VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

    Osnivač kompanije Microsoft i multimilijarder Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.

    Novac će biti iskorišten sa njegovog investicionog fonda Breaktrough Energy, a investirat će ga saradnjom sa američkom vlašću.

    Od 1,2 biliona dolara planiranih za razvoj infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama, a za koje se očekuje da ih odobre kongresmeni, više od 100 milijardi bit će potrošeno za borbu protiv klimatskih promjena. To će značiti od borbe protiv ekstremnih vremenskih pojava do nabavke električnih školskih autobusa.

    U ovom infrastrukturnom fondu sadržano je 25 milijardi za projekte javno-privatnog partnerstva, a što se odnosi i na saradnju sa programom Breaktrough Energy Catalyst. Oni koji su dio ovog programa se nadaju da će uspjeti prikupiti 15 milijardi dolara za “klimatske pametne tehnologije”. Jedan od ključnih Gatesovih ciljeva jeste da se do 2050. godine stvori karbonski neutralna ekonomija.

    Program će doprinijeti razvoju različitih sektora bez da koriste fosilna goriva, a među kojima je i avijacija. Osim toga, bit će ulagano u tehnologije za otklanjanje ugljendioksida iz atmosfere i za proizvodnju uređaja za akumulaciju energije.

    “Izbjegavanje klimatskih katastrofa će zahtijevati novu industrijsku revoluciju”, poručio je Gates i dodao da će morati postojati ekološki prihvatljiviji tehnologija i proizvodi, a koji će biti dostupniji velikom broju ljudi.

    Očekuje da će se to ostvariti i kroz javno-privatno partnerstvo. Međutim, Scott Sklar sa Instituta za okoliš i upravljanje energijom Univerziteta George Washington je napomenuo da već postoje javno-privatna partnerstva u borbi protiv klimatskih promjena, ali da nisu ishodila velikim rezultatima.

    “Gates se malo kocka. Kao što mnogi lideri kažu, moramo ubrzati tehnološko prilagođavanje ako želimo ostvariti neke od ciljeva za zaštitu okoliša, ali to će značiti rizike” ocijenio je Sklar.

    S druge strane, Jonah Goldman iz Breaktrough Energyja smatra da će javno-privatna saradnja omogućiti fleksibilnost na obje strane i kompleksna rješenja. Gates je u svrhu zaštite okoliša ozvaničio saradnju i sa Evropskom unijom, podsjeća CNN.

  • Evropska unija će predložiti usvajanje zajedničkog punjača za sve pametne telefone

    Evropska unija će predložiti usvajanje zajedničkog punjača za sve pametne telefone

    Dugoročni plan Evropske unije (EU) o usklađivanju punjača za pametne telefone i druge uređaje navodno bi trebao biti formalno predložen i postati zakon.

    Uprkos Appleovim protestima i argumentima protiv potrebe za zakonom propisanim zajedničkim standardom za punjače, EU izrađuje nacrte zakona o tom pitanju.

    Evropska unija nastavlja tvrditi da bi zajednički standard smanjio elektronički otpad, dok Apple kaže da bi prelaskom na ovaj novi standard nastalo više e-otpada.

    Prema Yahoo! Finance, izvor upoznat sa planovima EU, kaže da će zakoni biti predloženi u septembru. Nema dodatnih detalja, ali će prijedlozi vjerojatno slijediti prethodne preporuke EU.

    U 2019. to je uključivalo prijedloge za različite načine kreiranja zajedničkog punjača. Moguće je da će proizvođači morati usvojiti dodatni konektor kako bi njihov punjač bio kompatibilan s drugima.

    Zalaganja Evropske unije za zajednički punjač započela su prije otprilike 13 godina. U tom trenutku kompanije, uključujući Apple, potpisale su dobrovoljni memorandum o razumijevanju, pristajući raditi na usklađivanju punjača.

    To se nije dogodilo, pa EU vjeruje da će, ako kompanije same ne odluče, morati to nametnuti zakonom.

    Apple je prestao isporučivati adapter za napajanje s iPhoneom 2020. Međutim, problem za Apple je to što koristi vlastiti vlastiti Lightning konektor za iPhone, a EU će vjerojatnije preporučiti USB-C ili USB 2.0 micro-B, koji obično koriste drugi dobavljači.

  • Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Ambasade u Kabulu spaljuju dokumente pred evakuaciju

    Neke ambasade u Avganistanu počele su da spaljuju osjetljive dokumente prije evakuacije, dok se talibani sve više približavaju prestonici Kabulu, javlja Rojters.

    Američka ambasada je obavijestila svoje osoblje da im na raspolaganju stoje spalionice u kojima mogu da unište osjetljive materijale, uključujući one na papiru i na elektronskim spravama.

    To se čini da bi se “smanjila količina osjetljivog materijala” u zgradi ambasade, navodi se u uputstvu u koje je Rojters imao uvid.

    Zvaničnici američog ministarstva odbrane kažu da su zabrinuti da bi talibani, koji su 2001. godine uklonjeni s vlasti nakon napada na Njujork i Vašington, mogli da krenu na Kabul u roku koji se mjeri danima.

    “Kabul trenutno nije u neposrednom prijetećem okruženju, ali… ako samo pogledate šta talibani rade, možete vidjeti da oni nastoje da izoluju Kabul”, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.

  • Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani zauzeli Jalalabad bez borbe, približavaju se Kabulu

    Talibani su u nedjelju ujutro bez borbe preuzeli kontrolu ključnog grada na istoku Afganistana, Jalalabada, potvrdile su vlasti dodavši da talibanske snage osiguravaju ceste prema Pakistanu.

    “Trenutno se u Jalalabadu ne vode borbe jer su se vlasti predale talibanima”, potvrdio je afganistanski službenik za agenciju Reuters.

    “Dozvola prolaska talibanima bio je jedini način da spasimo živote civila”, dodao je.

    Nakon pada Jalalabada, teritorij kojim kontrolira afganistansta Vlada smanjio se na područje Kabula, glavnog grada države, i nešto šire. Osvajanje Jalalabada pobunjenicima je osiguralo kontrolu nad cestama koje povezuju Afganistan i Pakistan, a dogodilo se nakon što su talibani u subotu osvojili sjeverni grad Mazar-i-Sharif i tako nastavili stezati obruč oko glavnog grada države.

    Uslijed povlačenja snaga SAD-a i saveznika talibani već nekoliko sedmica strelovito napreduju.

    Ta je radikalna islamistička grupa zauzela većinu Afganistana i približava se prijestolnici Kabulu gdje su utočište našle deseci hiljada ljudi iz drugih dijelova zemlje.

    U međuvremenu američke snage pristižu u Kabul kako bi pomogle evakuaciju osoblja ambasade, a preko vikenda stižu i britanske. Uz svoje građane oni bi trebali evakuirati civile koji su pomagali zapadnim saveznicima i sada se boje odmazde talibana.

  • Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Haiti se nikada nije oporavio od strašnog zemljotresa prije 11 godina, a danas je dočekao još snažniji

    Epicentar jučerašnjeg zemljotresa magnitude 7,2 po Richteru u blizini Haitija udaljen je otprilike 60 milja zapadno od kobnog potresa na Haitiju prije 11 godina.

    U katastrofalnom zemljotresu koji je pogodio ovu zemlju 12. januara 2010. godine poginulo je između 220 i 300 hiljada ljudi, a više od 300.000 je povrijeđeno. Jačina tog potresa iznosila je 7 stepeni po Richteru.

    Milion i po ljudi je ostalo bez krova nad glavom, a više od 32.000 i dalje je raseljeno.

    Današnji potres bio je udaljeniji od glavnog grada Port-au-Princea i najnaseljenijeg područja na Haitiju. Broj stradalih raste iz sata u sat, a snimci koji stižu s Haitija prikazuju da su brojni gradovi sravnjeni.

    Analiza CNN-a navodi da oko 2,5 miliona ljudi živi na udaljenosti od 50 milja od epicentra. Za usporedbu, u potresu 2010. godine živjelo je otprilike 6,5 miliona ljudi u krugu od 50 milja.

    “Izgradnja mnogih zgrada na Haitiju jednostavno ne izdržava ovakve potrese”, rekao je Patrick Oppmann sa CNN -a, izvještavajući s Kube.

    On kaže da Haiti jednostavno nije zemlja koja je izgrađena da odgovori na ovakvu vrstu događaja.

    “Trebala im je velika pomoć nakon potresa 2010. godine, a sada će im trebati opet. Usred pandemije to će biti još složenije “, rekao je Oppmann.

