Autor: INFO

  • Tužilaštvo o pretresu u Bosnalijeku: Riječ je o korupciji teškoj više miliona KM

    Tužilaštvo o pretresu u Bosnalijeku: Riječ je o korupciji teškoj više miliona KM

    Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine saopćili su da SIPA vrši pretrese u kompaniji Bosnalijek zbog sumnji u organizovani i privredni kriminal te korupciju. Riječ je o akciji nazvanoj “Trik”.

    Potvrdili su da su u toku i pretresi u više gradova u Bosni i Hercegovini te da su u toku hapšenja osumnjičenih. Ukazali su na to da je riječ o istrazi koruptivnih djela u višemilionskom iznosu.

    U okviru predmeta Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i partnerske policijske agencije vodili su, kako je navedeno, dugotrajnu istragu u okviru koje je ostvarena međunarodna saradnja s partnerskim institucijama više država.

    Nakon hapšenja i pretresa osumnjičeni će biti predati postupajućem tužiocu, koji će donijeti odluku o daljnjim aktivnostima, saopćili su iz SIPA-e.

  • Oglasili se iz Bosnalijeka: Stojimo na raspolaganju istražiteljima, osiguran je nesmetan rad

    Oglasili se iz Bosnalijeka: Stojimo na raspolaganju istražiteljima, osiguran je nesmetan rad

    Iz domaće farmaceutske kompanije Bosnalijek oglasili su se o pretresima koje pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) rade u njihovim prostorima.

    “Vezano za istražne radnje koje se provode u kompaniji Bosnalijek, ovim putem ističemo da u potpunosti stojimo na raspolaganju svim istražnim i kontrolnim organima u Bosni i Hercegovini”, izjavili su.

    Takav odnos potvrđen je i ranije jer je u više navrata u proteklim godinama predata sva tražena dokumentacija i osigurana potpuna saradnja sa svim istražnim i kontrolnim organima, dodaju oni.

    “Bosnalijek je najveći domaći proizvođač lijekova i jedan od regionalnih lidera u branši koji uspješno posluje na tri kontinenta, izvozi u više od 20 država te zapošljava više od 800 radnika. U posljednje dvije godine, koje je obilježila pandemija COVID-19, Bosnalijek je u potpunosti fokusiran na osiguranje potreba domaćeg tržišta i učinit ćemo sve da tu svoju stratešku ulogu za Bosnu i Hercegovinu i sve naše građane potvrdimo i očuvamo i u narednom periodu. Uvjeravamo građane i sve naše poslovne partnere da su poduzete sve neophodne mjere da bi se osigurao nesmetan nastavak rada i održavanje svih poslovnih procesa”, kazali su oni.

    Podsjećamo, pripadnici SIPA-e u sklopu akcije kodnog naziva “Trik” ušli su jutros u prostorije farmaceutske kompanije Bosnalijek, a na meti inspektora je i direktor kompanije Nedim Uzunović.

    Iz SIPA-e su saopćili kako u operativnoj akciji “Trik” policijski službenici SIPA-e vrše pretrese na više lokacija koje koriste pravne i fizičke osobe, s ciljem pronalaska i privremenog oduzimanja predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz da su počinjena navedena krivična djela.

    “Pretresi se vrše po naredbi Suda Bosne i Hercegovine i pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine u saradnji s policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona”, kazali su iz SIPA-e.

  • SIPA pretresa Bosnalijek, na meti inspektora direktor Nedim Uzunović

    SIPA pretresa Bosnalijek, na meti inspektora direktor Nedim Uzunović

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u sklopu akcije kodnog naziva “Trik” ušli su jutros u prostorije farmaceutske kompanije Bosnalijek, a na meti inspektora je i direktor kompanije Nedim Uzunović.

    Službenici SIPA-e pretresaju sedam lokacija u Sarajevu i Konjicu, a kako je kazano portalu Klix.ba iz ove državne agencije, istraga se vrši zbog tri fizičke i četiri pravne osobe.
    “Oni se dovode u vezu s organizovanim kriminalom, pranjem novca i zloupotrebom položaja”, kazali su iz SIPA-e.

