VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šta je šerijatski zakon?

    Šta je šerijatski zakon?

    Talibani su danas poslijepodne na konferenciji za novinare u Kabulu obratili javnosti prvi put nakon osvajanja Avganistana.

    Njihov portparol Zabihula Mudžahid osvrnuo se na prava žena i kazao “kako će one imati sva prava u okviru šerijata”.

    “Garantujemo sva prava žena u sklopu šerijatskog zakona. Žene mogu raditi u obrazovanju i zdravstvu. Ako je međunarodna zajednica zabrinuta, neka znaju da će naše žene imati sva prava u okviru šerijata. Naše žene su muslimanke i moraju poštovati šerijatski zakon”, rekao je portparol.

    Stoga se postavlja pitanje šta je uopšte šerijatski zakon, šta on govori o pravima žena, ali i o pravima muslimana uopšteno.

    Na primjer, tokom prijašnje talibanske vlasti u Avganistanu, između 1996. i 2001., žene su morale biti u svojim kućama i nisu ih smjele napuštati osim u pratnji muškarca.

    Šta je šerijatski zakon?
    Šerijatsko pravo je islamski pravni sistem koji djeluje i kao osnovni vjerski moralni kodeks islama i kao pravila koja se primjenjuju na sva područja života; uključujući vjerske obaveze, svakodnevne rutine i lična uvjerenja.

    Uglavnom se oslanja na učenje iz Kurana i Sune (učenje i praksa Muhameda), ali se takođe zasniva i na idžmi (konsenzusu muslimanskih učenjaka oko neke stavke u šerijatskom zakonu) i kijasu (rješenju koja su na osnovu analogije izveli islamski pravnici).

    Sve radnje kategorizovane su kao obavezne, preporučene, dopuštene ili nedozvoljene.

    Način na koji se primjenjuje šerijatski zakon unutar društva razlikuje se među muslimanskim državama.

    Zabrane i kazne
    Zločini se dijele u tri kategorije: najmanje teški (tazir), za koje kazna zavisi od odluke suda, oni za koje se počinioci kažnjavaju istim onim što je pretrpila njihova žrtva i najteži prekršaji (hudud) koji se smatraju zločinima protiv Boga.

    Preljuba, lažna optužba za nezakonit polni odnos, pijenje vina ili alkohola, krađa i pljačka uopšteno potpadaju pod najteže prekršaje, što znači da se počinioci mogu bičevati, kamenovati, protjerati ili pogubiti. Za takve zločine predviđena kazna uključuje i amputaciju dijela tijela.

    Talibani slijede ekstremnu verziju šerijata u kojoj se praktikuju javna pogubljenja i amputacije dijelova tijela, zabranu muzike, televizije te premlaćivanje muškaraca koji se nisu molili pet puta dnevno ili su brijali bradu.

    Za djela protiv druge osobe, od ubistva do napada, kažnjava se odmazdom, pri čemu se prema počiniocu postupa isto kao i prema žrtvi, stoji u enciklopediji Brittanici.

    Ova vrsta kaznenog djela smatra se građanskim prekršajem, a ne kriminalom u tehničkom smislu, budući da država nema pravo pokrenuti kazneni postupak, već samo žrtva ili porodica žrtve.

    Za nekolicinu konkretnih zločina kazna zna biti fiksna: smrt za napuštanje islama, amputacija ruke za krađu te šake i noge za razbojništvo, smrt kamenovanjem za vanbračne seksualne odnose kada je počinilac oženjen, 100 udaraca bičem kad je počinilac neoženjen i 80 udaraca bičem za nedokazanu optužbu o nečednosti i za ispijanje alkohola.

    U kojim se zemljama provodi šerijatski zakon?
    Koliko se strogo tumači i poštuje šerijatsko pravo, djelimično ili u cijelosti, razlikuje se od zemlje do zemlje i zavisi od nadležne vlade. Neke su zemlje odlučile usvojiti nekoliko aspekata šerijatskog prava u kombinaciji sa sistemima evropskog stila, dok ga druge, uključujući Saudijsku Arabiju, Katar i Iran, mnogo pomnije slijede, piše INews.

