Od jutros u šest časova za ulazak u Grčku je neophodan negativan PCR ili antigenski test na virus korona.
Odluka grčke vlade odnosi se na sve putnike starije od pet godina, bez obzira na to da li su vakcinisani i da li su preležali kovid-19, navodi makedonska TV Telma.
PCR test ne može biti stariji od 72, a brzi test od 24 časa.
Ta mjera će važiti do 10. januara.
Senat Sjedinjenih Američkih Država trebao bi sredinom januara naredne godine glasati o uvođenju novog seta sankcija zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji će povezati Rusiju i Njemačku.
Iako su Joe Biden i zvaničnici američke administracije mišljenja kako nove sankcije ne bi bile poželjne prije svega zbog potencijalnog narušavanja odnosa s Njemačkom, glasanje o novom setu sankcija dolazi na inicijativu republikanskog senatora iz Teksasa Teda Cruza.
“Senat je postigao dogovor da u trenutku koji odredi lider većine u Senatu, nakon konsultacija s liderom Republikanaca, najkasnije do 14. januara 2022. godine, pređe na razmatranje sankcija koje je predložio senator Ted Cruz”, saopćila je press služba Demokratske stranke u Senatu.
Prema elektronskoj bazi podataka Kongresa SAD-a, zakon o sankcijama koji je predložio Ted Cruz predat je Senatu 18. decembra, ali tekst zakona još uvijek nije javno objavljen.
Ipak, Cruz je ranije naglasio kako zahtijeva od američke administracije uvođenje sankcija protiv kompanija odgovornih za projektovanje Sjevernog toka 2, te onih koji učestvuju u izgradnji i radu plinovoda koji bi trebao povezati Njemačku i Rusku Federaciju.
Upravo je Cruzova politika, kojom je tražio da se na dnevni red uvrsti i glasanje u zakonu, nekoliko puta dovela i do blokade imenovanja novih američkih ambasadora u svijetu, uključujući i ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.
Cruz je uslovljavao glasanje za njihovo imenovanje upravo stavljanjem na dnevni red zakona o sankcionisanju svih kompanija i zvaničnika koji učestvuju u gradnji Sjevernog toka 2.
“Mislim da je savršeno razumno da senatori pokušavaju da dobiju glasove o političkim pitanjima koja su im bitna. Ono što mislim da je potpuno nerazumno jeste činjenica da nekoliko republikanskih senatora blokira imenovanje desetine ambasadora i drugih zvaničnika”, rekao je demokratski senator Chris Coons za magazin Politico.
Vodeći američki epidemiolog i medicinski savjetnik Bijele kuće Entoni Fauči, pozvao je danas Amerikance koji namjeravaju da putuju tokom predstojećih praznika da prime buster dozu vakcine protiv virusa korona i da nose maske na javnim prostorima gdje je gužva.
Lako prenosiv omikron soj “bjesni svijetom”, a putovanja će povećati rizik od infekcije čak i među vakcinisanim – rekao je Fauči.
Istakao je da nema sumnje da će doći do širenja virusa.
Omikron je do sada potvrđen u više od 20 američkih saveznih država i oko 90 zemalja, a otkriven je u Јužnoj Africi krajem novembra.
Referendum u Srbiji o promjeni Ustava, zakazan 16. januara, odnosi se isključivo na pravosuđe i nema nikakve veze sa statusom Kosova i Metohije, rekao je predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić.
Dačić je pojasnio da je Skupština, kako bi se pravosuđe uskladilo sa evropskim standardima, dvotrećinskom većinom usvojila prijedlog Vlade da se politika više ne miješa u izbor sudija i tužilaca, podsjetivši da je do sada sudije i tužioce birao parlament.
Dačić je za TV Pink pojasnio da tema pravosuđa možda ne intrigira ljude da masovno budu zainteresovani za referendum, ali da je veoma važno da svi znaju da sve ove promjene nemaju nikakve veze sa Kosovom.
Prema njegovim riječima, laži da referendum ima veze sa Kosovom dolaze i od desnice, ali i dijela lijeve opozicije.
On je naveo da bi bilo važno da referendum uspije ukoliko se želi ostvariti cilj reforme u oblasti vladine prava, te dodao da poslije njega dolaze vanredni parlamentarni izbori .
Već polovinom februara se raspušta Skupština i raspisuju vanredni parlamentarni izbori, a početkom marta raspisujem predsjedničke izbore – naveo je Dačić.
Najmanje 72 osobe su nastradale u centralnoj filipinskoj provinciji Bohol, nakon što je snažan tajfun Rai udario u tu ostrvsku državu, saopštio je danas guverner lokalne provincije Artur Jap.
