VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Dosta je, ovdje mora stati! Sankcije moguće protiv političara koji podrivaju Zapadni Balkan”

    “Dosta je, ovdje mora stati! Sankcije moguće protiv političara koji podrivaju Zapadni Balkan”

    Američki ambasador u BiH Erik Nelson kaže da su sankcije moguće protiv onih politčara koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu, kao i protiv onih koji ih podržavaju u tome.

    Nelson je ovo rekao u intervjuu Al Jazeere na pitanje – Da li su moguće snažnije sankcije protiv nekih političara u BiH?

    “Predsjednik Bajden je jasno naveo da smo mi prepoznali izazove na Zapadnom Balkanu kao ozbiljne. Interesi SAD su takvi da ovaj region nastavi da napreduje sa demokratskim državama, transparentnim liderstvom, vladavinom prava i napretkom ka evropskoj zajednici. Predsjednik je takođe nama jasno istakao šta je to što podriva takvu vrstu napretka i kao što je jasno naveo, sankcije su jedno od sredstava koje ćemo koristiti protiv onih koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu”, rekao je Nelson.

    On je rekao da podrivanje napretka, po proširenoj definiciji koju je dao Bajden, uključuju i podržavanje koruptivnih radnji, a sankcije su, kako navodi, sada moguće i protiv onih koji pružaju podršku onima koji podrivanju napredak Zapadnog Balkana.

    On je rekao da SAD podržavaju Dejtonski sporazum i u tome su odlučni.

    “Dejtonski sporazum je garant teritorijalnog integriteta i suverniteta BiH, koja se sastoji od dva entiteta i tri naroda i ostalih. Naša podrška Dejtonskom sporazumu je utemeljena i nastavlja se dalje”, kazao je Nelson.

    Naglasio je da Dejtonski sporazum i Ustav BiH ne nude mogućnost razdvajanja i da bi bilo kakvo podrivanje Dejtonskog sporazuma izazvalo posljedice.

    Da li je Dodik (Milorad) relevantan politički sagovornik za vas, vašu administraciju sa kojom treba da gradi BiH i približi je evropskim vrijednostima, Nelson je odgovorio da zapaljiva retorika koja izaziva na podjele nije prihvatljiva.

    “Optužbe protiv cijelog jednog naroda, o bilo kojem da se radi, je neprihvatljiva. Retorika koja još više naglašava podjele među ljudima ove zemlje je opasna i ja kažem i više ljudi treba da kaže: – Dosta je, ovdje se mora stati!

    Osvrćući se na nametnute amandmane na Krivični zakon BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH, Nelson je rekao da su se amandmani desili nakon dugotrajne eskalacije u smislu veličanja ratnih zločinaca.

  • Na posao i dalje čeka 11 doktora nauka: Na birou je sve manje Banjalučana

    Na posao i dalje čeka 11 doktora nauka: Na birou je sve manje Banjalučana

    Za poslom trenutno traga skoro 7.000 Banjalučana, a na evidenciji nezaposlenih je 11 doktora nauka, kao i 70 građana sa diplomom mastera.

    Iako ove brojke zvuče poražavajuće, teška situacija koja je doputovala ruku pod ruku s virusom korona polako jenjava. Poznato je da je najveći grad Srpske proteklih nekoliko godina bilježio povoljne trendove u zapošljavanju, pa je tako u periodu od tri godine prije dolaska virusa korona broj novozaposlenih porastao za skoro 9.000.

    Zatim smo postali svjedoci negativnih promjena u svim ekonomskim tokovima. Primjera radi, prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, na evidenciji nezaposlenih u Banjaluci krajem marta prošle godine bilo je prijavljeno 7.580 građana, da bi narednih mjeseci taj broj postepeno porastao na 8.703, zaključno sa 30. junom. Dakle, broj prijavljenih na birou, u najvećem jeku korone, porastao je za 1.120, što u prosjeku znači 370 građana mjesečno.

    Naznake poboljšanja

    Ipak, situacija je u posljednjih nekoliko mjeseci stabilnija, pa grad na Vrbasu ponovo bilježi povoljne trendove u zapošljavanju.