    Iako mnoge zemlje u Africi slijede aspekte šerijatskog prava, uključujući Nigeriju, Keniju i Etiopiju, Sudan ga je prestao koristiti u septembru 2020. godine kada je službeno postao sekularna država i okončao 30 godina islamskog prava.

    Zemlje u kojima se primjenjuje neka verzija šerijatskog prava su: Avganistan, Bahrein, Bruneji, Egipat, Indonezija, Iran, Irak, Malezija, Maldivi, Mauritanija, Nigerija, Pakistan, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen.

    Šerijatski zakon i prava žena
    Talibani su ranije ove godine rekli da žele “pravi islamski sistem” u Avganistanu koji bi odredio prava žena i manjina, u skladu s kulturnim tradicijama i vjerskim pravilima.

    Žene su tokom prošle talibanske vlasti morale nositi burke i nisu smjele koristiti usluge zdravstvene zaštite koju je vodio muškarac, dok djevojčice nisu smjele pohađati školu.

    Patrijarhalni pogled osnov je tradicionalnog islamskog zakona o porodičnim odnosima.

    Očevi imaju pravo sklopiti brak svojim kćerima, bile one maloljetne ili punoljetne, ali se pravnici slažu da odrasla žena koja više nije djevica mora dati svoj izričit pristanak na brak.

    Pitanje ima li kćerka djevica pravo na prigovor na brak ugovoren od strane oca, predmet je rasprave među islamskim pravnicima. Neki smatraju da se njen prigovor treba uzeti u obzir, ali da on nije obavezujući, dok drugi smatraju da takav prigovor isključuje brak.

    Porodični zakon
    U tradicionalnom islamskom porodičnom pravu, muževi imaju pravo na poligamiju i mogu biti u zakonitom braku s najviše četiri žene. Muž je tokom braka dužan brinuti o ženi i uzdržavati je, pod uslovom da mu je ona poslušna. Žena koja odbija dominaciju muža i koja napusti porodični dom bez opravdanog razloga gubi svoje pravo na uzdržavanje.

    Razvod braka može se postići zajedničkim dogovorom supružnika. Međutim, samo muž ima moć jednostrano raskinuti brak iz razloga odricanja. Ovdje se radi o izvanparničnom postupku; odnosno muž se može samovoljno odreći svoje žene i za to ne odgovara nadzoru suda ili bilo kojem drugom službenom tijelu.

    Kako se donose sudske odluke?
    Kao i svaki pravni sistem, šerijat je složen i njegova se praksa u potpunosti oslanja na kvalitet i obuku stručnjaka, navodi BBC.

    Islamski pravnici izdaju smjernice i presude. Smjernice koje se smatraju formalnopravnim rješenjima zovu se fetve.

    Postoji pet različitih škola šerijatskog prava, a doktrine se razlikuju po tome koliko se doslovno tumače tekstovi iz kojih proizlazi šerijatsko pravo.

  • Ljetovanja spasila turističke agencije u BiH

    Ljetovanja spasila turističke agencije u BiH

    Turističke agencije u BiH, nakon teškog perioda izazvanog pandemijom kovida-19, ove sezone imaju napokon uspješnije poslovanje, jer se veći broj građana odlučio da na ljetovanje ide posredstvom agencija.

    Takođe, neke agencije već imaju ponude ili planiraju jesenja putovanja, ali se s velikom pažnjom prati i kakvi će biti epidemiološka situacija i uslovi prelaska granica.

    Kako su za “Nezavisne” rekli u više bh. turističkih agencija, napredak je osjetan, jer su sve ture rasprodaju čim ih objave, ali su mišljenja i iskustva kada se uporede 2021. i 2019. godina razlikuju od agencije do agencije, te jedni kažu da je pretprošla godina bila ipak najjača i po broju klijenata i po zaradi, dok neki tvrde da je ova godina donijela neočekivan uspjeh, približan ili čak veći i od 2019. godine.

    Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija BiH (UTA BiH), kazao je da je turizam ponovo zaživio, jer su bh. građani ove godine krenuli na ljetovanja u mnogo većem broju nego lani.

