VRBAS Media

Autor: INFO

  • Džaferović: NATO prisustvo je dio Dejtona, o broju trupa ne odlučuje Dodik

    Džaferović: NATO prisustvo je dio Dejtona, o broju trupa ne odlučuje Dodik

    Izjava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da je potrebna saglasnost Predsjedništva BiH za raspoređivanje dodatnih vojnih snaga nema osnova, smatra član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, s obzirom da je mandat međunarodnih vojnih snaga jasno propisan Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    Kako je pojasnio u izjavi za Fenu, aranžman o međunarodnim vojnim snagama u BiH definiran je Aneksom 1A Dejtonskog sporazuma, a kasnije i sporazumom Berlin plus između NATO-a i Evropske unije. NATO ima direktan mandat da provodi vojne aspekte Dejtonskog mirovnog sporazuma.
    Podsjetio je da je, nakon okončanja misije IFOR-a, Sjevernoatlantsko vijeće donosilo odluku o broju trupa u sastavu SFOR-a. S obzirom da je NATO štab, uz dodatnu misiju Altea, pravni sljednik SFOR-a, sasvim je jasno da Sjevernoatlantsko vijeće procjenjuje i odlučuje koliko će trupa biti na raspolaganju NATO štabu i s obzirom na odredbe Dejtonskog sporazuma za to nije potrebna saglasnost Predsjedništva BiH.


    Aneksom 1A, dodaje Džaferović, jasno je određeno da je NATO misija podređena političkoj kontroli Sjevernoatlantskog vijeća, kao i da komanda vojne misije ima ovlaštenje da, i bez saglasnosti aktera u BiH, učini sve što procijeni kao potrebno za provedbu svog mandata, uključujući i provedbu vojne sile.

    “Na koncu, odluke o restrukturiranju vojnih snaga od IFOR-a, SFOR-a, pa do EUFOR-a i NATO štaba, donosila je međunarodna zajednica i zasigurno ne može Dodik biti instanca koja će o tome odlučivati”, poručio je.

    Pozvao je Dodika da obustavi, kako je kazao, suludi atak na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, poštuje Dejtonski mirovni sporazum u cijelosti, a to znači Opći okvirni sporazum, svih 11 aneksa, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, OHR, Ustavni sud BiH i sve zakone koji su, na osnovu Dejtona, doneseni u proteklih 26 godina.

    “U protivnom, neminovno mora doći do jačanja misije NATO-a i EUFOR-a u BiH, jer su oni dužni da štite Dejtonski mirovni sporazum”, podvukao je Džaferović.

    Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je jučer da nikada dok je u Predsjedništvu, neće dati saglasnost da bilo čije vojne snage dođu u BiH, ističući da nikakve trupe ne mogu doći u BiH bez saglasnosti nadležnih organa, a nadležni organ za to je, tvrdi Dodik, Predsjedništvo BiH.

  • “Ukrajinci su svijesni, trudimo se da kažemo Putinu”

    “Ukrajinci su svijesni, trudimo se da kažemo Putinu”

    Ako Rusija izvrši invaziju Ukrajine, “malo je vjerovatno” da će Velika Britanija i njeni saveznici poslati trupe u odbranu te zemlje, rekao je Ben Volas.

    “Ne bi trebalo da zavaravamo ljude da ćemo to uraditi”, rekao je britanski sekretar za odbranu Volas za časopis Spektator, navodeći da su “Ukrajinci toga svesni”, preneo je BBC.

    Britanski sekretar za odbranu je kazao da Ukrajina “nije članica NATO, tako da je malo verovatno da će neko poslati trupe u Ukrajinu da izazove Rusiju”.

    “Zato se diplomatski trudimo da kažemo Putinu da to ne radi”, rekao je on i naglasio da su “oštre ekonomske sankcije” najverovatniji oblik odvraćanja.

    Rusija je premestila hiljade vojnika blizu istočnih granica Ukrajine, što je navelo zapadne sile da apeluju na predsednika Vladimira Putina da deeskalira tenzije.

    Moskva je negirala planove za napad i zatražila hitne razgovore sa SAD.

    Rusija je u petak zatražila striktna ograničenja aktivnosti vojnog saveza NATO predvođenog SAD u zemljama istočne Evrope.