    “U birou u Banjaluci sa 30. junom ove godine evidentirano je 6.781 nezaposleno lice, dok je za prvih šest mjeseci prošle godine taj broj iznosio 8.703”, navode iz Zavoda i dodaju da je u istom periodu prošle godine na birou bilo prijavljeno ukupno 3.833 Banjalučana, dok je u istom periodu ove godine taj broj pao na 2.744. Naznake poboljšanja najavljuje i broj odjavljenih građana sa biroa.

    “Za prvih šest mjeseci protekle godine, po različitim osnovama, sa biroa je odjavljeno ukupno 2.523 građana, od čega po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti 1.511. Za isti period u ovoj godini odjavljeno je 4.497 građana, od čega po osnovu zaposlenja i obavljanja privatne djelatnosti 2.077”, navode iz Zavoda.

    Ipak, povoljan trend u zapošljavanju ne briše činjenicu da je na listama zastupljen veliki broj visokoobrazovanih Banjalučana, zbog čega se među mlađim, ali i onim starijim Banjalučanima, već godinama udomio aforizam „uči da budeš prvi na birou“. To dokazuju podaci za prvih šest mjeseci ove godine, koji kažu da na posao čeka 70 mastera, 27 magistara i 11 doktora nauka.

    Zanimanja

    Kada su u pitanju zanimanja, podaci pokazuju da oni koji se opredijele za ekonomiju imaju najveće predispozicije da se nađu prvi na listama biroa, a ruku pod ruku s njima idu i pravnici. Maturanti gimnazije takođe zauzimaju visoko mjesto na ovoj, ne tako poželjnoj, poziciji.

    “Analizirajući broj prijavljenih lica po strukama i zanimanjima, a kada su u pitanju visokoobrazovani građani, vidimo da je najviše evidentirano diplomiranih ekonomista (265) i diplomiranih pravnika (209), a kada govorimo o srednjoj stručnoj spremi, ponovo prednjači ekonomija, čemu ide u prilog 309 nezaposlenih ekonomskih tehničara. Njih prati 166 maturanata gimnazije, te 120 automehaničara”, navode iz Zavoda.

    Kada je u pitanju starosna dob, na listama prednjače građani od 50 do 60 godina, zatim oni od 30 do 40 godina, a nešto manji procenat pripada građanima od 40 do 50 godina.

    “Od ukupnog broja evidentiranih lica, zaključno sa šestim mjesecom ove godine, prijavljeno je 22,21 odsto građana od 30 do 40 godina starosti, od 40 do 50 godina starosti 22,11 odsto, dok građanima od 50 do 60 godina pripada 27,64 odsto”, navode iz Zavoda za zapošljavanje, piše Srpskainfo.

  • Dogovor partija u Srpskoj na ivici pucanja

    Dogovor partija u Srpskoj na ivici pucanja

    Novo političko jedinstvo u Republici Srpskoj o neučešću u radu institucija BiH dok se ne riješi pitanje „Inckovog zakona“, na snazi je tek desetak dana, a već je na ivici da pukne.

    Konsenzus vladajućih i opozicionih partija oko ključnih nacionalnih pitanja u RS, poznatiji kao srpko jedinstvo, viđali smo mnogo puta do sada uglavnom svaki put kada bi iz Sarajeva stigla odluka ili poruka koja se u Banjaluci smatra neprijateljskom, neprihvatljivom. Bilo da se radilo o odluci Ustavnog suda BiH u vezi s poljoprivrednim zemljištem u Srpskoj, koncesijama na Drini ili o posljednjem nametanju izmjena Krivičnog zakona BiH od strane OHR.

    Svaki put scenario je bio isti. Iako svi tvrde da oko bazičnih interesa Srpske i srpskog naroda imaju istu politiku, uvijek su imali potrebu da se „okupe“, da to potvrde na sastancima ili zaključcima Narodne skupštine. Međutim, kao po pravilu, usaglašen nastup trajao je kratko i bilo je dovoljno i najmanje „iskakanje“ da svi, kao da jedva dočekaju, iskoče iz svesrpskog kola i nastave da „brane interese RS“, ali svako na svoj način.