    Kako saznajemo, sporna je privatizacija Bosnalijeka koja je vršena ruskim kapitalom preko offshore kompanija.

    Kako nam je potvrđeno direktor Bosnalijeka Nedim Uzunović kasnije će biti sproveden do prostorija SIPA-e gdje će dati izjavu istražiteljima.

    Kako nam je kazala Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e, akcija se radi uz odobrenje Suda Bosne i Hercegovine, pod nadzorom Tužilaštva BiH.
    “Istraga se vrši zbog tri fizičke i četiri pravne osobe zbog sumnji na organizovani kriminal, pranje novca i zloupotrebe položaja”, kazala je Miovčić.

    Iz SIPA-e su saopćili kako u operativnoj akcija “Trik” policijski službenici SIPA-e vrše pretrese na više lokacija koje koriste pravna lica i fizička lica, s ciljem pronalaska i privremenog oduzimanja predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz da su počinjena navedena krivična djela.

    “Pretresi se vrše po naredbi Suda Bosne i Hercegovine i pod nadzorom postupajućeg tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine u saradnji sa policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko- neretvanskog kantona”, kazali su iz SIPA-e.

    Sva potencijalna krivična djela povezana su s odredbama Krivičnog zakona BiH

  • Vučić: “Potreban nam je eksponencijalni rast”

    U Državnom data centru u Kragujevcu danas je puštena u rad prva Nacionalna platforma za veštačku inteligenciju u Srbiji, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.Vučić: “Potreban nam je eksponencijalni rast”.

    Data centar u Kragujevcu su sa predsednikom danas posetili i premijerka Ana Brnabić, ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri, kao i direktor vladine Kancelarije za IT i elektronsku upravu Mihailo Jovanović, a “dobrodošlicu” im je poželela “Daca” – Data centar android, njihov virtuelni domaćin.

    Posao centra je, kaže, da spoji dva sveta, realni i virtuelni, da bezbedno čuva znanje i podatke iz realnog sveta, građana, privrede, države, lokalnih samouprava i komercijalnih korisnika.

    Dodala je da je Data centar u Kragujevcu pet puta veći od beogradskog i ispunjava najviše standarde za ovakav tip objekta, jedinstven u regionu po kapacitetima i performansama.

    Vučić je na to prokomentarisao da “to izgleda kao drugi svet”.

    Predsednik je zatim sa domaćinima obišao prostoriju u kojoj boravi deo zaposlenih, IT stručnjaci, među kojima i “mlade snage”, Isidoda i Luka, dvoje studenata, koje po završetku fakulteta čeka posao u Data Centru.

    Isidora je student četvrte godine Fakulteta inženjerskih nauka u Kragujevcu, dok je Luka druga godina Informaciono-komunikacionit tehnologija u Beogradu, a saglasni su da su prezadovoljni uslovima u Centru.

    Predsednik ih je upitao šta još država može da uradi i kolika su i kakva ulaganja potrebna u veštačku inteligenciju, robotiku, softversku industriju, imajući u vidu da ne možemo da pratimo velike zemlje, SAD, Nemačku, Kinu.

    “U dobrom pravcu ovo ide, sve raste”, konstatovao je Luka, a Vučić se nadovezao da je važno da taj rast bude eksponencijalni, da brojke idu geometrijskom, a ne aritmetičkom progesijom.

    Oni su mu, kao mali znak pažnje, poklonili duks sa logom Data centra. Zatim mu je direktor Kancelarije za IT Mihailo Jovanović pokazao da zaposleni imaju i uslova za odmor u Centru.

    Pušten je i kratak “film” gde je prikazano kako je Data centar izgrađen – za samo godinu i pet meseci.

    Inače, Nacionalnla platforma će biti na raspolaganju državi, lokalnoj samoupravi, ali i univerzitetima, naučno-tehnološkim parkovima i startap kompanijama.

