VRBAS Media

Autor: INFO

  • Odbijene žalbe Tužilaštva i odbrane o mjerama zabrane Mehmedagiću

    Odbijene žalbe Tužilaštva i odbrane o mjerama zabrane Mehmedagiću

    Odbijene su žalbe Tužilaštva BiH i odbrane na mjere zabrane koje je Sud BiH odredio direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) Osmanu Mehmedagiću, saznaje Srna iz pravosudnih institucija BiH.

    Sud BiH odlučio je 16. jula da direktor OBA Mehmedagić bude pušten iz pritvora uz određene mjere zabrane, na šta su se žalili i tužilac Oleg Čavka i Mehmedagićevi advokati Nermin Mulalić i Senka Nožica.

    U Sudu BiH je 16. jula održano ročište na kojem su i Tužilaštvo i Mehmedagićeva odbrana pred sudijom za prethodni postupak Tatjanom Kosović izlagali argumente za, odnosno protiv određivanja jednomjesečnog pritvora.

    Mjerama zabrane, Mehmedagiću se zabranjuje kontaktiranje na bilo koji način sa drugim osumnjičenim licima Denisom Prcićem, Melisom Belkić Mujkanović i Emirom Mujkanovićem, te kontaktiranje sa svjedocima Tužilaštva BiH u ovom krivičnom predmetu i približavanje tim licima na udaljenosti od 50 metara.

    Iz Suda BiH saopšteno je da se zabranjaju i svaki kontakt i razgovor o predmetu sa bilo kojim osobama osim sa braniocima.

    “Mehmedagić s ciljem redovnog obavljanja funkcije na kojoj se nalazi izuzetno može komunicirati sa svjedocima Tužilaštva BiH i drugim osobama na udaljenosti manjoj od 50 metara, ali mu se zabranjuje da sa tim osobama razgovara o ovom predmetu”, navodi se u saopštenju i dodaje da je o svakom takvom kontaktu Mehmedagić dužan prethodno da obavijesti postupajućeg tužioca Olega Čavku.

    Sud navodi da će ova mjera trajati dok za njom postoji potreba i da će se opravdanost mjere kontroliosati svaka dva mjeseca.

    “Osumnjičeni se posebno upozorava da mu se može odrediti pritvor ukoliko ne bude postupao u skladu sa mjerom izrečenom ovim rješenjem”, zaključuje se u saopštenju Suda BiH.

    Tužilaštvo BiH pritvor za Mehmedagića, koji je pod istragom zbog sumnje na zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, krivotvorenje isprave i pranja novca, predlagalo je zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogao ometati istragu, prikrivati dokaze, te vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike.

    Pritvor je zatražen jer je Tužilaštvo smatralo i da bi puštanje osumnjičenog na slobodu moglo prouzročiti uznemirenje javnosti i građana, s obzirom da su već evidentirani elementi narušavanja bezbjednosti, povezani sa lišenjem slobode Mehmedagića.

    Tužilac Oleg Čavka u svom izlaganju na jutrošnjem ročištu problematizovao je način na koji je direktor OBA sticao diplome i nekretnine u Sarajevu.

    S druge strane, Mehmedagićevi advokati Nermin Mulalić i Senka Nožica odbacili su navode Tužilaštva, tvrdeći da nema osnova sumnje za djela koja se njihovom branjeniku stavljaju na teret.

    Mehmedagić je lišen slobode 14. jula, a dan poslije u Sarajevu i Mostaru organizovani su protesti podrške direktoru OBA, na kojim su iznesene zamjerke na rad Tužilaštva BiH.

  • Osuditi Inckovu odluku, odgovor ne smije ugroziti Srpsku

    Osuditi Inckovu odluku, odgovor ne smije ugroziti Srpsku

    Naglašava da Inckovo nametanje krivičnog zakona o negiranju genocida treba snažno osuditi, ali reakcije nikako ne smiju dovesti Republiku Srpsku u opasnost.

    • Ono što opozicija treba da radi je ujedno i ono što je najbolje za Republiku Srpsku, moramo ostati smireni, pokazati stabilnost i ne dopustiti sebi da nas vode emocije i ljutnja – kaže potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak.

    Naglašava da Inckovo nametanje krivičnog zakona o negiranju genocida treba snažno osuditi, ali reakcije nikako ne smiju dovesti Republiku Srpsku u opasnost.

    “Gledam kako se naslađuju iz Sarajeva, a kad prođe malo vremena vidjećete da će oni koji danas likuju biti razočarani, jer Inckova odluka neće nikakvu štetu nanijeti Srpskoj, niti će ugroziti naš narod. Zato sam protiv toga da odgovor Republike Srpske bude ulazak u sukobe, koji mogu čak dovesti i do ugrožavanja bezbjednosti”, kazao je Crnadak.

    On kaže da na primjer, treba dobro da razmislimo o Dodikovoj najavi zabrane djelovanja SIPA-e na teritoriji Republike Srpske.

    “Da naoružane pripadnike MUP-a RS šaljemo na granicu, sa zadatkom da naoružanim pripadnicima SIPA-e ne dozvole ulazak u Republiku Srpsku? Ja sam protiv toga. Za ozbiljan politički odgovor Republike Srpske najgore je to što je svaku oštricu našeg stava unaprijed otupio SNSD sa svojim višestrukim povlačenjem poslije velike galame”, naveo je Crnadak.