  • Vučić o protestima opozicije: Ponosan sam na to što nismo izvodili vodene topove

    Vučić o protestima opozicije: Ponosan sam na to što nismo izvodili vodene topove

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić osvrnuo se danas na jučerašnje proteste opozicije.

    Vučić je kazao da je sve jasno, čim se Hrvati raduju protestima u Srbiji, na kojima je juče bio mali broj ljudi.

    “Demokratsko pravo je da ljudi protestuju, a ja sam posebno ponosan na to što nismo izvodili vodene topove, niti je policija pendrečila ljude. Ponekad u poštovanju tuđih prava idemo i van granica zakona, ali šta ćete”, naveo je predsednik.

  • Komandant zahteva: Poslati još vojnika; “Preduzećemo sve neophodne korake”

    Komandant zahteva: Poslati još vojnika; “Preduzećemo sve neophodne korake”

    Amerikanci navodno predlažu da NATO pošalje po 1.500 vojnika u dve balkanske zemlje kao odgovor na gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici.

    No, taj poduhvat nosi velike političke rizike, piše Špigel.

    Američki general Tod D. Volters, zadužen za savezničke snage u Evropi, nedavno je kolegama u NATO predložio pojačano prisustvo trupa u Bugarskoj i Rumuniji, piše nemački nedeljnik Špigel, pozivajući se na izvore sa jednog sastanka.

    Prema navodima, Volters bi da i u dve balkanske zemlje budu snage takozvane Enhanced Forward Presence (EFP), formirane pre pet godina. Takvi kontingenti NATO se nalaze u Poljskoj i baltičkim zemljama, gde izvode manevre sa lokalnim vojskama. U slučaju sukoba, ideja je da te trupe budu na frontu dok ne stigne pojačanje.

    Volters je navodno predložio da se u Bugarskoj i Rumuniji uspostave slični kontingenti sa po 1.500 vojnika.

    NATO je uvođenje jedinica EFP pravdao aneksijom Krima, pa i sada zagovornici misle da bi pojačanje bilo primeren odgovor na ruske vojne manevre blizu ukrajinske granice.

    Špigel prenosi Voltersove reči da će se NATO i dalje držati sporazuma sa Rusijom koji zabranjuje trajno stacioniranje jakih trupa na istočnom krilu NATO. Iz tog razloga u baltičkim zemljama ne postoje stalne trupe, već se vojnici rotiraju.

    Politički osjetljivo

    U centrali NATO nisu potvrdili ni demantovali navode nemačkog medija. Jedna portparolka je rekla da alijansa ostaje “budna” i da će preduzeti “sve neophodne korake” kako bi zaštitila članice NATO od bilo koje pretnje.

    “Uzdržanost je razumljiva. Sve države NATO su svesne koliku političku eksplozivnost nosi ovaj predlog”, ocenjuje Špigel. Podseća se da je ruski predsednik Vladimir Putin najavio pregovore sa SAD kako bi rešio konflikt. Zahtev Moskve je upravo da NATO ne raspoređuje dodatne trupe u pravcu Rusije.

    Kako dodaje nemački nedeljnik, general Volters je na pomenutom sastanku raportirao da je Rusija, nakon okupljanja skoro sto hiljada vojnika na granici ka Ukrajini, u stanju da umaršira u susednu zemlju i tamo ostane.

    Špigel zaključuje da bi američki predlog mogao da bude problematičan za novu koalicionu Vladu u Nemačkoj. Zeleni koji su deo Vlade “već su se pokazali zapanjujuće otvorenim za ideju jačanja trupa na istočnom krilu”, piše Špigel. Ali Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca mogle bi da budu uzdržanije po tom pitanju, jer mnogi u stranci vide slanje trupa na istok kao nepotrebnu provokaciju Rusije.

  • Vučić: “Slijedi potpuni haos u Evropi”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je kopove i termolektranu “Kostolac”.Najavljujući da će danas, za svetog Nikolu, svoju slavu, biti sa rudarima, Vučić je poručio građanima da restrikcija struje neće biti, ali da zato za njega i za sve druge iz tog sistema više nema ni slava, ni Nove godine, Božića i drugih praznika, da bi građani mogli da imaju dovoljno energenata i tople stanove.

