VRBAS Media

Autor: INFO

  • Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Procurio nacrt njemačkog zakona: 15. mart – ovo je plan

    Buduća njemačka vlada želi od 16. 3. vakcinu protiv koronavirusa da učini obaveznom za zaposlene u bolnicama, domovima za stare i ostalim zdravstvenim ustanovama.

    To stoji u nacrtu zakona u koji je Rojters u nedelju imao uvid.

    Njemačka se dosad suzdržavala od uvođenja obaveznog cepljenja zbog straha od povećanog manjka medicinskog osoblja i njegovatelja. No podrška za taj potez je narasla nakon što se zemlja suočila s porastom broja slučajeva zaraze u četvrtom talasu pandemije.

    Socijaldemokrate, Zeleni i Liberalno-demokratska stranka, koji se spremaju da formiraju novu nemačku vladu u sredu, nameravaju parlamentu da predstave novi zakon tokom sledeće nedelje.

    U nacrtu stoji da će zaposleni u spomenutim područjima do 15. marta trebati dokazati da su vakcinisani protiv koronavirusa, da su se oporavili od kovida 19 ili predočiti potvrdu da se ne mogu cepiti.

    Budući da Njemačka namerava da vakciniše 30 miliona ljudi pre Božića, nacrt zakona bi takođe dopustio stomatolozima, veterinarima i lekarima da privremeno provode vakncinisanje nakon što prođu za to predviđenu obuku.

    Predloženi zakon bi do 15. februara produio privremene mere koje bi nemačkim saveznim pokrajinama omogućile da prema potrebi uvedu još strože mere ako je potrebno.

  • “Kasno je da se zaustavi”

    “Kasno je da se zaustavi”

    Šef Minhenske konferencije za bezbednost, nemački diplomata Volfgang Išinger smatra da je kasno da se zaustavi gasovod Sjeverni tok 2.

    Kako prenosi Sputnjik, Išinger to smatra iako projekat ostaje problem za Ukrajinu i predmet nesuglasica sa SAD.

    “Sjeverni tok 2 ostaje ne samo problem u odnosima sa Ukrajinom i Evropskim parlamentom, već i transatlantski problem”, izjavio je Išinger listu Handelsblat, dodavši da je “sada, verovatno, suviše kasno” (da se zaustavi gasovod).

    Prema rijeičima diplomate, američki kongres ne razumije zašto Njemačka ne smanjuje svoju zavisnost od ruskog gasa i, sa tačke gledišta SAD, “faktički subvencioniše Rusiju”.

    On je naglasio da Njemačka ne treba da bude zavisna od američke unutrašnje politike, ali treba videti da li SAD, kao pre, dobro razumije njemačku politiku.

    Išinger je dodao da se potrebe Njemačke za uvozom gasa u srednjoročnoj perspektivi neće smanjiti, ako država namerava da odustane od uglja i nuklearne energetike do 2030. godine.

  • “Niko ne interveniše”: Ponovo poplava u Dragočaju

    Banjalučko naselje Dragočaj u sedam dana dva puta je poplavljeno. Gledaju u nebo i nadaju se prestanku padavina, mada prognoza ne obećava, a voda sve više prijeti.

    Dvorišta su poplavljena i voda prilazi objektima, a dodatni problem je taj što voda koja prilazi dvorištima je fekalna kanalizacija.

    Naš sagovonik kaže da, kao ni prošli put, ni sada niko nije intervenisao, a obratili su se Civilnoj zaštiti, Vatrogascima, čak je i načelnika Babića zvao.

    “Rekao mi je da budemo u kontaktu. Ja sam ga nazvao da pitam imaju li vreća sa pijeskom, ništa kao, vidjeće da pošalje neku pumpu. Rekao je da je zauzet. Na kraju je komšija donio pumpu i pokušava da prebacuje vodu. Molimo Boga da ne bude kiše. Voda je i sada blizu pomoćnih objekata, niko ništa ne preduzima”, kaže sagovornik ATV-a i dodaje da je načelnika Babića upoznao na vrijeme. Vode ima dosta, pitanje je samo hoće li biti još kiše, a vremenska prognoza nije obećavajuća.