    Kako da nas bilo ko uzme za ozbiljno, kaže Crnadak, kad već godinu i po dana „srpska reprezentacija“ najnormalnije radi i donosi odluke u Sarajevu, iako je i danas na snazi zaključak NS RS da nema nikakvog odlučivanja na nivou BiH dok se ne riješi pitanje poljoprivrednog zemljišta?

    “Ili na primjer, SNSD još uvijek nije proveo referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH iako je NS RS davno donijela takvu odluku. Dodatna otežavajuća okolnost za formiranje zajedničkog odgovora je i to što onima u RS sa najviše miliona izvučenih iz budžeta odgovara eskalacija krize, pa čak i sukobi koji vode potpunoj nestabilnosti, jer misle da će tako najlakše sačuvati nelegalno bogatstvo”, kazao je Crnadak u intervjuu portalu Skener info.

  • Hrvatska od danas uvela nova pravila za ulazak u zemlju: Evo šta je potrebno

    Hrvatska od danas uvela nova pravila za ulazak u zemlju: Evo šta je potrebno

    Hrvatska od danas uvodi nova pravila za ulazak u tu zemlju koja će trajati do 15. avgusta.

    Moguće je ući u zemlju ukoliko potvrde o vakcinaciji sa dvije doze vakcine, odnosno o prebolovanoj bolesti, nisu starije od 270 dana.

    Isto tako, u odluci se precizira da putnici iz zemalja koje spadaju u prvu kategoriju moraju imati negativan PCR test ne stariji od 48 časova i obavezno ići u samoizolaciju, dok putnici iz zemalja druge kategorije, pri ulasku u zemlju moraju imati negativan nalaz PCR testa koji nije stariji od 72 časa ili antigenskog testa koji nije stariji od 48 časova, nezavisno o statusu vakcinacije ili prebolovanoj bolesti.

    Od danas u jadranskoj regiji, EU digitalne kovid-potvrde biće kriterijum za učešće na događajima, raznim skupovima i proslavama.

  • Nezavisna komisija za Srebrenicu: Hag muslimanske borce posmatrao kao nemoćne za borbu

    Nezavisna komisija za Srebrenicu: Hag muslimanske borce posmatrao kao nemoćne za borbu

    Haški tribunal u slučaju istrage o Srebrenici nije se bavio krucijalnim stvarima, netačno je posmatrao pripadnike tzv. Armije RBiH u vojnoj operaciji proboja prema Tuzli kao “osobe koje nisu bile u poziciji da se bore” i nije utvrdio način stradanja učesnika u toj koloni, što je jako bitno.

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine ocijenila je da se rad tima za sprovođenje istrage pred Haškim tribunalom u predmetu Srebrenica može posmatrati kritički, jer se istraga nije odnosila na uzroke i dešavanja prije 11. jula 1995. godine niti na krucijalne činjenice dešavanja u vojnoj koloni tokom proboja 28. divizije tzv. Armije RBiH ka Tuzli.

    Netačna pozicija Haga prema muslimanskim borcima
    U izvještaju Nezavisne komisije naglašeno je da je Haški tribunal posmatrao pripadnike vojne formacije koji su stradali u vojnim operacijama kao osobe koje nisu bile u poziciji da se bore, što ne odgovora činjeničnom stanju. Oni su bili u poziciji da se bore.

    Vojnu formaciju 28. diviziju Armije Republike BiH činilo je šest lakih pješadijskih brigada: 280, 281, 282, 283, 284, 285 brigada i 28. samostalni brdski bataljon.

    Istraga istražnog tima kojeg je imenovalo Tužilaštvo Tribunala, a koji je bio zadužen za sprovođenje kriminalističke istrage pred Tribunalom u Hagu u predmetu Srebrenica, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom nije se odnosila na vojne operacije ili sudbinu boraca, već na sudbinu onih koji nisu borci, bez obzira da li su prvobitno bili pripadnici vojske ili ne, odnosno na one koji više nisu bili u poziciji da se bore.

    “Međutim, značajan broj učesnika u koloni stradao je u borbama, od nagaznih mina, u međusobnim obračunima i počinivši samoubistva. Pozicija tih osoba ne može se izjednačiti sa sudbinom zarobljenih. Oni su bili u poziciji da se bore, ili su se borili sa srpskim snagama koje su, u vojnom smislu, imale značajnu taktičku nadmoć na terenu, iako su raspolagali sa znatno manjim brojem boraca u odnosnu na bošnjačku stranu”, naglašava se u izvještaju Nezavisne komisije.

    Istražni tim Haškog tužilaštva nije imao u vidu te krucijalne činjenice niti je to bilo predmet njihove istrage, te da je takav pristup doveo do nedovoljno i netačno utvrđenog činjeničnog stanja u vezi sa dešavanjima u vezi sa Srebrenicom u julu 1995. godine.

