VRBAS Media

Autor: INFO

  • Skupe sireve kupujemo iz Njemačke, a izvozimo jeftino mlijeko

    Skupe sireve kupujemo iz Njemačke, a izvozimo jeftino mlijeko

    Dok se iz BiH izvoze jeftini mliječni proizvodi, i to najviše UHT mlijeko, koje ima malu dodatnu vrijednost, a samim tim i nisku cijenu, na bh. trpezama su visokovrijedni uvozni proizvodi, u prvom redu sirevi, kojih smo, recimo iz Njemačke, prošle godine uvezli za 41 milion maraka.

    Pokazuje to Analiza stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH za period 2017-2020. godine, koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    U ovom dokumentu navodi se da je proizvodnja svježeg sirovog mlijeka u BiH jedna od najvažnijih poljoprivrednih grana koja potencijalima kojim raspolaže može da bude stabilna okosnica poljoprivrednog i ruralnog razvoja.

    Značaj mljekarskog sektora ogleda se u tome što je mljekarstvo među sektorima s najvećom vrijednošću primarne proizvodnje od 300 miliona KM godišnje i sektor koji obuhvata oko 15.000 proizvođača, čime značajno doprinosi ruralnom razvoju i stabilnosti prihoda ruralnog stanovništva. Međutim… 

    “Jedan od značajnih problema s kojima se susreo mljekarski sektor u 2020. godini je globalna pojava pandemije virusa korona, koja je uticala na tokove u trgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda. Činjenica je da je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, nakon kontinuiranog rasta u ranijem periodu, u 2020. godini zabilježio pad od 12 odsto”, navodi se u ovom dokumentu.

    Ako nam je za utjehu, i u uvozu ovih proizvoda, koji je u ranijem periodu bilježio povećanje sa 142 miliona KM, koliko je iznosio 2017, na 180 miliona KM u 2019, trend rasta se zaustavio u 2020. te je uvoz bio manji za 11 odsto.

    U ovom dokumentu vidljivo je i da se na našim farmama, nažalost, smanjuje proizvodnja ovog napitka.

    “Primarna proizvodnja svježeg sirovog mlijeka je bilježila kontinuirano smanjenje i to sa 682 milion litara, koliko je iznosila 2017, na 631 milion litara u 2020. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka u 2020. godini je iznosila oko 631 milion litara i manja je u poređenju s proizvodnjom iz prethodne godine”, ističe se u analizi.

    U BiH trenutno posluje više od 30 mljekara, dok je 11 mljekara ispunilo sve uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na evropsko tržište.

    “Ukupna spoljnotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda u 2020. godini iznosila je 253 miliona KM, od čega je udio uvoza u ukupnom prometu iznosio 63 odsto, a udio izvoza oko 37 odsto”, ističe se u ovoj analizi.

    U prosjeku oko 80 do 82 odsto ukupnog uvoza sira je iz tri evropske države i to, dakle, iz Njemačke (šest do sedam miliona kg), potom Hrvatske (oko dva miliona kg) te Slovenije (1,2 do 1,3 miliona kg).

    Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH, ističe da se situacija ne može okrenuti u korist bh. proizvođača.

    “Evropska industrija mlijeka izvozi svoje skupe proizvode, a uvozi naše jeftine, i to u malim količinama. Mlijeko je ovdje ispod svake cijene, prosjek je 55 feninga i to ne može pokriti osnovne troškove proizvodnje”, rekao je za “Nezavisne novine” Usorac, koji je i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.

    Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske kažu da plan raspodjele sredstava podsticaja predviđa da će u ovoj godini za premiju za mlijeko biti isplaćeno oko 27 miliona KM.

    “U ovoj godini, do danas, isplaćeno je 19.680.535 KM”, rekli su u petak iz resornog ministarstva.

    • 30 mljekara trenutno posluje u BiH
    • 11 ih ispunilo sve uslove za izvoz u evropske zemlje
  • Srbija najveći partner: Spoljnotrgovinski promet Srpske 4,5 milijardi KM

    Srbija najveći partner: Spoljnotrgovinski promet Srpske 4,5 milijardi KM

    U prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, koji je dobrim dijelom prošao u “lokadaunu” zbog pojave virusa korona, došlo je do porasta izvoza i uvoza u Republici Srpskoj

    Ukupan uvoz Republike Srpske u prvih šest mjeseci ove godine povećan je za skoro 20 odsto, dok je izvoz povećan za 28 odsto u odnosu na isti period lane, navodi se u Informaciji o spoljnotrgovinskom prometu RS za period januar-juni 2021. godine, koju je Vlada RS usvojila na posljednjoj sjednici.

