VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Velja Nevolja” tvrdi da mu je Vučić tražio razne usluge: Šta je sve ispričao u Tužilaštvu

    “Velja Nevolja” tvrdi da mu je Vučić tražio razne usluge: Šta je sve ispričao u Tužilaštvu

    Šef beogradske kriminalne grupe Veljko Belivuk, koji je osumnjičen za više brutalnih likvidacija, govorio je u Tužilaštvu Srbije o svom navodnom odnosu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i drugim ljudima iz vrha Srpske napredne stranke.

    Kako piše Mreža za istraživanje korupcije i kriminala (KRIK), Belivuk je ispričao da su Vučić i njegovi saradnici od njega tražili više usluga – da kontroliše da se na Partizanovim tribinama ne skandira protiv predsjednika, da zastrašuje one koji su organizovali proteste protiv vlasti, osigura mir na Paradi ponosa, ali i da utječe na taksiste da otkažu proteste protiv aplikacije za prijevoz “CarGo”, stoji u transkriptu Belivukovog saslušanja.

    On je prvo kratko ispričao da nije kriminalac nego “vođa navijača” i da nije odgovoran za ubistva, otmice i šverc droge, ali nije htio odgovarati na pitanja tužioca o tome. Samoinicijativno je, međutim, počeo da govori o odnosima s ljudima iz vlasti.

    “Odlučio sam lijepo da kažem sve o svom odnosu s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ministrom policije Aleksandrom Vulinom, Vučićevim bratom, prijateljima, kumovima i svim ostalim političarima koji su od nas tražili usluge, a sada se prave da se ne poznajemo i peru ruke od nas”, rekao je Belivuk tužiocu.

    On je tokom gotovo polusatnog saslušanja nabrojao različite usluge koje je navodno činio za predsjednika i njegove ljude i naveo imena članova SNS-a s kojima se viđao. Rekao je da je kontakt s Vučićem održavao najviše preko huligana Aleksandra Vidojevića, poznatijeg kao Aca Rošavi, koji je prijatelj Vučićevog sina, ali i da se s Vučićem navodno nekoliko puta i lično vidio.

    Zaprijetio je i da će u budućnosti ispričati još detalja “ako se određeni ljudi ne opamete”.

    Belivuk je ispričao tužiocu i da je član Srpske napredne stranke od 2011. godine.

    Osumnjičen je da stoji iza pet brutalnih ubistava, jednog mučenja i dilanja droge, a fotografije obezglavljenih i iskasapljenih tijela njegovih žrtva predstavnici vlasti su u više navrata objavljivali u javnosti. Belivukov klan smatra se jednim od najbrutalnijih u regionu, piše KRIK.

  • Dodik kaže da nije “dobio batine”: Mislite li da bi Lukač ostao ministar da se to desilo

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentarisao je danas navode o tome da je došlo do fizičkog obračuna između njega i ministra unutrašnjih poslova RS-a Dragana Lukača.

    Podsjećamo, opozicioni političar iz Trebinja Nebojša Vukanović napisao je na svom blogu da je Dodik izvukao “deblji kraj” u tučnjavi koja se, prema Vukanovićevim riječima, dogodila u prostorijama SNSD-a prije nekoliko dana i da je ministar unutrašnjih poslova “nokautirao” svog stranačkog šefa.

    U prilog ovim tvrdnjama Vukanović je naveo činjenicu da je Dodik nedavno snimao vilicu i da je to posljedica batina koje je dobio od Lukača. U Dodikovu odbranu stala je njegova kćerka Gorica, koja je kazala da je istina da je snimao vilicu, ali da je to “zbog problema sa zubima”.

    Dodik se do sada o ovome nije oglašavao, no danas je rekao da su izmišljene priče o odnosu ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača i njega.

    “Priča o navodnoj tučnjavi je izmišljotina koja ne vrijedi komentara. Impozantno je to kako ljudi izmišljaju i uživaju u tome. Zar neko misli da bi Lukač ostao ministar da se to desilo”, rekao je Dodik.