    U novije vrijeme, nakon konsezusa, prvo su svi iz opozicije skočili na lidera SNSD Milorada Dodika jer je „neovlašteno“, u ime svih njih, izjavio da će se zajedno na Jahorini sastati s novim visokim predstavnikom, Kristijanom Šmitom.

    Takođe, posljednje dogovoreno srpsko jedinstvo umalo da rasturi tvrdnja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića, da je održana sjednica Predsjedništva i da je Milorad Dodik glasao na njoj, iako je tvrdio da neće.

    Ne čekavši da provjere činjenice, mnogi opozicionari su ustvrdili da ih je Dodik „ponovo izigrao“ jer jedan od važećih zaključaka glasi da nema uslova da predstavnici RS učestvuju u radu institucija BiH dok se ne riješi pitanje nametnutog „Inckovog zakona“, koji zatvorom kažnjava one koji negiraju genocid u Srebrenici. Vladajući su uzvratili optužbom da opozicija samo jedva čeka da razbije jedinstvo.

    U svakom slučaju, nemoguće se oteti utisku da među srpskim političarima postoji ogromno nepovjerenje, prigušeno neprijateljstvo, pa je dovoljna i najmanja sumnja u „izdaju“ da u trenutku sruši sve što su dogovorili, uz međuosobne optužbe ko je prvi počeo. Zbog čega je tako?

    Poslanik PDP u Predstavničkom domu BiH, Mira Pekić, smatra da je glavni problem u tome što među liderima političkih partija iz Srpske ne postoji komunikacija o temama važnim za RS.

    – Srpsko jedinstvo ne znači da mi treba da čekamo stav bilo koga od vođa, u ovom slučaju Milorada Dodika, pa da onda zauzimamo stavove. Srpsko jedinstvo podrazumijeva da svi u izjavama, u istupima, konsultuju jedni druge. Zar ne bi bilo normalno da su se prije sporne sjednice Predsjedništva BiH konsultovali isti ti srpski lideri koji su sjedali za sto o važnim pitanjima za RS, konkretno u vezi s nametanjem zakona? Ako pitanje imenovanja Upravnog odbora CB BiH nije bitno za Srpsku, onda mislim da smo pali već na prvoj tački, na prvom ispitu koji je došao na red – ocjenjuje Pekićeva za Srpskainfo.

    Ona tvrdi da je u konkretnom slučaju „Dodikov kabinet gubitnik“ jer smatra da „nisu dovoljno uvjerili javnost i opoziciju šta se tačno dogodilo“, za razliku od zaključaka NSRS koji su jasniji nego ikada.

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD u Predstavničkom domu BiH, Snježana Novaković Bursać, kaže da pojam „srpsko političko jedinstvo“ nije nekakav umjetnički ili duhovni izraz, nego rezultat vrlo konkretne aktivnosti političkih stranaka koje u najvećoj mjeri predstavljaju srpski narod u BiH, a imaju sjedište u Srpskoj.

    – O povjerenju, odnosno nepovjerenju, ne bismo trebali ni raspravljati ukoliko zaista imamo ozbiljan pristup značajnim nacionalnim i političkim izazovima koji traju duže vrijeme, a koji su doživjeli intenziviranje posljednjim u nizu nametanja zakona od strane stranog faktora. Mislim da se više radi o spremnosti, odnosno nespremnosti nekih političkih aktera da održe stav koji su javno i udruženo s drugim strankama iskazali i pretočili u konkretne zaključke NSRS. Jučerašnji primjer medijske i političke manipulacije činjenicama na način da su ih neki potpuno lažno plasirali, pa onda na bazi njih pravili političke odgovore, na žalost, više govori o političkoj nezrelosti nekih ličnosti, a ne treba zanemariti mogućnost podleganja različitim pritiscima nekih aktera – kaže Novaković Bursaćeva za Srpskainfo.

    Kako god ko tumačio okupljanje, dodaje ona, u SNSD su svjesni da je ono previše važno u ovom trenutku i nemaju namjeru da bilo šta kalkulišu na tu temu.

