Autor: INFO

  • „Pokazati srpsko jedinstvo“ Pekićeva pozvala sve stranke da budu protiv dodatnih miliona za kupovinu zgrade UIO BiH

    „Pokazati srpsko jedinstvo“ Pekićeva pozvala sve stranke da budu protiv dodatnih miliona za kupovinu zgrade UIO BiH

    Najnoviji zahtjev UIO, upućen Savjetu ministara BiH, kojim iz budžeta za 2022. i 2023. traže još 63 miliona KM za kupovinu zgrade u centru Banjaluke, odraz je nevjerovatnog bezobrazluka i bahatosti, smatra Mira Pekić, poslanik PDP u Predstavničkom domu BiH.

    Kaže da protiv ovog koruptivnog, megalomanskog i drskog poteza treba da stanu sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj koje su zastupljene u Parlamentu BiH, predsjedavajući i srpski ministri u Savjetu ministara i tako konkretno, na djelu, pokazati srpsko jedinstvo.

    – Izdvajanje dodatnih sredstava za kupovinu zgrade u budžetu zajedničkih institucija automatski znači manje sredstava za budžet Republike Srpske, a veći i stabilniji budžet Republike Srpske je naš nacionalni interes – saopštila je Pekićeva.

    Ona ističe da instutucije BiH nemaju usvojen budžet ni za tekuću 2021. godinu.

    – I pored te činjenice, UIO traži unaprijed, iz budžeta za 2022. i 2023. godinu dodatna sredstva bez konkretne analize kako obezbijediti ta sredstva. Nova zgrada za smještaj zaposlenih jeste potrebna, ali 38,9 miliona KM, odobrenih još prije devet godina, sasvim su dovoljni za izgradnju ili kupovinu savremene zgrade u Banjaluci, gdje je po zakonu smještena institucija Uprave za indirektno oporezivanje. Sve preko toga je vrlo sumnjiva radnja u kojoj direktno učestvuje UIO sa Savjetom ministara, a kojom se pokušava budžetski, što znači novac građana, dati privilegovanoj firmi – dodaje Pekićeva.

    Ona podsjeća na inicijativu koju su predložili ona i Branislav Borenović, a koja je usvojena u Predstavničkom domu PS BiH.

    – Savjet ministara je imao obavezu da u roku od sedam dana od usvajanja inicijative da naloži Upravnom odboru UIO da poništi postupak ove javne nabavke. Reakcije Savjeta ministara nije bilo, a UIO je produžila rok za nabavku do 30. septembra i opet traže dodatna sredstva. Iako se predsjedavajući Savjeta ministara pravdao da to nije njihova nadležnost, jasno je da jeste i sada su na ispitu za koga rade – za interese tajkuna ili građana koje predstavljaju – zaključuje Pekićeva.

  • Kovačević poručuje da za vježbu EUFOR uopšte nije potrebno odobrenje Predsjedništva

    Kovačević poručuje da za vježbu EUFOR uopšte nije potrebno odobrenje Predsjedništva

    Očigledno je da se Željko Komšić malo zbunio i da tako kuca na otvorena vrata donoseći odluku koju ne može da donese i o nečemu za šta ga niko nije ništa ni pitao.

    To je za Srpskainfo rekao Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, komentarišući današnju vanrednu sjednicu Predsjedništva BiH, nakon koje je saopšteno da su predsjedavajući Željko Komšić i bošnjački član, Šefik Džaferović, navodno odobrili održavanje vojne vježbe EUFOR “Brzi odgovor 2021”.

    – Juče smo komentarisali da zajedničke institucije bez predstavnika Srba i Srpske jedino mogu da donesu zaključke koji nikoga ni na šta ne obavezuju, što su jučerašnjom sjednicom direktno manifestovala druga dva člana Predsjedništva BiH. Izgleda da su pokušali danas da nas demantuju donoseći odluku u situaciji kada su mogli da donesu isključivo zaključke – kaže Kovačević.

    O čemu se zapravo radi? Prema njegovim riječima, radi se o tome da EUFOR na osnovu Aneksa 1-A Dejtonskog mirovnog sporazuma ima pravo na održavanje vojnih vježbi, bez potrebe da za tako nešto dobije saglasnost bilo koje institucije BiH.