  • Investitore ne mamiti jeftinom radnom snagom, nego kvalitetom

    Investitore ne mamiti jeftinom radnom snagom, nego kvalitetom

    Ekonomije zemalja zapadnog Balkana, među njima i BiH, mogu i treba da iskoriste krizu izazvanu virusom korona, te da u cilju privlačenja stranih investitora više ulože u obrazovanje kvalifikovanog stručnog kadra, razvoj infrastrukture i podsticajnog ekonomskog ambijenta koji će region učiniti konkuretnijim.

    Ocjena je ovo studije “Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u postkovid periodu”, koju je realizovao Komorski investicioni forum zapadnog Balkana (KIF ZB6) u saradnji sa Bečkim ekonomskim institutom, uz podršku Projekta komorskog partnerstva za zapadni Balkan.

    Sa druge strane, bh. ekonomski stručnjaci navode da je situacija u BiH u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana nešto komplikovanija zbog političke situacije, te da je to dodatni kamen spoticanja kada je riječ o privlačenju inostranih investitora i jedan od razloga zašto strane kompanije teže ulažu u BiH.

    Kako je navedeno u ovoj studiji, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi da imaju velike koristi od trenda vraćanja proizvodnje multinacionalnih kompanija iz Azije u Evropu.

    U studiji se navodi da su neke agencije za promociju investicija sa zapadnog Balkana izjavile u intervjuima s projektnim timom partnerskih komora da već primjećuju povećano interesovanje stranih kompanija.

    “Istraživanja i intervjui pokazuju da je većina njemačkih kompanija koje su investirale u zapadni Balkan zadovoljna svojim iskustvom”, stoji u ovoj studiji.

    Kako se navodi, rezultati studije pokazali su da je odluka o ulaganju na zapadnom Balkanu složenija i da se zasniva na kombinaciji relativno niskih plata radnika, dostupnosti obrazovane radne snage i geografske blizine EU.

    Drugim riječima, većina stranih kompanija ulaže u zemlje zapadnog Balkana zbog jeftine radne snage.

    “Tokom posljednjih 15 godina, strategija privlačenja stranih investitora zasnivala se prije svega na niskim troškovima i dostupnosti jeftine radne snage, niskim porezima i izdašnim pogodnostima koje vlada daje stranim investitorima”, navedeno je u ovoj studiji.

    Kao jedno od rješenja se navodi da bi, umjesto da se promovišu kao jeftine destinacije, region mogao imati koristi od promocije sebe kao visokokvalitetnih destinacija, unapređivanjem i modernizacijom obrazovnih sistema, infrastrukture i upravljanja i saradnjom između domaćih i stranih kompanija kako bi se obezbijedilo pozitivno prelivanje tehnologije.

    Predrag Duduković, ekonomski analitičar, kaže da je u BiH situacija možda i dodatno otežana u odnosu na druge zapadnobalkanske zemlje zbog političke situacije.

    On je istakao da ono na čemu se najviše treba raditi je stabilna politička situacija, jer je ona u BiH u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana najteža.

    “Najgore je što ona kao takva permanentno traje dugi niz godina. Možete imati dobre kadrove, pouzdanost, posvećenost poslu, ali ako nemate stabilnu političku situaciju, mnogi investitori će izbjegavati da investiraju u takva politički nestabilna područja”, mišljenje je Dudukovića.

    Dodao je da svakako treba raditi na obrazovanju stručnog kadra, te izgradnji infrastrukture.

    “Slažem se da treba ulagati u obrazovanje, te da ne treba samo gledati na jeftinu radnu snagu, već i na obrazovanu radnu snagu. Jedan inženjer ili IT stručnjak kod nas je jeftiniji nego što je isti takav profil u zemljama zapadne Evrope i samim tim će i takvim kompanijama biti u interesu da investiraju u BiH”, istakao je Duduković.

    Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da se firme koje su u ranijem periodu bile na teritoriji Azije sada vraćaju u Evropu, te da će im u tom smislu zapadni Balkan biti povoljan i interesantan.

    “Potrebni su i bolji zakoni u smislu poreza na dobit, poreza na dodatnu vrijednost, ali pored svega toga paralelno treba raditi na poboljšanju političke situacije, naravno ako su politički akteri spremni i žele da to urade”, rekao je Duduković za “Nezavisne”.