    – Radićemo na tome da svaki odgovor ili reakcija bude usaglašena s drugim partijama, jer smo sigurni da je to trenutno najbolji način odbrane interesa RS i našeg naroda. Kada dođe vrijeme izbora, svako će pred narod s ponudom za koju vjeruje da je najbolja, a do tada nije vrijeme za političarenje i podjele, nego za odgovorno ponašanje koje u

  • Talibani zauzeli sjedište policije u gradu Herat u zapadnom Afganistanu

    Talibani zauzeli sjedište policije u gradu Herat u zapadnom Afganistanu

    Talibani su zauzeli sjedište policije u gradu Herat u zapadnom Afganistanu. Samo nekoliko sati prije talibani su osvojili Ghazni, koji se nalazi 150 kilometara od glavnog grada Kabula.

    Herat, treći po veličini grad u Afganistanu, danima je bio meta napada. Talibani su danas uspjeli probiti odbrambene linije. Autoputevi su zbog sukoba blokirani, a aerodrom je obustavio letove.

    Vladin sigurnosni izvor rekao je za AFP da su se afganistanske snage povukle iz grada.

    “Morali smo napustiti grad kako bismo spriječili dalje uništavanje”, izjavio je.

    Jedan od dopisnika AFP-a kazao je kako je primijetio talibansku zastavu kako se vijori iznad sjedišta policije u Heratu. Više detalja o prisustvu talibana u ovom gradu trenutno nije dostupno, ali zna se da je već sedmicama pod opsadom.

    Talibanske snage sada kontrolišu više od 65 posto afganistanske teritorije, uključujući 12 od 34 provincijske prijestolnice. Prije najave povlačenja američkih trupa u aprilu, Herat, sa više od 500.000 stanovnika, smatran je mirnom oazom u nestabilnoj zemlji.

    Iako su afganistanske snage i lokalna policija uspjeli potisnuti početnu ofanzivu talibana krajem jula, pobunjenici su nastavili ostvarivati ​​pobjede.

  • Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Sve više turista odlučuje se za posjetu ruralnim područjima, zato tu oblast treba i urediti

    Da je ulaganje u turizam u našoj zemlji neophodno i važno pokazalo se više puta do sada, pogotovo od početka pandemije, a s ciljem poboljšanja usluge u ruralnim područjima, u Republici Srpskoj bit će održane obuke usmjerene na pružaoce smještaja i usluga.

    Obuke organizuju Privredna komora i Turistička organizacija RS-a u partnerstvu s projektom USAID Developing Sustainable Tourism in BiH.

    Obuke će, kako su kazali iz Privredne komore RS-a, predstaviti najbolje prakse u upravljanju, promovisanju i prodaji autentičnih ruralnih iskustava u vrijeme Covida, s naglaskom na poboljšanje upravljanja poslovanjem, pozicioniranja na tržištu, prodaju i dizajn proizvoda, uzimajući u obzir potrebe i motivaciju postcovid putnika.

    “Pandemija je izazvala promjene u načinima i vrstama putovanja na koje će se ljudi odlučivati nakon što se stanje normalizuje. Medicinski rizik izazvan ljudskim kontaktima nesumnjivo će značiti da će prepune turističke destinacije i atrakcije biti manje privlačne. Umjesto gradskih atrakcija, potrošači razmišljaju o mirnijim, ruralnim lokacijama i ograničenom vremenu za posjete turističkih mjesta. Osim toga, istraživanja ponašanja međunarodnih putnika ukazuju na to da se potrošači sve više okreću online kanalima i platformama pa rješenja za svoja putovanja traže u slobodno vrijeme, čineći digitalne i društvene medije sve važnijim alatom kojim pružatelji usluga moraju ovladiti s ciljem poboljšanja broja rezervacija i prihoda”, kažu iz Privredne komore RS-a.

    Pozitivno je, kažu, što se sve više domaćinstava odlučuje napraviti iskorak i početi ulaganja u turizam, ali im je u tome potrebna i podrška. S druge strane, kako kažu, razvoj seoskog turizma pozitivno utječe i na ostale grane privrede. Podrazumijeva i indirektno uključivanje većeg broja malih proizvođača, od proizvođača suvenira, do proizvođača hrane.

