VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Putina sam upoznao s našim viđenjem stanja u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik razgovarao je u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    “Sa predsjednikom Putinom razgovarao sam o aktuelnoj situaciji u regionu. Upoznao sam Putina sa našim viđenjem situacije u Bosni i Hercegovini. Mogu da kažem da je on veoma upoznat sa detaljima i interesovalo ga je gotovo svako od pitanja mogućeg razvoja političke situacije”, izjavio je Dodik u intervjuu za RTRS.

    Dodik je za ATV izjavio da je čast što Srpska na ovom nivou ima pažnju u Ruskoj Federaciji i da se na iskren način može razgovarati o ekonomskim, političkim i svim drugim pitanjima vezanim za Republiku Srpsku.

    “Putin je veoma informisan o detaljima u BiH, tako da je bilo moguće veoma konkretno razgovarati o svim pitanjima. Podrška koju smo imali u pogledu pandemije i ono što smo dobijali od Rusije svakako je bilo predmet moje zahvalnosti”, rekao je Dodik.

    Na sastanku je bilo riječi o gasovodu od Bijeljine do Banjaluke, koji će se graditi.

    To će se potvrditi sutra u razgovorima s Gaspromom, a Putin je, kaže Dodik, dao podršku takvom projektu.

    “Razgovarli smo i o kulturnoj i svakoj drugoj vrsti saradnji, a pogotovo o političkim pitanjima. Putin je iznio svoj stav u vezu s Dejtonskim sporazumom. Rusija ima niz primjedaba o nepoštivanju Dejtonskog sporazuma i da u tom pogledu stavi ta pitanja na dnevni red Savjeta bezbjednosti UN-a. To je za nas važno imajući u vidu razne spekulacije. Prenijeli smo Putinu naš stav da samo legitimno izabrani visoki predstavnik može da ima podršku i legitimitet u BiH, Putin se s tim složio”, rekao je Dodik.

    On je ruskog predsjednika informisao i o pokušaju otimanja imovine Republike Srpske, što nije u skladu sa Dejtonom, i Republika Srpska to ne može sebi dozvoliti.

    Dva lidera su razgovarala i o ekonomsko-finansijskoj podršci i o projektima koji se ostvaruju u Srpskoj. Kaže da su danas odobrili lokaciju u Nevesinju za izgradnju solarne elektrane.

    Dodik kaže da je u Moskvi kao predstavnik jedne male zajednice koja se zove Republika Srpska i da jedna velika Rusija ima pažnju za naše probleme.

    “Imamo jednu iskrenu opredijeljenost predsjednika Putina da razumije veoma složenu situaciju kod nas, da izrazi želju da pomogne u svakom konkretnom projektu, to je nešto što je najvažnije. Ja nisam bio ovdje da nekoga kritikujem ili bacam teret na nekog drugog, to nije moj stil. Ja sam samo govorio o tome kako BiH može da funkcioniše, da je za nju najbolje da se vrati Dejtonskom sporazumu. Čini mi se da ovdje za to postoji razumjevanje”, rekao je Dodik za ATV.

    Kaže da Putin nije ništa rekao protiv Bosne i Hercegovine, ali je rekao da svi moraju biti poštovani, da se moraju poštovati entiteti, konstitutivni narodi i svi građani. Dodik smatra da je neprihvatljivo da se mijenjaju elementi konstitutivnosti naroda u BiH i za to postoji podrška Rusije, za razliku od liberalnih koncepcija sa zapada, koji, kako kaže, ganjaju priču o “apstraktnom građaninu”.

    Na sastanku sa Putinom Dodik je predstavio probleme onako kako ih vidi Republika Srpska. Rusija ima dobre namjere prema svima.

    “Priča koju slušamo o malignim ruskim uticajima apsolutno se gubi i prikazuje se potpuno besmislena kada razgovarate sa čovjekom koji vodi ovu veliku zemlju i koji želi svima dobro. Prenosim da Putin primarno želi mir, da se poštuje međunarodno pravo i Dejtonski sporazum”, poručio je Dodik.