    Odgovori stranih kompanija zašto su investirali u zapadni Balkan
    22 odsto Zbog relativno niskih zarada radnika

    19 odsto Zbog geografske lokacije zemlje

    16 odsto Zbog obrazovane radne snage u zemlji

    14 odsto Zbog potencijala novog tržišta

    9 odsto Zbog relativno niskih poreza

    9 odsto Zbog podsticaja koje država daje

    4 odsto Zbog dobre infrastrukture u zemlji

    2 odsto Zbog dobrih institucija i državnog upravljanja u zemlji

    5 odsto Ostalo

  • Fond PIO RS dostigao najveći broj osiguranika u istoriji postojanja

    Fond PIO RS dostigao najveći broj osiguranika u istoriji postojanja

    Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske dostigao je najveći broj osiguranika u istoriji postojanja od 1992. godine – 318.702, saopšteno je iz Fonda.

    Zaključno sa posljednjim danom juna u matičnoj evidenciji osiguranika Fonda PIO, to je više za 7.127. osiguranika u odnosu na isti period prošle godine.

    “I pored blagog pada u periodu pandemije virusa korona u prvih šest mjeseci ove godine bilježi se stalni rast broja osiguranika za oko 1.000 na mjesečnom nivou, odnosno sa 312.707 u junu prošle godine na postojećih 318.702 osiguranika”, navodi se u saopštenju

    U Fondu ističu da broj osiguranika raste brže od broja korisnika prava, čime se direktno poboljšava i stopa zavisnosti, odnosno odnos između broja osiguranika i korisnika prava koji je na kraju juna 1,18 naprema 1.

    Pozitivan trend rasta broja osiguranika i prihoda po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje uz poboljšanje strukture korisnika prava direktno utiču na poboljšanje stabilnosti penzijskog sistema Republike Srpske.

    “Zahvaljujući setu ekonomsko-finansijskih mjera Vlade i podršci privrednim subjektima u prevazilaženju posljedica izazvanih pandemijom virusa korona, rezultati koje bilježimo daju nam realne projekcije i očekivanja za dalji nastavak rasta broja osiguranika i prihoda po osnovu doprinosa i u drugoj polovini ove godine”, ocijenio je direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić.

  • “Ne moramo se vraćati u kameno doba” Kurc o borbi sa klimatskim promjenama

    “Ne moramo se vraćati u kameno doba” Kurc o borbi sa klimatskim promjenama

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc uvjeren je da nema potrebe za vraćanjem u “Kameno doba” kako bi se borili protiv klimatskih promjena.

    Kurc je za dnevnik “Forarlberger Nahrihten” ocenio da je moguće voditi borbu protiv klimatskih promjena bez odricanja, na primjer, i u individualnom saobraćaju.

    Prema njegovim riječima bilo bi pogrešno vjerovati da se klima može spasiti time što se odričemo nečega.

    – Jedini ispravni pristup je polaganje na inovacijama i tehnologiji – ukazao je Kurc.

    On je podvukao da nije mišljenja da se društvo mora vraćati unazad, u Kameno doba, niti je pristalica politike podignutog kažiprsta, ali ni fantazija da se može živjeti kao u prošlom vijeku.

  • “Vakcine zasnovane na RNK tehnologiji su efikasnije” Dr Popadić odgovorio ko bi trebalo da primi treću dozu vakcine

    “Vakcine zasnovane na RNK tehnologiji su efikasnije” Dr Popadić odgovorio ko bi trebalo da primi treću dozu vakcine

    Dušan Popadić je ocijenio da bi ograničavanje dostupnosti pojedinih sadržaja vjerovatno dalo bolje rezultate u motivaciji za vakcinisanje nego nagrađivanje. Ukazao je da smo imali nagrađivanje i da to nije dalo bolje rezultate.

    Pokazano je da su vakcine koje su zasnovane na tehnologiji RNK i vektorske vakcine, konkretno ‘Sputnjik V’ najefikasnije, odnosno pružaju najefektniju zaštitu, nakon toga je kineska ‘Sinofarm’ koja pruža pristojnu zaštitu – istakao je imunolog.