    “Svima u ovom procesu su potrebna nova znanja kako bi podigli kvalitet svojih usluga, ali i uveli neke nove elemente koji bi ih učinili konkurentnijim i zanimljivijim za privlačenje novih turista. Baš zbog toga su predviđene edukacije od velike važnosti, kako bismo unaprijedili one sadržaje koji već postoje, ali i dodatno ohrabrili i upoznali o svemu što ih čeka, one koji se još nisu odlučili da krenu u razvoj seoskog turizma, a pokazuju interesovanje”, istakli su iz Privredne komore.

    U Turističkoj organizaciji Republike Srpske izrazili su nadu da će, iako se u RS-u u posljednje vrijeme broj domaćinstava koja se žele baviti uslugama smještaja i uopšte seoskim turizmom stidljivo povećava, taj broj u budućnosti rasti, budući da se razvojem seoskog turizma javljaju višestruki pozitivni efekti.

    “Podstiče se razvoj poljoprivrede, kao primarne djelatnosti na selu, kreiraju se nova radna mjesta, plasiraju se proizvodi domaće radinosti. Također, utječe se i na očuvanje prirodne sredine i lokalne kulture, tradicije i običaja”, naveli su iz Turističke organizacije RS-a.

    Radionice, koje će biti održane u narednom periodu, ističu, bit će korak naprijed ka poboljšanju rada svih koji pružaju usluge i smješaj u ruralnim područjima, ali i dobra obuka za one koji tek planiraju da se bave tim poslom u budućnosti.

    “Bosna i Hercegovina je bogata destinacija i postoji mnogo lokaliteta u Republici Srpskoj koji nude širok spektar ponuda jedinstvenog i atraktivnog ruralnog turizma”, kazao je Ibrahim Osta, direktor projekta USAID-a Turizam.

    Radionice će se održati u dva dijela u Banjoj Luci, Šipovu, Istočnom Sarajevu i Trebinju od 10. do 20. augusta 2021. godine.

  • BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    BDP po stanovniku u BiH je prošle godine iznosio trećinu prosjeka EU

    Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u BiH, izražen u standardu kupovne moći, u prošloj godini iznosio je 33 posto prosjeka EU, pokazuju rezultati Evropskog programa upoređivanja cijena.

    Isti rezultati pokazuju da je stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći lani iznosila 43 posto prosjeka EU, objavila je Agencija za statistiku BiH.

    Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih 37 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je više od dva i po puta iznad prosjeka EU, a to se djelimično objašnjava činjenicom da je veliki broj stranih stanovnika zaposlen u zemlji i na taj način doprinosi njenom BDP-u, dok nisu uključeni u rezidentno stanovništvo.

    Irska zauzima drugo mjesto među zemljama članicama EU, sa 111 posto iznad prosjeka EU, a slijede je Danska, Holandija, Austrija, Švedska i Njemačka, svaka s BDP-om po stanovniku većim od 20 posto iznad prosjeka.

    Zemlje čanice EFTA – Švicarska, Norveška i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 60, 42 i 25 posto iznad prosjeka EU, Belgija, Finska i Francuska ostale su zemlje članice Unije sa BDP-om po stanovniku iznad prosjeka EU, a slijedi ih Velika Britanija.

    Malta, Italija i Češka imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU, Slovenija, Litvanija, Kipar, Estonija i Španija imaju BDP po stanovniku između 10 i 20 posto ispod prosjeka Unije.

    BDP po stanovniku Portugala, Poljske, Mađarske, Latvije, Rumunije i Slovačke manji je od 30 posto ispod prosjeka, dok Hrvatska, Grčka i zemlja kandidat Turska imaju BDP po stanovniku manji od 40 posto ispod prosjeka.

    Bugarska se nalazi na 45 posto ispod prosjeka EU, a slijede je zemlje kandidati Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH, kao potencijalni kandidat i Albanija.

    Osim 27 zemalja članica EU, u analizu su uključene i tri zemlje članice EFTA, zatim Velika Britanija, zemlje kandidati za članstvo u EU – Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, te BiH kao zemlja potencijalni kandidat.

  • Zašto i koliko novca je Olimpijski komitet BiH potrošio na sportiste koji nisu otišli u Tokio?

    Zašto i koliko novca je Olimpijski komitet BiH potrošio na sportiste koji nisu otišli u Tokio?