    Zahvaljujući toj platformi Srbija je spremna da napravi novi iskorak u procesu digitalizacije našeg društva i obezbedi alat za još brži i snažniji razvoj naše istraživačke i inovativne zajednice.

    Vlada Srbije je izgradnju Državnog data centra u Kragujevcu utvrdila kao projekat od značaja za Srbiju, budući da je rec o jednoj od kapitalnih investicija u tom gradu, vredna 30 miliona evra.

    Taj projekat doprineće unapređenju rada javne uprave, što ubrzava procedure i pojednostavljuje svakodnevni život građana i poslovanje privrede.

    Data centar se prostire na 14.000 kvadratnih metara.

  • SZO: Prve informacije o omikronu govore…

    SZO: Prve informacije o omikronu govore…

    Tehnički rukovodilac SZO za kovid 19 Marija Van Kerkove izjavila je da prve informacije govore da osobe zaražene omikron sojem obično imaju blažu formu bolesti.

    Ali, dodala je da je prerano o tome govoriti.

    Van Kerkove je za CBS Njuz rekla da je potrebno vreme da zaraženi prođu potpun proces infekcije i da može proći nekoliko nedelja pre nego što zaista postane jasno koliko će ljudi od onih koji su zaraženi omikron sojem razviti tešku formu bolesti.

    Upozorila je, međutim, da je, čak i ako je reč o blažoj formi bolesti, važno da se brzo deluje kako bi bile preduzete mere za kontrolu njenog širenja.

    Objasnila je da će čak i ako imamo veliki broj lakših slučajeva, nekima od tih osoba biti potrebna hospitalizacija.

    “Više slučajeva može značiti više hospitalizacija, a više hospitalizacija moglo bi značiti više smrtnih slučajeva. Ne želimo da se to dogodi pored ionako teške situacije sa delta sojem”, istakla je Van Kerkove.

  • Srpski neuroimunolog iz Kanade otkriva: Koja vakcina je najdelotvornija protiv omikrona?

    Srpski neuroimunolog iz Kanade otkriva: Koja vakcina je najdelotvornija protiv omikrona?

    Neuroimunolog Boris Šakić, profesor Univerziteta Mek Master iz Hamiltona u Kanadi rekao je da vakcina ne štiti od omikron soja da nemate nikakvih simptoma, ali štiti da ne završite na respiratoru.

    Neuroimunolog Boris Šakić, profesor Univerziteta Mek Master iz Hamiltona u Kanadi rekao je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a da je konstatacija ruskih naučnika da antitela od delta soja koronavirusa ne štite od omikrona i obrnuto, veoma jaka u ovom času.

    “Sigurno da kada se aktivira imunski sistem postoje mnogi mehanizmi koji pružaju otpor virusu koji nisu vezani samo za antitela. Postoje bela krvna zrnca koja se zovu makrofazi koji mogu da ubiju virus u određenoj meri”, naveo je Šekić.

    Prema njegovim rečima, stručnjaci smatraju da omikron može da izbegne neke od tih mehanizama, da izbegne i ta antitela koja su stvorena delta varijantom, ili nekom drugom varijantom virusa.

    “Međutim, činjenica je i da je prerano da se kaže da su potpuno nekorisna kao što je rekao ruski naučnik. Naučnici na Zapadu samo smatraju da će odgovor novom soju biti samo umanjen, ali sasvim dovoljne da čovek ne završi na respiratoru u bolnici”, istakao je neuroimunolog.

    Dodaje da je u Južnoj Africi samo oko 23 odsto vakcinisanih i da je veliki broj ljudi bio izvorište novog soja.

    “Vakcinisani, možda neće imati kompletnu zaštitu, ali će imati sposobnost da ne završe na respiratoru”, ponovio je.

    Kako bi onima koji ne znaju medicinu i biologiju pokušao je da objasni kako izgleda virus i uporedio ga je sa čičkom koji ima svoje male nogice kojima se kaži na onog ko prođe pored njega.

    “Veliki broj kompanija je napravio vakcinu koja može da blokira onu malu šapicu koja se kači na drugu ćeliju i na taj način blokira njegovo dejstvo. Došlo je do mutacija, koje nastaju u ljudima koji nemaju otpornost na virus. Nastale su 32 mutacije na toj šapici”, kaže Šakić.