    “Ovde gradimo i blok B3 od 350 megavata koji treba da završimo za godinu i po dana. Od 1991. nije ništa urađeno. Baš ništa, neki su bili 12 godina na vlasti i nisu ni prstom mrdnuli. Imamo na svega 500 priključaka kvarove, to je na nivou statističke greške – prošle godine, kada nismo imali ovakvih problema, bilo je skoro tri puta više”, kazao je Vučić.

    “Evropi sledi haos; Srbija će uspeti”

    Podsetio je da samo Ukrajina i Gruzija imaju nižu cenu struje za domaćinstva od Srbije.

    Juče je, navodi, potrošnja električne energije u Srbiji bila 116.830 megavat sati, proizveli smo 99.000 megavat sati, a ostalo uvezli.

    “Bilo je jako loše pre nekoliko dana, ali stvari se stabilizuju. Imamo para za eventualne dodatne količine struje. Sutra i prekosutra čekaju nas dodatni razgovori za gas. Idemo ka tome da umirimo situaciju, iako potpuni haos tek stupa u značajnijem delu Evrope, to se vidi na svim berzama, a Srbija će uspeti da izađe iz ovoga na način da ljudi gotovo ništa ne osete”, poručio je.

    Kako je naglasio, naša industrija troši mnogo.

    “To je dokaz koliko je zemlja napredovala i koliko smo fabrika izgradili. Industrija je trošila 29 posto do 2012. godine, a danas 50 posto ukupne potrošnje u zemlji otpadaju na industriju”, pojasnio je.

    Moraćemo, dodaje, i da se postaramo za nove kopove i nove mašine, ali i obnovljive izvore energije.

    Najkvalitetniji ugalj

    “Svakog dana 3.000 tona najkvalitetnijeg uglja će ići u TENT, da bismo popravili vrednost kolubarskog uglja”, naveo je.

    On je potom objasnio da je u Zapadnoj Tamnavi najbolji ugalj, na nivou od 6.000 kilodžula.

    “Zato smo zamolili ljude da 3.000 tona ovog kvalitetnog uglja bude dodavano kolubarskom uglju kako bi se pojačala njegova kalorijska vrednost. Ja nisam stručnjak za ugalj, ali moj posao je da budem uz ove ljude koji vredno rade. Jedna stvar je kada tražite odgovornost, a drugo je kada neko napada ljude koji obavljaju važan posao”, kazao je Vučić.

    Gotovo nemoguce da imamo “blekaut”

    On tvrdi da je energetika, uz zdravstvo, vojsku i hranu, jedan od četiri stuba za budućnost.

    Takođe, predsednik Srbije poručio je građanima da je gotovo nemoguće da imamo prestanak sistema snabdevanja strujom.

    “Pre dva dana to nisam mogao da kažem, a danas mogu da kažem da je gotovo nemoguće da nas bilo šta iznenadi i da imamo prestanak sistema, takozvani ‘blekaut’, da se dogode veliki kvarovi. Izdržaćemo i ovu zimu bez značajnih problema”, podvukao je on.

    Vučić je kazao da će svi ljudi imati struju i fabrike koje će moći da rade, proizvode i doprinose našoj privredi.

    “Danas mnogo manje brinem nego pre dva dana. Sutra ćemo prikopčati u sistem blok A6 u TENT-u”, najavio je on.

    Postojao plan za gašenje; Vučić: “Pa da li je to normalno?”

    Okupljeni rudari i radnici su predsedniku čestitali slavu i izvestili ga o količinama uglja koje su iskopane kako bi građani imali tople domove.

    Vučić je obišao pogone, a potom i komandnu sobu termoelektrane “Kostolac”. Iznenadio se kada mu je Milosav Tomašević iz EPS-a rekao da je pre 2010. godine čak postojao plan da se ugase pogoni, pošto je to tada bio trend.

    “Pa da li je to normalno?”, zapitao je Vučić i istakao važnost ovog postrojenja za energetsku sigurnost naše zemlje.

    Tomašević je rekao Vučiću da u termoelektrani ima i uglja i mazuta, i svega što je potrebno kako bi se nastavilo sigurno snabdevanje električnom energijom.

    Stiglo i posluženje

    Predsednik je radnicima i rudarima doneo posluženje.

    “Posni kolači za naše najvrednije rudare koji i danas obezbeđuju struju za svaki dom u Srbiji. Beskrajno hvala i srećno”, poručio je on u objavi na Instagramu.