    Ko će da odluči za treću dozu vakcine
    – Koliko ja znam niko nikog neće natjerati da primi tu treću dozu, ali će se izaći s preporukama ko bi trebao da je primi. To su na prvom mjestu stare osobe i osobe koje su na nekim imunosupresivnim ili antiinflatornim tretmanima zbog nekih svojih osnovnih zapaljenskih bolesti- rekao je Popadić.

    To su, kako je istakao, prvi kandidati za treću dozu vakcine protiv korona virusa.

    Objasnio je i da treća doza vakcine ima veze s pandemijom u kojoj živimo.

    – Da je pandemija ovakvih karakteristika nekog drugog virusa vjerovatno bi slične mere bile preduzimane – dodao je imunolog, pišu Novosti.

    “Mješanje vakcina nije štetno”
    Što se tiče mješanja vakcina, Popadić misli da to ne može da škodi pacijentu i pored toga što je činjenica da to nije ispitano na velikom broju pacijenata.

    – Snaga dokaza koji o tome govore je prilično mizerna, slaba. To su mali brojevi, nikako nisu desetine hiljada slučajeva, osim za neke kao što su kombinacije ‘Astrazeneke’ i ‘Fajzerove’ vakcine, što se radilo ne tako rijetko u Velikoj Britaniji i Kanadi, gde je pokazano da to ni na koji način ne ometa imunski odgovor, odnosno da je bezbjedno – potvrdio je Popadić.

    Istakao je da mešanje vakcina nije sigurno štetno.

    Kako odabrati treću dozu
    Naveo je da najviše podataka ima o tome da druga doza vakcine bude zasnovana na informacionoj RNK tehnologiji.

    – Prema tome, ako pogledamo te dokaze ja bi preporučio neku od vakcina koja je zasnovana na RNK tehnologiji – to su ‘Fajzer’ i ‘Moderna’, svakako ne može da šteti, može da koristi. Ali isto tako ako je neko primio dvije doze kineske i želi da nastavi imunizaciju tom vakcinom, ni na koji način ga ne bi ograničavao i preporučio bih da primi i treću dozu kineske- savjetuje Popadić.

    Što se tiče dejstva vakcina na mutirane viruse, kaže da sigurno ne djeluju potpuno jednako. Tu bi, kako je naveo Popadić, možda bila prednost na strani kineske vakcine koja je najmanje osjetljiva na promjene virusa zato što ona sadrži cijeli virus, odnosno sve moguće proteine koje virus u sebi ima.

    Što se tiče vektorskih i onih zasnovanih na RNK tehnologiji, tu je, objasnio je imunolog sužen odgovor, ograničen na “S” protein koji je samo jedan od tih 29 virusnih proteina.

    Na uobičajeno pitanje zašto moram da nosim masku ako sam vakcinisan, doktor Popadić poručuje: “Zato što ne znamo na koga ćemo naletiti, odnosno ne znamo koju ćemo dozu virusa primiti u susretu s tim osobama”.

  • U Dubaiju prave umjetnu kišu kako bi ublažili visoke temperature

    U Dubaiju prave umjetnu kišu kako bi ublažili visoke temperature

    Ujedninjeni Arapski Emirati uz pomoć tehnologije koja oslobađa električne naboje u oblacima prave umjetnu kišu kako bi ublažili visoke temperature.

    Prema Nacionalnom centru za meteorologiju, taloženje vode je pospješeno operacijom slanja oblaka kako bi se povećale padavine u ovoj zemlji. Ove operacije dio su trajne misije stvaranja padavina u Emiratima, gdje su prosječne godišnje padavine samo četiri centimetra.

    Operacija slanja umjetne kiše izvršena je uz pomoć aviona koji su ispaljivali hemikalije kao što je srebreni jodid, kako bi pospješili taloženje vode.


    Kiša, koja je napravljena uz pomoć aviona, nastaje tako što se električni šok ispušta u oblake te “tjera” oblake da se zbiju i na taj način proizvode padavine.