  • Situacija nešto stabilnija, ali nije dobro: Građani Srpske i dalje bojkotuju vakcinaciju protiv korone

    Situacija nešto stabilnija, ali nije dobro: Građani Srpske i dalje bojkotuju vakcinaciju protiv korone

    Protiv korona virusa, koji je u Srpskoj do sada odnio 5.254 života, kompletno je vakcinisana tek trećina populacije, dok je određeni procenat imunizovan u Srbiji, ali ti podaci još nisu dostupni.

    Kad je riječ o ovom talasu u kojem smo od početka avgusta, epidemiološka situacija u Srpskoj trenutno jeste nešto stabilnija, ali je i dalje daleko od povoljne.

    Ljekari upozoravaju da je masovnija imunizacija, uz nošenje maski i poštivanje mjere fizičke distance, jedini način za suzbijanje širenja virusa.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, do 3. decembra u Srpskoj je prvu dozu primilo 360.452, drugu 302.770, a treću 22.312 građana.

    Nažalost, nismo ni blizu procenta koji je potreban za kolektivni imunitet, a koji treba da bude preko 80 odsto vakcinisanih.

    – Kako dolaze nove varijante, korona se sve brže širi. Da bismo zaustavili virus, potreban je veći obuhvat vakcinacijom. Na početku epidemije, procjena je bila da bi dovoljan obuhvat bio 60-70, a kad je došao britanski soj 70-80 odsto. Sad kad je dominanta delta varijanta, potreban je još veći procenat imunizovanih – rekla je za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS dr Jela Aćimović.

    Ministar zdravlja Alen Šeranić nedavno je istakao da bi, kao epidemiolog i ministar, bio mnogo srećniji kada bi se više ljudi javljalo na imunizaciju.

    – Proces imunizacije će biti nastavljen u kontinuitet, jer se zna da je vakcina najkvalitetnije i najefikasnije sredstvo prevencije zaraznih oboljenja, a ne samo prevencije korona virusa – poručio je Šeranić.

    Situaciju dodatno komplikuje pojava novih sojeva, a poslednji je omikron soj koji je otkriven u najmanje 38 zemalja u svijetu, ali još nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, saopštila je SZO.

    Iz IJZ RS saopštili su da je omikron soj korona virusa zabrinjavajuća varijanta, zbog bržeg širenja i izazivanja novog talasa.

    Sumnja se da je jedna porodica u Crnoj Gori zaražena ovom varijantom, a riječ je o ljudima koji su došli iz Afrike, gdje je detektovan novi soj korona virusa.

  • Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Nijemci ne odustaju od podrške Šmitu i sankcija Dodiku

    Posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika Rusiji, već danima je tema političkih prepucavanja, iako je jasno kakav je stav Moskve, pa i Vašingtona i Pekinga prema BiH. Ali, kakav će biti odnos Njemačke, nakon odlaska Angele Merkel?

    Ovo je pitanje pogotovo intrigantno, ako se zna da je Kristijan Šmit, od vlasti u Republici Srpskoj osporavani visoki predstavnik u BiH, u Sarajevo došao upravo iz koalicije CDU CSU, koja je izgubila na izborima u Njemačkoj.

    Da li će novi njemački kancelar SPD-ovac Olaf Šolc i “zelena” ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, promijeniti kurs, kada je u BiH i balknaski region?

    Političari i politički analitičari u Njemačkoj, koji se godinama bave upravo “balkanskim temama”, saglasni su da će promjena biti, ali ne onakvih kakve bi obradovale pristalice politike Milorada Dodika.