    – Ono što postoji kao praksa jeste da EUFOR u takvim slučajevima obavještava Predsjedništvo i javnost u BiH. Praksa i jedino što je moguće jeste da Predsjedništvo u takvom slučaju donese zaključak o tome da je primilo k znanju informaciju da će u tom periodu biti održana vojna vježba EUFOR – kaže Kovačević.

    Ono što je isto tako bitno, dodaje Kovačević, jeste da Predsjedništvo ne može da donese nijednu odluku iz oblasti odbrane bez saglasnosti sva tri člana.Potpuno je jasno da Milorad Dodik u ovom slučaju nije dao nikakvu saglasnost iz razloga što bilo kakva saglasnost u ovom konkretnom slučaju nije ni tražena, niti je potrebna. Jako je zanimljivo da Komšić i Džaferović, koji se toliko zaklinju u BiH i u njene institucije, na jedan ovako prizeman način direktno derogiraju samu BiH i njene insitucije, nanoseći štetu nikom drugom nego BiH i njenim institucijama – zaključuje Kovačević.

  • Osumnjičen da je kao lažni advokat prevario više građana

    Osumnjičen da je kao lažni advokat prevario više građana

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka podiglo je optužnicu protiv Branislava Trbojevića (48), sina bivšeg ministra pravde i potpredsjednika Vlade RS, zbog sumnje da se godinama lažno predstavljao kao advokat i varao građane.

    Prema optužnici, koja je u posjedu Srpskainfo, Trbojević je u periodu od 7. decembra 2016. do avgusta 2019. godine doveo u zabludu oštećene, i to Zorana Dvizca, Igora Mićevića, Smiljana Bogojevića, Sanju Ristić, Edinu Džehverović i Milovana Marića, tako što im se lažno predstavljao kao advokat, iako nije bio upisan u imenik Advokatske komore RS, niti je imao zvanje diplomiranog pravnika.

    Uvjereni da ih zastupa advokat, oštećeni su Trbojeviću povjerili zaštitu svojih pravnih interesa i platili mu ukupan iznos od 27.672,55 maraka.

    Optužnica banjalučkog tužilaštva protiv Branislava Trbojevića sadrži sedam odvojenih slučajeva za koje se tereti sin bivšeg ministra u Vladi RS, Milana Trbojevića.

    Dovodio ih u zabludu

    Branislav Trbojević je tako od maja 2017. do 26. juna 2018. godine doveo u zabludu Zorana Dvizca da će kao advokat podnijeti krivičnu prijavu i naplatiti štetu od oko 25.000 evra od opštine Ribnik i odgovornih osoba koje su oštećenom 2001. godine oduzele 22 kubna metra građe. Za ovu uslugu, Dvizac je Trbojeviću isplatio 1.000 maraka, a dogovoreno je i da se isplati još 20 odsto od naplaćenog iznosa štete. Trbojević je duži vremenski period održavao u zabludi Dvizca, govoreći mu da je istraga pokrenuta i da je dostavio tužilaštvu svu relevantnu dokumentaciju.

    – Nakon što je oštećeni 2. juna 2017. godine od OJT Banjaluka dobio naredbu o nesprovođenju istrage zbog zastare, Trbojević je i dalje uvjeravao Dvizca da je istraga u toku, jer je takva odluka tužilaštva stavljena van snage, u šta je oštećeni i povjerovao, čekajući poziv na saslušanje. Dvizac je 26. juna 2018. godine otišao u tužilaštvo i saznao da se ne vodi nikakva krivična istraga protiv prijavljenih osoba – navodi se u optužnici banjalučkog tužilaštva.

    Od 7. decembra 2016. do 29. marta 2018. godine Trbojević je, prema navodima iz optužnice, doveo u zabludu Igora Mićevića, direktora “Hidroenergy” d.o.o. Gacko, da će kao advokat, a u cilju gradnje hidrocentrala, sačiniti sve pravne akte, u šta je oštećeni povjerovao, pa je potpisao punomoć 3. aprila 2017. godine. Ovo je Trbojeviću poslužilo da zastupa oštećenog protiv MH “Elektroprivreda RS” i Nove Banke a.d. Banjaluka pred Okružnim privrednim sudom u Trebinju. Ove sporove Trbojević je izgubio, a troškove je fakturisao kao advokat i od “Hidroenergy” d.o.o. Gacko naplatio 18.662,55 maraka.