    Najveći spoljnotrgovinski partneri Republike Srpske u prvoj polovini godine bili su: Srbija sa skoro 16,5 odsto, Italija 14,8 odsto, Hrvatska 10,2 odsto, te Njemačka, Slovenija, Austrija i Kina.

    Ukupan spoljnotrgovinski promet Republike Srpske u prvih šest mjeseci 2021. godine iznosio je 4,5 milijardi KM i veći je za 866,367 miliona KM, odnosno za 23,42 odsto u odnosu na isti period 2020. godine, kada je je iznosio blizu 3,7 milijardi KM.

  • U Sarajevu će danas biti održana treća Bh. povorka ponosa

    U Sarajevu će danas biti održana treća Bh. povorka ponosa

    U Sarajevu će danas pod sloganom “Otpor s margine” biti održana treća Bh. povorka ponosa. Šetnja počinje u 12 sati u parku Safeta Isovića, nastavlja kroz ulicu Koševo, kao i ulicu Maršala Tita, a krajnja tačka bit će Trg BiH.Budući da će biti zatvorene mnoge ulice od 7 ujutro do 14 sati, na ulaz u povorku će se moći doći preko Koševskog Brda, kroz tunel od Željezničke stanice, iz smjera Vogošće te iz ulica Patriotske lige i Bolnička.

    Organizatori događaja jučer su objavili zvaničnu rutu kretanja ovogodišnje šetnje, te su napomenuli da je ulaz otvoren od 10 do 12 sati.

    Ruta kretanja Bh. povorke ponosa
    Ruta kretanja Bh. povorke ponosa

    Osim toga, objavljeni su i druge informacije koje bi trebali znati svi oni koji žele učestvovati u povorci.

    Sve zainteresovane za učešće podsjećamo da na ulazu moraju pokazati jedno od sljedećeg: 1. negativan PCR test (ne stariji od 72 sata), 2. negativan antigenski test (ne stariji od 24 sata), 3. potvrdu o preboljenoj COVID-19 infekciji (ne stariju od šest mjeseci), 4. potvrdu o primljenoj vakcini (stariju od 14 dana) ili 5. potvrdu o revakcinaciji.

    S obzirom da nije isplaniran dodatni program nakon Povorke ponosa, organizatori mole učesnike da se nakon šetnje zapute svojim kućama ili u siguran prostor, kao i da do kraja dana, za svaki slučaj, obrate pažnju gdje se kreću po gradu.

  • Veliki humanista! Uspjela akcija Igora Rakočevića u Banjaluci

    Veliki humanista! Uspjela akcija Igora Rakočevića u Banjaluci

    Proslavljeni srpski košarkaš Igor Rakočević organizovao je aukciju dresova koja je odražana u četvrtak veče u banjalučkom kafiću “Jerry” a cilj je bio human – prikupljanje novčanih sredstava za djecu sa posebnim potebama i i Javnu kuhinju “Mozaik prijateljstva” u Banjaluci.

    Na aukciji su bili dresovi Košarkaškog kluba Crvena zvezda sa imenima Igora Rakočevića, Branka Lazića, Marka Simonovića, Ognjena Dobrića i Dejana Davidovca.

    Akcija je uspjela a Rakočević je ovu humanu čin organizovao i sproveo uz veliku pomoć prijatelja Svetozara Tura iz Banjaluke.

    “Moj prijatelj Svetozar me nazvao i predložio da uradimo nešto za djecu i ljude kojima je potrebna pomoć pa smo organizovali ovu aukciju. Uz moj dres iz Zvezde obezbjedio sam još četiri igrača koji su reprezetativci Srbije i akcija je bila uspješna”, kazao je Rakočević.

    Nakon aukcije Svetozar Tut je putem društvenih mreža zahvalio Rakočeviću ali i svojim priajteljima koji su uzeli učešće u ovoj humanoj akciji.