    Josip Juratović, dugogodišnji poslanik SPD u Bundestagu, specijalista za spoljne poslove i poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, smatra da će se nova njemačka vlada mnogo snažnije zalagati za izgradnju demokratskih vrijednosti i jačanje pravosuđa: kako kod kuće i u EU, tako i na Balkanu.

    – Berlin će se i dalje angažovati oko pretpristupnih procesa regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i podržati sprovođenje reformi za ispunjavanje kriterijuma iz Kopenhagena. To znači da će jačati civilno društvo i raditi na postizanju svih drugih uslova potrebnih za ulazak BiH u EU – kaže Juratović za Srpskainfo.

    Što se tiče BIH, dodaje Juratović, konačno počinje vrijeme za ozbiljno ispunjavanje 14 tačaka koje su potrebne za otvaranje pretpristupnih pregovora za ulazak u EU. Ali, kada je u pitanju Kristijan Šmit, on i dalje može računati da mu Njemačka “ćuva leđa”.

    – Šmit je visoki predstavnik u BiH od strane međunarodne zajednice i OHR, koji je pod nazorom Ujedinjenih nacija. Njemačka će svojom ulogom činiti sve da on sprovede uspješno svoju misiju u BiH – poručuje Juratović.

    Bodo Veber, njemački politikolog i vrsni poznavalac prilika na Zapadnom Balkanu, tvrdi da se kurs nove njemačke vlade, generalno, neće mnogo promijeniti. Ali, očekuje se da će Šolc i Berbokova biti odlučniji od svojih prethodnika.

    – To konkretno znači da će nova koalicija nastaviti da insistira da tekući pregovori o izbornom zakonu ne vode do produbljavanja etničkih i etnoteritorijalnih podjela u BiH. Na stolu su i prijetnje ozbiljnim sankcijama, kao odgovor na secesonističke planove Milorada Dodika – kaže Veber.

    Dodaje da očekuje da će nova vlada u Berlinu biti odlučnija od prethodne i da će u svim budućim pregovorima insistirati na evropskim vrijednostima, umjesto podilaženju nacionalističkim liderima i nihovim agendama, kako to, po Veberovoj ocjeni, rade trenutni predstavnici EU i SAD u BiH.

    Što se Kristijana Šmita tiče, Bodo Veber je jasan.

    – Vjerujem da će buduća vlada raditi na osnaživanju političke pozicije Kristijana Šmita – kategoričan je Veber.

  • Ekstremne grupe locirane u četiri krajiška grada

    Ekstremne grupe locirane u četiri krajiška grada

    Pored specifične i izuzetno nasilne ratne istorije, Krajina je poznata i po prisutnosti nekoliko radikalnih vjerskih grupa. To uključuje ekstremne vjerske zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću.

    Doslovno, to je navedeno u Konačnom izvještaju o stepenu implementacije Akcionog plana za sprovođenje Strategije BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma, a u pitanju je dokument Ministarstva bezbjednosti BiH, koji je u procesu konsultacija.

    U ovom dokumentu ističe se da je činjenica da dvojica istaknutih regrutera, Husein Bilal Bosnić i Husein Erdić, dolaze upravo iz ovog područja.

    “Zbog svoje bliske povezanosti sa ekstremnim vjerskim grupama i zajednicama u Austriji, vjeruje se da je Krajina ulazna tačka za fondove koji se koriste za podršku stvaranju izolovanih ekstremnih sela u BiH (Gornja Maoča, Dubnica i Bosanska Bojna)”, ističe se u izvještaju.

    Kako se dodaje, u ovakvom okruženju porodice su često izložene različitim porukama i uticajima različitih lokalnih i regionalnih aktera, uključujući radikalne grupe.

    Podijeljena su mišljenja analitičara po pitanju ovog bezbjednosnog izazova koji je lociran u Krajini. Recimo, stručnjak za bezbjednost Radislav Jovičić smatra da je riječ o problemu koji je ispravno targetiran.