Guverner je rekao da se 10 osoba vode kao nestale, dok je 13 ljudi povrijeđeno, javlja AP.
On je istakao da bi broj smrtnih slučajeva mogao značajno da se poveća, zato što su samo 33 od 48 gradonačelnika mogla da mu podnesu izveštaj zbog prekinutih komunikacija.
Jap je rekao da je jasno da je šteta koju je pretrpio Bohol velika.
Vlada je saopštila da je pogođeno oko 780.000 ljudi, uključujući više od 300.000 stanovnika koji su morali da se evakuišu iz svojih domova.
Najmanje 227 gradova i naselja je izgubilo struju, saopštili su zvaničnici i dodali da su oštećena tri regionalna aerodroma.
Predsjednik Rodrigo Duterte doletio je u pogođeni region u subotu i obećao dvije milijarde pezosa (40 miliona dolara) pomoći.
Naučnici već dugo upozoravaju da tajfuni postaju sve snažniji zbog globalnog zagrijevanja i klimatskih promjena koje izaziva čovjek.
Njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht ocijenila je da je u situaciji sa Ukrajinom Rusija agresor i da je potrebno učiniti sve da se zaustavi eskalacija, navodeći da to uključuje i prijetnju oštrim sankcijama.
Lambreht je za Bild rekla da je zabrinuta zbog situacije u Ukrajini, ali nije direktno odgovorila na pitanje da li je spremna da pošalje vojnike Bundesvera u Ukrajinu.
“Moramo da iscrpimo sve opcije diplomatije i ekonomskih sankcija. I svi dalji koraci moraju biti blisko koordinirani u NATO”, istakla je Lambreht pred posjetu Litvaniji.
Na pitanje može li gasovod Severni tok 2 biti dio paketa sankcija, njemačka ministarka je odgovorila da je neophodno koristiti čitav set instrumenata koji su na raspolaganju.
“Sada moramo da ciljamo na Putina i njegovo okruženje. Oni koji su odgovorni za agresiju moraju da osjete lične posljedice, na primjer da više ne mogu da idu na Jelisejska polja u Parizu u kupovinu”, rekla je Lambreht.
NATO neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse
NATO će razgovarati o bezbjednosnim prijedlozima Rusije, ali neće dozvoliti Moskvi da diktira vojni stav Alijanse, izjavila je danas njemačka ministarka odbrane Kristin Lambreht tokom posjete njemačkim trupama u Litvaniji, prenosi Srna.
Moskva je juče postavila listu zahtjeva za Zapad koji uključuje povlačenje bataljona NATO-a iz Poljske i Estonije, Letonije i Litvanije, nekada u sastavu Sovjetskog Saveza.
Rusija, takođe, zahtijeva pravno obavezujuću garanciju da će NATO odustati od bilo kakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini i efektivni ruski veto na buduće članstvo Ukrajine u NATO – što je Zapad već isključio.
“Razgovaraćemo o ruskim prijedlozima. Ali ne može biti da Rusija diktira partnerima u NATO-u njihov stav, i to je nešto što ćemo vrlo jasno istaći u razgovorima sljedeće nedjelje na Savjetu NATO-a”, rekla je Lambrehtova novinarima u Rukli tokom svoje prve posjete njemačkim trupama u inostranstvu.
Ona je dodala da se trenutne tenzije moraju riješiti na diplomatskom nivou, ali isto tako i putem kredibilnog odvraćanja.
Zapad je zaprijetio oštrim ekonomskim sankcijama Rusiji ukoliko Moskva eskalira svoje vojno prisustvo na granici Ukrajine. Moskva kaže da samo odgovara na prijetnje svojoj bezbjednosti iz sve bližih odnosa Kijeva sa NATO-om.
Govoreći danas zajedno sa Lambrehtovom, litvanski ministar odbrane Arvidas Anusauskas je rekao da NATO ne smije da dozvoli Moskvi da podijeli Evropu na sfere uticaja.
Na posljednjoj, vanrednoj, sjednici Predsjedništva SDP-a koja je održana prije nekoliko dana usvojeno je 17 zaključaka, no javnosti su poprilično promakla posljednja četiri čiji je predlagač bio potpredsjednik Denis Bećirović.
Iako je, prema saznanjima portala Klix.ba, bilo manjih opiranja na kraju su svi jednoglasno usvojeni. Ipak, u javnosti nisu dobili dovoljno pažnje jer je, čini se, fokus potpuno otišao na odluku o povlačenju SDP-a iz pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Iako je i taj zaključak vezan za opasnu politiku vlasti u entitetu RS i zaključke Narodne skupštine, četiri zaključka u režiji vrha SDP-a tiču se direktno politike Milorada Dodika i njegovih političkih sljedbenika.