    “Zahvaljujem se mnogo velikom čovjeku, sportisti, humanisti, prijatelju Igoru Rakočeviću na organizovanoj humanitarnoj aukciju za djecu sa posebnim potrebama i naravno mojim prijateljima sto su se odazvali”, naveo je Tur.

  • Radanović upozorava: Srpsku imovinu na Ozrenu muslimani uništavaju i danas

    Radanović upozorava: Srpsku imovinu na Ozrenu muslimani uništavaju i danas

    Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH /FBiH/ Đorđe Radanović istakao je da muslimani nastavljaju da uništavaju imovinu Srba na području Zavidovića, Maglaja i cijelog ozrenskog područja.

    “Nasilje nad Srbima na Ozrenu nastavljeno je i danas, kao i u vrijeme kada su 1995. godine zločine činili mudžahedini, pod komandom Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, što je i dokazano na sudu. Srbi na ozrenskom platou koji pripada FBiH ne mogu se danas vratiti ni da mirno prespavaju, a kamoli da se trajno vrate na svoja ognjišta”, zaključio je Radanović.

    On je naveo da Srbima koji su uspjeli da obnove svoje u ratu devastirane kuće, komšije sada pljačkaju domove i iznose iz njih sve što je vrijedno.

    “Šumu u vlasništvu Srba nemilosrdno sijeku i do sada su posjekli oko 300 hektara te šume na području planine Ozren, a za tu nezakonitu sječu niko nikada nije odgovarao”, rekao je Srni Radanović.

    Prema njegovim riječima, procijenjena šteta tog krivičnog djela nad srpskom imovinom iznosi oko 30 miliona evra.

    Svaki dan, ističe Radanović, Srbi su upućivali prijave za nezakonitu sječu njihove šume, prijavljivali su i obijanje njihovih kuća, ali policija iz Zavidovića, Maglaja, Lukavca, Banovića ništa ne radi.

    Predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana sa sjedištem u Doboju Zoran Blagojević rekao je prije nekoliko dana da kontinuiranim i neometanim uništavanjem srpske imovine na području opštine Zavidovići i Vozuće nadležni federalni organi nastavljaju ratnu politiku Alije Izetbegovića s ciljem da se u miru dovrši etničko protjerivanje Srba sa njihovih vjekovnih ognjišta.

    Blagojević je naveo da federalne institucije nastavljaju politiku ćutanja na kontinuirano uništavanje srpske imovine, ignorišući pozive ovog udruženja da se održi sastanak i pronađe dobra volja da se poboljša bezbjednosna situacija.

  • “Turkovićeva licemjerno optužuje Srpsku”: Srpski kadrovi odgovorili na prozive ministarke BiH

    “Turkovićeva licemjerno optužuje Srpsku”: Srpski kadrovi odgovorili na prozive ministarke BiH

    Nakon što je mjesecima sabotirala i kočila donošenje odluke o učešću BiH na najvećem svjetskom sajmu i prezentaciji preduzetništva “EXPO 2020” u Dubaiju, ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković licemjerno pokušava da prebaci odgovornost na Republiku Srpsku za neučešće BiH na ovom sajmu.

    Turkovićeva je posljednjih dana počela da optužuje ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Stašu Košarca za blokadu, iako je upravo ona nekoliko puta tražila da se sa dnevnog reda Savjeta ministara BiH skine odluka o učešću BiH na “EXPO 2020”, koji će se održati od početka oktobra ove godine do kraja marta 2022.

    Na to licemjerno ponašanje, kako tvrde sagovornici Glasa Srpske, odlučila se nakon što je Narodna skupština RS usvojila zaključke da srpski kadrovi zbog nametanja odluka od strane bivšeg šefa OHR-a Valentina Incka neće učestvovati u odlučivanju u institucijama BiH.

    Turkovićeva je u petak istakla da BiH ni dvije sedmice do isteka roka, koji joj je organizator dao da se izjasni o učešću, nema odgovora, zbog kako je navela, političara koji ne žele raditi svoj posao. Ona je navela da je nekoliko puta proteklih mjeseci na sjednicama Savjeta ministara BiH predlagala rješenja kako bi se prevazišla različita mišljenja.

    Odgovarajući na prozivke Turkovićeve, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac poručio joj je da o tome mogu diskutovati tek kada bude spremna da glasa protiv katastrofalnih i nametnutih odluka visokog predstavnika usmjerenih protiv srpskog naroda.