    Sada pljuskovi uzrokuju bujice na prometnim autocestama, uzrokujući teške uslove vožnje. To bi bio uobičajen prizor u dijelovima jugoistočne Azije, ali ne i u Emiratima, u jeku ljetnih vrućina, kada temperature redovno prelaze 48 stepeni.

    U nastojanju da suzbiju suše, Emirati su u 2017. godini uložili 15 miliona dolara u devet različitih projekata stvaranja kiše. Jedan sistem koji je postavljen na probu koristi avione za ispuštanje električnog naboja u oblake kako bi se povećale padavine.

    Projekt vode istraživači s Univerziteta Reading u Engleskoj. Profesor Maarten Ambaum, koji je radio na projektu, rekao je da Emirati imaju dovoljno oblaka da stvore uslove pogodne za kišu.

  • U Republici Srpskoj potvrđeno sedam novih slučajeva virusa korona, nema preminulih

    U Republici Srpskoj potvrđeno sedam novih slučajeva virusa korona, nema preminulih

    Kod sedam osoba u Republici Srpskoj potvrđeno je prisustvo virusa korona, 22.7.2021. u 9 časova
    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 173 laboratorijska uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod sedam osoba.
    Radi se o četiri ženske osobe i tri muške osobe, od kojih he jedna osoba mlađe i šest osoba starije životne dobi.
    Prema mjestu prebivališta, četiri osobe su iz Banjaluke i po jedna osoba je iz Prijedora, Trebinja i Zvornika.
    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.
    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 64.398 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 3.797 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.
    U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo 55.365 osoba, a testirano je ukupno 288.557 osoba.
    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 33, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 15, a u ostalim bolnicama 18. Na respiratoru su 2 osobe (2 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske).
    U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 47 osoba, a nadzor je završen kod 193.671 osobe.

  • Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Ono što je moglo 320 puta sada odjednom ne može: Kako je Ustavni sud BiH problematizovao koncesije u Srpskoj

    Mnogo je nejasnoća u politizaciji koncesija za gradnju hidroelektrana na Drini, u Republici Srpskoj, ali je jedno sigurno: Ustavni sud BiH u naredna tri mjeseca neće zabranjivati gradnju „Buk Bijele“ za koju je kamen temeljac postavljen u maju ove godine. Neizvjesno je šta će se desiti nakon toga.

    Naime, 24 poslanika iz Federacije u Predstavničkom domu BiH u apelaciji Ustavnom sudu BiH tražili su, između ostalog, da bude donesena privremena mjera kojom bi bilo zabranjeno postupanje po aktima na osnovu kojih je započela gradnja hidroelektrane.

    U prevodu, da se zaustavi gradnja HE „Buk Bijela“, prve od tri planirane u gornjem toku Drine, koje zajedno grade elektroprivrede RS i Srbije. Koncesija je dodijeljena putem pregovaračkog postupka.

    Međutim, Ustavni sud BiH je naveo da se u naredna tri mjeseca odlaže postupak po zahtjevu 24 poslanika. To je rok koji je sud, prije konačne odluke, dao Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu zajedničke komisije za koncesije riješi sporna pitanja između BiH i Srpske, te da ovaj sud obavijesti o ishodu.

    Ali, bez obzira na to, Ustavni sud BiH je podigao prašinu u BiH kada je prije nekoliko dana donio djelimičnu odluku u kojoj je potvrdio da ipak postoji spor između BiH i RS u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje. Poslanici iz FBiH, mahom Bošnjaci, smatraju da je koncesiju mogla da dodijeli samo BiH, a nikako Republika Srpska.

    Oni zastupaju stav da „entiteti nemaju pravo upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, a što uključuje i uspostavljanje koncesije na državnoj imovini“, bez obzira što je RS do sada dodijelila bar 320 koncesija, a kantoni u FBiH najmanje 240 (to je podatak iz odgovora Srpske Ustavnom sudu BiH).


    S druge strane, činjenica je da je tok Drine kod Foče, na kome su dodijeljene koncesije, u potpunosti na teritoriji RS i nikada do sada se nije desilo da se u takve situacije uplitala Komisija za koncesije BiH, koja godinama ne radi – ništa. Osim toga, članovima te komisije je davno istekao mandat i u toku je izbor novih. Ipak, Ustavni sud BiH pronašao je član Zakona o koncesijama BiH koji govori o sporovima između BiH i entiteta i pozvao se na njega.

