VRBAS Media

Autor: INFO

  • Postoje tri kandidata koja bi mogla voditi Evropu nakon Angele Merkel

    Postoje tri kandidata koja bi mogla voditi Evropu nakon Angele Merkel

    Odlazak njemačke kancelarke Angele Merkel s političke pozornice nakon 16 godina neće samo uvesti Njemačku u novo doba, nego i zatresti ravnotežu snaga u Evropskoj uniji.

    Njezin nasljednik na čelu najveće evropske privrede, ministar finansija Olaf Scholz, te francuski predsjednik Emmanuel Macron i italijanski premijer Mario Draghi smatraju se kandidatima za preuzimanje njezina plašta evropskog ‘monarha’.

    No analitičari upozoravaju da niko od njih nije za to u ovome trenutku sposoban, s obzirom na mnoštvo neriješenih izazova s kojima se EU suočava, od internih sporova oko vladavine prava do rizika od geopolitičke marginalizacije i posljedica brexita, piše Hina.

    Hvaljena zbog čvrste ruke u vođenju Unije kroz sve krize, Merkel, koja će otići iz politike kada Scholz u decembru bude službeno izabran za kancelara, odlazi s pozornice iako je i dalje jako popularna kod kuće i u inozemstvu.

    U 16 godina na dužnosti, bila je izložena kritikama jer se tvrdoglavo držala svojih planova unatoč protestima partnera, ali i hvaljena što nije popuštala.

    “Angelu Merkel smatra se jednom od najznačajnijih političarki u generaciji, kao de facto vođu vuropske unije i ‘vođu slobodnog svijeta”, rekao je Sebastian Reiche iz španjolske poslovne škole IESE.

    U nedavnom istraživanju Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), 41 posto evropskih građana kazalo je da bi, da mogu, glasali za Merkel. S druge strane, samo ih je 14 posto izabralo Macrona.

    Suverena Evropa

    No kritičari ističu da je njezina politika “stabilnosti”, koja se sastojala u čekanju da krize prođu i davanju prioriteta gospodarskim interesima čak i u odnosima s Rusijom i Kinom, samo oslabila evropsku integraciju i poticala inerciju.

    Njezin odlazak mogao bi utrti put drugoj polovici evropskog motora – Macronu – da preuzme kormilo.

    Čini se da su mu i zvijezde naklonjene: Francuska od januara predsjedava EU-om, a s obzirom na to da na vlast u Njemačkoj dolazi koalicija predvođena socijaldemokratima, čini se da će popustiti i poslovična njemačka proračunska disciplina jer izgleda da će najveće evropsko gospodarstvo put izlaska iz koronakrize tražiti u potrošnji.

    Kad je u pitanju obrana, Njemačka, nekoć udobno sklupčana ispod “američkog štita”, nije više tako sigurna nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump prisilio političke elite u Berlinu da prestanu biti uljuljkane i počnu razmišljati drugačije.

    Ilustrirajući tu promjenu, Scholzova koalicija socijaldemokrata, Zelenih i liberala (FDP) istaknula je u koalicijskom sporazumu da im je zadaća kao gospodarski snažnoj i gusto naseljenoj zemlji u srcu kontinenta da “promiču suverenu Evropu”.

    Kancelarkin odlazak “može omogućiti francuskoj viziji snažne Evrope da se razvije, to je ambicija koju Macron zagovara od dolaska na vlast”, rekao je Alexandre Robinet-Borgomano s Instituta Montaigne.

    Macron vodi u utrci za Merkeličin plašt, rekla je Helen Thompson s Cambridgea, premda su njegovi “samozvani pokušaji da Evropskoj uniji da eksplicitno političku svrhu do sada bili osujećeni”.

    Merkelizam je ‘out’

    Usred promjene vlasti u Berlinu, Macron je nedavno potpisao novi bilateralni sporazum o saradnji s Italijom.

    Premda ambiciozni 43-godišnji predsjednik tvrdi da Pariz ne želi zamijeniti francusko-njemačku osovinu, sporazum dolazi u trenutku kada se EU preslaže nakon brexita.

    Francuskog vođu, međutim, očekuju izbori 2022. uoči kojih jača krajnja desnica.

    Kakav god bio njihov ishod, Francuska bi neko vrijeme mogla biti zauzeta domaćom politikom, što će joj smanjiti prostor za razvoj grandiozne vizije za Evropu.