Iz tih zaključaka se može isčitati da ukoliko postoji ocjena da se ruši ustavni poredak BiH, onda ima smisla razmišljati o Pokretu na nivou cijele BiH na način da se sve probosanske političke opcije okupe i pronađu adekvatne načine da zaštite pravni poredak, mir, nezavisnost, suverentitet i teritorijalni integritet BiH dajući podršku svim institucijama da u punom kapacitetu rade svoj posao.
Prvi od tih zaključaka u dijelu “Odnos SDP-a BiH prema aktuelnoj krizi” kaže da Predsjedništvo SDP-a snažno naglašava strateško opredjeljenje da su interesi države Bosne i Hercegovine preči i važnijih od bilo kakvih uskostranačkih, grupnih ili individualnih interesa.
“U presudnim momentima za očuvanje političke nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine sve vladajuće i opozicione stranke moraju sarađivati na egzistencijalnim i strateškim pitanjima očuvanja mira i države.”
Naredni zaključak govori o formiranju Kriznog štaba za djelovanje u vanrednim okolnostima.
“U slučaju da u roku od 60 dana ne budu konkretno zaustavljene i stavljene van snage antidejtonske i antiustavne radnje organa bh. entiteta RS rukovodstsvo SDP-a BiH će formirati Krizni štab za djelovanje u vanrednim političkim okolnostima.”
SDP zatim inicira ideju o formiranju Pokreta za odbranu države BiH na državnom nivou ako ne budu stopirane radnje koje bi da ruše državu.
“U slučaju da ne budu konkretno zaustavljene antidejtonske i antiustavne radnje otvorenog rušenja države Bosne i Hercegovini, u naprijed navedenim rokovima, rukovodstvo SDP-a BiH će, pokrenuti aktivnosti s ciljem formiranja Pokreta za odbranu države Bosne i Hercegovine na državnom nivou.”
Predsjedništvo SDP BiH poziva da se u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH obavi tematska rasprava o zaključcima Narodne Skupštine Republike Srpske sa ciljem identificiranja stanja i pokretanja aktivnosti oko postizanja političkog kompromisa o politikama i mjerama za unapređenje funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine.
Za sada nije poznato kakav će biti odgovor ostalih političkih stranaka, no očito da će morati razmisliti o ovim idejama ukoliko se vlasti RS-a nastave poigravati sa državom i institucijama.
Slična ideja trenutno postoji na području RS-a gdje je formiran “Pokret za domovinu” koji za cilj ima okupiti probosanski orijentisane stranke.
a stotine hiljada ljudi, koje demonstriraju protiv vojnog udara, u glavnom gradu Sudana Kartumu bačen je jak suzavac, rekao je za Rojters svedok incidenta.
Ranije tokom dana, sudanske snage bezbednosti, pored suzavca, upotrebile su i šok bombe, kako bi rasterale demonstrante koji su se okupili u prestonici protiv vojnog udara koji je bio 25. oktobra, prenosi Rojters.
Demonstranti su marširali prema predsedničkoj palati, a okupili su se na manje od kilometra od palate, skandirajući “narod je jači” i “povlačenje je nemoguće”. Rojters u izveštaju navodi da su neki demonstranti utrčali u sporedne ulice kako bi se zaštitili od suzavca.
Uprkos tome što su snage bezbednosti blokirale mostove u prestonici, demonstranti su uspeli da pređu most koji povezuje grad Omdurman sa centralnim Kartumom, ali su tu dočekani jakim suzavcem, rekli su za Rojters svedoci događaja.
Demonstracije su planirane i u drugim gradovima širom zemlje.
Masovni protesti u Sudanu izbili su nakon vojnog udara izvršenog u oktobru, a nastavljeni su i nakon postizanja sporazuma 21. novembra kojim je vojna hunta prihvatila da vrati na položaj civilnog premijera Abdalu Hamdoka, koji je do tada bio u kućnom pritvoru.
Međutim, dogovor koji je Hamdok postigao s vojnim naišao je na nezadovoljstvo demonstranata koji su ga optužili za izdaju, iako je ranije taj političar predstavljao simbol otpora vojnim vlastima.
Premijer Abdala Hamdok je u subotu uveče upozorio da se sudanska revolucija suočila sa velikim nazadovanjem i da politička nepopustljivost sa svih strana ugrožava jedinstvo i stabilnost zemlje.
Bezbednosne snage su zatvorile glavne puteve koji vode do aerodroma i sedišta vojske, a zajedno sa paravojnim snagama raspoređene su oko predsedničke palate.
