rada parlamentata. Drago nam je da su u Domu naroda Parlamenta BiH učestvovali delegati iz RS-a i to smatramo pozitivnim znakom, bez obzira na to kakve su odluke pokušali donijeti”, izjavio je.

    Na pitanje o čemu se SDA i HDZ slažu, Nikšić je odgovorio:

    “Složili su se da je svejedno i da svi podržavamo da li će biti indirektni ili direktni izbor, ali da ne može biti asimetrično rješenje. Podržat će priču o usvajanju izmjena Izbornog zakona, koji će osigurati integritet izbornog procesa, a to smo mi tražili. Oni su se složili da pričaju dalje o FBiH, a mi tražimo da vidimo o čemu će pričati dalje, jer je bila priča da postoje stavovi Venecijanske komisije, a mi o tome ne znamo ništa. A onda su rekli da ne postoje stavovi Venecijanske komisije. Dobro je da se razgovara i da se traži rješenje”, zaključio je.