    “Ljut sam na neke ljude”

    Što se tiče cena, Vučić je, podsetimo, ranije rekao da naša država to trenutno može da izdrži, ali da je veoma važno da zadržimo termo izvore i da, uz rast obnovljivih izvora, Srbija mora da rešava pitanje reverzibile i balansiranja energije.

    “Na neke ljude sam ljut, jer nisu obezbedili da ugalj ne bude toliko vlažan i mokar”, rekao je Vučić i dodao da pre svega misli, kako je rekao, na “generalnog direktora (EPS-a), ali i na sve druge u sistemu”.

    Vučić: Za Grčića računajte kao da je već podneo ostavku; “Nama se dogodila savršena oluja”

    Ukazujući na zaključke sastanka koji je u petak održao sa predstavnicima energetskog sektora i članovima vlade, predsednik je rekao: “Zamolio sam rudare Kolubare da sada iskopavaju 75.000 tona dnevno novih otkopa, da od Nove godine skidamo 20.000 tona sa deponije odnosno odlagališta, da bismo imali koliko je moguće, jer nećemo imati nijednog trenutka punu snagu zbog nižeg kvaliteta uglja, da manjom količinom kvalitetnijeg uglja iz Drmna prebacujemo 3.000 tona za Obrenovac da bismo mešali sa manje kvalitetnim ugljem”.

  • Pokreću postupak uzbune; zabrana okupljanja u zatvorenom?

    Gradonačelnik Londona Sadik Kan rekao je da je “izuzetno zabrinut” zbog ubrzanog porasta broja zaraženih varijantom omikron u tom gradu, preneli su mediji.

    Kan je pokrenuo postupak uzbune koji uključuje koordinisani odgovor javnih službi.

    Kan je dodao da je omikron sada “dominantna varijanta” u Londonu i da da ga brine broj izostanaka s posla medicinskih radnika kao i zaposlenih u vatrogasnoj službi i policiji.

    “To je veliki problem. Imamo velik broj zaraženih u Londonu, što dovodi do izostanka s posla u javnim službama koje onda ne funkcionišu na optimalnom nivou”, rekao je Kan, a prenosi Skaj Njuz.

    Prema najnovijim podacima, u bolnicama širom Londona sada se nalazi 1.534 pacijenta zaražena kovidom-19, što je povećanje od 28,6 odsto u odnosu na prošlu nedelju.


    Širom Ujedinjenog Kraljevstva hospitalizovano je 7.611 osoba s korona virusom što je za dva odsto više nego nedelju dana ranije.

    “Sada smo područje s najvećim brojem slučajeva zaraženih. Omikron je postao dominantna varijanta pa smo za 24 sata imali 27.000 novih slučajeva kovida. Užasno sam zabrinut zbog broja građana Londona koji su zaraženi ovim sojem. U porastu je i broj hospitalizacija”, kazao je Kan.

    Gradonačelnik Londona je pozvao britanske vlasti da osiguraju finansijsku podršku firmama pogođenim pandemijom kako ne bi došlo do propadanja kompanija ili otpuštanja radnika.

    “To je ključno – vlada mora osigurati finansijski paket mera, bespovratna sredstva, stopostotne olakšice za poslovanje”, rekao je Kan.

    “Ako vlada to ne učini, mnoge će firme propasti i desetine hiljada ljudi bi mogli da izgube posao”, dodao je on.

    Neki britanski mediji pišu da vlada razmišlja o dvonedeljnoj zabrani okupljanja u zatvorenom nakon Božića ne bi li suzbila talas zaraze. Velika Britanija, među najteže stradalim zemljama, ima više od 147.000 umrlih od početka pandemije.

  • Sijarto: U EU i dalje glasovi protiv proširenja na zapadni Balkan

    Sijarto: U EU i dalje glasovi protiv proširenja na zapadni Balkan

    Zemlje na zapadu i sjeveru Evropske unije nastavljaju da se protive proširenju Unije na zapadni Balkan, izjavio je danas ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto, nazvavši nedavne razgovore u Evropskom savjetu “otrežnjujućim”, prenosi MTI.

    EU ponovo nije uspjela da obezbijedi datume za pristupanje kandidatima sa zapadnog Balkana, a pregovori o pridruživanju tek treba da počnu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, poručio je Sijarto u objavi na Facebook-u.