    Napominje da je pretpostavka da antitela koja su napravljena za alfa ili delta soj neće moći da blokiraju tu šapicu, ali virus ima i druge proteine u svojoj ovojnici koja mogu biti stimulus za stvaranje imunskog odgovra.

    “Ako organizam i naša bela krvna zrnaca iscepaju virus, ostaju male komponente u njemu, kao što malina ili kupina imaju svoje male delove, kada se razgradi virus, organizam stvara imunski odgovor na sve te komponente, ne samo na šapicu”, istakao je.

    Vakcinacija i dalje najbolje sredstvo

    Kaže da je kineska vakcina napravljena klasičnim putem, ubrizgava se umrtvljen virus, dok su vakcine sa Zapada napravljene samo za šapicu, koja nažalost najčešće mutira.

    “Mislim da je vakcinacija i dalje najbolje sredstvo, najvažnije je da čovek ne završi u bolnici”, rekao je Šakić zaključujući da je kineska vakcina najdelotvornija protiv novog soja.

    Naveo je primer istraživanja iz Slovenije, koje je pokazalo da se kineska vakcina pokazala kao najbolja.

    Šakić je napomenuo da vakcina ne štiti od omikron soja da nemate nikakvih simptoma, ali štiti da ne završite u bolnici i sprečava velike komplikacije kod pacijenta.

    Kada je reč o vakcini Sputnjiku V, kaže da i ona ima gen za taj spajk, ali je nosač adenovirus, koji nosi virus od Sars Cov 2.

    Kaže da je Fajzer rekao da će biti potrebna tri meseca da se napravi vakcina za omikron.

    Na pitanje da ako se za to vreme pojavi nova varijanta, Šakić odgovara da ne bi kao ljudska vrta preživeli da nemamo mehanizme da se branimo.

    “Neće virus da nas uništi kao čovečanstvo, daleko od toga. Bila je Španska groznica koja je 50 odsto bio fatalan, a ovde se radi o dva do tri odsto smrtnosti, tako da ćemo mi stalno da razvijamo nove mehanizme u svom telu uz vakcine kako da se branimo od novih sojeva. Postoji priča da je taj novi soj nastao kombinacijom običnog gripa sezonskog i korone. Ukrstio se u nekom organizmu gde je dobio neke gene od sezonskog gripa i tako promenio svoj izgled”, naveo je Šakić.

    Naveo je da je omikron dva tri puta zarazniji od delte i veliki je pritisak na zdravstveni sistem jedne zemlje i na taj način ostali pacijenti kojima je potrebna pomoć ostaju nezbrinuti.

    Neuroimunolog kaže da je epidemiološka situacija u Srbiji trenutno dobra i da su mere dale rezultate, ali se pribojava da će period slava da promeni situaciju.

    Naveo je da je on posle Moderne i posle Fajzera primio kao treću dozu kinesku vakcinu i da će pre polaska u Kanadu primiti još jednu dozu, dodajući da posle 21 dan može da se primi.

    Njegova preporuka je da je svaka opcija bolja nego biti nevakcinisan.

    “Bilo kojom vakcinom, u bilo koje vreme. Sve zavisi od organizma, bitno je da postoji bilo kakva odbrana”, istakao je.

    Kada je reč o deci, kaže da su ona potpuno zdrava, da ne postoji nikakvo opterećenje u njihovom životu u smislu stresa i da njihov imunski sistem nije oslabljen i kada je reč o vakcinaciciji smatra da je taj deo populacije veoma važan ne da se ne razboli, nego da ne budu vektori, prenosioci na starije. Smatra da je vakcinacija dece veoma opravdana.

  • Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH (CBBiH) propustila je u prethodnom periodu, kada je cijena zlata na svjetskom tržištu bila niska, da isto kupi i koliko-toliko povećava tog vrijednog metala u deviznim rezervama BiH, a što bi zemlji omogućilo veću monetarnu stabilnost u vremenu globalnih kriza.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Igor Gavran, navodeći kako su se na taj potez odlučile mnoge zemlje, a pogotovo u vrijeme pandemije virusa korona koja je ne samo udarila na zdravstveni sistem, već i na temelje globalne ekonomije i finansija.