Neki od demonstranata su nosili sudanske zastave i fotografije građana koji su ubijeni u demonstracijama u poslednjih nekoliko meseci.
Navodi se da su ovo devete u nizu demonstracija protiv puča koje su nastavljene i nakon što je vojska 21. novembra vratila premijera Hamdoka, koji je bio u kućnom pritvoru, i oslobodila njega i druge političke zatvorenike.
Sporazum o vraćanju Hamdoka na vlast nailazi na protivljenje demonstranata, koji su ga ranije videli kao simbol otpora vojnoj vladavini i osudili njegov dogovor sa vojskom kao izdaju, navodi Rojters.
Civilne stranke koje su organizovale nekoliko masovnih protesta zahtevaju punu civilnu vlast pod sloganom “bez pregovora, bez partnerstva, bez legitimiteta”.
Ukoliko se budžet ne izglasa, kaže da onda treba pogledati istini u oči i konstatovati kako ta parlamentarna većina ne postoji.
Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Građanskog pokrea URA, rekao je kako je budžet veliki test za parlamentarnu većinu i ako ne bude izglasan, da onda treba pogledati istini u oči i konstatovati kako ta parlamentarna većina ne postoji.
On je u intervjuu za “Vijesti.me” rekao da bi svi voljeli da prosječna zarada u Crnoj Gori bude hiljadu eura, a minimalna 800, ali da to u ovom trenutku nije realno i da vidi pokušaje da se budžet izmasakrira, a onda da se stave okovi Vladi da ne može da ispuni ono što bi bilo eventualno prihvaćeno.
Abazović tvrdi da URA neće podržati inicijativu DPS-a za izglasavanje nepovjeranja Vladi, koja je najavljena za 3. januar. On u najavljenoj inicijativi Demokratskog fronta ne vidi ništa nelegitimno, međutim Abazović smatra da bi se novim izborni procesom samo izgubilo još sedam, osam mjeseci, možda i godinu.
Abazović je istakao da ostaje pri svom stavu da očekuje iznenađenja iz Vašingtona, koja će imati za uticati na rasplet trenutne političke krize u Crnoj Gori.
Majkl Marfi, iskusni diplomata od karijere, biće novi ambasador SAD u Bosni Hercegovini, potvrdio je juče Senat SAD.
Amerikanci šalju i novog ambasadora u Beograd. Biće to Kristofer Hil, koji je bio jedan od ključnih saradnika Ričarda Holbruka, kreatora Dejtonskog sporazuma.
Obojica diplomata imaju dugogodišnje iskustvo na prostorima bivše Jugoslavije, a naročito su aktivni bili u doba predsjednika Bila Klintona, pa su neki mediji prokomentarisali da se “Klintonovi ljudi vraćaju na Balkan”.
Šta će to konkretno značiti za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i cijeli region saznaćemo uskoro, ali je izvjesno da će ambasadori koje šalje Džozef Bajdena voditi drugačiju politiku od one koju su provodili njihovi prethodnici iz administracije Donalda Trampa.
Očekuje se da će Majkl Marfi, koji će u Sarajevu zamijeniti ambasadora Erika Nelsona, u BiH stići do kraja januara.
Marfi je profesionalni diplomata, koji dobro poznaje region, a naročito prilike u Bosni i Hercegovini.
Ranije je službovao u BiH i na Kosovu. Od 2006. do 2009. je u Ambasadi SAD u Sarajevu i bio šef političkog odjeljena. Govori lokalni jezik i poznaje većinu političara u BiH.
Pojedini analitičari ističu i da je “odličan poznavalac Dejtonskog sporazuma”.
Predsjednik Bajden je Marfija za ambasadora imenovao još u julu, ali se procedura odužila zbog protivljenja republikanskih senatora.
Očigledno Bajdenu je bitno da u Sarajevo pošalje iskusnog diplomatu, koji poznaje prilike, ali mu je, po svemu sudeći, još bitnije da Vašington ima “jakog” čovjeka u Beogradu. Kristofera Hila je povukao iz penzije i poslao ga za ambasadora u Srbiju.
Tako se Kristofer Hil nakon dvije decenije vraća na Balkan. On je bio jedan od tvoraca Dejtonskog sporazuma, a potom je bio angažovan u Rambujeu, kao šef međunarodne grupe pregovarača zadužen za razgovore Beograda i Prištine.
Ovaj veteran američke diplomatije je na službu u Beograd prvi put poslan davne 1978. godine. Tako je bio i u delegaciji SAD na Titovoj sahrani 1980. godine.
Zanimljivo je da je u Beogradu živio i u ranom djetinjstvu, jer je i njegov otac bio američki diplomata na službi u Jugoslaviji.