    “Nije to samo slučaj kada je u pitanju Krajina. Riječ je o metodici koja se zasniva na tome da se biraju porodice koje su slabog materijalnog, socijalnog ili obrazovnog statusa u društvu. Dakle, pripadnicima tih ekstemističkih grupa meta je takva populacija, koja nema ili dovoljno obrazovanja, ili dovoljno finansija za život. Tako ih lakše privlače u svoje redove”, rekao je Jovičić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Osvrćući se na krajiške gradove koji se ovdje spominju, on primjećuje da su, uglavnom, u pitanju nerazvijenija mjesta.

    “To su uglavnom neke izolovane sredine, gdje oni nailaze na takvu populaciju koja se lako vrbuje za njihove potrebe. Dakle, sve bezbjednosne agencije, prvenstveno Obavještajno-bezbjednosna agencije (OBA), moraju da prate situaciju i informacije nesebično dijele policiji”, naglasio je Jovičić.

    Osvrćući se na dio navoda u vezi sa finansiranjem, on ističe da vođe ekstremističkih organizacija vjerovatno mijenjaju tačke preko kojih ulazi novac za njihove potrebe.

    “U Sarajevu su postojale nevladine organizacije preko kojih je novac ulazio, a sada vjerovatno zbog manjih kontrola u Cazinskoj Krajini biraju ta područja. Čim se na nekom području pokažu određena interesovanja bezbjednosnih službi, oni mijenjaju lokaciju dok ne bude, da tako kažemo, naznaka da će biti otkriveni, nakon čega opet mijenjaju lokaciju”, naveo je Jovičić.

    S druge strane, Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da mu dio izvještaja koji se odnosi na Krajinu ne izgleda objektivno.

    “Ako su navedene neke vjerske ekstremne zajednice u Bužimu, Velikoj Kladuši, Cazinu i Bihaću, treba navesti koje su to zajednice. Postoje određeni pojedinci, ne treba bježati od toga, ali oni imaju ime i prezime. Kada su u pitanju tokovi novca, u njih je danas lako ući. Dakle, nemam ništa protiv ovih navoda, ali to su meni sve hipoteze. Recimo, Bužim i Velika Kladuša imaju svoje mjesne zajednice, trebalo je navesti o kojima je ovdje riječ”, kaže Kržalić za “Nezavisne novine”.

    Inače, u ovom izvještaju se navodi da Federalna uprava policije, u saradnji sa kantonalnim MUP-ovima kontinuirano radi na identifikaciji objekata koji se koriste za upražnjavanje vjerskih aktivnosti koje po prirodi nisu u okviru vjerskih zajednica (tzv. paradžemati).

  • Prvu dozu primilo 2.216 tinejdžera u Srpskoj

    Prvu dozu primilo 2.216 tinejdžera u Srpskoj

    Prvom dozom vakcine protiv virusa korona u RS do sada je vakcinisano 84 djece uzrasta od 12 do 14 godina, dok je ovu dozu vakcine primilo i 2.132 djece od 15 do 19 godina starosti.

    Podaci su ovo Instituta za javno zdravstvo RS, gdje su za “Nezavisne novine” naveli da je u grupi djece od 12 do 14 godina do 2. decembra ove godine drugu dozu vakcine protiv virusa korona primilo 59 djece.

    “Dok je u uzrastu od 15 do 19 godina drugom dozom vakcinisano 1.760 djece”, naveli su u Institutu.

    Prema riječima Vladimira Mirošljevića, načelnika Klinike za dječje bolesti Univerzitetskog kliničkog centra RS (UKC RS), do sada se na ovoj klinici od kovida-19 liječilo oko 150 djece svih uzrasta, sa umjereno teškim ili teškim kliničkim slikama.

    “Jedno dijete je zahtijevalo respiratornu potporu, ali ne zbog kovida, već zbog drugih oboljenja, a bilo je pozitivno na virus korona”, rekao je Mirošljević za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da je oko 10 odsto hospitalizovane djece zahtijevalo kiseoničku potporu.