    • Zlato je, gledano kroz istoriju, uvijek bilo izvor monetarne stabilnosti i najbolje utočište za investitore. BiH trenutno raspolaže sa minimalnim količinama i što nije dobro, a pogotovo zbog nepredvidivih padova kursnih vrijednosti. Konvertibilna marka je vezana za evro i eventualni nepovoljni scenario oko njega sigurno bi se lančano negativno odrazio na BiH i njen monetarni sistem. Znači, naše devizne rezerve treba što više diverzifikovati, jer bi nam veće količine zlata omogućile da budemo što više otporniji na sve globalne poremećaje – istakao je Gavran.

    Osvrćući se na to što su pojedine zemlje kao što su Srbija, Njemačka, Holandija, Austrija, Poljska i Mađarska povukle svoje rezerve zlata iz inostranstva i vratile u nacionalne trezore, Gavran kaže kako je to urađeno zbog globalne nestabilnosti, ali i da BiH najvjerovatnije nema potrebe za tim, jer se domaće zlato, koliko mu je poznato, nalazi u “sigurnim rukama”.

    Sa Gavranom se jednim dijelom slaže i ekonomski analitičar Branko Živanović, pojašnjavajući kako je zlato najbolje sredstvo za održavanje monetarne stabilnosti jedne zemlje, ali i da u “postkriznim perspektivama, koje nisu svaki put izvjesne i sasvim predvidive, najbolje je taj novčani, monetarni medijum par ekselans držati u svojim centralnim bankama”.

    Odgovarajući na naša pitanja iz CBBiH su pak istakli kako nemaju obavezu da objavljuju niti javno komentarišu svoju investicionu politiku. Saopštili su kako zaključno sa krajem prošlog mjeseca BiH ima devizne rezerve koje iznose oko 16,3 milijarde maraka, pri čemu udio zlata u istim iznosi 1,85 odsto.

    • Rezerve monetarnog zlata su posljednjih godina nepromijenjene i one iznose tri tone (oko 0,8 grama po glavi stanovnika prim. aut.), odnosno 96.000 finih unci, a njihova vrijednost se mijenja zavisno od kretanja cijene na tržištu. Ono se drži na računu u banci u Švajcarskoj, a fizički je locirano u trezoru “Benk of Inglend”, jednom od najbezbjednijih i najbolje organizovanih trezora za čuvanje zlata – istakli su iz CBBiH pojašnjavajući kako BiH godišnje za tu uslugu plaća oko sedam hiljada maraka.

    Govoreći o troškovima ležarine, naveli su i kako je neophodno imati u vidu i da držanje zlata u sopstvenom trezoru nije besplatno, ali i da je neophodno imati i adekvatan trezor koji se mora održavati. Na pitanje da li i CBBiH razmatra da u uslovima globalne krize povuče svoje zlatne rezerve iz inostranstva, poput nekih drugih zemalja, odgovorili su neodređeno.

    • Zavisno od toga ko je investitor i sa kojim ciljem se odlučuje na investiranje u zlato donosi se i odluka gdje će isto biti držano, da li će za to iznajmiti sef, graditi trezor ili plaćati ležarinu kod nekog poznatog subjekta koji nudi tu uslugu – naveli su iz ove finansijske institucije.

    Region

    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato Srbija je lider u regionu po rezervama zlata. Ona u svom vlasništvu ima 37 tona, slijedi je Sjeverna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih poluga, Slovenija sa 3,17 i Crna Gora sa 1,09 tona. Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji već su založene za kredit. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.