    Milomir Amović, zamjenik predsjednika Komisije za koncesije BiH u tehničkom mandatu, tvrdi da komisija ima dovoljno članova da rješava ovaj spor. Međutim, Amović naglašava da odluka suda još nije stigla i da su za nju saznali iz medija.

    – Koliko vidim, pominje se zajednička komisija, a ona se formira od članova naše i Komisije za koncesije RS. Drugo je pitanje šta se uopšte traži od nas, šta je sporno, da li ustavna nadležnost ili zakonska procedura. To ne znam dok ne pročitamo cijeli spis – kaže Amović za Srpskainfo.

    Na pitanje da li je Komisija za koncesije BiH po zakonu nadležna da rješava ovakve sporove, Amović kaže da nije nadležna za rješavanje ustavnih nadležnosti, jer je to posao Ustavnog suda BiH.
    Milomir Amović


    – Ako je u pitanju zakonska procedura ili spor oko toga, to je već nešto drugo. Tada se može uključiti zajednička komisija – objašnjava Amović.

    Ako je prostor na kome se daje koncesija na teritoriji RS i nema veze sa državnom granicom, postavlja se pitanje da li onda o toj koncesiji odlučuje Komisija za koncesije BiH. Amović je kategoričan: „Naravno da ne treba!

    Mi smo to već u nekim odgovorima naglašavali. Ako se radi čisto (a radi se očigledno) o teritoriji RS, ako tu nije ni blizu granica BiH, to je u nadležnosti RS. Ali, kada je u pitanju zakonska procedura, ko kome daje koncesiju… Ne može vlada vladi davati koncesiju, ako se ne ispoštuje neka zakonska procedura u smislu ko je koncesionar, ko odobrava koncesiju. Taj dio mi je i dalje nepoznat i zato 100 odsto ne mogu da tvrdim ni jedno ni drugo – ograđuje se Amović.

    Milan Tegeltija, savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH, objašnjava da koncesije po svojoj prirodi predstavljaju davanje na korištenje prirodnih resursa određenom subjektu za određenu vrstu koncesione naknade.

    – Odluka Ustavnog suda, kojom upućuje na Komisiju za koncesije BIH za rješavanje spora između BIH i RS, ustvari predstavlja negaciju ovlaštenja Republike Srpske da raspolaže svojim dobrima, prirodnim resursima, ona u svojoj suštini znači negaciju vlasništva Republike Srpske nad samom sobom, nad svojom teritorijom i imovinom – kaže Tegeltija za Srpskainfo.


    Prema njegovim riječima, ovakva odluka Ustavnog suda predstavlja direktnu negaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma kojom je određeno da RS pripada 49 odsto teritorije BiH, koja je jasno označena i razgraničena u odnosu na drugi entitet.

    – Ova odluka Ustavnog suda pokušava da prenese centar odlučivanja o Republici Srpskoj u Sarajevo i tako je razvlasti od onih nadležnosti koje ima shodno Dejtonskom sporazumu, te je čin klasične centralizacije BiH suprotno odredbama Dejtonskog sporazuma – zaključuje Tegeltija.

    Nismo uspjeli da dobijemo komentar iz Komisije za koncesije RS.

    Za političare u Srpskoj, bez obzira da li su vlast ili opozicija, odluka Ustavnog suda BiH je neprihvatljiva. Ubijeđeni su da je za sud problem u tome što se posao na Drini radi zajedno sa Srbijom. Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, odmah je odluku nazvao „ujdurmom“ protiv Srpske.


    – Veoma je jasno da su date koncesije za izgradnju hiroelektrana na prostoru Republike Srpske, koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru s entitetskom linijom – rekao je Dodik.

    Potpredsjednik US i šef pravnog tima te stranke, Milan Petković, smatra da je Ustavni sud još jednom pokazao da je politički, a ne pravni sud. Prema negovim riječima, sve ono što je međunarodna zajednica nekada radila direktno u BiH, sada se radi preko Ustavnog suda BiH.