    “Bilo bi bolje da svoj aktivizam usmjeri na bolji odnos sa Srbima i Hrvatima, a ne sa strancima”, rekao je Košarac, podsjećajući da je upravo Turkovićeva u proteklom periodu bila protiv stavljanja odluka u vezi sa “EXPO 2020” na dnevni red Savjeta ministara.

    Njegov stranački kolega i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dragan Bogdanić kaže za naš list, da Bisera Turković na ružan i prizeman način pokušava da prikrije svoju i ulogu SDA za blokadu cijele BiH.

    “Iz Sarajeva nas uporno optužuju za blokade, umjesto da shvate da se iz Banjaluke ne blokira BiH, već šalje poruka da bez saglasnosti Banjaluke nema odluka u Sarajevu. Ponašanje Turkovićeve u vezi sa “EXPO 2020” predstavlja samo još jedan dokaz da je njoj i njenoj stranci važnije da po svaku cijenu optuže Srpsku, nego da se donese odluka i nađe rješenje za neki problem”, kaže Bogdanić.

    Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže da je konačnu odluku o učešću BiH na sajmu “EXPO 2020” odavno trebalo donijeti, ističući da je licemjerno za eventualno neučešće BiH sada optuživati Republiku Srpsku.

    “Ukoliko se srpski kadrovi u institucijama BiH budu držali zaključaka Narodne skupštine RS da neće učestvovati u donošenju odluka zato što za to ne postoje uslovi, onda je jasno da neće biti odluke po pitanju učešća na tom međunarodnom sajmu”, kaže Pekićeva.

    Prema njenim riječima, proteklih mjeseci se previše govorilo o ovom pitanju i da je bilo volje da se riješi, ono bi bilo riješeno.

    “Turkovićeva je svjesna da srpski ministri ne učestvuju u donošenju odluka i zato je licemjerno da ona sada govori da će oni biti krivi zato što, kako sada stoje stvari, BiH neće učestvovati na sajmu, pogotovo što je i ona sama bila kočničar”, kaže Pekićeva.

    Penali

    BiH je 2019. godine potpisala ugovor o učešću na izložbi “EXPO 2020” u Dubaiju koja je zbog virusa korona pomjerena za oktobar ove godine. Problemi u vezi sa odobravanjem oko 3,3 miliona KM doveli su u pitanje učešće, zbog čega prijeti opasnost da BiH plati penale.

    – Ako bi paviljon BiH ostao prazan, to bi moglo ugroziti ugled organizatora i posljedično dovesti do zahtjeva za naknadu štete od barem 1,5 milion dolara – upozoreno je ranije iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, iz koga je navedeno da Srbija za učešće na “EXPO 2020” investira više od 30 miliona maraka, a Crna Gora skoro pet miliona KM.

  • Kusturić: Potreban još jedan helikopter opremljen i za gašenje požara

    Kusturić: Potreban još jedan helikopter opremljen i za gašenje požara

    Direktor “Helikopterskog servisa” Republike Srpske Boban Kusturić izrazio je nadu da će Vlada Srpske iznaći sredstva kako bi za potrebe ovog servisa bio obezbijeđen još jedan helikopter koji bi bio opremljen i za gašenje požara.

    “Vlada je uvijek imala puno razumijevanja za naše potrebe. Prošle godine su nam doznačena sredstva za nabavku helikoptera, ali su zbog izbijanja pandemije virusa korona ta sredstva zajedničkom odlukom preusmjerena u zdravstveni sektor”, rekao je Kusturić za ATV.

    On je naveo da “Helikopterski servis” raspolaže helikopterom “koala”, koji je opremljen i za gašenje požara, dodajući da je njegovim angažovanjem na području Višegrada i u Hercegovini na gašenju požara izbačeno više od 100 tona vode.

    Kusturić je naveo da ovaj servis raspolaže i sa još dva manja helikoptera, koji se koriste za medicinske evakuacije.

    On je naveo da svaki građanin Republike Srpske ima pravo na hitnu medicinsku evakuaciju, bez obzira na to ima li ili ne zdravstvenu knjižicu, gdje je dovoljna samo medicinska indikacija ljekara, a sve troškove snosi republički budžet.