  • Turkovićeva ignoriše pitanja o “kolačićima u kajmaku”

    Turkovićeva ignoriše pitanja o “kolačićima u kajmaku”

    Nakon što od ministarke inostranih poslova BiH Bisere Turković nije dobio odgovore na 40 pitanja u protekle dvije godine o radu i dešavanjima u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) i sjedištu u Sarajevu, poslanik Naše stranke – Nezavisni blok Damir Arnaut je okrenuo ploču te pomoć zbog njenog nerada zatražio od zamjenika Josipa Brkića.

    Turkovićeva je od početka mandata na meti kritika zbog neodgovornosti koju pokazuje prema poslanicima i delegatima na nivou BiH, a poduži je i niz oštrih reagovanja na njene postupke u diplomatiji iz Srpske.

    Arnaut, koji je prije nekoliko godina bio i ambasador BiH u Australiji i Novom Zelandu, uputio je u parlamentarnu proceduru novi dokument, gdje je pobrojao dobar dio pitanja na koja mjesecima nema odgovora. To mu daje za pravo, kako je naveo, zbog nesumnjive “odsutnosti ministarke ili njene spriječenosti da obavlja dužnost, da odgovore na sva ta pitanja zatraži od zamjenika ministara u skladu sa Zakonom o Savjetu ministara, dodajući da Turkovićeva svojim ponašanjem ozbiljno krši Zakon o parlamentarnom nadzoru.

    Arnaut je, naime, ponovio dopunsko pitanje iz jula 2020. godine, odnosno treću po redu urgenciju za dostavljanje dodatnih informacija nakon što je određene podatke dobio godinu ranije. Riječ o zahtjevu za podacima koji se odnose na izvještaje o računima po osnovu hrane i pića u ambasadama u Beču, Berlinu i Bernu. Pitao je zbog čega u ta tri slučaja, a posebno za Beč i Berlin, uz račune nikada nisu dostavljena akta u vezi sa opravdanošću troškova, uzimajući u obzir instrukciju MIP-a da za svaki račun treba opravdanje poslovnog događaja, potpis ovlašćenog lica i spisak gostiju, a kod organizovanja prijema detaljan izvještaj.

    • Zbog čega MIP toleriše praksu navedene dvije ambasade po kojoj računi za reprezentaciju – i pored enormnih iznosa, samo sadrže potpis ambasadora – upitao je Arnaut, dodavši da nema odgovora po kojem osnovu je MIP odobrio račun ambasadora Kemala Kozarića i u Sarajevu iz februara 2019. “težak” 370 KM na kojem su “kolačići u kajmaku” i druge delicije, bez elemenata opravdanosti i spiska gostiju.

    Arnaut je naveo i pitanja postavljena u septembru 2020. godine kroz koja je tragao za odgovorima o mjesečnim finansijskim izvještajima za Ambasadu u Beču od aprila 2019. do avgusta prošle godine. Ponovio je i pitanja koja je takođe uputio Turkovićevoj o novcu koje je MIP potrošio za korišćenje VIP salona na aerodromima u BiH i inostranstvu od januara 2015. do kraja septembra 2020. Tražio je i odgovor zbog čega Međunarodna komisija za vrijednosne papire od 2017. u jednoj rubrici piše i entitet Republika Srpska, umjesto BiH te da li je MIP na to reagovao, zatražio i dopis koji je od visokog predstavnika, odnosno OHR-a u septembru došao i Turkovićevoj kao zamjenici predsjedavajućeg Savjeta ministara u vezi sa zakazivanjem sjednice Savjeta. Urgentno je ponovo zatražio odgovore i na pitanja zbog čega u mandatu Turkovićeve na čelu MIP-a nijedna zemlja u svijetu nije ukinula vize za državljane BiH. Kao primjer je naveo još jedno pitanje.

    • Zbog čega BiH pristaje na ponižavajući i diskriminatorski tretman određenih bliskoistočnih i južnoafričkih zemalja koje traže vize građanima BiH, ali ne traže za druge evropske države, uključujući i one koje nisu članice EU – pitao je Arnaut, koji je tražio i detalje o granici između BiH i Hrvatske na području Bihaća.