    Lažna uplatnica

    U toku 2017. godine Trbojević je ponovo doveo u zabludu Mićevića, lažno mu prikazujući da će kao advokat pokrenuti postupak radi naknade štete protiv Republike Srpske, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zbog nepostupanja po zahtjevu za zakup šumskog zemljišta koje mu je bilo potrebno radi izgradnje hidrocentrale na reci Kozici. Zbog svega je Trbojević pokrenuo i upravni spor pred Okružnim sudom u Banjaluci i lažno prikazao da će naložiti finansijsko vještačenje po vještaku “Finance Biro” s.p. Banjaluka u iznosu od 585 maraka, o čemu je dostavio lažnu uplatnicu 25. jula 2017. godine, u šta je Mićević povjerovao i isplatio Trbojeviću navedeni iznos, iako Trbojević nikada nije angažovao bilo kakvo finansijsko vještačenje, niti pokrenuo bilo kakav postupak za naknadu štete.

    U periodu od januara 2017. do 1. oktobra 2019. godine doveo je u zabludu oštećenog Smiljana Bogojevića lažno mu prikazujući da će kao advokat protiv “Krajina osiguranja” a.d. Banjaluka podnijeti tužbu radi naknade štete po osnovu osiguranja iz radnog odnosa kod poslodavca “Toplana” a.d. Banjaluka. Oštećeni je u martu 2017. godine predao Trbojeviću dokumentaciju, te 300 maraka, iako osumnjičeni nikada nije podnio tužbu pred sudom – navodi se u optužnici protiv Trbojevića.

    U periodu od 23. maja 2017. do februara 2019. godine Trbojević je doveo u zabludu i Sanju Ristić, lažno joj prikazujući da će kao advokat zastupati njenog supruga Petra Ristića protiv “Verano Motors” d.o.o. u postupku revizije pred Vrhovnim sudom RS, a radi zaštite prava iz radnog odnosa, u šta je oštećena povjerovala i predala mu svu dokumentaciju. Na osnovu ove dokumentacije, Trbojević je sastavio reviziju 23. juna 2017. godine, koju je potpisao u ime Petra Ristića i predao Sanji Ristić, a ona u Osnovni sud Banjaluka.

    FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJAFOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
    Nakon što je Ristićeva 25. oktobra 2017. primila rješenje kojim se revizija odbacuje, jer je izjavljena od strane Petra Ristića koji ne može sebe zastupati, jer nema položen pravosudni ispit, Trbojević je nastavio držati u zabludi lažno joj prikazujući da će sudu predati kopiju diplome o završenoj srednjoj školi i kopiju radne knjižice na ime Petra Ristića, što nije učinio. Trbojević je Ristićevoj lažno prikazao i da je platio taksu na reviziju u iznosu od 1.000 maraka, u šta je oštećena povjerovala i u novembru 2017. godine platila mu navedeni iznos.

    Zatim je u februaru 2018. na svom telefonu lažno prikazao poruku Sanje Oraščanin, zaposlene u Vrhovnom sudu RS, da će predmet biti sutradan “na redu”, tražeći od Ristićeve taksu na rješenje u iznosu od 500 maraka, u šta je oštećena poverovala i platila mu i taj iznos. Ristićeva je u februaru 2019. godine izvršila provjere i saznala da Trbojević, osim izjavljene revizije, nije vršio plaćanje sudskih taksi.

    U periodu od maja 2017. do 26. oktobra 2017. godine Trbojević dovodi u zabludu i Milovana Marića da će ga kao advokat zastupati u postupku podjele bračne stečevine protiv Jovanke Marić pred Osnovnim sudom u Kotor Varošu, u šta je oštećeni povjerovao i predao mu dokumentaciju, te u tri navrata novac u ukupnom iznosu od 2.500 maraka, iako osumnjičeni nije preduzeo bilo kakvu radnju u postupku.

    Vratio im novac kada su ga otkrili
    U optužnici je zaveden i slučaj u kojem je Branislav Trbojević po ustaljenom šablonu doveo u zabludu građane, ali je u konkretnom slučaju nakon što su ga otkrili, vratio sav novac.