    Scholz (63), iskusni političar koji je bio član dvije vlade Angele Merkel, mogao bi iskoristiti priliku da postane i njezin evropski nasljednik.

    No analitičari upozoravaju da su se vremena promijenila i da “merkelizam” možda neće biti primjeren za novo doba.

    “Politika neutralnosti i izbjegavanje teških rješenja za europske poteškoće ne izgledaju kao pravi pristup za izazove koji se nalaze pred nama”, kazali su Piotr Buras i Jana Puglierin iz ECFR-a.

    “Merkelizam vjerovatno neće nadživjeti Merkel…. jer će EU trebati više vizionarsku i hrabriju Njemačku da učvrsti svoje temelje i obrani svoju poziciju u svijetu”.

    Još se ne zna hoće li Scholz, koji se u predizbornoj kampanji prikazivao kao druga Merkel, čak i kopirajući njezine gestikulacije rukama, izići iz njezine sjene i krenuti radikalnijim putem.

    Budući da će oba ključna europska igrača vjerojatno trebati vremena za prilagodbu, pojavio se novi stup stabilnosti na nekoć dugovima sputanom jugu kontinenta.

    Stagnacija?

    Zvan Super Mario tijekom svojeg mandata na čelu Europske središnje banke, talijanski premijer Mario Draghi donio je stabilnost zemlji koja je nekoć bila sinonim za politička previranja i skandale.

    Draghi bi “mogao popuniti vakuum koji ostavlja Angela Merkel kao graditelj konsenzusa u Evropskom vijeću”, rekao je Nicoletta Pirozzi iz Instituta za međunarodne odnose iz Rima.

    “Isto tako, u odnosu na njezin oprezni pristup, on bi mogao donijeti novu dinamiku u ključnim sektorima europske integracije, od reforme gospodarskog upravljanja do vanjske politike i obrane u suradnji s Francuskom i novom njemačkom vladom”.

    Ali Pirozzi napominje da će puno toga ovisiti o tome hoće li talijanski premijer (74) uspjeti provesti europski plan za gospodarski oporavak.

    Talijanski predsjednički izbori početkom iduće godine “mogli bi radikalno promijeniti sliku” jer se Draghija smatra “jednim od najvjerodostojnijih potencijalnih kandidata” u toj utrci.

    Dok ne se pojavi novi lider, neki analitičari Uniji prognoziraju mračniju budućnost.

    “Evropa možda ide u smjeru razdoblja neizvjesnosti i potencijalne slabosti”, upozorio je Reiche.

    Thompson s Cambridgea također je pesimistična.

    “Sputana nadmetanjem Amerike i Kine i duboko iznutra podijeljena, Europska unija živi u svijetu koji se razlikuje od razdoblja kojim je dominirala Merkel”, smatra.

    “Realnost, da budemo iskreni, jest takva da ni novi njemački kancelar niti francuska vlada ne mogu voditi Evropu”.

    “A bez takvog vodstva Evropa se kreće prema stagnaciji”, zaključila je.

  • Naučnici su otkrili moguće uzroke krvnih ugrušaka od vakcine AstraZeneca

    Naučnici su otkrili moguće uzroke krvnih ugrušaka od vakcine AstraZeneca

    Naučnici vjeruju da su pronašli “okidač” koji dovodi do izuzetno rijetkih krvnih ugrušaka nakon vakcine Oxford/AstraZeneca.

    Tim u Cardiffu i SAD-u otkrio je da ključna komponenta vakcine privlači protein u krvi. Oni misle da ovo pokreće lančanu reakciju, koja uključuje imuni sistem te može kulminirati opasnim ugrušcima, piše BBC.

    Zabrinutost zbog rijetkih krvnih ugrušaka oblikovala je način na koji se vakcina koristi širom svijeta, uključujući alternativu koja se nudi mlađima od 40 godina u Velikoj Britaniji.

    Također, tim je započeo naučno istraživanje kako bi se otkrilo šta se dešava i da li se to može spriječiti. Timu iz Cardiffa dato je hitno državno finansiranje da pronađe odgovore.

    AstraZenecini naučnici također su se pridružili istraživačkom projektu nakon što su objavljeni raniji rezultati tima.