    Uoči sastanka sa Putinom, Dodik je rekao da je ruski predsjednik za razliku od zapadnih državnika, neko ko sluša i ne nameće ultimatume.

    “Putin nikada nije tražio od mene da uradim ili ne uradim nešto, zato ga poštujem. Za razliku od njega, političara Zapada čak i najniži po činu pojavljuju se u mojoj kancelariji sa željom da mi nametnu neke stvari. Putin nije kalkulant niti špekulant”, rekao je Dodik za italijanski list La Republika

    Takođe, istakao je da je BiH kolonija ali da se polako oslobađa te da BiH može opstati samo ako se vrati na Dejtonski sporazum iz 1995. godine, istovremeno ističući da nije protiv Ustava BiH, već protiv onoga što je nametnutno sa strane.

  • Trivić: Izgradnja dvije škole u narednoj godini

    Trivić: Izgradnja dvije škole u narednoj godini

    Vlada Republike Srpske prihvatila je danas inicijativu o izgradnji područne osnovne škole u banjalučkom naselju Paprikovac i objekta osnovne škole u Istočnom Novom Sarajevu čija realizacija je planirana za narednu godinu, izjavila je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić.

    Trivićeva je rekla novinarima da su izgradnju područnog odjeljenja Osnovne škole “Ivo Andrić” inicirali stanovnici banjalučke mjesne zajednice Paprikovac, te da je takva inicijativa proistekla pošto se veliki broj djece sa tog područja izlaže riziku prelazeći veći broj frekventnih saobraćajnica.

    Ona kaže da je riječ o područnom odjeljenju od prvog do petog razreda i da tom području gravitira više stotina djece, koja pohađaju četiri osnovne škole, a neke nisu ni blizu njihovog naselja.

    Trivićeva je navela da je u Istočnom Novom Sarajevu predviđena izgradnja osnovne škole, s obzirom na to da bi tu osnovnu školu pohađalo 800 djece, a što je inicirala ta lokalna zajednica.

    “Dobili smo elaborat o opravdanosti izgradnje te škole u skladu sa zakonom”, naglasila je Trivićeva.

    Ona kaže da u vezi sa inicijativom za izgradnju područne odnovne škole u banjalučkom naselju Ada, od grada, koji je inicijator, još nije dostavljen potreban elaborat i tehnička specifikacija uslova za izgradnju.

    Trivićeva je povodom vršnjačkog nasilja u školi u Nevesinju rekla da je za svaku osudu takvo postupanje učenika i da je Ministarstvo naložilo prosvetnoj i predagoškoj inspekciji da posjete školu i sagledaju uzroke zašto je do toga došlo.

    “Nedopustivo je da se vršnjačko nasilje sve češće dešava u samim školama i poražavajuće, te su potrebni dodatni napori da se zajednički radi na umanjivanju te pojave koja je u porastu i kod nas i u zemljama regiona”, naglasila je Trivićeva.

  • Dodik odgovorio na izjave lidera SDA “Da li Izetbegović misli vojnom intervencijom disciplinovati Srbe!?”

    Dodik odgovorio na izjave lidera SDA “Da li Izetbegović misli vojnom intervencijom disciplinovati Srbe!?”

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik istakao je da BiH ima problem sa velikomuslimanskim nacionalizmom čiji je glavni ideolog Bakir Izetbegović.Priča o funkcionalnoj BiH je samo paravan za stvaranje muslimanske države na Balkanu, a svi koji se s tim ne slažu treba da budu kažnjeni. Zato Bakir Izetbegović poziva SAD da upotrijebe nešto ubjedljivije protiv Republike Srpske od sankcija – rekao je Dodik Srni upitan da prokomentariše Izetbegovićevu izjavu da sankcije Dodiku nisu dovoljne i da se, kako kaže, mora uraditi nešto više i bolnije.

    Dodik je upitao da li je Izetbegoviću na umu vojna intervencija i da li misli da će tako disciplinovati Srbe?!