    Opštepoznata je činjenica da bosanskohercegovački sportisti imaju velikih problema u vezi s finansiranjem nastupa na velikim takmičenjima, prvenstveno zbog nebrige države.

    No, s druge strane, i novac kojim mogu raspolagati se “rasipa” na sve strane te oni takmičari od kojih se može očekivati uspjeh na Olimpijskim igrama budu “zakinuti” za podršku koju zaslužuju.
    Najbolji primjer za to su stipendije koje dijeli Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine.

    Porazna je činjenica da je od 14 početnih takmičara i takmičarki u koje je Olimpijski komitet vjerovao za ciklus “Tokio 2020” samo četvero i nastupilo na nedavno završenim Igrama u glavnom gradu Japana.

    Podsjetimo, Olimpijski komitet BiH je putem programa Olimpijske solidarnosti “Olimpijske stipendije” u septembru 2017. godine osigurao 14 stipendija za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine.

    Stipendije su dobili Amel Tuka, Hamza Alić, Mesud Pezer (atletika), Harun Sadiković (judo), Meris Muhović (karate), Adem Fetahović (boks), Mihajlo Čeprkalo (plivanje), Larisa Cerić (judo), Aleksandra Samardžić (judo), Ivona Ćavar (karate), Tatjana Đekanović (streljaštvo), Emina Hadžiahmetović (stoni tenis), Lejla Tanović (biciklizam) i Amina Kajtaz (plivanje).


    Svi nabrojani su dobili mjesečnu stipendiju u iznosu od 500 američkih dolara u trajanju od tri godine, odnosno ukupno 18.000 dolara.

    Od njih 14 u Tokio su otišli samo Tuka, Pezer, Cerić i Đekanović. Dakle, njih čak deset je dobilo novac, a nisu otišli u Tokio.

    Prevedeno u novac, najmanje 180.000 dolara (300.000 KM) je utrošeno na sportiste koji nisu ispunili olimpijsku normu i nisu otišli u Tokio.

    Naglasak je na riječi “najmanje”, jer je spisak stipendista naknadno proširen.

    Nakon što je Hadžiahmetović objavila završetak karijere 2020. godine, a Sadiković suspendovan zbog pozitivnog doping-testa, Olimpijski komitet BiH je odlučio dati novac atletičaru Abedinu Mujezinoviću te taekwondoistima Mariji Štetić i Dinku Šegedinu.

    Naravno, ne treba ni napominjati da se niko od njih nije plasirao na Olimpijske igre u Tokiju.

    A šta je s takmičarima koji su nas sve učinili ponosnim u Tokiju?

    Plivačica Lana Pudar je olimpijsku stipendiju dobila tek u martu, a taekwondoista Nedžad Husić tek u maju ove godine.

    Dakle, samo pet i tri mjeseca pred Olimpijske igre čelnici Olimpijskog komiteta BiH su njima dodijelili stipendije, a prethodno su “bacili u vjetar” više od 300.000 KM na sportiste koji se na kraju nisu ispostavili olimpijcima.

    Zbog čega je to tako upitali smo potpredsjednika OK BiH Izeta Rađu, koji je pojasnio čitavu proceduru.

    “Savezi kandidiraju sportiste, a mi se trudimo da stipendiramo što veći broj. Vaša konstatacija je tačna, mali broj stipendista je ostvario normu za Olimpijske igre”, kaže Rađo i nastavlja:

    “Njihovom pripremom i takmičenjima upravljaju njihovi savezi, mi smo alat koji finansijski i logistički podupire sportistu. Još smo objavili na početku ciklusa, kao motivaciju, da ko ostvari olimpijsku normu, pored stipendije dobija program plus od OK BiH, to znači da mi preuzimamo dodatno finansiranje sportiste, pripreme, putovanja, smještaj, suplementaciju… To su koristili Larisa Cerić, Mesud Pezer i Amel Tuka”, pojašnjava Rađo.

    No, bolna činjenica je da se tih 300.000+ KM raspodijelilo na sedam takmičara koji su branili boje naše zemlje na Olimpijskim igrama, možda bismo već sada mogli slaviti prvu medalju u historiji BiH.