    Šta je radio Haški istražni tim?
    “Prvi zadatak istražnog tima Haškog tužilaštva bio je da utvrdi šta se desilo u Srebrenici nakon ulaska srpskih snaga u enklavu. Očevici događaja bili su najpouzdaniji izvor informacija. Istražni tim nije obavljao detaljne intervjue sa tim osobama, već se u odabiranju ključnih svjedoka oslanjao primarno na podršku bošnjačke policije i AID-a, bošnjačke obaveštajne službe, odnosno službi bezbjednosti jedne od strana u sukobu”, navodi se u izvještaju.

    Drugi zadatak bili su ekshumacija grobnica i prikupljanje materijalnih dokaza, a značajan dio istrage odnosio se na pronalaženje i identifikaciju nestalih osoba.

    Eksperti sudske medicine, navodi se, pregledaju ekshumirane ostatke kako bi utvrdili mogući uzrok smrti. Utvrđivanje okolnosti stradanja, odnosno, da li su te povrede nastale kao posljedica strijeljanja, u borbi ili pod drugim okolnostima, nije nadležnost niti stručnost eksperata sudske medicine, već onih koji sprovode kriminalističku istragu.

    Treći zadatak u istrazi bio je pronaći odgovorne osobe za izvršena krivična djela i u velikoj mjeri istražni tim Tužilaštva MKSJ prikupljao je informacije u vezi sa izvršiocima iz transkripata radio komunikacija koje je presrela Armija Republike BiH tokom vojne operacije Vojske Republike Srpske pod kodnim nazivom “Krivaja 95”.

    Moguće da su mijenjani sadržaji transkripata
    Nakon što je Haško tužilaštvo podnijelo zvanični zahtjev, stoji u Izvještaju, bošnjačkoj strani trebalo je nerazumno dugo da dostavi prve transkripte razgovora i, u manjoj mjeri, audio-snimke, dok je ostale dostavila još kasnije. Naime, zahtjev je podnesen još 13. novembra 1996. godine, dok je bošnjačka strana ogovorila na njega tek u martu 1998. godine.

    Komisija ističe da nije uspjela utvrditi razloge kasnog dostavljanja transkripata, ali da može konstatovati da je strana, učesnica sukoba, bila motivisana da predstavi svoju interpretaciju događaja i može pretpostaviti da postoji mogućnost da su sadržaji traskripata mijenjani u skladu sa interesima jedne strane u sukobu, u ovom slučaju bošnjačke.

    Istražni tim Haškog tužilaštva nije provjeravao autentičnost transkripata, već ih je koristio u istrazi kao izvor visoke pouzdanosti, zaključila je Nezavisna komisija.

    Na osnovu tih transkripata (i već spomenutih očevidaca), utvrđivana je uloga pripadnika na terenu, kao i njihova odgovornost kao počinilaca krivičnih djela za koje su optuženi i kasnije osuđeni u Hagu. Na osnovu postupaka pred Haškim tribunalom, stvoren je široko prihvaćen diskurs o dešavanjima u vezi sa padom Srebrence.

    Demilitarizovana “zaštićena zona” nikad nije demilitarizovana – 28. divizija aktivno djelovala
    U izvještaju stoji da je enklava Srebrenica imala status “zaštićene zone” na osnovu Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 819 od 16. aprila 1993. godine, koja je predviđala demilitarizaciju zaštićene zone, što u praksi nikada nije urađeno.

    Nakon dijelimične demilitarizacije, ocjenjuje se u izvještaju, u enklavi je nastavila aktivno da djeluje 28. divizija 2. korpusa tzv. Armije RBiH, a nakon napuštanja enklave 11. jula, ta formacija krenula je u proboj u pravcu Tuzle, teritorije pod kontrolom tzv. Armije RBiH, oko 80 kilometara udaljenu od Srebrenice.

    Sastav kolone i dešavanja u koloni tokom proboja je izuzetno značajan aspekt rekonstrukcije događaja. Njihov značaj je veliki s obzirom na mandat istražnog tima Haškog tužilaštva i pravac vođenja istrage u predmetu Srebrenica.

    Istraga o dešavanjima u koloni nije učinjena, ali je Nezavisna međunarodna komisija na to stavila težište u rekonstrukciji događaja u i oko Srebrenicu u julu 1995. godine.

    Evakuisano 23.000 civila, a oko 12.500 Bošnjaka je krenuo u proboj ka Tuzli
    “Prije elaboracije prirode kolone navodimo opšte demografske pokazatelje u enklavi Srebrenica. Prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku BiH, na području opštine Srebrenica u januaru 1994. godine ukupan broj stanovnika iznosio je 37.255. Od tog broja, 9.791 bilo je lokalno stanovništvo Srebrenice, 10.756 lokalno stanovništvo dislocirano sa svojih ognjišta u okviru opštine Srebrenica, i 16.708 stanovništvo prognano iz drugih opština u Podrinju”, kaže se u izvještaju.

    Broj stanovnika u enklavi se smanjivao usljed iseljavanja zbog teških okolnosti i ukupnih društvenih neprilika. “Zvaničnih podataka nema, ali možemo pretpostaviti da je broj stanovnika u enklavi do jula 1995. iznosio oko 35.500”, navodi se u Izvještaju.

    Nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine, oko 23.000 civila okupilo se na prostoru ispred baze mirovnih snaga UN u Potočarima i određeni broj njih u samoj bazi. Ta grupa civila, uglavnom žena, djece i staraca evakuisana je na zahtjev mirovnih snaga UN i predstavnika civilnog stanovništva Srebrenice.

    Evakuacija je izvršena 12. i 13. jula 1995. godine, a ljudi su evakuisani u Kladanj, teritoriju pod kontrolom Armije Republike BiH.

    “Pored civilnog stanovništva (žene, djeca i starci) ispred i u samoj bazi UN u Potočarima našao se određeni broj vojno sposobnih muškaraca koji su zatražili zaštitu mirovnih snaga. Evidentiran broj prema izvještaju UN iznosio je 239, dok je 60 osoba odbilo dati imena. Velika većina tih lica se vode kao nestala – pretpostavlja se da su ih ubile srpske snage”, ističe se u Izvještaju.

    Za jednu od tih osoba, naglašava se, utvrđeno je da je prevezena u logor u Batković i da je kasnije razmijenjena.

    Na osnovu tih pokazatelja u Nezavisnoj komisiji navode da mogu sa velikom vjerovatnoćom pretpostaviti, uzimajući u obzir izjave svjedoka, da je kolona u proboju ka Tuzli brojala oko 12.500 ljudi.

    Vojni status kolone u proboju prema Tuzli
    Na osnovu analiziranih dokumenata tzv. Armije RBiH, piše u Izvještaju, može se zaključiti da je 28. divizija 2. Korpusa tzv. Armije RBiH do demilitarizacije u aprilu 1993. brojala između 10.900 i 11.500 ljudi. Procjenjuje se da je broj aktivnih pripadnika divizije nakon demilitarizacije iznosio između 5.700 i 6.200 boraca.

    Nakon demilitarizacije ljudstvo koje je smanjeno za gotovo 5.000 raspoređeno je u rezervni sastav koji se aktivirao po potrebi, što potvrđuju dokumenti tzv. Armije RBiH citirani u Izvještaju.

    Nakon ulaska Vojske Republike Srpske u enklavu 11. jula 1995. godine, stanovništvo Srebrenice se evakuiše u dvije velike kolone. Jednu kolonu činila je 28. divizija Drugog korpusa tzv. Armije RBiH, u čijem sastavu su se nalazili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava koji su se po naredbi Komande 28. divizije javili na mjesto okupljanja u selima Šušnjari i Jaglići pored Srebrenice.

    “Drugu kolonu činilo je civilno stanovništvo u kojoj su se nalazile žene, djeca, starci, kao i određeni broj vojno sposobnih muškaraca koji su zatražili zaštitu pripadnika mirovnih snaga UN. Relevantni izvori, prvenstveno dokumenti vojne i civilne bezbjednosti RBiH i dokumenti Haškog tribunala potvrđuju vojni status kolone, kao i da je ista vršila vojnu operaciju proboja iz okruženja”, naglašava se u izvještaju.

    Izjave učesnika u proboju koje su date organima civilne i vojne bezbjednosti BiH, a citirane su u ovom izvještaju, detaljno opisuju vojnu prirodu kolone, vojni status učesnika, lanac komandovanja, borbeni raspored, naoružanje itd.

    Očevici navode da su pripadnci Vojne policije zajedno sa komandantom 281. brigade 28. divizije tzv. Armije RBiH Zulfom Tursunovićem sprečavali vojno sposobne muškarce i vojnike da samovoljno napuštaju grad 11. jula 1995.

    Takođe, piše u izvještaju, očevici događaja u izjavama navode da se na ulicama Srebrenice pojavio vojni kurir sa porukom iz komande 28. divizije Armije Republike BiH, tj. od vojnog rukovodstva enklave, da se svi vojno sposobni i naoružani muškarci upute kroz šumu u pravcu sela Šušnjari na zborno mjesto, a civili u ka bazi UN u selu Potočari.

    Izjave očevidaca potvrđuju formiranje dvije kolone, jedne koja se uputila u pravcu baze UN u Potočarima i sa druge strane vojne kolone za čija su zborna mjesta za proboj određena sela Šušnjari i Jaglići, a na zbornom mjestu pridružili su im se borci iz susjednih sela iz okoline Srebrenice.

    “U noćnim časovima, oko ponoći 11/12. jula 1995. godine izvršeno je postrojavanje brigada u sastavu 28. divizije Armije Republike BiH u selu Šušnjari. Neposredno prije postrojavanja, prema izjavama učesnika, plan za proboj je sačinjen u jednoj kući u tom selu, određena je ruta kretanja kao i raspored pokreta brigada u sastavu 28. divizije Armije Republike BiH u pravcu Tuzle”, kaže se i Izvještaju.

    U koloni se nalazilo muško, vojno sposobno stanovništvo, pripadnici aktivnog i rezervnog sastava tzv. Armije BiH, kojima je naređeno da dođu na zborno mjesto radi proboja ka Tuzli. Očevici navode da se radilo u muškarcima starosti od 15 do 65 godina. Takođe, navode da je u koloni bio manji broj žena. Pojedine su bile pripadnice 28. divizije, a druge su krenule kroz šumu sa svojim muževima, braćom i rođacima, jer se nisu htjele razdvajati od njih.