    Postojala su dva početna traga za istraživače koji su istraživali rijetke krvne ugruške (Foto: Screenshot)
    Postojala su dva početna traga za istraživače koji su istraživali rijetke krvne ugruške (Foto: Screenshot)
    Glasnogovornica AstraZenece naglasila je da je veća vjerovatnoća da će se ugrušci pojaviti zbog infekcije koronavirusom nego zbog vakcine te da još nije utvrđeno potpuno objašnjenje zašto se pojavljuju.

    “Iako istraživanje nije konačno, ono nudi zanimljive uvide i AstraZeneca istražuje načine da iskoristi ove nalaze kao dio naših napora da uklonimo ovu izuzetno rijetku nuspojavu”, dodala je.

    Postojala su dva početna traga za istraživače koji su istraživali rijetke krvne ugruške:

    Veći rizik od ugrušaka uočen je samo kod nekih tehnologija vakcine

    Ljudi s ugrušcima imali su neobična antitijela koja su napadala protein u njihovoj krvi nazvan trombocitni faktor četiri;

    Sve vakcine koje se koriste u Velikoj Britaniji pokušavaju da isporuče isječak genetskog koda koronavirusa u tijelo kako bi trenirali imuni sistem.

    Neki paket kodira unutar sfera masti, dok je onaj AstraZenece koristio adenovirus (virus prehlade od čimpanze) kao svog mikroskopskog prenosnika.

    Istraživači su mislili da bi adenovirus mogao biti povezan s rijetkim ugrušcima koji se javljaju kod nekih ljudi. Stoga su koristili tehniku ​​zvanu krio-elektronska mikroskopija, kako bi snimili adenovirus u detaljima na molekularnom nivou.

    Njihova studija, objavljena u časopisu Science Advances, otkriva da vanjska površina adenovirusa privlači protein faktora trombocita četiri na sebe poput magneta.

    Profesor Alan Parker, jedan od istraživača na Univerzitetu Cardiff, rekao je: “Adenovirus ima izuzetno negativnu površinu, a trombocitni faktor četiri je izuzetno pozitivan i te dvije stvari se prilično dobro uklapaju.”

    Istraživači misle da je sljedeća faza “pogrešno postavljen imunitet”, ali to treba potvrditi u daljnjim istraživanjima.

    Smatra se da tijelo počinje napadati trombocitni faktor četiri nakon što ga pomiješa sa dijelom stranog adenovirusa za koji je zalijepljen. Tako se u krv oslobađaju antitijela, koja se skupljaju s faktorom trombocita četiri i pokreću stvaranje opasnih krvnih ugrušaka.

    Međutim, za to je potreban niz nesretnih događaja, koji bi mogli objasniti zašto su ugrušci tako rijetki.

    Ovi ugrušci, poznati kao imunotrombotička trombocitopenija izazvana vakcinom, povezani su sa 73 smrtna slučaja od skoro 50 miliona doza vakcine AstraZeneca datih u Velikoj Britaniji.

    “Nikada niste mogli predvidjeti da će se to dogoditi, a šanse su neupitno male, tako da moramo zapamtiti širu sliku o broju života koje je ova vakcina spasila”, rekao je profesor Parker.

    Iz AstraZenece smatraju da je vakcina spasila više od milion života širom svijeta i spriječila 50 miliona slučajeva korone.

    Droktor Will Lester, konsultant hematolog u Univerzitetskim bolnicama Birmingham NHS Trust, pohvalio je “veoma detaljno” istraživanje rekavši da ono pomaže da se objasni “najvjerovatniji početni korak” u zgrušavanju.

    Dodao je da mnoga pitanja i dalje ostaju bez odgovora, uključujući i to da li su neki ljudi podložniji od drugih i zašto je tromboza (zgrušavanje) najčešće u venama mozga i jetre, ali to može otkriti vremenom i daljnjim istraživanjem.

    Tim iz Cardiffa se nada da se njihova otkrića mogu iskoristiti za poboljšanje vakcina baziranih na adenovirusima u budućnosti, kako bi se smanjio rizik od ovih rijetkih događaja.

  • Stoltenberg: Primijetan rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH

    Stoltenberg: Primijetan rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući i BiH

    Primijećen je rast tenzija na zapadnom Balkanu, uključujući u BiH i na Kosovu i Metohiji, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    On je na konferenciji za novinare nakon jučerašnjeg sastanaka ministara spoljnih poslova NATO u Rigi rekao da se razgovaralo o stabilnosti i bezbjednosti na zapadnom Balkanu.