    Nadajmo se samo da će čelnici OK BiH izvući pouke iz ovoga te da će za Pariz 2024. godine odabrati sportiste koji zaista zaslužuju novac i koji će nas sve obradovati za tri godine.

    Tačnije, da neće slijepo pratiti upute sportskih saveza koji očito kandidiraju sportiste bez obzira na to da li imaju realnu mogućnost ostvariti olimpijsku normu.

  • Plin koji najviše prijeti planeti i ubrzava klimatske promjene

    Plin koji najviše prijeti planeti i ubrzava klimatske promjene

    Smanjenje emisije ugljičnog dioksida jedan je od načina borbe protiv utjecaja klimatskih promjena. Međutim, po prvi put u izvještaju UN-a o ovom problemu naglašena je potreba kontrole nevidljivog plina metana.

    Prema Međuvladinom izvještaju za klimatske promjene (IPCC), koncentracija metana u atmosferi najveća je od perioda kako se bilježe mjerenja na Zemlji.
    S obzirom da se Zemlja približava kritičnom pragu povećanja temperature, te se procjenjuje da će u naredne dvije decenije temperatura vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni celzija (što je više od prihvatljivog još iz predindustrijskog doba, odnosno perioda od 1850. do 1900. godine), naučnici kažu kako se emisija metana mora brzo smanjiti.

    Charles Koven, jedan od autora izvještaja IPCC-a rekao je da metan ima nevjerovatnu moć zagrijavanja što šteti samoj klimi.

    STAKLENIČKI PLINOVI
    Kamere otkrile curenje metana s više od 100 lokacija plinske infrastrukture u EU
    “Najbrži način na koji bismo mogli ublažiti neke klimatske promjene koje već vidimo, bar kratkoročno, jeste smanjenje metana. Kada bi svijet sutra prestao emitovati ugljični dioksid, temperature se ne bi počele smanjivati ni u narednih nekoliko godina zbog toga što CO2 ostaje dugo u atmosferi. Smanjenje metana predstavlja najjednostavniji način za ublažavanje klimatskih promjena”, rekao je Koven.

    Nivo metana u porastu

    Iako je tokom početka 21. stoljeća razina metana u atmosferi bila niska, u posljednjoj deceniji zabilježen je veliki porast, a to potvrđuju i tabele petogodišnjeg rasta razine metana.


    “Metan curi iz bušotina nafte, cjevovoda za prirodni plin i same opreme za preradu. Prema podacima američke Uprave za informacije o energetici, SAD ima na hiljade aktivnih bušotina za prirodni gas, milione napuštenih bušotina i nekoliko rafinerija koje prerađuju gas. Prema izvještaju Fonda za zaštitu okoliša, svaki treći Amerikanac živi u okruženju s naftom i plinom koji predstavlja rizik po klimu, ali i javno zdravlje”, navodi se u izvještajima o klimatskim promjenama.

    ARKTIK SE TOPI
    Šta sve pokazuje izvještaj o klimatskim promjenama i u kakvom stanju se nalazi Zemlja
    Donedavno, organizacijama je bilo izuzetno teško pratiti curenje metana i lokacije gdje se javljaju ovi problemi. Međutim, naprednom tehnologijom koja se oslanja na infracrvene kamere i satelite, naučnici mogu procijeniti emisiju metana u atmosferi širom svijeta.

    Klimatolozi NASA-e i Nacionalne uprave za okeane i atmosferu ranije su za CNN izjavili kako će se pogubne klimatske promjene u klimatskom sistemu samo pojačavati ukoliko ljudi ne prestanu koristiti goriva koja sagorijeaju i ispuštaju u atmosferu plinove poput metana.

    Najnoviji izvještaj o klimatskim promjenama: Ovo je crveni alarm za čovječanstvo
    “Što se tiče ugljičnog dioksida, oduvijek smo znali da je prisutan u elektranama, dimnjacima i sličnim stvarima. Međutim, kada je riječ o metanu, do posljednjih nekoliko godina nismo razumjeli koliki utjecaj on zaista ima na atmosferu”, rekao je profesor Robert Jackson za CNN.