    Naime, u periodu od januara 2018. do avgusta 2019. godine, Trbojević je doveo u zabludu Edinu Džehverović da će je kao advokat zastupati u postupku povrata imovine koji se vodio pred Osnovnim sudom u Banjaluci, te da je potrebno na ime taksi da mu isplati novac. Oštećena je povjerovala i Trbojeviću predala dokumentaciju, a zatim i putem svoje kćerke Jasmine Džehverović u januaru 2018. godine isplatila 500 maraka.

    Ne sluteći da se radilo o prevari, nesrećna žena je i putem “UniCredit banke” poslala Trbojeviću novac, i to u tri navrata ukupno 2.625 maraka.

    Džehverovićeva je u avgustu 2019. godine izvršila uvid u predmet i saznala da je Trbojević izjavio žalbu 25. januara 2018. godine, ali da je spor izgubio. Nakon što je otkriven, osumnjičeni je 15. oktobra 2019. godine oštećenoj vratio 3.125 maraka.

  • Dječak smrtno stradao u igri sa puškom

    Dječak smrtno stradao u igri sa puškom

    Dvanaestogodišnji dječak stradao je kada je pogođen hicem iz puške dok se igrao sa oružjem sa još jednim dječakom, potvrđeno je “Nezavisnim”.

    Prema nezvaničnim informacijama njih dvojica su pronašli pušku u djedovoj kući te su se sa njom najvjerovatnije igrali nakon čega je došlo do tragedije.

    U Okružnom tužilaštvu Istočno Sarajevo potvrdili su da im je prijavljena ova nesreća, ali nisu navodili detalje jer je uviđaj u toku.

    “Prijavljeno je da je sedmogodišnje dijete smrtno stradalo tokom igre sa vatrenim oružje. Tužilac je izašao na uviđaj i više informacija će biti poznato kasnije”, rekao Neven Kramer, portparol Okružnog tužilštva Istočno Sarajevo.

    “Tijelo dvanaestogodišnjeg dječaka pronađeno je danas u porodičnoj kući u mjestu Begzadići u opštinu Rogatici”, kazala je Vesna Stokanović, portparol Policijske uprave Istočno Sarajevo i kazala da uviđaj još uvijek nije počeo, te se čeka dolazak dolazak dežurnog tužioca Okružnog javnog Tužilaštva Istočno Sarajevo.

  • Lavrov: Kabul miran, Rusija i Zapad moraju raditi zajedno

    Lavrov: Kabul miran, Rusija i Zapad moraju raditi zajedno

    Trenutna situacija u Avganistanu jasno stavlja do znanja da Rusija i Zapad moraju da rade zajedno, izjavio je danas ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov.

    Lavrov je istakao da je situacija postala još jasnija od kako je NATO ishitreno povukao svoje trupe, piše TAS S.

    Uticajni političari, bivši predsjednik Avganistana Hamid Karzai, političar Abdulah Abdulah i bivši premijer Gulbudin Hikmatjar okupili su koordinaciono vijeće za mirnu smjenu vlasti talibanima, dok u međuvremenu zapadne zemlje evakuišu svoje državljane i diplomatsko osoblje iz Avganistana.

    Lavrov je danas takođe rekao da je situaciju u Kabulu prilično mirna, i da militantski talibani, koje Rusija smatra teroristima, obezbeđuju red i mir, piše TAS S.

    “Takođe vidimo poztivne procese na ulicama Kabula, gdje je situacija prilično mirna i talibani efikasno održavaju red”, rekao je Lavrov.

  • “BiH očekuje pojačan pritisak migranata iz Avganistana”

    “BiH očekuje pojačan pritisak migranata iz Avganistana”

    Bosnu i Hercegovinu očekuje pojačan pritisak migranata iz Avganistana, čemu može doprinijeti i odluka samoproglašenog Kosova da prihvati ta lica, a pri tome niko nema tačne procjene koliko njih želi da napusti matičnu zemlju, izjavio je zamjenik ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Nedeljko Jović.