    – Region je prešao dug put od ratnih dešavanja devedesetih. Međutim, nedavno smo vidjeli rast tenzija, uključujući na Kosovu i Metohiji i BiH – istakao je Stoltenberg.

    Stoltenberg je naglasio da je primijećena “agresivnija retorika i zastoj u reformama”.

    Generalni sekretar NATO napomenuo je da “strani akteri rade na podrivanju napretka u regionu”.

    – NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu. Saglasili smo se u vezi sa važnošću našeg prisustva, uključujući misiju KFOR na Kosovu, kao i naša predstavništva u Sarajevu i Beogradu – poručio je Stoltenberg.

  • Hoće li Dodika proglasiti nesposobnim i zabraniti gradnju „Buk Bijele“: Danas počinje paklena dvodnevna sjednica Ustavnog suda BiH

    Hoće li Dodika proglasiti nesposobnim i zabraniti gradnju „Buk Bijele“: Danas počinje paklena dvodnevna sjednica Ustavnog suda BiH

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine danas u deset časova počinje dvodnevnu 124. plenarnu sjednicu, a na dnevnom redu je nekoliko tačaka koje bi mogle dodatno da zapale političku scenu u BiH.

    Druga tačka dnevnog reda je zahtjev 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske nastalog u vezi sa dodjelom koncesija.

    U pitanju su koncesije za hidroelektrane na Drini koje zajedno planiraju da grade Srpska i Srbija, a kamen temeljac za „Buk bijelu“ već je položen.

    Ustavni sud BiH je ljetos već razmatrao ovaj predmet, ali je prije donošenja konačne odluke dao tromjesečni rok zajedničkoj komisiji za koncesije da pokuša da riješi taj problem.

    Međutim, zbog opstrukcija iz FBiH komisija nije uspjela da zauzme bilo kakav stav, zbog čega će Ustavni sud morati da prelomi.

    Bošnjački poslanici su tražili da gradnja HE bude zabranjena, jer smatraju da koncesiju može dati jedino BiH.

    Treća tačka sjednice je zahtjev Bakira Izetbegovića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti člana 12 st. (2) i (4) Pravila službe Oružanih snaga BiH.

    U pitanju je odredba koja zabranjuje nošenje vjerskih odjevnih predmeta u OS BiH, zbog koje je jedna od pripadnica OS ranije udaljena iz vojske.

    Ništa manje neće biti zanimljiv ni stav Ustavnog suda BiH po zahtjevu Aljoše Čampare, ministra unutrašnjih poslova FBiH, da u skladu sa članom 8.8 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine pokrene proceduru utvrđivanja privremene (ne)sposobnosti Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za vršenje funkcije koju obavlja.

    Ranije je Čampara izjavio da, zbog opstrukcija, Ustavni sud BiH treba Dodika da proglasi privremeno nesposobnim kako bi se umjesto njega birao novi član Predsjedništva BiH.

    – Ustavni sud može odlučiti da je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban za vršenje svoje funkcije. Ako je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban da obavlja svoju funkciju u smislu stava (1) ovoga člana, tada zamjenjujući tog člana preuzima prava, dužnosti i odgovornosti onesposobljenog člana Predsjedništva BiH, dok Ustavni sud BiH ne donese odluku da taj član nije više privremeno nesposoban za obavljanje funkcije – piše u Izbornom zakonu BiH.

    Inače, na početku sjednice će novi sudija Ustavnog suda BiH, Ledi Bianku, položiti zakletvu. U pitanju je tzv. međunarodni sudija koga je predložio predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

    Bianku je albanske nacionalnosti, zbog čega je negodovao srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je izrazio sumnju u objektivnost novog sudije.

  • Plašite se kovida, a ne vakcinacije

    Plašite se kovida, a ne vakcinacije

    Posljedice kovida 19 po život i zdravlje su neuporedivo veće nego rizik od neželjenih efekata vakcine, odgovor je zdravstvene struke na famu koja se podigla oko vakcinacije protiv ove bolesti.

    To je i jedna od glavnih poruka kampanje “Čuvam sebe, čuvam tebe” koju u Srpskoj provodi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo RS i UNICEF-om.