    Najveći proizvođači metana: Od krava pa do rudnika

    Trenutno, u svijetu postoji nekoliko najvećih “proizvođača” metana. Širom svijeta trenutno se odvija eksploatacija uglja što svakako povećava emisija metana u atmosferi. Također, izvještaji jasno pokazuju i situaciju po kontinentima.

    U Sjevernoj Americi 14 posto emisije metana dolazi od proizvodnje nafte i plina, a nakon toga slijede životinje poput krava sa 10 posto. U Kini, rudnici predstavljaju najveće “proizvođače” metana te doprinose s 24 posto u ukupnoj emisiji ovog plina.

    Najveći
    Međunarodna agencija za energiju procijenila je kako bi industrije nafte i plina širom svijeta mogle smanjiti emisiju metana i do 75 posto pomoću tehnologija koje su već dostupne.

    “Ono što budemo radili u narednih nekoliko godina odredit će kakav ćemo svijet imati i kakav svijet zapravo ostavljamo našoj djeci. Moramo se što brže prebaciti na čistu energiju i zaustaviti zagađenje, ali i curenje metana”, rekla je klimatska aktivistkinja Lisa DeVille.

  • Pored požara, Turska se bori i s poplavama, raste broj poginulih

    Pored požara, Turska se bori i s poplavama, raste broj poginulih

    Broj poginulih u velikim poplavama i klizištima koja su pogodila sjever Turske porastao na 11, dok se još jedna osoba vodi kao nestala, saopštile su danas turske vlasti.

    Danas su još četiri tijela pronađena u najviše pogođenom gradu Bozkurt, u Kastamonuu, jedno tijelo je pronađeno u Sinopu, dok je u provinciji Bartin nestala žena stara 80 godina, prenosi AP.

    Poplave su u srijedu pogodile turske priobalne provincije kod Crnog mora, Bartin, Kastamonu, Sinop i Samsun, i tom prilikom su uništeni mnogi domovi i mostovi, voda je nosila automobile, mnoga naselja ostala su bez struje, a lokalni putevi su blokirani.

    Vojska je poslala helikoptere kako bi evakuisala ljude koji su se pred naletom vode popeli na krovove svojih kuća, a potvrđeno je da je 80 osoba prebačeno na bezbjedne lokacije u regionu.

    Sjever Turske je sklon poplavama tokom ljeta, kada su kiše česte, a prošlog mjeseca je poginulo najmanje šest osoba u poplavama u provinciji Rize.

    Turska se bori i s požarima u posljednje dvije nedjelje, a UN su ove nedjelje izdale upozorenje da su nivoi efekta staklene bašte u svijetu visoki toliko da mogu da izazovu klimatske poremećaje u narednim decenijama.

  • “Pritisak na rad”: Banjalučke “Nezavisne novine” danima pod jakim hakerskim napadima

    “Pritisak na rad”: Banjalučke “Nezavisne novine” danima pod jakim hakerskim napadima

    Portal banjalučkih “Nezavisnih novina” danima je pod jakim hakerskim napadima, saopšteno je iz redakcije ovog dnevnog lista.

    DDoS napadi počeli su u utorak, 10. avgusta popodne, zaustavljeni su istog dana u večernjim časovima, ali su nastavljeni juče i danas i nema naznaka da će u dogledno vrijeme prestati.
    U saopštenju je navedeno da ekipa “Nezavisnih novina”, uz tehničku podršku “M:tela” i “Blica”, neumorno pokušava uspostaviti normalan rad portala www.nezavisne.com, ali i dalje je otežan, pa se nadaju da će čitaoci to razumjeti.
    Redakcija “Nezavisnih novina” ove napade tumači kao pritisak na rad, s ciljem da se ugrozi poslovanje.
    “Novinarski posao obavljamo časno i trudimo se da budemo objektivni, informativni i tačni, a 300.000 čitalaca koji nam svakodnevno dolaze su naša najbolja potvrda i snaga. Napade smo prijavili i policiji i očekujemo njihovu brzu reakciju i da će istragom biti utvrđeno izvor napada”, navodi se u saopštenju.
    “Nezavisne novine” su uputile izvinjenje čitaocima i klijentima zbog neprijatnosti i poručile da će sa njima biti uskoro “u punom kapacitetu”, uz izraženu nadu da će se portal uskoor vratiti u normalan režim rada.