    Šef mađarske diplomatije je napomenuo da je Srbija otvorila četiri nova poglavlja u postupku integracije, čime je broj otvorenih poglavlja porastao na 22, od ukupno 35.

    “Brisel ponovo klizi ka politici prema zapadnom Balkanu koja se ograničava na lekcije i sankcije”, rekao je on.

    Sijarto je napomenuo da je nova ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok, zaprijetila sankcijama srpskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku.

    On je rekao da će Mađarska staviti veto na takav korak u EU, ako ikada dođe pred Savjet EU.

    Bosna i Hercegovina je geografski blizu Mađarske, mi smo zainteresovani za njenu stabilnost i mir, i smatramo da su izjave poput one njemačke ministarke “zabrinjavajuće”, naglasio je Sijarto.

  • Šta je u tajnim dokumentima o ubistvu Kenedija

    Šta je u tajnim dokumentima o ubistvu Kenedija

    Donald Tramp ih je počeo objavljivati, a njegov nasljednik u Bijeloj kući Džozef Bajden u srijedu nastavio.

    Ali ni jedan ni drugi nisu objavili sve tajne dokumente o vjerovatno najzloglasnijem atentatu u modernoj istoriji – onom na bivšeg predsjednika SAD Džona F. Kenedija, prije gotovo 60 godina.

    Bajdenova administracija objavila je, naime, samo 1.500 tajnih dokumenata iz Nacionalne arhive koji se odnose na Kenedijevo ubistvo, a procjenjuje se da je više od 10.000 tih dokumenata ostalo ili dijelom cenzurisano ili potpuno tajno.

    Novi paket dokumenata, doduše, nudi neke nove detalje, uključujući one o CIA “operaciji tehničkog nadzora” koja je pratila Lija Harveija Osvalda u sedmicama prije ubistva. Li Harvej Osvald je, podsjetimo, čovjek koji je ubio Kenedija u Dalasu 22. novembra 1963, prije nego što je i sam ubijen dva dana kasnije.

    No teoretičari zavjera – i ne samo oni – decenijama osporavaju taj rezultat službene istrage, tvrdeći da je on samo “žrtveno jagnje” i da nije mogao ubiti Kenedija ili barem da ga nije mogao ubiti sam, kao što je čuvena istraga Varenove komisije utvrdila 1964.

    Iz dokumenata, koje možete i sami pročitati ovdje, tako saznajemo da ni mnogi službenici CIA nisu bili uvjereni da je Osvald, bivši marinac koji je 1959. prebjegao u Sovjetski Savez, da bi se 1962. vratio u SAD s ruskom suprugom i djetetom, bio jedini počinitelj atentata u Dallasu.

    Osvald išao u kubansko i sovjetsko konzulat u Meksiku prije atentata
    “Iz pregleda dosjea agencije o Liju Harviju Osvaldu, postaje očito da agencija i njene terenske stanice, posebno u Meksiko Stiju i Miamiju, nisu zanemarile mogućnost da Osvald nije djelovao sam”, navodi se u izvještaju bez datuma. Dosjei takođe uključuju brojne dopise o agencijskom nadzoru Osvalda tkom putovanja u Meksiko Siti krajem septembra i početkom oktobra 1963. godine.

    Jedan dosad tajni rezime, datiran 24. novembra 1963. – dva dana nakon Kenedijeva atentata i dan nakon što je Osvalda ubio Džek Rubi dok ga je policija vodila – govori o tome kako je Osvald “ušao u Meksiko (očito automobilom) u Nuevo Laredo 26. septembra 1963, tvrdeći da je fotograf, živi u Nju Orleansu i putuje za Meksiko Siti”.

    Drugi dokumenti govore o nizu Osvaldovih posjeta kubanskom i sovjetskom konzulatu dok je bio u Meksiko Sitiju u kojima je neuspješno pokušao isposlovati vize kako bi odletio u SSSR preko Kube. Prema jednom dopisu CIA, Osvald je nakon toga telefonski razgovarao s agentom KGB-a iz konzulata.

    “Prema presretnutom telefonskom pozivu u Meksiko Sitiju, Li Osvald je 23. septembra bio u tamošnjem sovjetskom konzulatu i razgovarao s konzulom Valerijem Vladimirovičem”, stoji u dopisu u kojem se dalje navodi da je Osvald sedam dana kasnije nazvao isti konzulat, govoreći na lošem ruskom.