    – Poziv na intervenciju protiv Republike Srpske dokaz je da muslimani ne žele dijalog ni dogovor. To bi trebalo da bude jasno svima koji su se upetljali u ovu krizu – rekao je Dodik.

  • Radišić podnio krivičnu prijavu: Stanivuković pozvan na saslušanje zbog rušenja Kajak terase

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, pozvan je na saslušanje u svojstvu svjedoka, a u vezi sa krivičnom prijavom Srećka Radišića povodom rušenja Kajak terase.

    Kako je navedeno u pozivu, Radišić prijavu podnosi zbog počinjenih krivičnih djela zbog samovlašća, izazivanja opšte opasnosti, kao i oštećenje i oduzimanja tuđe stvari zbog događaja 27.11. odnosno, datuma kada je porušena “Kajak terasa”.

    Podsjećamo advokat porodice Radišić, Miloš Stevenović nakon rušenja “Kajak terase” poručio da je to nezakonit čin i da će povodom toga uputiti krivične prijave.

    – Ovo je čist vandalizam, gradonačelnik je nezakonito srušio ovaj ugostiteljski objekat. Ni jedan pojedinac ne može sam da sprovodi silu. Ludilo koje je stvorio me zaprepastilo. Podnijeli smo krivične prijave i podnijećemo tužbu koja vrijedi više od 500.000 KM – rekao je on.

    Nakon njega medijima se obratio i Stanivuković.

    – Rekli su da nemamo pravo rušiti a onda su oni sami počeli sa procesom rušenja. Mi govorimo istinu a jedna je istina. Oni su sami počeli rušiti a govore da mi ne smijemo. Mi radimo u skladu sa regulacionom planom. Ja se neću osvrtati na osporavanja. Ja krivične prijave skupljam kao što neko skuplja salvete i markice. Ova prijava mi je samo još jedna u nizu – rekao je tada Stanivuković.

  • Jasna poruka Kovačevića “BiH može biti dejtonska ili bivša”

    Jasna poruka Kovačevića “BiH može biti dejtonska ili bivša”

    BiH može biti ili dejtonska ili bivša, a koja će od ovih opcija na kraju biti realnost odgovornost će snositi predstavnici najbrojnijeg konstitutivnog naroda, smatra savjetnik srpskog člana Predsjedništva Radovan Kovačević.

    BiH može biti ili državna zajednica dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, ili dvije ili tri države. Oni koji sebe nazivaju demokratskom većinom, ili u prevodu predstavnici najbrojnijeg konstitutivnog naroda, snosiće najveću odgovornost za to koja će od ovih opcija na kraju biti naša realnost. To jasno znači da mi prihvatamo da budemo u BiH, ali samo u dejtonskoj BiH – naveo je Kovačević za njemački Bild.

    On ističe da je Republika Srpska pristala da potpiše Dejtonski sporazum i njegove anekse samo zato što joj je to omogućilo značajnu autonomiju.

    – Zbog te autonomije smo žrtvovali našu želju da budemo nezavisni i pristali smo da budemo u sastavu BiH. Ali ponavljam, samo u sastavu takve, dejtonske BiH – istakao je Kovačević.

    Kovačević ukazuje da je ključni razlog zašto se BiH 26 godina nalazi u stanju permanentne političke krize, upravo u tome što su predstavnici jednog dijela međunarodne zajednice stalno ispunjavali želje samo jednog od tri, a na štetu druga dva konstitutivna naroda u BiH.

    – To je u potpunosti narušilo unutrašnji balans i uzdrmalo konsenzus za postojanje BiH. Jedino o čemu se danas može voditi dijalog, jeste kako da vratimo taj neophodni unutrašnji balans, pa samim tim i potrebni konsenzus za opstanak BiH. Republika Srpska i Srbi su voljni. Koliko vidim, postoji volja i kod Hrvata. Postavlja se pitanje da li je moguće da su samo Bošnjaci protiv opstanka BiH?! – pita Kovačević.