    U izvještaju se naglašava da je vojna kolona bila slabo opremljena u smislu naoružanja, posebno uniformi, pošto je samo manji broj vojnika posjedovao uniforme. Najveći broj njenih učesnika bio je naoružan pješadijskim naoružanjem, lovačkim oružjem, te minsko-eksplozivnim sredstvima. Određeni broj učesnika u koloni nije bio naouružan.

    “Čelo kolone je krenulo u proboj iz okruženja oko 1.00 čas 12. jula 1995. godine. U kratkim vremenskim intervalima u koloni po jedan, krenule su i ostale brigade. Kolona je bila nekoliko kilometara duga. Prema izjavama očevidaca, začelje kolone krenulo je u proboj sa područja Ravnog Buljima 12. jula 1995. godine oko 12.00 časova”, navodi se u izvještaju.

    Važan aspekt rekonstrukcije događaja, kako se naglašava, odnosi se na borbe koje su se vodile duž linije proboja 28. divizije tzv. Armije BiH. Posebno je značajno utvrditi okolnosti stradanja učesnika u proboju. Iz perspektive kriminalističke istrage, okolnosti stradanja tokom proboja su izuzetno značajne.

    Jako je bitno utvrditi načine stradanja velikog boroja učesnika u koloni. Istražni tim Haškog tužilaštva tom aspektu nije posvetio pažnju.

    Izvještaj Nezavisne međunarodne komisijnje za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine prošle sedmice objavljen je na sajtu Komisije i Republičkiog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

  • Blagojević nakon ostavke zbog Inckove odluke “Sudije u Srpskoj bespogovorno primjenjuju nametnute zakone OHR”

    Sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević istakao je da sve sudije u Republici Srpskoj bespogovorno primjenjuju sve nametnute zakone OHR-a, i to u kontinuitetu od gotovo 20 godina, bez obzira na to što OHR nema pravo da nameće zakone.

    Blagojević, koji je podnio je ostavku nakon što je visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina, je podsjetio da je on jedini od svih ovdašnjih sudija rekao OHR-u u presudi da ni prema međunarodnom pravu niti prema domaćem pravnom poretku, OHR nema pravo da nameće zakone.

    – Niti domaći parlamenti imaju pravo da donose zakone kojim usvajaju tuđe, tj. ohaerizovane zakone, jer je to protivustavno, pošto parlament donosi svoje i samo svoje zakone – naveo je Blagojević u kolumni za “Glas Srpske”.

    Blagojević je istakao da su sudije u Republici Srpskoj u proteklih 20 godina bile “naprosto zaslijepljene” potrebom da podilaze svemu što naredi visoki predstavnik, bez obzira na protivpravnost tih naredbi, o čemu svjedoče primjeri poništenih ugovora o zamjeni nekretnina zaključeni u ratnom periodu, kojim su Srbi protjerani iz Hrvatske ostali i bez svoje imovine u Hrvatskoj i njene zamjene u Srpskoj.

    Blagojević je podsjetio da je visoki predstavnik Volfgang Petrič nametnuo zakone kojima je naređivao korišćenje takozvanih privremeno napuštenih nekretnina, a tim zakonima je, između ostalog, naredio da su pravno nevaljani svi ugovori o zamjeni nekretnina zaključeni u ratnom periodu.

    – Na osnovu takvih neustavnih naredbi brojne osobe (naročito hrvatske nacionalnosti) su zatim počela pokretati sudske postupke pred sudovima u Republici Srpskoj, od kojih su tražili da se proglase pravno nevaljanim ugovori koje su tokom rata zaključili sa osobama srpske nacionalnosti, izbjeglim iz Hrvatske u Republiku Srpsku. Tim ugovorima vršena je međusobna zamjena nekretnina, pa je tako srpski izgnanik dao svoje nekretnine koje ima u Hrvatskoj u zamjenu za odgovarajuće nekretnine u Republici Srpskoj – naveo je Blagojević.

    Međutim, dodao je on, nakon što je visoki predstavnik nametnuo svoje zakone o ovome, osobe hrvatske nacionalnosti počele su masovno podnositi tužbe sudovima u Republici Srpskoj. Tim tužbama tražili su poništenje navedenih ugovora, ali samo u odnosu na njihove ranije nekretnine u Republici Srpskoj, dok su im ostajale u vlasništvu nekretnine koje su u zamjenu dobili u Hrvatskoj.

    – To je značilo da su osobe srpske nacionalnosti praktično ostajala kako bez nekretnina ovdje u Republici Srpskoj, tako i bez svoje ranije imovine koju su imali u Hrvatskoj prije nego što su odatle morali pobjeći da bi spasli sopstveni život – naveo je Blagojević.

    Kako je u jednom razgovoru iz 2015. godine dugogodišnji sudija Okružnog suda u Banjaluci ispričala Blagojveiću, na početku primjene tih zakona visokog predstavnika prvostepeni sudovi i Okružni sud u Banjaluci kao žalbeni sud postupali su tako da su poništavali sve navedene ugovore, bez upuštanja u ocjenu jesu li bili zaključeni upotrebom sile ili prinude.