    Cilj kampanje je da se promoviše vakcinacija koja je od izuzetne važnosti za cjelokupno stanovništvo u Srpskoj.

    – Sposobnost virusa da izazove bolest je slabija ukoliko je osoba vakcinisana. Vakcinisanje velikog broja ljudi će omogućiti da steknemo kolektivni imunitet i povratak na način života prije pandemije – pojašnjavaju iz nadležnih institucija.

    Oni su ponudili odgovore i na najčešće postavljana pitanja u javnosti: Da li su vakcine bezbjedne i kako su naučnici u kratkom roku uspjeli da proizvedu vakcine protiv korone?

    – Vakcine su bezbjedne. Svaka registrovana vakcina je ispitana tokom više faza, prije nego što je odobrena za upotrebu. Reakcije koje se mogu pojaviti nastaju na osnovu imunološkog odgovora organizma i obično su blage i kratkotrajne, kao što je bol na mjestu uboda, povišena temperature ili malaksalost – preciziraju stručnjaci.

    Podsjećaju da naučnici godinama rade na razvoju vakcina protiv virusa korona koji uzrokuju teže respiratorne sindrome.

    Informacije i saznanja do kojih su došli tokom istraživanja, ubrzali su i razvoj vakcine protiv korona virusa SARS-CoV-2 koji izaziva bolest kovid-19.

    Velika dilema u vezi vakcinacije primjećena je i među trudnicama i dojiljama.

    – Preporuka ginekologa je da se trudnice vakcinišu protiv COVID 19. Važno je da svi zajedno skinemo tu pogrešnu stigmu oko vakcinacije, jer se na taj način štiti zdravlje trudnica i porodilja. Dojilje takođe treba da se vakcinišu i to je preporuka na osnovu naučnih i stručnih saznanja – zaključili su iz Ministarstva zdravlja RS.

    S obzirom da je trenutno aktuelna i vakcinacija stanovništva protiv gripa, iz Instituta preporučuju da se nаprаvi rаzmаk оd sedam dаnа izmеđu vаkcinа prоtiv virusa korona i prоtiv gripa.

    U Srpskoj je do sada protiv korone potpuno vakcinisano 301.820 osoba, dok je treću dozu primilo 20.160 građana.

  • Okolić: Većina Srba u OS BiH prešla bi u Vojsku Republike Srpske

    Većina pripadnika Oružanih snaga BiH srpske nacionalnosti spremna je da pređe u Vojsku Republike Srpske, ako bi bila ponovo formirana, izjavio je za RTRS zamjenik ministra odbrane Mirko Okolić i tako potvrdio ranije navode srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika da bi u takvom scenariju 80 odsto Srba napustilo zajedničku vojsku.

    Iz Ministarstva odbrane BiH požurili su da demantuju Dodika, tvrdeći da srpski vojnici i oficiri nisu bili anketirani. I Okolić kaže da nije bilo anketa, ali ističe da je navedeni podatak tačan.

    “Dodik vlada tačnim podatkom i procentom, zato što ima nešto što je jače od ankete. Došlo se do toga tako što su pripadnici Oružanih snaga iz reda srpskog naroda dolazili kod svojih pretpostavljenih i starješina i svi su rekli ako do toga dođe da na njih mogu računati”, ističe Okolić.

    Okolić kaže i da su odnosi u Oružanim snagama narušeni, posebno nakon što je ministar odbrane Sifet Podžić, bez saglasnosti Predsjedništva BiH, odgodio vježbu sa Vojskom Srbije na Manjači.

    Na 16. godišnjicu postojanja Oružanih snaga BiH, koja je danas obilježena u Sarajevu, veličala se uloga i značaj OS BiH, a ni ministar ni načelnik Zajedničkog štaba nisu se osvrtali na sramno odgađanje vojne vježbe sa Srbijom, ali su se pohvalili uspješnom saradnjom sa NATO i EUFOROM. Od najuspješnije poslijeratne reforme, kako to međunarodni zvaničnici vole da kažu, slabo šta je ostalo od OS BiH.

    Okolić kaže da su odnosi narušeni i da se to vidi iz razgovora sa pripadnicima Oružanih snaga.