  • Mjere u Srpskoj produžene do 15. decembra

    Mjere u Srpskoj produžene do 15. decembra

    Republički štab za vanredne situacije donio je danas, na 104. sjednici, održanoj telefonskim putem, Zaključak o sprovođenju mjera za reagovanje na pojavu bolesti izazvane virusom korona u Republici Srpskoj, kojim je dosadašnje mjere produžio do 15. decembra 2021. godine.

    Takođe, Republički štab za vanredne situacije donio je Zaključak o donaciji lične zaštitne opreme javnim zdravstvenim ustanovama.

    “Republički štab za vanredne situacije odobrava donaciju lične zaštitne opreme javnim zdravstvenim ustanovama u cilju zaštite zaposlenih i prevencije širenja, suzbijanja i otklanjanja virusa korona”, navodi se u saopštenju.

    Raspodjela donacije lične zaštitne opreme i sredstava za dezinfekciju iz ovog zaključka izvršiće se u skladu sa rasporednim nalogom, a za realizaciju ovog zaključka zadužuje se Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

  • Dodik: Ne vode se pregovori u BiH, već samo u FBiH

    Dodik: Ne vode se pregovori u BiH, već samo u FBiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je Srni da Republika Srpska i njeni politički predstavnici ne učestvuju u pregovorima koji se posljednjih dana vode u Federaciji BiH među političkim partijama iz ovog entiteta.

    “SNSD, a pretpostavljam i druge partije iz Republike Srpske, imaće šta da kažu posebno u vezi sa Domom naroda u FBiH, o kojem ne mogu da govore profesionalni Srbi poput Milana Dunovića i ostalih, koji su se uključili u proces predstavljajući se kao Srbi”, rekao je lider SNSD-a povodom navoda da se vode pregovori političkih partija u BiH.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da “BiH ima problem sa velikomuslimanskim nacionalizmom čiji je glavni ideolog Bakir Izetbegović”.

    “Priča o funkcionalnoj BiH je samo paravan za stvaranje muslimanske države na Balkanu, a svi koji se s tim ne slažu treba da budu kažnjeni. Zato Bakir Izetbegović poziva SAD da upotrijebe nešto ubjedljivije protiv Republike Srpske od sankcija”, rekao je Dodik Srni upitan da prokomentariše Izetbegovićevu izjavu da sankcije Dodiku nisu dovoljne i da se, kako kaže, mora uraditi nešto više i bolnije.

    Dodik je upitao da li je Izetbegoviću na umu vojna intervencija i da li misli da će tako disciplinovati Srbe?!

    “Poziv na intervenciju protiv Republike Srpske dokaz je da muslimani ne žele dijalog ni dogovor. To bi trebalo da bude jasno svima koji su se upetljali u ovu krizu”, rekao je Dodik.

  • Izetbegović: Da je Čović rekao da će zajedno s patriotama braniti ovu zemlju, šanse za dogovor bi bile veće

    Izetbegović: Da je Čović rekao da će zajedno s patriotama braniti ovu zemlju, šanse za dogovor bi bile veće

    Nakon razgovora u Delegaciji Evropske unije, gdje su se ponovo sastali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, lider SDA je kazao da mu je drago što su se uključili i predstavnici drugih stranaka te da je greška stranaca to što ih nisu pozivali za sto.

    “Mislim da je napravljena jedna strateška greška. Uporno je razgovarano i pregovarano s HDZ-om i SDA, a nedovoljno s opozicionim i drugim strankama. Opravdano se oni svi ljute ako se dogovara iza zatvorenih vrata. Sredinom decembra će se ovo morati nastaviti u jednom proširenom formatu. Nepozivanje njih može onemogućiti i smanjiti šanse za postizanje rješenja”, rekao je Izetbegović.

    Govoreći o tome dokle su stigli pregovori rekao je kako smatra da ima rješenja, ali samo “ako bude dovoljno pameti i spremnosti da se napravi poneki mali korak”.

    “Završava se. Vidjet ću se ja još nekad popodne s predstavnicima SAD-a i to bi bilo to… Mislim da jeste bilo koraka naprijed u prethodna četiri dana”, rekao je.