    “Kiseonička potpora je trajala svega nekoliko dana, te su sva djeca otišla kući u dobrom opštem stanju i nije bilo povratka u bolnicu”, naveo je Mirošljević.

    Kada je riječ o simptomima koje djeca razvijaju pri infekciji kovida-19, dodao je da su oni slični simptomima odraslih, to jeste otežano disanje.

    “Za djecu je karakteristično to što su imala probleme sa gastrointestinalnim traktom, to jeste proljev i povraćanje”, kazao je Mirošljević.

    Istakao je da nije pobornik da se djeca sada vakcinišu vakcinama protiv virusa korona, jer, kako je naveo, potrebno je sačekati da se vide iskustva drugih zemalja.

    “S obzirom na ovakve kliničke slike koje su djeca imala do sada, mislim da možemo malo da se strpimo i sačekamo”, poručio je Mirošljević.

    Dodao je da je u RS počela vakcinacija za djecu od 12 do 18 godina, dok za mlađe dobne skupine ni drugi nemaju više iskustava.

    “Kada razgovaramo o vakcini kao vakcini, ona je neophodna u borbi, a djeca su najčešće prenosioci oboljenja. Vidjećemo, ali mislim da ne treba sada da žurimo dok ne budemo imali egzaktne potvrde, a to će biti brzo”, kazao je Mirošljević za “Nezavisne novine”.

    Prema pojedinim istraživanjima, jedna od nuspojava vakcine protiv virusa korona kod djece je pojava miokarditisa, upalne bolesti mišićnog sloja srca. Mirošljević je rekao da o tome ne može da govori, ali da je miokarditis u nekim slučajevima bio posljedica infekcije kovida-19.

    “U multisistemskom upalnom stanju miokarditis može da nastane nakon kovid infekcije i imali smo nekoliko slučajeva djece koja su imala miokarditis u sklopu posljedica same infekcije”, zaključio je Mirošljević.

    Banjalučanin Vinko T., roditelj dvije djevojčice od 14 i 12 godina, kazao je za “Nezavisne novine” da ne bi sada želio vakcinisati svoju djecu protiv virusa korona, iako je i sam primio ovu vakcinu.

    “Supruga i ja smo se vakcinisali protiv virusa korona i pobornik sam vakcinacije, ali smatram da djeca, koja nemaju teške simptome ove bolesti, nemaju potrebu da prime ovu vakcinu”, kazao je ovaj Banjalučanin.

  • “Djevojčicu napio i obljubio, za ćutanje nudio posao njenoj majci”

    “Djevojčicu napio i obljubio, za ćutanje nudio posao njenoj majci”

    Milenko Tomić (59), bokserski trener iz Bijeljine, ostaće još dva mjeseca iza brave, a osumnjičen je da je napio pa obljubio četrnaestogodišnjakinju koju je trenirao, da bi nakon toga obećao da će naći posao za njenu majku ukoliko ga roditelji djevojčice ne prijave.

    Uz navođenje inicijala, saopštio je to Okružni sud u Bijeljini, koji je objavio detalje ovog stravičnog slučaja, o kojem su “Nezavisne novine” pisale kada je Tomić uhapšen, a iza brave, po novom rješenju, može ostati do 4. februara 2022.

    Prethodno je tužilac ovom sudu dostavio prijedlog za produženje pritvora Tomiću, navodeći da je on dosad nekoliko puta pokušao da kontaktira oca djevojčice, a posljednji put je to učinjeno 24. novembra.

    Obrazlažući svoj prijedlog na ročištu, tužilac je istakao da istraga još nije završena pošto nisu saslušani svi svjedoci, niti izvršena sva potrebna vještačenja. Tužilac očekuje da bi se istraga u predstojeća dva mjeseca mogla nesmetano okončati.