    Prije 11 godina je procijenjeno da će obnova Haitija koštati više od 11 milijardi dolara. U godinama iza toga ovu državu su pogađali tajfuni, urgani, tropske oluje i brojni slabiji zemljotresi, a lošoj situaciji nije doprinijela ni društvena i politička situacija.

  • Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Haiti: U razornom potresu poginule najmanje 304 osobe

    Najmanje 304 osobe su poginule, a 1.800 ih je povrijeđeno u potresu magnitude 7,2 prema Richteru koji je u subotu pogodio jugozapadni dio Haitija, izvijestile su vlasti dodavši da je potres je uništio brojne kuće, škole, hotele i crkve.

    Epicentar potresa bio je 8 kilometara od grada Petit Trou de Nippes, što je na udaljenosti od 150 kilometara od glavnog grada te karipske otočne države, Port-au-Princea, izvijestila je američka Geološka služba.
    Potres se dogodio na dubini od 10 kilometara u subotu oko 8,30 sati po lokalnom vremenu, osjetio se na Kubi i Jamajci, a nakon njega je uslijedilo niz naknadnih podrhtavanja tla.

    Haićanska civilna zaštita izvijestila je kako se broj žrtava potresa popeo na 304 umrle osobe te najmanje 1.800 povrijeđenih. U akcijama spašavanja hitnih službi i stanovništva, mnogi su izvučeni iz ruševina, no za mnogima se još traga.
    U potresu je uništeno najmanje 949 kuća, sedam crkava, dva hotela i tri škole, a oštećeno je više od 700 kuća, sedam škola, tri bolnička centra i zatvor, međutim, veće štete nisu zabilježene u pomorskoj, zračnoj i telekomunikacijskoj infrastrukturi.

    Premijer Ariel Henry rekao je da je potres u nekim dijelovima zemlje uzrokovao ”veliku štetu” i proglasio jednomjesečno izvanredno stanje.
    Američka Geološka služba izvijestila je da je velika količina populacije u riziku od klizišta. Prema izvještaju haićanske civilne zaštite, klizište je blokiralo autocestu između Les Cayes i grada Jeremie. Spašavanje i sanaciju od potresa moglo bi otežati moguće olujno nevrijeme, jer je prema prognozi vjerojatno da će Haitijem proći tropska oluja Grace koja bi početkom sljedećeg tjedna mogla donijeti jaku kišu i vjetar, prenosi Hina.

  • O čemu će Merkel razgovarati Šmitom i Inckom: Na dnevnom redu rad i budućnost OHR-a?

    O čemu će Merkel razgovarati Šmitom i Inckom: Na dnevnom redu rad i budućnost OHR-a?

    Angela Merkel, njemačka kancelarka, u srijedu (18. avgusta) razgovaraće sa Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom.

    Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, tema razgovora će biti saradnja Savezne vlade Njemačke sa visokim predstavnikom i budućnost OHR-a. Međutim, naši izvori nisu željeli precizirati da OHR uživa podršku Berlina.

    Iz Pres-službe Merkelove za “Nezavisne novine” zvanično je potvrđeno da će sastanak biti održan i da je termin sastanaka najavljen sedmicu prije susreta, što je, kako su nam naglasili, uobičajena praksa u Kabinetu.

    Kako nam je nezvanično rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme za ispunjavanje 14 ključnih preporuka Evropske komisije. Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

    Zvanično, na stranici kancelarke Merkel saopšteno je da će kancelarka pozdraviti visokog predstavnika i njegovog prethodnika u svom kabinetu.

    “Šmit je 1. avgusta preuzeo ovu međunarodnu poziciju punu odgovornosti uz podršku Savezne vlade. U središtu razgovora će biti stanje u BiH, posebno kada je riječ o predstojećim reformama u vezi s približavanjem EU”, saopšteno je.

    Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo. Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, što je pozicija koju zastupa Rusija uz podršku Kine.

    Zanimljivo je da će Merkelova dva dana kasnije u Moskvi razgovarati s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije. Nezavisne su prije nekoliko dana pisale, pozivajući se na visoki diplomatski izvor, da su Merkelova i Putin u aprilu telefonski razgovarali o BiH i visokom predstavniku i da je Putin tada rekao da je pitanje OHR-a nešto čim se bavi Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije. “Nezavisne novine” su takođe više puta pisale da će pitanja u Evropi biti rješavana imajući u vidu činjenicu da je Zapad dozvolio priznanje nezavisnosti Kosova bez saglasnosti Beograda. Nakon razgovora s Putinom, Merkelova ide na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.