    Sudovi su tako, objasnila je Blagojeviću koleginica sudija koja je i sama u tome učestvovala, činili nešto što ni visoki predstavnik nije tražio od njih, jer su poništavali navedene ugovore, a da nisu utvrđivali jesu li bili zaključeni slobodnom voljom ili upotrebom sile ili prinude.

    – Tek kad im je, kako je istakla koleginica sudija, neko od emisara visokog predstavnika rekao da OHR ne traži od njih da te ugovore ponište ukoliko pri njihovom zaključenju ili ispunjenju nije bilo sile ili prinude, nakon toga su za predmete koji su poslije toga primljeni u rad sudovi počeli da utvrđuju je li bilo upotrebe sile, odnosno prinude, pa ako nije, takvi ugovori nisu poništavani – naveo je Blagojević.

    On je podsjetio i na to da je Petrič u novembru 2000. godine nametnuo svoj tzv. “zakon o Sudu BiH”, čime je protivustavno osnovana ta institucija koja na taj način egzistira sve do danas

    – Međutim, kako nijedan sud ne može raditi bez sudija, postarao se visoki predstavnik i za to, pa je u maju 2002. godine takođe protivustavno imenovao i sudije tog suda. Među njima je i jedan Srbin, koji se prihvatio tog posla iako kao univerzitetski profesor prava veoma dobro zna da je sve to neustavno – naveo je Blagojević.

  • Kovačević: Veliki broj građana Srpske već potpisao peticiju

    Kovačević: Veliki broj građana Srpske već potpisao peticiju

    Savjetnik srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika, Radovan Kovačević, izjavio je danas da veliki broj građana Republike Srpske želi da potpiše peticiju o neprihvatanju odluke visokog predstavnika Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

    Primjetili smo u lokalnim zajednicama u kojim je krenulo potpisivanje da je velika zainterosvanost građana, da skoro niko nije prošao pored štanda na kojem je organizovano prikupljanje potpisa, a da nije potpisao peticiju – rekao je Kovačević za Tanjug.

    On je dodao da je potpisivanje peticije počelo za vikend, a da se od danas očekuje i još više potpisa građana.

    Kovačević je istakao i da se javlja veliki broj ljudi iz dijaspore porijeklom iz RS, kao i ogroman broj državljana Srbije koji žele da potpišu peticiju.

    Zato će, kaže, biti pokrenuta i onalajn peticija, kako bi svi iz dijaspore mogli da daju svoj potpis.

    – Po ovom pitanju smo svi kao jedan, i ponovo ćemo pokazati da u je srpski narod u najtežim trenucima jedinstven – rekao je Kovačević.

    Potpisivanje peticije počelo je u subotu u Banjaluci, Bijeljini i Doboju, a pokrenuo ju je i prvi potpisao srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

  • Đokić: Učesnici sastanka o Inckovoj odluci da definišu jedinstven stav, ovo je udar na demokratiju

    Đokić: Učesnici sastanka o Inckovoj odluci da definišu jedinstven stav, ovo je udar na demokratiju

    Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izrazio je uvjerenje da će učesnici današnjeg sastanka o nametanju zakona o negiranju genocida biti sposobni da definišu zajednički stav.

    Kako je naveo, Đokić očekuje jedinstven odgovor na podmukao i kukavički čin koji je izveo odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, nametanjem dopuna zakona o “kažnjavanju negiranja genocida”.

    – Ovo je grubi udar na Republiku Srpsku i ta odluka visokog predstavnika ima dalekosežne teške političke posljedice. Danas je trenutak kada moramo krajnje ozbiljno i drugačije reagovati nego svih prethodnih prilika. Ovo ne smije da bude reakcija koja će trajati mjesec–dva dana, te umiriti se i pustiti da sve ide normalnim i istim tokom kao prije – izjavio je Đokić u Brodu.

    On navodi da je ova Inckova odluka udar na demokratiju i demokratske kapacitete institucija.

    Đokić je napomenuo da su političari iz Srpske bili u stanju da sjednu za sto, da su nudili bošnjačkoj i hrvatskoj strani dogovor da se izgradi zajednički stav o pitanju ratnih zločina u BiH.

    Da bude usaglašen stav, da sami donesemo zakon kojim bi uredili te odnose i da nam to ne nameće visoki predstavnik. Na način kako je to on uradio, o BiH se može govoriti samo pod navodnicima kao demokratskoj državi, ona to u stvari nije, ona je i dalje vidljivi protektorat. To je veliko poniženje za sve ljude koji ovdje žive, jer je narodu dosta takve vrste uticaja – dodao je Đokić.

    Đokić je poručio da ljudi u ovoj zemlji hoće da žive normalano i da sami odlučuju o svojoj sudbini.

    Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno podnio ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokrenuo je zvanično i prvi potpisao peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju nametnutog Inckovog zakona.

    U Banjaluci će danas biti održan sastanak predsjednike svih parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj, povodom najnovije odluke odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka. Sastanak je sazvao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

  • Inckov nametnuti zakon dovešće do daljeg razdora u BiH

    Inckov nametnuti zakon dovešće do daljeg razdora u BiH

    Šef Kluba delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamentrne skupštine BiH Sredoje Nović rekao je Srni da nametanje zakona odlazećeg visokog predstavnika Valentina Incka neće doprinijeti demokratizaciji odnosa u BiH, vladavini prava, niti pomirenju u BiH i da ga je nemoguće sprovesti.