    Jutros je na sastanku kod delegacija EU i SAD-a bio i potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, koji je bio razočaran zbog toga što, kako kaže, stranci idu u korist HDZ-u. Izetbegović je na to prokomentarisao kako ne bi rekao da su oni tako jednostrani kao što se čini u prvi mah te pojasnio zašto stoji iza takvog stava.

    “Oni insistiraju na tome da se riješi pitanje izbora člana Predsjedništva BiH na način da Hrvati u BiH imaju, u odnosu na jednog od trojice, presudnu ulogu. Da se nađe način da hrvatska većina izabere jednoga. Međutim, u isto vrijeme insistiraju na tome da se izbrišu prefiksi, što odbija gospodina Čovića, traže da čak ni izborne jedinice ne mogu imati bilo kakvu etničku odrednicu i kriterije”, kazao je lider SDA.

    S obzirom na to da je sinoć najavio da će fokus današnjih razgovora biti na deblokadi Federacije BiH, kazao je kako stranci nisu bili pretjerano raspoloženi za to da se u ovom momentu rješava i to.

    “To što se ipak počelo danas rješavati je rezultat jednog mog upornog pritiska da se ta stvar paralelno radi i da pregovori stanu na dvije noge. Ono što je artikulirano preko Venecijanske komisije je da se moraju izbrisati etnički prefiksi i da se moraju riješiti blokade u FBiH. To je sve za nas prihvatljivo”, rekao je.

    Na pitanje novinara da li je pristao na legitimno predstavljanje, kako to tvrde opozicioni predstavnici koji su bili na sastanku jutros, Izetbegović je odgovorio: Recite mi šta je legitimno predstavljanje pa ću vam ja reći na šta sam pristao. Ja mislim da je i Komšić legitimno izabran čovjek. To je potpuno nejasna formulacija”.

    Prije nekoliko dana su hrvatski delegati u Parlamentu BiH glasali za to da se ukine “Inzkov zakon”. Ovo je očekivano izazvalo reakciju u BiH, ali i u Hrvatskoj. O tome je Izetbegović također razgovarao sa Čovićem.

    “Mislim da je time smanjio šansu da se brzo postignu dogovori. Kazao sam mu to. ‘Uporno vas pozivam da ne radite stvari koje provociraju bošnjačke glasače, bošnjački narod. Da ste umjesto toga kazali da će Hrvati zajedno s ostalim patriotama braniti ovu zemlju, jako bi se povećale šanse da se postigne sporazum’. Ovako su te šanse degradirane”, rekao je Izetbegović.

  • Britanski parlamentarci bez dlake na jeziku: Dodik mora čuti da BiH ima prijatelje

    Britanski parlamentarci su današnjim izlaganjima s vrlo jasnim porukama pozvali vlast ove države da onemogući konflikt u Bosni i Hercegovini. Kao jasnog krivca za političku krizu označili su Milorada Dodika.

    Posebno oštra u izlaganjima bila je zastupnica vladajuće Konzervativne stranke Alicia Kearns koja je inicirala parlamentarnu raspravu o Bosni i Hercegovini. Poručila je da se diplomatskim aktivnostima može očuvati mir.
    “26 godina smo slušali nacionalizam koji je doveo do krvoprolića. Ubijeno je više od 8.000 ljudi, žene su silovane i poginulo je 57 britanskih vojnika. Pokušaj istrebljenja Bošnjaka se ne smije ponoviti. Izgubljeni životi se ne smiju zaboraviti. Diplomatija mora napraviti razliku. Velika Britanija i ovaj zakonodavni dom mogu spriječiti da se ponovi historija. Moramo se boriti za mir”, rekla je.

    Poručila je da se mora djelovati prema članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

    “Dodik u posljednjih nekoliko mjeseci vrši pritisak na Dejtonski mirovni sporazum. On ima zadatak da štiti Ustav i uvijek je negirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Ujedinjene nacije. Prijeti da će se povući iz državnih institucija, vojske i pravosuđa, militirizira policiju. Treba ga zaustaviti u njegovoj sramnoj kampanji negiranja genocida”, ocijenila je Kearns.