    Rusija inače finansira rad OHR-a, ali želi njegovo zatvaranje, međutim, ne želi konflikt sa Zapadom, a posebno ne s Njemačkom. Iz tog razloga, kako smo već pisali, Rusija neće blokirati vojnu misiju EU u BiH, koju snažno podržava Njemačka. O ovom pitanju iz Ambasade Rusije u BiH su nam objasnili da se stav Rusije nije promijenio.

    “Na osnovu odsustva formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a Ruska Federacija smatra imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika u BiH nelegitimnim. Što se tiče Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje Mirovnog sporazuma, Kancelarije visokog predstavnika, a pogotovo operacije EUFOR-a ‘Althea’, naglašavamo da je to tematika funkcionisanja konkretnih tijela, koja se ne svodi isključivo na pitanje visokog predstavnika”, pojasnili su “Nezavisnim novinama” iz Ambasade Rusije.

    Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice stali su iza Šmita, ali se zasad ponašaju povučeno i odmjereno.

    Što se tiče Inckove odluke, važno je napomenuti da je pažljivo formulisana te da se, kada se dobro iščita sam tekst nametnute odluke, ne kažnjava nečije eventualno mišljenje da u Srebrenici nije bilo genocida, već ako bi negiranje genocida kao posljedicu moglo podstaći “nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe”. To znači da bi, u hipotetičkom slučaju, tužilac morao da dokaže da je nečije negiranje genocida imalo ovakvu posljedicu da bi sud optuženog mogao proglasiti krivim.

  • Migranti nadiru na balkansku rutu

    Migranti nadiru na balkansku rutu

    Centralnomediteranska i zapadnobalkanska ruta su od početka godine do kraja jula dvije rute s najvećim rastom priliva ilegalnih migranata, saopšteno je u četvrtak iz Evropske službe za zaštitu granica EU u Varšavi.

    Kako su pojasnili, prema njihovim podacima u julu je na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti registrovano 3.600 ilegalnih prelazaka, što je za 67 odsto više nego godinu dana ranije.

    Kada se gleda cijela godina do kraja jula, podaci Frontexa pokazuju da je broj ilegalnih migranata veći za 90 odsto i iznosi oko 22.600.

    Dvije najveće grupe migranata koji su ka EU išli preko teritorije zapadnog Balkana su Sirijci i Avganistanci, a treća najbrojnija grupa, koja je daleko iza prve dvije, su Marokanci.

    Inače, evropski zvaničnici su ovih dana pokrenuli internu debatu na koji način će ubuduće biti tretirani avganistanski migranti koji se nalaze na teritoriji EU i koje evropski službenici uhvate pri ilegalnom prelasku granice. U centralnoj dnevnoj informativnoj emisiji njemačkog javnog emitera ARD u četvrtak naveče vodila se debata o tome da li treba protjerati jednog avganistantskog migranta koji je počinio krivično djelo u Njemačkoj, s obzirom na to da u Avganistanu u posljednjih nekoliko sedmica vlada pravo ratno stanje, a očekuje se i skori pad Kabula. Naime, ministri pravde, unutrašnjih i spoljnih poslova su odlučili da je potrebno privremeno obustaviti protjerivanja zbog nedostatka bezbjednosti.

    Ukoliko EU usvoji ovakvu politiku, to će promijeniti status ilegalnih migranata koji će, nakon izbijanja sukoba i pokušaja islamističkih talibanskih grupa da potpuno preuzmu kontrolu nad Avganistanom, dobiti dodatni motiv da napuste svoju zemlju.

    Što se tiče ukupnih brojeva, prema preliminarnim Frontexovim kalkulacijama, u prvih sedam mjeseci zabilježeno je 82.000 ilegalnih pokušaja prelaska granice, što je, kako je naglašeno, za 59 odsto više nego godinu dana ranije.

    Ukupno za cijeli prostor EU, u julu je registrovano 17.300 ilegalnih prelazaka granice, što je 33 odsto više nego godinu dana ranije i za 14.600 više nego u prethodnom mjesecu.

    “Migracioni pritisak je nastavio rasti u julu na istočnim granicama EU s više od 3.000 ilegalnih ulazaka iz Bjelorusije na granici s Litvanijom”, rečeno je u Frontexu.