    Na pitanje da li BiH prijeti najezda migranata iz Avganistana budući da je samoproglašeno Kosovo poručilo da ih bezuslovnog prihvata, Jović je odgovorio da je velika vjerovatnoća da će dok traju provjere SAD o njihovoj podobnosti pokušati da se domognu Zapada.

    On je istakao da sigurno predstoji pojačan migrantski pritisak državljana Avganistana, na šta će Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara, u saradnji sa nadležnim policijskim agencijama i Službom za poslove sa strancima, pokušati da odgovori adekvatnim mjerama.

    O tome koliko ih ima, Jović kaže da su različite procjene, koje se kreću i do nekoliko stotina hiljada.

    “Samo u ovoj godini Avganistan je, prema nekim podacima, napustilo oko 250.000 ljudi”, naveo je Jović.

    Kada se analiziraju pokazatelji iz prethodnog perioda, Jović je naveo da je vidljivo da je prošloj godini Službi za poslove sa strancima prijavljen najveći broj državljana Avganistana – 4.553, a da udio Avganistanaca u ukupnom broju nezakonitih migranata čini 28 odsto za 2020. godinu.

    Jović je precizirao da su od 1. januara do 16. avgusta ove godine Granična policija i Služba za za poslove sa strancima evidentirali ukupno 3.352 nezakonita migranata, državljanina Avganistana, od čega je njih 20 podnijelo zahtjev za azil.

    “Dana 16. avgusta ove godine ukupno 40 nezakonitih migranata porijeklom iz Avganistana prihvaćeno je od Granične policije i otkriveno od Službe za poslove sa strancima. Svi su iskazali namjeru za podnošenje zahtjeva za azil”, naveo je Jović.

    On je dodao da u Azilantskom centru trenutno nema državljana Avganistana.

    Jović je rekao da u BiH u privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 3.066 migranata, da je od početka godine, zaključno sa jučerašnjim danom registrovan 10.771 ilegalni migrant i da svi imaju želju da otputuju u Zapadnu Evropu.

    Odgovarajući na pitanje da li je konsultovan i da li je dao saglasnost na komunikaciju Ministarstva bezbjednosti sa krnjim Predsjedništvom BiH i Ministarstvom odbrane u Savjetu ministara BiH u vezi sa angažovanjem na gašenju požara, Jović kaže da ga niko nije pitao za stav o tome.

    “Niko me nije konsultovao, niti sam dao saglasnost za komunikaciju Ministarstva bezbjednosti sa ‘krnjim’ Predsjedništvom u vezi sa gašenjem požara”, rekao je Jović.

  • Kabinet srpskog člana: Komšić i Džaferović prave cirkus od Predsjedništva BiH

    Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović nastavljaju da svojim nezakonitim i antiustavnim ponašanjem, degradiraju ovu instituciji i od nje prave cirkus, rečeno je u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH.

    “Komšić, kojem su usta puna BiH, a sve radi na srozavanju i sramoćenju njenih institucija, saziva vanrednu sjednicu na kojoj on i DŽaferović donose neku odluku o odobravanju održavanje vježbe ‘EUFOR – Brzi odgovor 2021’. Oni na taj način samo ismijavaju i BiH i instituciju čiji su članovi, a koja bi trebalo da bude profesionalna i ozbiljna”, istakli su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH upitani da prokomentarišu današnju vanrednu sjednicu Predsjedništva BiH.

    Iz Kabineta je naglašeno da bi obojica za početak trebalo da znaju osnovne stvari, a to je da komandant EUFOR-a, u skladu sa Aneksom 1-A Dejtonskog mirovnog sporazuma, samo obavještava Predsjedništvo o održavanju redovne godišnje vježbe.

    “Ovakve vježbe se izvode niz godina i imajući u vidu da je tada povećano prisustvo pripadnika EUFOR-a na terenu, što bi moglo da izazove neku vrstu uznemirenja u javnosti, komanda redovno obavijesti sve institucije i javnost u BiH”, pojasnili su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Naglašeno je da EUFOR nije ni tražio odobrenje nego su samo obavijestili Predsjedništvo o svojim aktivnostima, a mogli su i bez toga.

    “Stoga je sjednica Predsjedništva o ovoj temi potpuno nepotrebna, a posebno je donošenje bili kakve odluke aposlutno nebitno, čak i neozbiljno”, naveli su iz Kabineta.