    “Zdravo, ovdje govori Li Osvald. Bio sam kod vas prošle subote i razgovarao s konzulom, a oni su mi rekli da će poslati telegram u Vašington, pa sam htio saznati imate li nešto novo. Ali ne sjećam se imena tog konzula”, rekao je diplomatu SSSR-a koji se javio na telefon.

    Razgovarao telefonom s agentom KGB-a
    Prema transkriptu poziva, odgovorio mu je Valerij Kostikov, službenik KGB-a: “Kažu da još ništa nisu dobili.”

    “Jesu li nešto učinili?” upitao je Osvald.

    “Da, kažu da je zahtjev poslan, ali još ništa nije zaprimljeno”, rekao je Kostikov i zatim spustio slušalicu.

    Osvald se par sedmica kasnije vratio u SAD i nedugo zatim postavio snajpersku zasjedu na šestom spratu skladišta knjiga iznad ceste kojom je znao da će prolaziti povorka automobila s Kenedijem. Ispalio je tri hica, od kojih su dva pogodila Kenedija i ubila ga, dok je guverner Teksasa Džon Konali ranjen.

    Još jedan dopis opisuje metode koje su američki agenti koristili za praćenje Osvalda u Meksiko Sitiju, uključujući telefonsko prisluškivanje, a drugi opisuje šire metode CIA za špijuniranje sovjetskih službenika u toj zemlji. Neki drugi dokumenti uključuju svjedočanstva onih koji su komunicirali s Osvaldom tokom njegovog putovanja.

    Neki dokumenti pak pokazuju kako je, nakon atentata, CIA takođe tražila informacije o popisu osoba koje su možda bile povezane s Osvaldom dok je živio u Minsku u Sovjetskom Savezu, današnjoj Bjelorusiji, od ktobra 1959. do juna 1962.

    Mnogi dosjei govore o američkim obavještajnim operacijama, i prije i nakon Kenedijeva ubistva, koje su bile usmjerene na kubanski komunistički režim na čelu s Fidelom Kastrom, koji je Osvald otvoreno simpatizirao. Takođe su uključeni dijelovi zatvorenog svjedočenja pred Čurčovim odborom, senatskim vijećem iz 1970-ih koje je istraživalo zloupotrebe ovlasti CIA. U dosjeima je takođe opisana uloga mafijaškog advokata koji je služio kao doušnik CIA.

    Istraživači frustrirani što je većina dokumenata ostala tajna
    Ipak, istraživači koji se bave Kenedijem, poznatijim po inicijalima JFK, i njegovim tragičnim krajem, koji su se najviše radovali objavi novih dokumenata, sada ne kriju svoju frustraciju i razočaranje objavljenim.

    Naime, prema njihovom mišljenju, ovi dokumenti ne otkrivaju nikakve značajne nove informacije ili tragove. Osim toga, u mnogim slučajevima nije riječ samo o dokumentima koji su ranije objavljeni sa zatamnjenim dijelovima nego o kopijama dokumenata koji su već ranije bili objavljeni u potpunosti, piše list Politico.

    “Zašto bismo vjerovali da dio ili većina dodatnog, neobjavljenog materijala nije samo (posljedica) gluposti ili pretjerane tajnosti? I što je još važnije, zašto bismo vjerovali da su zadržani iz legitimnih razloga, a ne zato što su na neki način sramotni”, zapitao se Stjuart Veksler, istraživač i autor na temu atentata.

    Jedan novoobjavljeni dosje otkriva neobičan poziv američkom konzulatu u Australiji, više od godinu dana prije atentata, o navodnoj zavjeri Sovjetskog Saveza protiv Kenedija.

    Čovjek zvao američki konzulat, govorio o sovjetskoj zavjeri protiv Kenedija
    Nepoznata osoba koja je nazvala američki konzulat u Kanberi rekla je da bi Sovjeti mogli platiti atentatoru na Kenedija 100 hiljada dolara.

    “Poslali smo depešu u Kanberu tražeći sve pojedinosti o telefonskom razgovoru od 23. novembra i pozivu od 15. loktobra 1962. Treba napomenuti da CIA ranije nije znala za telefonski poziv iz 1962”, glasio je dopis Stejt Departmenta iz 1964.