    – Šta ćemo ako zajednička komisija za koncesije ne donese nikakvu odluku za 90 dana? Da li ćemo tada ući u pravni vakuum – upitao je Petković.

    Članica Glavnog odbora SDS, Aleksandra Pandurević, smatra da je riječ o političkoj odluci, koja je suprotna ustavno-pravnom sistemu BiH.
    Aleksandra Pandurević
    – Komisija za koncesije BiH je od svog nastanka do danas, a to je 16 godina, u svojoj nadležnosti imala svega dvije koncesije na entitetskoj liniji. Sve ostale koncesije su dodijelile entitetske komisije, jer to jeste njihova nadležnost – podsjeća Pandurevićeva.

    Upozorava da je Ustavni sud grubo izašao iz svojih nadležnosti i prekršio Ustav BiH, na koji se pozvao.

  • “Napadi na Srbe očekivani, ali će Dodik biti jaka brana” Kovačević povodom imenovanja Komšića za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    “Napadi na Srbe očekivani, ali će Dodik biti jaka brana” Kovačević povodom imenovanja Komšića za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević ocijenio je da Srbi, Srbija i Republika Srpska od Željka Komšića, koji je preuzeo predsjedavanje Predsjedništvom BiH, mogu očekivati samo napade, ali da će srpski član ovog kolektivnog tijela Milorad Dodik tome biti jaka brana.

    Komšić će sada dodatno da se potrudi da svojim potezima pokuša da Srba i Republike Srpske bude što manje. I potrudiće se da Srbiju zvanično obilježi kao neprijatelja broj jedan za BiH – rekao je Kovačević za Večernje novosti.

    On ističe da će, ipak, u Predsjedništvu BiH srpski član Milorad Dodik i dalje biti jaka brana, jer će se suprotstavljati svakom napadu na srpski narod, Srbiju i Srpsku.

    Biće, vjerovatno, i pokušaja nametanja loših odluka po Srpsku, ali Dodik ima mehanizam u Predsjedništvu da takve odluke i preglasavanja odbaci preko Narodne skupštine Republike Srpske, koja se uvijek izjašnjava kada je preglasan srpski član – dodao je Kovačević.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da srpski korpus od Komšića može očekivati da će svaku moguću priliku, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, iskoristiti za neku vrstu napada na ustavni koncept konstitutivnosti naroda, pa i pojedine susjedne zemlje.

    – Komšićevo predsjedavanje Predsjedništvom BiH će predstavljati kontinutitet sinhornizovanog nastupa sa zvaničnicima SDA, što prema susjednim zemljama znači nastavak destruktivne retorike – rekla je ona.

    Delegat u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić rekla je da predstoji period kada će osovina Željko Komšić – Šefik Džaferović – Bakir Izetbegović napadati sve što je srpsko.

    – Sve će biti podređeno bošnjačkim interesima, a na štetu Srba. Komšić napadima na sve što je srpsko i Srbiju brani vlastiti politički život, jer zavisi od Bošnjaka. On mora da bude glavni bič politike Bakira Izetbegovića, ukoliko želi novi mandat – istakla je Majkićeva.

    Ona kaže da su godinama napadi na Srbiju donosili posebne političke poene kod bošnjačkog korpusa, čega je Komšić svjestan.

    – Velika sramota za BiH su napadi na Srbiju od Komšića i bošnjačkih prvaka, jer je Srbija prva pomogla BiH kad su bile potrebne vakcine – napomenula je Majkićeva.

    Političkolog Darko Kuzmanović rekao je da napadi na Srbiju i pokušaj predstavljanja susjedne zemlje kao neke opasnosti za BiH nemaju nikakve veze sa realnošću, te ocjenjuje da je to potpuni promašaj politike Komšića i njemu sličnih.

    – Sve se svodi na jeftin pokušaj da se dođe u medijsku pažlju i izazove reakcija, ako je moguće i međunarodnog faktora. Diplomatske posljedice nastupa Komšića su katastrofalne i snosiće ih buduće generacije BiH – smatra Kuzmanović.