    Pozvala je da visoki predstavnik Christian Schmidt dobije punu podršku Velike Britanije.

    “U Srebrenici se desio najgori zločin od Drugog svjetskog rata. Motiv Slobodana Miloševića (predsjednika Savezne Republike Jugoslavije, op. a.) je bio jasan. Važno je da damo podršku visokom predstavniku, da se provodi zakon o zabrani negiranja genocida. Dejtonski sporazum je zaledio entičke podjele. Netačno je da ljudi ne mogu zajedno živjeti”, mišljenja je.

    Prema njenim riječima, Dodik nema jedinstvenu podršku za svoje namjere, za potkopavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Također je pozvala države okupljene oko G7 i UN da se uključe u rješavanje krize u Bosni i Hercegovini.
    Zatražila je od britanskog dijela NATO-a u Bosni i Hercegovini da više bude uključen.

    “Moramo spriječiti sukobe i djelovati po sistemu ranog upozorenja”, dodaje.

    Naglasila je da Dodik mora znati da Bosna i Hercegovina ima prijatelje.

    “Ako ne pomognemo Bosni i Hercegovini, dešavat će se ono što se dešavalo u Crnoj Gori. Dodik mora čuti da Bosna i Hercegovina ima prijatelje”, izjavila je.

    Upitana da li bi članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u moglo doprinijeti rješavanju krize, odgovorila bi se to moglo ostvariti, ali da članstvo Bosne i Hercegovine u ovom vojnom paktu najviše brine Rusiju.

    “Vrijeme je za diplomatiju odvraćanja”, zaključila je konzervativna parlamentarka Alicia Kearns.

    “Možda se treba ići prema Dejtonu 2”

    Zastupnik opozicione Laburističke stranke David Wayne žali što Velika Britanija nije bila proaktivna u Bosni i Hercegovini. Zadovoljan je zbog toga što je Stuart Peach imenovan za britanskog izaslanika za Zapadni Balkan.

    “Velika Britanija nije bila toliko proaktivna u Bosni i Hercegovini, a morala je biti. Neke stvari se mogu promijeniti. Imenovanje Peacha je pozitivna poruka i stvarni doprinos da će se problemi rješavati”, naveo je.


    Kako je kazao, možda se treba ići prema Dejtonu 2 te jasno reći da je Rusija najveći ometač.

    Mišljenja je da nije dovoljno samo razgovarati, već se i pobrinuti da britanska vlada bude potpuno uključena.

    “Moramo biti spremni poslati vojnike”

    Bob Stewart, također iz Konzervativne stranke, se prisjetio da je tokom rata posjetio Bosnu i Hercegovinu. I on je Dodika istakao kao glavnim krivcem za stanje u Bosni i Hercegovini.

    Prepričao je i jedan susret bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna s bivšim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom.

    “Bio sam u prijateljskim odnosima s lordom Ashdownom. Ispričao mi je šta se dešavalo na jednoj njegovoj večeri s Tuđmanom. Paddy ga je pitao kako vidi budućnost Bosne i Hercegovine u sljedećih deset godina. On je uzeo meni i na njemu nacrtao podijeljenu Bosnu između Hrvata i Srba. On ga je pitao šta će biti s muslimanima. Rekao mu je da će biti na malom prostoru između Hrvata i Srba”, naveo je Stewart.
    Kako je izjavio, ako se Bosna i Hercegovina podjeli 1,5 miliona ljudi s tog malog prostora tražit će put prema istoku, sjeveru i zapadu.

    I on je poručio da je rješenje u međunardonoj reakciji te da mora dati puna podrška Schmidtu kako bi očuvao Bosnu i Hercegovinu. Među onima je koji smatraju da je potreban, kako je istakao, novi Dejton. Očekuje da Velika Britanija bude predvodnica u rješavanju problema te je potcrtao da ova država mora biti sprema da šalje vojnike kako bi sačuvala živote.