    Dva dana nakon atentata, ista osoba je nazvala atašea američke mornarice i navela mogućnost da su Sovjeti finansirali atentat, prema depešama CIA. Muškarac se predstavio kao Poljak i vozač sovjetskog onzulata u Kanberi, prenosi portal Daily Beast. Rekao je i da je od Sovjeta koje je vozio čuo da “pet sovjetskih podmornica koje prevoze 400 do 500 sovjetskih vojnika plovi za Kubu”.

    No agenti CIA dodali su da je, “po mišljenju australijskih vlasti, čovjek bio luđak”, a australijska obavještajna služba nije uspjela identifikovati poljskog radnika tamošnjeg ruskog konzulata.

    U dokumentima se takođe može vidjeti da su američki agenti ozbiljno istraživali teoriju da je Osvald skovao zavjeru za ubistvo Kenedija s Kubancima i da je zato i posjetio njihov knzulat. Radnik kubanskog konzulata u Meksiko Sitiju kojeg su uhapsile meksičke vlasti rekao je da se Osvald “deklarisao kao komunist i obožavatelj Kastra”.

    Čovjek iz Nikaragve rekao pa porekao da je vidio kako Sovjeti plaćaju Osvaldu 65 hiljada dolara
    Ipak, od te teorije su odustali kada je muškarac iz Nikaragve priznao da je izmislio da je vidio kako Osvaldu u sovjetskom konzulatu plaćaju 65 hiljada dolara kako bi “uključio Sjedinjene Države na način koji bi rezultirao svrgavanjem Kastra”, prema depeši državnom službeniku.

    CIA je takođe spekulisala da je na Osvalda mogao uticati intervju koji je Kastro dao za Associated Press i u kojem je zaprijetio SAD atentatima ako dođe do agresije na Kubu.

    Iako je Tramp 2017. godine, uoči objave prvog dijela ovih tajnih dokumenata, požurio preuzeti zasluge za njihovu objavu, ovo je u biti posljedica zakona o prikupljanju dokumenata o atentatu na predsjednika Džona F. Kenedija, donesenog još 1992. godine. Tada je, naime, u jeku ponovnog talasa kontroverzi oko atentata potaknutog kultnim igranim filmom reditelja Olivera Stonea, Kongres izglasao zakone prema kojem se u roku od 25 godina moraju objaviti svi dokumenti, ako predsjednik ne uloži veto.

    Tramp je na kraju objavio samo dio tajnih dokumenata 2017. godine, a drugi dio koji je trebao biti objavljen ostavio tajnim na zahtjev FBI-ja i CIA dok se ne sprovede temeljna revizija o mogućim posljedicama objave za nacionalnu bezbjednost.

    Iz istih razloga je i Bajden blokirao objavu velikog dijela još uvijek tajnih dosjea, odnosno odgodio je za najmanje još godinu dana – a možda i do daljnjega, ako američke obavještajne službe uvjere njega ili njegove nasljednike da ih treba držati u tajnosti radi zaštite nacionalne sigurnosti. Prije toga je dva puta odgađao objavu, prvi put lani, navodno zbog pandemije, a drugi put u oktobru ove godine.

    Ni nakon 58 godina svi dokumenti nisu objavljeni
    Drugim riječima, ni pet godina nakon krajnjeg roka postavljenog u zakonu svi dokumenti još nisu objavljeni. Mnogi istraživači uvjereni su da CIA, FBI i druge sigurnosne agencije uporno sabotiraju objavu dokumenata o JFK-ovoj smrti iz vlastitih, a ne nacionalnih interesa.

    “Uvijek je ‘sljedeći put'”, kaže za CNN Lari Sabato sa Univerziteta Virdžinija, vodeći stručnjak za atentat na JFK-a, koji je nazvao dokumente koji su objavljeni u srijedu “minimalnim i bezvrijednim”.

    “Razlog zašto je to toliko važno nije toliko to što ćemo možda pronaći krunski dokaz koji će promijeniti cijelu teoriju o tome ko je ubio Kenedija. Nedostatak transparentnosti i činjenica da je, nakon 58 godina, dobivanje ovih dokumenata (teško) kao da vadite zube – to vam govori zašto imamo toliko teorija zavjere”, dodao je.