  • Jul bio najtopliji mjesec u istoriji: “Ovo je uznemiravajuće”

    Jul bio najtopliji mjesec u istoriji: “Ovo je uznemiravajuće”

    Na svijetu je prošlog mjeseca oboren veliki rekord – jul je bio najtopliji mjesec ikada izmjeren u istoriji, prema podacima koje je danas objavila američka Nacionalna agencija za istraživanje okeana i atmosfere (NOAA).

    “Jul je obično najtopliji mjesec u godini na svijetu, ali je jul 2021. bio najtopliji taj mjesec ikada zabilježen”, saopštio je Rick Spinrad, voditelj NOAA.

    Rekao je da ovaj rekord “naglašava uznemirujući put koji su postavile klimatske promjene”.

    Najtopliji mjesec od kada su počela mjerenja

    Kombinovana temperatura kopna i okeana na cijelom svijetu bila je 0,9 stepeni Celzijusovih iznad prosjeka, odnosno ovaj jul je bio najtopliji mjesec otkad su počela mjerenja prije 142 godine, piše NBC News.

    NOAA je u saopštenju objavila kolaž fotografija koje ilustruju strašne posljedice klimatskih promjena, uključujući poplave, toplotne talase, sušu, uragane i požare.

    Klimatske promjene mijenjaju svijet na način koji nije viđen hiljadama, ili stotinama hiljada godina, navodi se u izvještaju.

  • Institut: Ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali sve ukazuje da je u RS prisutan delta soj

    Institut: Ne može se sa sigurnošću tvrditi, ali sve ukazuje da je u RS prisutan delta soj

    Ne može se sa sigurnošću tvrditi da je u Republici Srpskoj prisutan delta soj virusa korona, ali sve ukazuje da jeste, rekli su iz Instituta za javno zdravstvo.

    Porast broja novooboljelih dnevno može ugroziti cjelokupno funkcionisanje i zato je vakcinacija prioritet u borbi protiv virusa korona.

    Primjetno je da je sve više mlađih osoba sa specifičnom kliničkom slikom, koja se pojavljuje nakon što se vrate sa godišnjih odmora ili su bili u kontaktu sa licima van Republike Srpske.

    “Nije dovoljno da građani kažu da imaju osjećaj slabosti i da ode na posao. Potrebno je da se javi svom porodičnom ljekaru. Simptomi koje smo primijetili u posljednje vrijeme su kao neke prehlade, hunjavica, kašalj, gastroinstenalne, i na to obratiti pažnju, a ne pripisujte to sotmačnim virusima ili trenutnom opštom slabošću organizma”, istakao je direktor Instituta za javno zdravstvo Branislav Zeljković.

    Vakcinisani, ako se i desi da budu zaraženi, neće razviti težu kliničku sliku. Sve se čini na bržoj i organizovanijoj vakcinaciji.

    Do sada je, uz posredstvo Privredne komore Srpske, vakcinisano više od 1.000 radnika.

    “Imamo dodatno veliki broj preduzeća koji je zainteresovan za kolektivnu vakcinaciju i već u ponedjeljak slijedi nastavak ovih aktivnosti na dva punkta”, rekao je Vladmir Blagojević, portparol Privredne komore.

    Prioriteti za vakcinaciju u narednom periodu trebalo bi da budu i roditelji školske djece i studenata, jer se bliži nova školska i akademska godina. Neophodno je smanjiti mogućnost kretanja virusa unutar porodica.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić izjavio je da je u narednom periodu potrebno povećati broj vakcinisanih osoba starih do 40 godina, prije svega roditelja školske djece, studenata, kao i osoba koje su se vratile sa godišnjih odmora da bi predstojeći talas virusa korona bio dočekan spremno.

    Od toga koliko bude vakcinisanih zavisiće i brzina širenja virusa.

  • Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Bijes njemačkih veterana u Avganistanu: Nećemo da vjerujemo da smo uzalud ginuli

    Talibani i dalje napreduju. Sada su osvojili i Kandahar, drugi po veličini grad u Avganistanu. Veterani njemačkog Bundesvera iz Avganistana kažu da se zbog onoga što se događa u toj zemlji osjećaju “ekstremno usrano”.

    Iz Avganistana stalno stižu nove, sve lošije vijesti: talibani su osvojili i Kandahar, grad od pola miliona stanovnika na jugu zemlje. Ali još veći šok za njemačke veterane bio je pad Kunduza i praktično čitavog sjevera Avganistana koji se u početku smatrao “mirnim područjem”, piše DW.