    Nović je rekao da svako razuman može konstatovati da Inckovo nametanje zakona ne može dovesti do bilo kakvog koraka naprijed u pomirenju.

    – To će dovesti do daljeg razdora u ovoj zemlji i unutar naroda u BiH – rekao je Nović.

    Prema njegovim riječima, u BiH su oko ključnih pitanja dijametralno suprotni stavovi – o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, Doma naroda, konstituisanja vlasti u BiH.

    – Potpuno različite aršine ima i međunarodna zajednica koja toleriše mnoge stvari u FBiH, dok je Srpska konstantno na udaru. Završiće se i ovaj izborni ciklus, a u FBiH se neće formirati vlast. Ako imamo u vidu i sve igre oko Doma naroda u FBiH i “srpske predstavnike” u tom domu, suvišno je bilo šta komentarisati – rekao je Nović.

    Viber
    Nović je rekao da svako razuman može konstatovati da Inckovo nametanje zakona ne može dovesti do bilo kakvog koraka naprijed u pomirenju.

    – To će dovesti do daljeg razdora u ovoj zemlji i unutar naroda u BiH – rekao je Nović.

    Prema njegovim riječima, u BiH su oko ključnih pitanja dijametralno suprotni stavovi – o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, Doma naroda, konstituisanja vlasti u BiH.

    – Potpuno različite aršine ima i međunarodna zajednica koja toleriše mnoge stvari u FBiH, dok je Srpska konstantno na udaru. Završiće se i ovaj izborni ciklus, a u FBiH se neće formirati vlast. Ako imamo u vidu i sve igre oko Doma naroda u FBiH i “srpske predstavnike” u tom domu, suvišno je bilo šta komentarisati – rekao je Nović.

    Šmit izabran mimo procedure
    Na pitanje šta očekuje od novog visokog predstavnika Kristijana Šmita s obzirom na činjenicu da Savjet bezbjednosti nije podržao rezoluciju Rusije i Kine, Nović je rekao da, ako bi se dogodilo da on uravnoteženo gleda na pitanja iz prošlosti u BiH i ravnomjerno posmatra Srbe, Hrvate i Bošnjake, mogli bi se očekivati razgovori i neki pomak naprijed, a u protivnom doći će do još dubljeg razdora.

    Nović je naveo da je procedura izbora visokog predstavnika nesporno prekršena i da je očigledno da se u BiH pokazuje moć međunarodne zajednice i da je za nju irelevantno da li se poštuju ili ne poštuju proceduralna pravila.

    Upitan da li nakon Inckovog poteza može doći do blokade institucija na nivou BiH, Nović je podsjetio da je takvih slučajeva bilo u prošlosti kada su predsjedavajući Savjeta ministara i Savjeta ministara u cijelosti dali ostavke, a bilo je i blokade parlamenta BiH.

    – Kako će se ova situacija rasplesti – vidjećemo – rekao je Nović.

    Naseljavanje migranata
    Nović je istakao da u BiH jedan broj političara vodi prizemnu politiku kada je riječ o migrantima i da je to nesporno politika da se jedan broj migranata trajno naseli u BiH, i to na određenim područjima.

    – To će se vidjeti za nekoliko godina kada migranti budu prijavljeni i za prebivalište i za glasanje i sve drugo. Strateški šta će to značiti, sada ne bih davao konačnu ocjenu – istakao je Nović.

    OBA bez ikakve kontrole
    Nović je rekao da bi bilo najpoštenije i najkorektnije raspustiti Zajedničku komisiju za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije jer ona više ne može da uradi ništa.

    – Ta komisija je besmislena s obzirom na različite stavove u njoj. Došlo je vrijeme da se javno kaže da OBA u BiH kao nigdje u svijetu, nigdje u okruženju, nigdje u Evropi, oslobođena bilo kakve kontrole i nadzora. Kad su stvari takve, a jesu, onda je potpuno otvoren put da se može raditi sve ono što neko iz političkih struktura želi, a koji su već snažno infiltrirani i u tu agenciju – zaključio je Nović.

    Nović napomenuo da ne želi da spekuliše da li na prostoru BiH postoje i neke paraobavještajne strukture, ali je rekao da ima jasnih naznaka da se pojedinci bave različitim stvarima.

    Vruć krompir Interesornoj radnoj grupi
    Nović, koji je i zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, rekao je da u BiH nije bilo političke volje da dođe do izmjena Izbornog zakona o ključnim pitanjima.

    – Ključna pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH, izbor Doma naroda u FBiH i još neka pitanja. Kada o tome političari najvišeg ranga u FBiH nisu mogli da dođu do rješenja zajedno sa predstavnicima međunarodne zajednice – Evropske komisije, nekim ambasadorima, onda su, da bi spasili obraz, formirali ovu radnu grupu i sve im uvalili kao vruć krompir. Ni većeg političkog zalogaja u Izbornom zakonu ni manjeg nivoa odlučivanja o tako krupnim pitanjima, nije moguće naći. Nedopustivo je da bez potpuno jasnog političkog stava Izborni zakon zaluta u Interresornu radnu grupu – ocijenio je Nović.