    S druge strane, odbrana je tvrdila da nema potrebe za produženjem pritvora, a i Tomić se potpuno pridružio tvrdnji svog branioca. Sud je, međutim, utvrdio da postoji sumnja da je Tomić obljubio djevojčicu koju je trenirao boks.

    “Ovakav zaključak proizilazi prije svega iz iskaza žrtve datog u Policijskoj stanici Bijeljina u prisustvu tužioca i psihologa, u kome je ona detaljno opisala sve okolnosti koje se odnose na ponašanje osumnjičenog prema njoj, ali isto tako i iz iskaza djevojčicine majke i njenog oca”, ističe Sud.

    Sud ističe da postoji sumnja da je Tomić od avgusta do septembra, kao trener Bokserskog kluba Radnik Bijeljina, u kojem je djevojčica trenirala boks, više puta nagovarao maloljetnicu da pristane na polne radnje s njim.

    “Prema navodima datim u prijedlogu za produženje pritvora, sumnja se da je 20. avgusta, kao trener, poveo tu djevojčicu u Istočno Sarajevo, rekavši joj da iz kasete automobila, kojeg je vozio, a ona bila suvozač, izvadi novac, što je i učinila, te kada je izvadila novac i podigla glavu, poljubio ju je u usta”, ističe Sud.

    I to nije sve – terete ga i da je 29. septembra djevojčicu pozvao da dođe kod njega u kancelarije Bokserskog kluba Radnik Bijeljina, a kada je ona došla sa drugaricom i htjela da izađe pomilovao ju je po zadnjici.

    “Onda je, kako se sumnja, 30. septembra, kao trener, poveo djevojčicu u Sokolac, nagovorivši je da konzumira alkohol, koji je nabavio i donio u hotelsku sobu, što je ona i pila. Kada je usljed dejstva alkohola zaspala, ljubio ju je po ustima, dodirivao zadnjicu, grudi, a potom i zavukao svoju ruku u njen donji veš”, navodi Sud, s tim što detalje ovog uznemirujućeg čina nećemo objavljivati.

    Sve vrijeme joj je, dodaje se, putem Vibera sa svog telefona upućivao poruke seksualne konotacije opisujući šta joj je radio, te šta bi joj radio i predlažući joj način i mjesto da vode ljubav.

    Roditelji maloljetice su, ističe Sud, detaljno opisali njeno ponašanje nakon spornog događaja te svjedočili o tome šta im je kćerkica ispričala. Pritom, svjedoci, jedna maloljetnica, te trener G.B. su takođe imali saznanja o ovom slučaju.

    “U tom smislu maloljetnica je ispričala okolnosti pod kojima su osumnjičeni i oštećena spavali u istom krevetu kritične večeri, a svjedok G.B., kao jedan od trenera žrtve, u svom svjedočenju je potvrdio da je došao do saznanja da je osumnjičeni donosio alkohol u sobu gdje su se nalazili takmičari”, ističe Sud.

    Ono što je posebno značajno u njegovom svjedočenju je činjenica da je zamoljen da sa državnog prvenstva, održanog u Sokocu, poveze djevojčicu s obzirom na to da je ona imala problema s Tomićem i da se ne osjeća prijatno u društvu s Tomićem.

    “O neprimjerenom ponašanju osumnjičenog na državnom prvenstvu u Sokocu je svjedočila još jedna svjedokinja. Navela je da je Tomić na recepciji hotela insistirao da zakupi bazen u kome bi bili sami Tomić, ona i žrtva, da ih je nagovarao da piju alkohol, što su i učinili, da je potom žrtva bila vidno pijana, u polusvjesnom stanju, da je u takvom stanju legla da spava, a da je Tomić legao pored nje i u krevetu s njom proveo noć”, ističe sud.

    Svjedočenja ovih lica, dodaje Sud, potvrđena su i pisanim dokazima koji se odnose na medicinsku dokumentaciju maloljetne žrtve kao i porukama koje su međusobno telefonom razmjenjivali ona i osumnjičeni. Dokazi su, smatra Sud, vjerodostojni.