  • Cijene dionica na Vol Stritu oštro pale nakon pojave omikrona u SAD

    Cijene dionica na Vol Stritu oštro pale nakon pojave omikrona u SAD

    Na Vol stritu su cijene dionica oštro pale jer su ulagače zabrinuli komentari predsjednika američke centralne banke o inflaciji, kao i prvi slučaj omikron varijante korone u SAD-u.

    Dov Džons oslabio je 461 bod ili 1,34 odsto, na 34.022 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,18 odsto, na 4.513 bodova, a Nasdaq indeks 1,83 odsto, na 15.254 boda.

    Na samom početku trgovanja ti su indeksi snažno porasli, pa je S&P 500 u jednom trenutku bio u plusu 1,9 odsto. Ali, u drugom dijelu trgovanja indeksi su izgubili sve te dobitke i zabilježili oštar pad drugi dan zaredom.

    Ulagači u strahu od zatvaranja ekonomije

    Ulagače je pokolebala vijest o prvom slučaju zaraze omikron varijantom korone u SAD-u kod osobe koja je došla iz Južnoafričke Republike.

    Iako doktori iz Južnoafričke Republike, gdje se ta varijanta prvo pojavila, tvrde da zaraženi nemaju teže simptome od ostalih varijanti virusa, mnoge zemlje pooštravaju granične kontrole.

    Varijanta virusa omikron mogla bi biti zaraznija od prethodnih i otporna na sadašnje vakcine, pa se ulagači plaše ponovnog zatvaranja ekonomije, što bi usporilo oporavak od koronakrize.

    “Pokušali smo u srijedu kupovati, nakon oštrog pada cijena dionica dan prije, no nakon vijesti o omikronu u SAD-u tržište je ostalo bez vjetra u jedrima”, kaže Kris Zakareli, direktor u kompaniji Independent Advisor Alliance.

    Problemi s inflacijom

    Ulagače je dodatno pokolebao predsjednik američke centralne banke Džerom Povel, koji je u drugom danu izvještavanja Kongresa o ekonomskoj situaciji kazao da Fed mora biti spreman reagirati u slučaju da inflacija ne splasne u drugoj polovini iduće godine.

    Vol Strit je već dan prije oštro pao nakon što je Povel naznačio da visoku inflaciju više ne smatra privremenom i da će Fed zbog toga ponovno razmotriti planove smanjenja programa otkupa obveznica na idućoj sjednici za dvije sedmice.

    To je na tržištu potaknulo špekulacije da bi zbog inflacije, koja bi mogla ostati visoka duže nego što se procjenjivalo, Fed mogao ubrzati proces ukidanja programa kupnje obveznica, a potom i povećati kamate prije nego što se očekivalo.

    “Tržište je zabrinuto zbog dvije stvari. Zbog varijante omikron, koja bi mogla biti otporna na postojeće vakcine, i verbalno oštrijeg Povela nego što se očekivalo”, kaže Zakareli.

    A na evropskim su berzama cijene dionica juče snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,55 posto, na 7.168 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,47 posto, na 15.472 boda, a pariški CAC 2,9 posto, na 6.881 bod.

  • Najskuplji grad za život na svetu – Pariz više nije na prvom mestu

    Najskuplji grad za život na svetu – Pariz više nije na prvom mestu

    Najveći izraelski grad Tel Aviv najskuplji je na svetu, pokazala je analiza koja je objavljena u sredu u britanskom magazinu “The Economist”.

    Tel Aviv je preuzeo vodeću poziciju od francuskog glavnog grada Pariza, koji se sada nalazi na deobi drugog mesta sa Singapurom.

    Iza spomenuta tri grada slede Cirih, Hong Kong i Njujork.

    Anketa troškova života koja je napravljena za ovu analizu obuhvatila je 173 države, a upoređivane su cene više od 200 proizvoda i usluga.

    Najveći pad na listi najskupljih gradova beleži Rim. Glavni grad Italije pao je s 32. na 48. mesto.

    Najjeftiniji je Damask
    Najjeftinijim gradom za život proglašen je sirijski glavni grad Damask.

    Analizom je utvrđeno da su problemi u lancima nabavke i protivepidemijske mere koje su ograničile proizvodnju i trgovanje doprinele porastu troškova života u mnogim gradovima.

    Troškovi transporta su narasli zbog rasta cene goriva, a zabeležen je značajan porast cena duvana, proizvoda za ličnu higijenu i zabavnih sadržaja.