  • Čović: Predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva i onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni

    Čović: Predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva i onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni

    Prema riječima lidera HDZ-a Dragana Čovića, prva runda razgovora sa delegacijama EU i SAD-a je završena, a nada se da će do sredine decembra postići konačno rješenje, ukoliko za to naravno bude volje.

    “Završena je i ova runda razgovora. Ja sam očekivao da ćemo danas dogovoriti ključne modele (Predsjedništvo i Dom naroda). Puno toga je bilo na stolu i maloprije, ali realno treba kazati, ništa nismo usaglasili. Postoji mogućnost za nekih 10-ak ili 15 dana da nastavimo još jednu rundu razgovora”, rekao je on.

    Naredni razgovori bi trebalo da se održe od 10. do 20. decembra i vodit će ih Matthew Palmer, a Čović je optimističan povodom rješenja.

    “Ako to nismo u stanju dogovoriti između svih nas u 12. mjesecu, mislim da nećemo nikad dogovoriti. Mi smo to u stanju uraditi za pet dana ako želimo sjesti za sto. Lično mislim da je vrlo malo ostalo, ako se želi to. Jasno je da se to može potencijalno do tog 15. 16. završiti, ali ja sam zamolio da do tada ne čekamo”, kazao je Čović.

    Govoreći o zahtjevima HDZ-a, ponovio je njihov poznati stav.

    “Naš stav je vrlo jasan i drago mi je da se on počesto razumio, a to je da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike, tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Mislim da su jučer većina predstavnika i bošnjačkih stranaka to kazali također – da nije dobro da neko drugi Hrvatima bira predstavnike. To je ohrabrujuće, ali kad to treba tako definirati, onda je puno upitnika oko toga”, naveo je.

    Kazao je kako su našli i ponudili rješenja u vezi sa presudom Suda u Strazburu o omogućavanju svim građanima da budu birani.

    “Uz konstitutivne narode u Ustavu BiH vežemo i dodatak predstavnik onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. Primjera radi, na listi za Predsjedništvo BiH iz FBiH gdje će biti hrvatski član Predsjedništva. Do sad je pisalo tako pa su bila imena. Mi predlažemo da bude hrvatski član Predsjedništva BiH i onih koji se ne izjašnjavaju kao predstavnici konstitutivnih naroda. I tako i iz RS-a. Otvorili smo vrata da svi budu birani i da mogu biti kandidirani”, naveo je.

    Naveo je da govoreći o federalnom Domu naroda nije bilo većih problema jer se nisu doticali etničkog naziva klubova.

    “Mi tražimo samo da oni budu legitimno izabrani, a predložili smo da po modelu nadpolovične većine istog kluba se bira klub na nivou BiH gdje će minimalno biti četiri predstavnika Hrvata”, rekao je dodavši kako je naredni korak taj da se osim modela priča paralelno i o tome kako unaprijediti neke stvari u FBiH.

    Razgovarali su i o samom integritetu izbornog procesa, odnosno tehničkom dijelu izbora koji, kako insistira međunarodna zajednica i nevladin i civilni sektor u BiH, moraju biti transparentni i zakonski.

    Čović, za razliku od većine učesnika razgovora u Delegaciji EU, ne smatra da su stranci naklonjeni HDZ-ovim zahtijevima, šta više smatra da je bilo drugačije.

    Dotaknuo se sjednice Doma naroda Parlamenta BiH od prije neki dan kada su HDZ-ovi delegati glasali za povlačenje “Inzkovog zakona”.

    “Nikom baš ništa ne dugujem objasniti. Ja se nadam da više nikada neću biti doveden u poziciju da na takav način odlučujem u Domu naroda. Ja sam kazao i članovima međunarodne zajednice i Izetbegoviću i Radončiću da je to zadnji put da sam ja na ovaj način dio procesa pomaganja nečega u BiH, a da ovakvu cijenu plaćam. Prvo taj zaključak neće ni proći. Ako je to nekoga povrijedilo ja se ispričavam i nadam da više nikada nećemo morati da se tako okupljamo, uvjetujemo i međusobno ohrabrujemo da bi sjedili zajedno”, zaključio je.