    Osim toga, ističe Sud, iz iskaza roditelja žrtve može se zaključiti da je Tomić, nakon što je saznao da su oni upoznati s prepiskom između njega i djevojčice putem drušvenih mreža, pokušao uticati na njih da ga ne prijavljuju, a zauzvrat, kako to tvrdi otac djevojčice, obećao je da će u Beogradu razgovarati s ministrima da bi pronašao zaposlenje za njegovu suprugu.

    Roditelji su, ocjenjuje Sud, saglasno izjavili da im je stavio do znanja da bi njihova kćerka mogla biti izložena sramu i osudi javnosti, a da on ima brojne veze i da je vrlo uticajan i da neće odgovarati.

    Osim toga, prema svjedočenju oca djevojčice, Tomić je preko svog sina pokušao da utiče na njega prijeteći kompromitujućim snimcima njegove kćerke sa drugim licima.

    “Ponašanje osumnjičenog je, prema izjavama roditelja maloljetnice, na nju ostavilo posljedice – ona je počela da izbjegava kontakt s njima, žalila se na glavobolju, počela nekontrolisano da jede slatkiše i ugojila se 15 kilograma”, ističe Sud.

    Sud dodaje da posebno treba napomenuti činjenicu da je osumnjičeni, pored toga što je bio trener djevojčice, prema vlastitoj tvrdnji, u kritičnom periodu bio i sportski direktor BK Radnik Bijeljina, predsjednik Bokserskog saveza Republike Srpske i generalni sekretar Bokserskog saveza BiH.

    Dakle, dodaje se, nesumnjivo se radi o čovjeku koji je visokopozicioniran u organizacionoj strukturi bokserskog sporta u Srpskoj i BiH, pa je i njegova uloga u odgoju mladih sportista posebno naglašena.

    Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, za krivično djelo za koje Tomića terete propisan je zatvor od najmanje osam godina.

  • Težak vikend za kriptovalute, razbijene nade da će Bitcoin uskoro dostići 100.000 dolara

    Težak vikend za kriptovalute, razbijene nade da će Bitcoin uskoro dostići 100.000 dolara

    Sumorno trošenje kriptovaluta tokom ovog vikenda koje je povuklo vrijednost Bitcoina (BTC) ispod 50.000 dolara i opustošilo druge kriptovalute odlučno je ublažilo vjerovanje investitora od kojih su neki predviđali rast od 100.000 dolara prije samo nekoliko sedmica.

    Potaknuti neizvjesnošću u vezi s Federalnim rezervama koje se kreću ka strožijoj monetarnoj politici suočene s rastućom inflacijom i globalnim strahovima zbog nove omikron varijante koronavirusa, dramatičan krah bio je pojačan likvidacijama na tržištu kriptovaluta, piše Yahoo Finance.

    Samo u petak, Bitcoin je pao ispod 57.000 dolara prije nego što se averzija prema riziku prelila na dionice u kripto svijet povukavši najjaču digitalnu valutu za čak 20% za dan, ispod 43.000 dolara. U nedjelju je Bitcoin porastao za 2 posto i trgovao se za oko 49.000 dolara.

    Podsjetimo da je sredinom novembra 1 BTC vrijedio blizu 69 hiljada dolara.

    Prema procjenama Larryija Cermaka iz “The Block Researcha”, gotovo 5 milijardi dolara “zbrisano” je za samo pola sata. To je pomoglo da se ukupna tržišna kapitalizacija kriptovalute smanji na oko 2,3 biliona dolara, što je oštar pad u odnosu na prošlomjesečni rekord iznad 2,6 biliona dolara.
    Subotnji pad povukao je ukupnu tržišnu vrijednost kripto tržišta za skoro 400 milijardi dolara na oko 2 biliona dolara, prije nego što se oporavio na oko 2,2 biliona dolara, procjenjuje CoinMarketCap.