    Lista deset najskupljih gradova glasi ovako: Tel Aviv, Paris, Singapur, Cirih, Hong Kong, Njujork, Ženeva, Kopenhagen, Los Anđeles i Osaka.

    Slede Oslo, Seul, Tokio, Beč, Sindnej, Melburn, Helsinki, London, Dablin, Frankfurt i Šangaj.

  • Lukašenko: Referendum u februaru – “ako ne izbije rat”

    Lukašenko: Referendum u februaru – “ako ne izbije rat”

    Minsk planira da objavi nacrt novog Ustava do Nove godine, rekao je predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko.

    “Ja sam sastavljao Ustav. Pravnici su pisali perom, a ja sam diktirao, jer sam video, ja sam predsednik, kakva su mi ovlašćenja potrebna da održim zemlju. Sada ćemo ga objaviti, za mesec otprilike”.

    Referendum o novom Ustavu mogao bi se održati oko 20. februara 2022. godine, “ako ne počne rat”, dodao je beloruski lider.

    “Još jednom želimo da uvažimo predloge ljudi, a u februaru, negde posle 20. još ćemo razmisliti kako nam odgovara i kako je najbolje po zakonu, po sadašnjem Ustavu, iznećemo Ustav na referendum… Nedavno sam rekao da ćemo slediti taj raspored i obavezno ćemo održati referendum. Ali ako nas ne dovedu do uvođenja nekog vanrednog stanja. Ali to je iz domena fantazije. Stoga mislim da ćemo uspeti da održimo (referendum) u februaru, kako smo planirali”, precizirao je Lukašenko.

    Takođe je dodao da je preraspodela ovlašćenja i formiranje nove strukture vlasti glavni, ali ne i jedini smisao novog Ustava.

    Pored toga, prema rečima predsednika, dokument će obuhvatiti jačanje uloge vlade i parlamenta, kao i pojavu Svebeloruskog sabora koji je prvi put održan još 1990-ih.

    “Na Svebeloruskom saboru se raspravlja o najaktuelnijim, ključnim pitanjima. I ako je on tako odredio, čitava zemlja se kreće u tom pravcu. I predsednik. Ali to je odluka predsednika. Sada će to biti u Ustavu”, objasnio je beloruski lider.

    Takođe je dodao da će u novom Ustavu biti konsolidovana snažna predsednička vlast.

    “Predsednik će, kao i danas, formirati vladu, biće lider države. Ostaje jaka predsednička vlast”, rekao je Lukašenko.
    Vanredni izbori
    Lukašenko je saopštio da nije isključeno da će nakon usvajanja obnovljenog Ustava biti održani vanredni predsednički izbori .

    “Mogu se održati na vreme, a možda budu i vanredni izbori. Na osnovu odluke predsednika ili će u prelaznim odredbama Ustava biti fiksirani drugi datumi izbora”, rekao je predsednik Belorusije.

    On sumnja u mogućnost da se predsednički izbori održe već sledećeg leta.

    Lukašenko je objasnio da nakon usvajanja novog Ustava na referendumu treba da budu održani izbori za sve organe vlasti, uključujući Svebeloruski narodni sabor čiji će ustavni status biti fiksiran u novom glavnom zakonu zemlje.

    Prema kalendaru na sajtu CIK, sledeći predsednički izbori u Belorusiji trebalo bi da se održe najkasnije 20. jula 2025. godine.

    Podsetimo, u Belorusiji pripremaju nacrt novog Ustava. Očekuje se da će pre glasanja revidirani nacrt biti iznet na javnu raspravu koja se može održati već u prvoj polovini decembra. Ranije je Lukašenko rekao da je opozicija koja se nalazi van Belorusije pripremila novi plan destabilizacije zemlje, povezan sa predstojećim referendumom.

  • Vučić: “Sada smo sigurni – preko 7,5 odsto”

    Vučić: “Sada smo sigurni – preko 7,5 odsto”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je večeras da je u trećem kvartalu stopa privrednog rasta Srbije bila 7,7 odsto.

    Kako je dodao, Srbija će na osnovu ovih podataka ove godine imati rast od preko 7,5 odsto.

    Vučić je na konferenciji za štampu podsetio da je fleš procena za treći kvartal bila 7,4 odsto. Ukupni rast u prva tri kvartala ove godine iznosi 7,6 odsto.