    Pojašnjeno je da se ova informacija EUFOR-a mogla samo primiti na znanje i to na nivou tehničkih organa Predsjedništva.

    “Dakle, Predsjedništvo o ovom pitanju ne može da donosi odluke jer se to od njega i ne traži. Sve odluke koje se tiču odbrane mogu biti donesene samo jednoglasno tako da su danas na taj način prekršili Ustav i Poslovnik”, naglasili su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH i poručili Komšiću i DŽaferoviću da prestanu da zloupotrebljavaju instituciju kao što je Predsjedništvo za svoje sitne čaršijske podvale i obmanjivanje javnosti u Republici Srpskoj i FBiH.

    Iz Predsjedništva BiH ranije danas je saopšteno da su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik DŽaferović na vanrednoj sjednici “odobrili održavanje vježbe ‘EUFOR – Brzi odgovor 2021’, na osnovu pisma upućenog od komandanta EUFOR-a general-majora Aleksandera Placera”.

    Vježba će biti održana od 13. septembra do 3. oktobra u južnom dijelu BiH, navedeno je u saopštenju.

  • U BiH su prošle godine najviše investirale Srbija i Hrvatska

    U BiH su prošle godine najviše investirale Srbija i Hrvatska

    Priliv direktnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini u 2020. godini iznosio je 678,2 miliona KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

    U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2020. godine je iz Hrvatske (149,4 miliona KM), a onda iz Srbije (135,3 miliona KM).

    Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti finansijske uslužne djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 157 miliona KM, zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 miliona, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 miliona KM.

    “Prilivi investicija se mogu okarakterizirati kao relativno dobri s obzirom na duboku globalnu recesiju koja je utjecala na sposobnost stranih ulagača, čak je zabilježeno izvjesno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada su investicije bile niže za 81 milion KM. Međutim, treba istaći da su glavninu investicija predstavljale reinvestirane zarade iz postojećih preduzeća sa stranim investicijama, a one su iznosile čak 586,3 miliona KM, dok su investicije u formi vlasničkih udjela bile mnogo niže”, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

    Na kraju 2020. godine stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 15,08 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,78 milijardi KM), Hrvatsku (2,42 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,19 milijardi KM). Posmatrano po djelatnostima, najbolje stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,74 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,41 milijardi KM).

  • Generalni sekretar NATO-a okrivio rukovodstvo Afganistana za kolaps vlasti u Kabulu

    Generalni sekretar NATO-a okrivio rukovodstvo Afganistana za kolaps vlasti u Kabulu

    Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg održao je danas konferenciju za medije, na kojoj je govorio o aktuelnoj situaciji u Afganistanu te je okrivio afganistanske čelnike za slom centralne vlasti u Kabulu.

    Stoltenberg je u govoru naglasio kako je afganistansko vodstvo zaslužno za brzi kolaps oružanih snaga ove zemlje.

    “Afganistansko političko vodstvo nije uspjelo izboriti se s problemima. Ovaj neuspjeh afganistanskog rukovodstva doveo je do tragedije kojoj svjedočimo danas”, rekao je Stoltenberg.

    Generalni sekretar NATO-a također je rekao kako je talibanska ofanziva bila iznenađujuća, ali da je isto tako bio iznenađujući izostanak reakcije afganistanskog rukovodstva.

    Govorio je i o NATO intervenciji u Afganistanu te je poručio kako je cilj NATO saveza u Afganistanu bio izgradnja održive države, a ne stalno prisustvo u Afganistanu. Moramo izvući pouke iz svega i vidjeti šta smo uradili dobro, a šta ne”, poručio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.

    Na kraju, osvrnuo se i na trenutnu situaciju na Međunarodnom aerodromu u Kabulu i uspostavljanje vojnih letova.

    “NATO konstantno radi na održavanju letova na Međunarodnom aerodromu u Kabulu. Oko 800 pripadnika NATO saveza ostalo je u Kabulu obavljati ključne funkcije po vrlo izazovnim okolnostima. Talibani moraju poštovati i omogućiti siguran odlazak svima koji žele napustiti aerodrom, a putevi i granični prijelazi moraju ostati otvoreni”, rekao je Jens Stoltenberg.