    U nekim dijelovima tržišta, cijena BTC-a je pala još niže, a neke berze su joj dale čak 28.000 dolara prema Jasonu Lauu, glavnom operativnom direktoru berze kriptovaluta Okcoin.

    “Kao što obično biva, kaskadne likvidacije na tržištima derivata dovele su do pretjeranih poteza”, objasnio je Lau iz Okcoina.

    Budući da manje ljudi obično trguje vikendom, kripto tržišta se često bave mnogo nižim nivoima likvidnosti pružajući još manji tampon protiv skokova u vodu. Lau i investitori kažu da su loši tržišni uslovi podstakli pokolj u subotnjoj akciji cijena.

    Ethereum, druga po veličini kriptovaluta, također je pao za više od 15%, ali je u nedjelju popravio gubitak i trgovao nešto više. Ostale kriptovalute kojima se široko trguje, uključujući Solana, Dogecoin i Shiba Inu coin, trgovale su manje.

    Zanimljivo, predsjednik El Salvadora Nayib Bukele objavio je u subotu da je njegova zemlja “kupila pad”, kupivši 150 Bitcoina u prosjeku po 48.670 dolara. Kasnije je napisao da je zemlja promašila dno “za 7 minuta”, nakon čega je uslijedio emotikon koji se smije. El Salvador je u septembru postao prva zemlja koja je usvojila Bitcoin kao nacionalnu valutu.

  • Cijene nafte na svjetskim tržištima pale i šestu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale i šestu sedmicu zaredom

    Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, šeste zaredom, jer se trgovci plaše da bi omikron soj koronavirusa mogao izazvati ponovno zatvaranje ekonomija, a time i pad potražnje za naftom.

    Cijena barela na londonskom tržištu pala je proše sedmice za gotovo 4 posto, na 69,88 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 2,8 posto, na 66,26 dolara.

    To je šesta sedmica zaredom kako su cijene pale, što nije zabilježeno još od novembra 2018. godine. Nakon što su krajem oktobra dosegnule najviši nivo u tri godine, cijene nafte skliznule su oko 18 posto.

    Pad cijena prošle sedmice posljedica je širenja omikron soja koronavirusa u svijetu, koji bi mogao biti zarazniji od prethodnih i otporan na postojeće vakcine.

    Premda ljekari iz Južnoafričke Republike, gdje se ta varijanta prvo pojavila, tvrde da zaraženi nemaju teže simptome od ostalih varijanti virusa, mnoge zemlje zaoštravaju granične kontrole.

    Stoga se ulagači plaše ponovnog zatvaranja ekonomija, što bi usporilo oporavak od korona-krize.

    Cijene nafte su pod pritiskom i zbog odluke Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika na čelu s Rusijom da će, unatoč pojavi novog soja koronavirusa, nastaviti povećavati proizvodnju u januaru kao što su i planirali, za 400 hiljada barela dnevno.

    Ipak, vodeći svjetski proizvođači nafte zadržali su mogućnost promjene politike u kratkom roku, ako mjere kojima vlade pokušavaju spriječiti širenje omikrona naštete potražnji, pa su poručili da bi se mogli ponovno sastati i prije početka iduće godine.

    “Puno je razloga pada cijena nafte, među ostalim, rast broja zaraženih koronavirusom, OPEC-ova odluka da ostane pri planu o povećanju proizvodnje u januaru i razočaravajući izvještaji o zapošljavanju u SAD-u”, kaže Bob Yawger, direktor za tržište energije u tvrtki Mizuho.

    U petak je objavljeno da je u prošlom mjesecu broj zaposlenih u SAD-u povećan za 210.000, znatno manje nego mjesec ranije i manje od očekivanih 530.000.

    To bi moglo značiti da se usporava oporavak najveće svjetske ekonomije od korona-krize, a taj bi se oporavak mogao dodatno usporiti ako američka centralna banka uskoro zaoštri monetarnu politiku.