    “To znači, ne računajući Irsku zbog specifičnosti njihovog BDP-a, usled prisustva međunarodnih internet-giganata, Srbija će kumulativno za 2020. i 2021. biti zemlja sa najvišom stopom rasta u Evropi”, objasnio je on.

    Kazao je da je ponosan na građane i našu zemlju, jer smo uspeli da budemo ekonomija najbržeg rasta u Evropi.

    “Građani su to zaslužili radom, pametnom politikom i dobrim merama. To će značiti brži rast životnog standarda nego u svim delovima Evrope. Naravno ne znači da smo jači od Nemačke, jer smo zaostajali pet decenija, ali znači da se brže približavamo”, naglasio je Vučić.

    Preneo je da je razgovarao sa potpredsednikom Evropske komisije Marošom Šefčovićem o upravljanju sirovinama Srbije unutar EU i zajedničkim projektima na kojima Srbija treba da radi zajedno sa EU.

    “Razgovarali smo kako da imamo održivost i obezbedimo napredak u upravljanju našim sirovinama. Kako da ne učestvujemo samo u trgovini sa EU, primamo njihove investicije, već zajednički pravimo ekonomiju celog kontinenta”, kazao je on.

    O novčanoj pomoći

    Vučić je rekao da za šest dana počinj isplata nove novčane podrške građanima, od 20 evra, koju će primiti ukupno 5.801.759 građana.

    Vučić je rekao da je to 199.157 više prijavljenih u odnosu na broj onih koji su se prijavili za pomoć od 30 evra.

    Tu pomoć će 7. decembra primiti 1.743.929 građana, dan kasnije 2.328.000, a 9. decembra još njih 1.729.000.

    O kineskim investicijama

    Kineske investicije u Srbiji, pre svih, dve – u smederevsku Železaru i u rudnik u Boru vratile su Srbiju na put uspešnih zemalja i izvukle zemlju iz krize, poručio je Vučić, dodavši da će naša zemlja biti drugi proizvođač bakra i zlata u Evropi.

    U obraćanju javnosti, Vučić je primetio da se u poslednje vreme mnogo pričalo o kineskim investicijama, a mnogi, koji su, kaže, iz različitih razloga želeli da unize zemlju, kritikovali su kineske investicije, misleći pre svega za Železaru i Ziđin.

    To je, kaže, besmisleno i sramno ponašanje na javnoj sceni, te iznosi podatke o značaju tih ulaganja.

    Vučić je rekao da Železara od preuzimanja do kraja ove godine isplaćuje 367 miliona evra, a uvećala je broj zaposlenih za 102.

    “To znači da bi naši troškovi, i ako smo hteli isti broj zaposlenih, a sećate se da smo molili po svetu, jer nam je Železara vraćena za jedan dolar i nismo mogli nijednu peć da podignemo… – samo za plate bi bili ovoliki, dok ostali troškovi, ne bi bili manji od 150–200 miliona evra”, rekao je Vučić.

    Samim tim, ističe, država je uštedela više od pola milijarde evra, što, dodaje, nije pitanje samo 5.500 zaposlenih, već i 10.000 kooperanata.

    “Ta investicija je jedan od najvećih uspeha vlasti u Srbiji, nešto što je sve promenilo i vratilo Srbiju na put i kolosek uspešnih zemalja”, rekao je Vučić.

    Kada je reč o Ziđinu, naveo je da je od 18. decembra 2018. do danas investitor isplatio 254 miliona evra, dok je država, podseća, bila u dugovima.

    “A predlagano je dvehiljaditih godina, kada su najprogresivniji, kako su sebe zvali, vladali zemljom da treba da sadimo kikiriki… Mi smo rešili da proizvodimo bakar i uspeli da uštedimo za tri godine najmanje 400 miliona evra”, rekao je Vučić.

    Zato, dodaje, i tu investiciju smatra jednim od ogromnih uspeha i vlade i kompletne vlasti u Srbiji, koja se za to borila, zalagala i smatrala da postoje rešenja za izlazak iz teške krize u kojoj se zemlja našla.

    Vučić je napomenuo i da je rudnik Čukaru Peki razvojna šansa i prilika za Srbiju.

    “Bićemo drugi po proizvodnji bakra u Evropi, posle Poljske, i drugi po proizvodnji zlata, posle Finske”, rekao je Vučić.