    Sagovornik “Glasa Srpske” upućen u rad MIP-a i Turkovićeve naglašava da ni ne čudi potez Arnauta te naglašava da se i u samom Parlamentu može često čuti da Turkovićeva radi samo ono što dođe kao naređenje od lidera SDA Bakira Izetbegovića. Za tekuće izdatke u MIP-u samo lani je potrošeno više od 48 miliona KM.

  • U pripremi akcioni plan za zaštitu Banj brda

    U pripremi akcioni plan za zaštitu Banj brda

    U okviru projekta “Tangram” Turistička organizacija grada radi na izradi akcionog plana za područje Banj brda, a čiji je cilj osnivanje zajedničkog upravljačkog tijela koje će brinuti o tom području.

    Potvrdio je ovo za “Nezavisne” Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik Turističke organizacije grada, koji ističe da se, osim toga, radi i na zaštiti ovog područja.

    “Trenutno su ‘Šume Srpske’ upravljačko tijelo koje se brine za šumsko područje Banj brda, grad radi na održavanju, dok mi iz Turističke organizacije kontrolišemo saobraćaj, odnosno rampe i čuvamo taj prostora. Niko ne pokriva sve, a nama je cilj da formiramo tijelo u koje ćemo svi biti uključeni”, rekao je Šukalo.

    Prema njegovim riječima, trenutno su u fazi izrade akcionog plana na to delegirano područje, a plan je da se okupe svi zainteresovani akteri kako bi se otvorio diskurs i na kraju izradio taj akcioni plan, koji će kasnije biti dio transnacionalnog akcionog plana.

    Naime, kako kaže, dosad su održane dvije radionice, a prva je bila posvećena definisanju ciljeva te pozitivnih i negativnih očekivanja.

    “U ponedjeljak smo imali drugu radionicu, tokom koje smo odmah išli na razvoj projekata i ideja u vezi s Banj brdom. U narednim radionicama definisaćemo prioritete, na osnovu kojih ćemo kroz pilot projekat finansirati jednu od takvih ideja”, kazao je Šukalo.

    Dodaje da je prema Prostornom planu Republike Srpske planirano da se do 2025. godine zaštite brda Starčevica, Krčmarice i Šibovi, kako bi se povezali u zelenu potkovicu. “Ovaj projekat će nam dati vjetar u leđa da se to područje zaštiti i da se na adekvatan način njim održivo upravlja”, naglasio je Šukalo.

    Dodaje da grad zajedno sa 10 partnera iz sedam zemalja iz Jadransko-jonske regije realizuje projekat “Tangram”, što je na engleskom akronim za Nacionalne parkove i bašte resursnih transnacionalnih parkova i bašta na Jadransko-jonskom turističkom tržištu.

    “Projekat je realizovan kroz program ‘Adria’, a mi smo za taj projekat kandidovali Banj brdo još prije tri godine. Nosilac projekat je opština Monca iz Italije, on je odobren za finansiranje, a ukupna vrijednost je 1.647.135,20 evra za sve partnere ovog projekta. Za Turističku organizaciju namijenjeno je 133.016 evra”, kazao je Šukalo.

    Ovaj projekat je počeo 1. februara 2020 i trajaće do 31. jula 2022. godine, a njegov cilj je izgradnja Adrium brenda te promovisanje održive valorizacije i integracije parkova u turističku ponudu kao neotkrivenih resura pomoću inovativnih sistema upravljanja te saradnja između javnog i privatnog sektora.

  • Hapšenja zbog droge u Banjaluci, pretresi na 14 lokacija

    Hapšenja zbog droge u Banjaluci, pretresi na 14 lokacija

    Banjalučka policija realizuje operativnu akciju kodnog naziva “Kodeks”, a koja je usmjerena na otkrivanje kriminalne grupe koja se bavila neovlaštenom proizvodnjom i prometom opojnih droga, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    “U dosadašnjim aktivnostima uhapšeno je devet osoba”, navodi se u saopštenju.

    Kako se dodaje, u toku su pretersi na 14 lokacija, koje koriste osumnjičena lica, na području Banjaluke.

    “Akcija se realizuje pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, zaključuje se u saopštenju PU Banjaluka.