    Kada je riječ o centralnom Mediteranu, julski brojevi su slični majskim, a ukupno od početka godine na ovoj ruti registrovano 30.800 migranata, što je porast od 96 odsto u poređenju s prošlom godinom. Na ovoj ruti većina migranata je došla iz Tunisa, Bangladeša i Egipta.

    Na zapadnom dijelu Mediterana, na morskom dijelu rute prema Španiji, registrovano je 1.380 migranata, što je, kako je navedeno u Frontexu, pad od 32 odsto u odnosu na jul 2020. godine. Ovaj podatak pokazuje da korona nije nužno uvijek dovela do smanjenja broja migranata.

    Na ovoj ruti najviše je bilo Alžiraca, koji predstavljaju 67 odsto svih dolazaka, a iza njih su najbrojnija grupa Marokanci.

    “Razlog za ovako visok procenata Alžiraca bi mogla biti trenutna politička i ekonomska situacija u zemlji, što je mnoge natjeralo da pokušaju da se domognu Evrope”, ističu u Frontexu.

  • Stejt department: Zajedničko regionalno tržište ključno za prosperitet Balkana

    Stejt department: Zajedničko regionalno tržište ključno za prosperitet Balkana

    Stejt department smatra da je “stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta – koje osigurava slobodno kretanje ljudi, robe i usluga – ključno za privlačenje investicija i podsticanje ekonomskog rasta”.

    SAD svesrdno podržavaju napore na Zapadnom Balkanu da se produbi i ojača inkluzivna regionalna ekonomska integracija u skladu sa pravilima i standardima Evropske unije, izjavio je potrparol Stejt departmenta, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike da prokomentariše poziciju SAD kada je reč o inicijativi “Otvoreni Balkan” s jedne i Berlinskog procesa s druge strane.

    Srbija, Albanija i Severna Makedonija nastavljaju da rade na svojoj inicijativi “Otvoreni Balkan” koja do sada nije dobila podršku drugih balkanskih zemalja.

    Premijer Kosova Aljbin Kurti otvoreno je kritikovao tu inicijativu, nazivajući je “inicijativom otvorenom za ruske interese”. Drugi kritičari tvrde da nema potrebe za njom, jer već postoji mehanizam za obimniju saradnju u regionu – takozvani Berlinski proces.

    “Ohrabrujemo regionalne lidere da tragaju za prilikama da umanje trgovinske barijere, podignu ekonomsku konkurentnost i izgrade regionalno integrisane i otporne ekonomije, koje pružaju ono što je građanima neophodno”, dodaje se u odgovoru portparola Stejt departmenta, koji navodi da je “stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta – koje osigurava slobodno kretanje ljudi, robe i usluga – ključno za privlačenje investicija i podsticanje ekonomskog rasta”.

    “Zapadni Balkan je region ogromnog neiskorišćenog potencijala, oličen u viziji i naporima naroda koji tamo žive da postane uspešan i prosperitetan region, potpuno integrisan u Evropsku uniju”, zaključuje portprol Stejt departmenta.

  • Američka vojska stigla u Kabul

    Američka vojska stigla u Kabul

    Američka vojska stigla je u Kabul da bi pomogla u evakuaciji radnika Ambasade i drugih civila, rekli su danas zvaničnici.

    Pentagon je saopštio da će dva bataljona marinaca i jedan pješadijski stići u Kabul do sutra naveče, odnosno oko 3.000 vojnika.

    “Jedna grupa je stigla, druga će stići do sutra naveče”, rekao je američki neimenovani zvaničnik Rojtersu.

    Jedna borbena pješadijska jedinica biće prebačena iz baze Fort Brag iz Sjeverne Karoline u Kuvajt koja će djelovati kao snage za brza dejstva za slučaj potrebe u Kabulu, saopšteno je iz Pentagona.

    Britanija i još nekoliko zemalja Zapada najavile su slanje vojnika jer je otopr snaga Avganistana praktično slomljen i strahuje se da je samo pitanje dana kada će pasti i Kabul.

    Zvaničnik avganistanske Vlade potvrdio je sinoć da je i grad Kandahar, na jugu zemlje, pao u ruke talibana.

    Talibani su zauzeli i grad Herat, na zapadu zemlje na granici sa Iranom.