    Sabato i drugi istraživači upozorili su da će vjerovatno trebati neko vrijeme da se prouči svih 1.500 dokumenata i utvrdi postoje li tu neki novi tragovi oko atentata ili tajnih operacija CIA-e i FBI-ja u 60-ima.

    Ali za mnoge političare i aktiviste objavljivanje svih preostalih dokumenata u skladu sa zakonom iz 1992. stvar je, prije svega, vraćanja vjere u funkcionisanje vlade. Ankete još od šezdesetih konzistentno pokazuju da većina Amerikanaca ne vjeruje službenom nalazu Varenove komisije da je Kenedija ubio Osvald ili da je djelovao sam. No za odgovor na to pitanje očito će trebati pričekati da ostali dokumenti budu objavljeni – ako i to bude dovoljno.

  • Konačnu odluku donosi Vlada: Petković smatra da Srpska treba formirati dva savjeta

    Konačnu odluku donosi Vlada: Petković smatra da Srpska treba formirati dva savjeta

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković smatra da bi u Srpskoj trebalo formirati dva savjeta – visoki sudski i visoki tužilački, ali da konačnu odluku mora donijeti Vlada.

    “Rad Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH izaziva određene kontroverze, radi čega je Republika Srpska nezadovoljna. Zato je posljednjim zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske donesena definitivna odluka da u Srpskoj bude formiran visoki sudski i tužilački savjet”, ocijenio je Petković u izjavi Srni.

    On je dodao da Vlada Republike Srpske treba da pripremi tekst zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

    “Vlada Srpske ima rok od šest mjeseci da sačini zakon, ali do tada postoji mogućnost dogovora vlasti na nivou BiH o radu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH”, dodao je Petković.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je juče u Brodu da će Narodna skupština Republike Srpske do kraja decembra usvojiti zakon o uspostavljanju visokog sudskog i tužilačkog savjeta /VSTS/ Republike Srpske.

  • Traže podršku svih zemalja u regionu: Vučić, Rama i Zaev pozivaju na pridruživanje i podršku “Otvorenom balkanu”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te premijeri Albanije Edi Rama i Sjeverne Makedonije Zoran Zaev pozvali su druge zemlje u regionu da se pridruže inicijativi “Otvoreni Balkan”, a EU da u potpunosti podrži tu inicijativu.

    Vrijeme je da se sve nacije i narodi u regionu ujedine za bolju zajedničku budućnost – naveli su Vučić, Rama i Zaev u otvorenom pismu pred sastanak “Otvorenog Balkana” u Tirani početkom iduće sedmice.

    Vučić, Rama, Zajev poručili su da je vrijeme da se sve nacije i narodi regiona udruže za bolju zajedničku budućnost, za budućnost koja nudi stabilnost, mir i viši životni standard za sve, budućnost koja prevazilazi sporove prošlosti i daje mladima nadu.

    Iako inicijativa “Otvoreni Balkan” do sada obuhvata samo Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, Rama, Vučić i Zaev ističu u pismu, koje su prenijeli mediji u Tirani, da je inicijativa bila i biće otvorena i za sve druge zemlje zapadnog Balkana.

    Napominju da je region često optuživan da je “bure baruta” Evrope, ali da oni, kao odgovorni lideri, ne mogu dozvoliti da se ovaj region vrati u noćne more prošlosti, dok EU nije u stanju da učini više za proširenje u ovoj fazi.

    – Imamo svoje podjele, ne slažemo se oko nekih političkih pitanja, ali se svi slažemo da su ekonomija i četiri osnovne slobode EU najbolji način da našem regionu damo nadu u trajni mir. “Otvoreni Balkan` nije utješna nagrada umesto članstva u EU, već veliki korak ka tome – piše u otvorenom pismu.

    Vučić, Rama, Zajev su još jednom pozvali sve svoje komšije da se okupe da svojim građanima ponude pogodnosti koje se nude građanima zemlja koje su se pridružile toj inicijativi.

    – Kroz slobodu kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga, naša saradnja može da podstakne trgovinu i ekonomski rast kako bi život bio lakši za svakog od nas – poručili su oni u otvorenom pismu.

    Rama, Vučić i Zaev podsjetili su da su neki evropski lideri i američka administracija već izrazili svoju podršku i da im na tome zahvaljuju, a ukazali su i da se sada mora ujednii cijela EU i u potpunosti podržati “Otvoreni Balkan”.