    “Kod veterana je ovo izazvalo emocionalni potres”, kaže Volf Gregis, bivši vojnik, koji je sad autor knjiga i profesor pedagogije u Rostoku. To se prije svega odnosi na Kunduz: “Nijedno drugo mjesto u Avganistanu nije tako blisko povezano s palim njemačkim vojnicima.”

    Baš u provinciji Kunduz njemački vojnici imali su najviše gubitaka. Tamo su se takođe zbili i događaji koji su praktično obilježili poimanje njemačke javnosti o ratu u Avganistanu.

    “Tamo su njemački vojnici prvi put, i to u velikom stilu, naučili šta je borba i šta je umiranje u ‘asimetričnom ratu’. I kakav je to užas”, kaže Gregis.

    Najkrvavija godina Bundesvera
    Na početku misije njemačke vojske u Kunduzu taj region važio je za jedan od najbezbjednijih u Avganistanu. Njemačka je tamo 2003. preuzela komandu nad regionalnim timom za obnovu zemlje, “Provincial Reconstruction Teams” (PRT), kako se to u žargonu NATO zove. Ali već u junu te godine četiri njemačka vojnika su poginula u napadu na autobus, a od 2006. su i borbe postale žešće. Gregis kaže da je Kunduz “stavio na iskušenje smisao njemačke misije u Avganistanu”.

    Ta provincija je bila poprište nekoliko užasnih događaja: u septembru 2009. jedan njemački oficir naredio je da se izvrši vazdušni napad na kamion-cisternu koja se zaglavila na putu. Ali oko tog kamiona okupilo se mnoštvo civila i više od stotinu njih je poginulo. Njemački oficir to naravno nije namjeravao.

    Godinu dana kasnije, njemački vojnici sve češće su ulazili u bitke s talibanima. Još uvijek se pamti takozvana bitka na Veliki petak u aprilu 2010. kad je jedna njemačka patrola pala u zasjedu. Borba je trajala devet sati, tri njemačka vojnika su poginula, a osam je ranjeno. Na kraju ih je spasila vazdušna podrška američkog helikoptera.

    Tako je počela, kako to u njemačkoj vojsci zovu, “najkrvavija godina u istoriji” Bundesvera. Na tom položaju ostali su sve do 2013. kad su preseljeni u kamp kod Mazar i Šarifa, zapadno od Kunduza.

    U gotovo dvije decenije misije njemačke vojske u Avganistanu poginulo je ukupno 59 njemačkih vojnika.

    “Sve se moglo predvidjeti, čitava katastrofa”
    Sada njemački veterani gledaju kako su talibani jednostavno pregazili glavni grad pokrajine u kojoj su bili. Kod mnogih je to izazvao šok i bijes.

    “Teško je to opisati”, kaže Andreas Egert. On je 2013. završio svoju sedmu i posljednju smjenu u Avganistanu i lično je poznavao neke od kolega koji su tamo poginuli.

    Danas je predsjednik pokrajinskog ogranka Udruženja njemačkih veterana (BDV) i kaže: “Mnogo toga nam prolazi kroz glavu, tuga, ali i bijes. Bijesan sam na talibane zbog toga što ljude tamo opet stavljaju pod svoj jaram, ali sam bijesan i na odluku njemačke vlade i Ministarstva obrane. Sve se to moglo predvidjeti, čitava ova katastrofa.”

    “Osjećam se ekstremno us*ano”, jasno kaže Johanes Kler, bivši podoficir Bundesvera, koji je napisao i knjigu o svojim misijama u Avganistanu 2010. i 2011. “Mi smo tamo ostavili našu krv, znoj i suze. Naši drugovi su tamo ubijeni. Sve je moglo da se predvidi, a najkasnije poslije 2014. kad su povučene borbene jedinice i kad je postalo jasno da snage Avganistana nisu u stanju samostalno da izađu na kraj sa situacijom.”

    “Ostavili smo ih same”
    Kler se najviše boji za bezbjednost ljudi koji su pomagali njemačkim vojnicima dok su bili u Avganistanu. “Mi smo sada opet kod kuće, ali Avganistanci su u životnoj opasnosti, pogotovo oni koji su sarađivali sa Zapadnjacima. To čini stvari još gorim. I ja sad sedim ovdje i ništa ne mogu da uradim.”