    On je dodao da tu radnu grupu čine predstavnici političkih partija iz oba doma Parlamentarne skupštine BiH i da nisu nezavisni.

    – Sve manje sam optimista, pogotovo nakon posljednje sjednice na kojoj su se čule teške riječi među nekim članovima Radne grupe, što me je dodatno obeshrabrilo. To je jasan dokaz da u BiH nema dijaloga. Kada je riječ o zajedničkim institucijama, nema otvorenog dijaloga, nema rješavanja ni političkih niti ekonomskih pitanja. Ne želi se razgovarati ni o putu kojim BiH treba da ide – napomenuo je Nović.

    Ključ rješenja je, smatra on, razgovor u okviru Dejtonskog sporazuma o tome kakvu BiH treba graditi.

    – Očekivao sam i od Evropske komisije da će zdušno podržati ideju da se za istim stolom nađu predstavnici stranaka iz Republike Srpske i iz FBiH – i hrvatskog i bošnjačkog i drugih naroda, da otvore dijalog kojim bi se moglo doći do dogovora i oko izmjena Ustava BiH i izmjena Izbornog zakona. Ovako, nametanjem bilo čega, ne može se doći do rješenja – rekao je Nović.

  • Poznati kriminalac zbog djevojke polupao automobile i prozor

    Poznati kriminalac zbog djevojke polupao automobile i prozor

    Vladimir Opaček uhapšen je zbog sumnje da je nakon svađe polupao automobil svoje djevojke, njenog brata, a zatim na njihovoj porodičnoj kući polupao prozore, otkriva Srpskainfo.

    Opaček je veoma poznat banjalučkoj policiji i do sada je više puta hapšen i osuđivan zbog teških krivčnih djela.

    Posljednji put u žiži javnosti se našao kada je lažno prijavio da su ga napali i pretukli migranti u Banjaluci.

    Iz Policijske uprave Banjaluka danas je saopšteno da je V. O. uhapšeng zbog dva krivična djela oštećenja tuđe stvari.

    Kako Srpskainfo saznaje, Opaček je juče ujutru oko 4.30 časova i 7.40 časova u potpunosti uništio automobile “BMW” i “pežo”.

    – Jedno vozilo je bilo parkirano ispred hotela “Meriot”, a drugo ispred zgrade gdje žive oštećeni. On je polupao prednja i zadnja stakla, kao i sva bočna stakla na oba auta – otkriva Srpskainfo.

    Ubrzo nakon napada, policija ga je identifikovala i uhapsila.

    Opaček je lažno je prijavio da su ga 22. decembra kod “Vitaminke” u Banjaluci napala tri migranta koji su ga, kako je tvrdio, posjekli po licu i ukrali mu novčanik i ručni sat.

    Tada je imao specifične povrede, koje nisu odgovarale priči o napadu, već je djelovalo kao da se radi o preciznim rezovima.

    Daljom istragom policija je utvrdila da je sam sebi nanio povrede i lažno prijavio razbojništvo.

    Opaček je i ranije imao problema sa zakonom, osuđivan je i u BiH, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Prema podacima američkih medija, on je u saveznoj državi Mejn 28. juna 2013. godine osuđen na 10 godina zatvora zbog pljačke.

    Kazna mu je skraćena na pet godina, dok je preostali dio kazne trebalo da bude uslovna sloboda. Iz zatvora je pušten u oktobru 2017. godine.

    Po povratku u BiH nepravosnažno je osuđen na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubistva nožem, a izrečena mu je i obavezna mjera liječenja u psihijatrijskoj ustanovi.

  • Počinje revakcinacija Sputnjikom, privremeno se obustavljaju dani “Otvorenih vrata”

    Počinje revakcinacija Sputnjikom, privremeno se obustavljaju dani “Otvorenih vrata”

    Dom zdravlja Banjaluka će sutra početi revakcinaciju drugom dozom vakcine sputnjik V, za osobe koje su prvu dozu primile u maju ove godine.

    Naime kako su naveli u Domu zdravlja Banjaluka sutra će se privremeno obustaviti dane “Otvorenih vrata” na vakcinalnom punktu u hali Banjalučkog velesajma, da bi se u tom periodu izvršila revakcinacija ovih građana.

    “Naglašavamo da će svaki građanin koji čeka na revakcinaciju drugom dozom vakcine Sputnjik V biti pozvan na svoj termin za vakcinaciju te ih ovim putem molimo za strpljenje te da ne dolaze na vakcinalni punkt bez prethodno zakazanog termina”, kazali su u Domu zdravlja.

    Dodali su da sve osobe koje pri pozivanju na termin vakcinacije, a koje su prvu dozu vakcine sputnjik V primile u maju ove godine, ne budu u prilici da dođu na revakcinaciju pri prvom pozivu, biće naknadno pozivani i naručeni na novi termin u narednom periodu.

    “Shodno tome, svako od pomenutih lica koje čeka da primi drugu dozu vakcine sputnjik V biće u prilici da to i učini”, kazali su u Domu zdravlja.

    Istakli su da će vakcinalni punktovi u ambulantama porodične medicine u prigradskim i seoskim naseljima radiće u već ustanovljenom režimu rada.