    Bivši podoficir Bundesvera ipak se slaže da se nije moglo izbjeći potpuno povlačenje zapadnih snaga iz Avganistana. I on je uvjeren da je misija postala svojevrstan “alibi”.

    “Zato i jesam tako bijesan. Osnovni problem Avganistana odavno je poznat. Bio je poznat i prije 2010. kad sam ja bio tamo. Ali on se nikada nije dosljedno rješavao.”

    To kako Kler sumira rezultate misije u Avganistanu bolno liči na iskustva Amerikanaca u ratu u Vijetnamu šezdesetih: u Avganistanu je NATO stalno mijenjao strategije uz nadu da će neka od njih biti i efikasna. A pošto misija nije bila omiljena kod kuće, na Zapadu, mnoge vlade, uključujući i Njemačku, nikada nisu do kraja stale iza nje.

    Sve to je dovelo do povlačenja borbenih jedinica 2014. “Bilo je potpuno jasno da pozitivni efekti koje smo mi postigli, neće potrajati. Na kraju se može reći da smo izdali svu tu veliku muku i posao koji smo tamo obavili. Ali prije svega smo izdali ljude u Avganistanu”, kaže Johanes Kler.

    “Zašto im nismo pomogli?”
    Ni Andreas Egert iz Udruženja veterana nema lijepe riječi za politiku Berlina. Prije misije se naveliko govorilo da se “sloboda i bezbjednost Njemačke i Evrope brane na Hindukušu”. Ali takve izjave su brzo utihnule. “Naša ministarka odbrane kaže da odluka o povlačenju nije imala alternativu. Slažem se, nije bilo alternative, ali ta odluka je mogla drugačije da se pripremi”, kaže Egert. “U stvari, užasno sam tužan jer sam tokom mojih misija tamo upoznao mnogo sjajnih Avganistanaca i znam da oni sada moraju da strahuju za svoj život. Ili su ga možda već izgubili…”

    Još više je bijesan na “političku džunglu” koja se opet stvorila posljednjih nedjelja u raspravi o davanju azila ljudima iz Avganistana koji su radili za njemačku vojsku – prevodiocima, vodičima i drugima. Njima su prijetili i prije nego što je Kunduz pao, ali njihovi zahtjevi za dobijanje azila u Njemačkoj su “potonuli” u njemačkoj birokratiji – neki će možda reći i u političkoj ravnodušnosti. Dok to govori Egert se jedva uzdržava: “Mislim da postoji međunarodna odgovornost, jer je sve lako moglo da se predvidi”.

    Da li je bilo uzalud?
    “Ostavljanje na cjedilu” boli njemačke veterane Klera i Egert između ostalog i zato što su uvjereni da su Avganistanci “više voljeli Nijemce nego američke vojnike”. Egert ima utisak da je Bundesver bio konstruktivniji i da se ponaša “manje vojnički”.

    “Znali su da smo njihovoj zemlji donijeli određenu stabilnost i radna mjesta, i bili su prijateljski naklonjeni prema nama.” Ali ni Egert nema velikih iluzija: “Naravno da se ne može isključiti mogućnost da smo imali posla i s ljudima koji su sarađivali i sa talibanima.”

    I dok s gorčinom prati kako talibani nadiru, Egert želi da vjeruje da njegovi drugovi koji su tamo izgubili život ipak nisu uzalud poginuli. “Ne verujem da je sve bilo uzalud. Mislim da je sve to ipak promijenilo neke stvari. Poginuli vojnici su svojim životima branili slobodu Nijemaca, a u Avganistanu smo nešto promijenili u glavama tih ljudi. Mi smo bili tamo za vrijeme čitave jedne generacije.”

    Veterani su uvjereni da bi međunarodna zajednica i dalje trebalo da se zalaže za bezbjednost u Avganistanu. “Za nekoliko godina ćemo opet biti tamo i počećemo ispočetka, kako bismo obnovili uništenu zemlju”, misli Egert.

    Uporište Bundesvera u Kunduzu 2013. je predato Vladi Avganistana. Njemačke jedinice su se povukle na svoje novo komandno mjesto u Mazar i Šarifu na zapadu zemlje, a krajem juna ove godine Avganistan je napustio i posljednji njemački vojnik.