    Dodao je da se obistinilo ono što je u proljeće ove godine predvidio izvršni direktor “Lufthanze”, da će avio-kompanije letjeti u špici sezone s popunjenošću kapaciteta od 40 do 60 odsto.

    “Najavljeno je i da poslovna putovanja više nikada neće dostići nivo iz 2019. godine”, kazao je Bibanović.

    Naglasio je da turističke agencije neće vratiti poslovanje na stanje kakvo je bilo u 2019. godini vjerovatno ni sljedeće godine, a moguće je da će se na to čekati još nekoliko godina.

    “Turizam će nakon pandemije doživjeti izvjesne promjene, posebno kada je riječ o većoj zdravstvenoj sigurnosti, to jest povećanju standarda zdravstvene sigurnosti putnika”, naveo je Bibanović.

    Da je popuštanje epidemioloških mjera kako u BiH, tako i u drugim zemljama, povećalo broj klijenata u turističkim agencijama, za “Nezavisne” je potvrdio i Adin Ćišić, ispred Turističke agencije “Sol Azur” iz Sarajeva, koji navodi da je takvo stanje ne samo u ovoj agenciji već i u većini drugih.

    “Stanje u skoro svim agencijama je takvo da čim objavite neku ponudu odmah se rasproda. Veliki je odziv putnika za sva putovanja, za sve što je dostupno”, kazao je Ćišić.

    Dodao je da je velika pomama kako za daljim destinacijama, kao što su Turska i Egipat, tako i za destinacijama u okruženju, kao što su Crna Gora, Hrvatska i Albanija.

    “Kada je u pitanju broj putnika, drastično je velika razlika u odnosu na prošlu godinu”, rekao je Ćišić i dodao da će ponude imati i na jesen.

    “To su Istanbul, Kapadokija, Dubai, a planiramo raditi i neke evropske destinacije”, naveo je Ćišić.

    Dodao je da će te jesenje ponude najčešće biti kraća putovanja od nekoliko dana.

    “Planiramo i neke kraće ekskurzije u evropske destinacije za naše klijente, ali to sve zavisi od epidemioloških mjera i kriterijuma za ulazak u zemlje Evropske unije”, zaključio je Ćišić.

    Bojana Vuković, rukovoditeljka poslovnice Turističke agencije “Vuković” u Prijedoru, za “Nezavisne” je kazala da je sezona ove godine premašila onu iz 2019. godine, koja je do tada bila najbolja.

    “Duplo je veće interesovanje građana, najviše se instresuju za ljetovanja u Turskoj”, rekla je Vukovićeva.

    Kako je kazala, aktuelni su aranžmani i za Hrvatsko primorje, Neum i Crnu Goru.

    “Neočekivano je dobra sezona, a kada je riječ o jesenjim aranžmanima već imamo u ponudi evropske destinacije, s obzirom na to da je prelazak granica moguć uz potvrdu o vakcinaciji ili s brzim antigenskim testom”, navela je Vukovićeva.

    S druge strane, u jednoj sarajevskoj turističkoj agenciji su rekli da se situacija jeste popravila, ali ne onoliko koliko bi oni željeli, te da je sigurno da se neće još dugo vratiti na stanje kakvo je bilo prije pandemije virusa korona.

    S.M. iz Banjaluke kaže da je na ljetovanje preko turističke agencije išla u jedan hotel u Igalu i da je bila zadovoljna, a da planira i neko jesenje putovanje, ali još čeka da vidi hoće li se šta mijenjati kada je u pitanje ulazak u zemlje u EU.

    “Rado bih s prijateljicama otišla do Beča ili Praga, vidjeću kakva će biti situacija. Volim putovati, nadam se da će putovanja opet biti kao ranije. Takođe, vakcinisala sam se, pa se nadam da neće biti komplikacija za ulazak u neku zemlju”, rekla je ona.

  • Talibani tvrde da pod njihovom vladavinom u Afganistanu više neće biti proizvodnje opijuma

    Talibani tvrde da pod njihovom vladavinom u Afganistanu više neće biti proizvodnje opijuma

    Talibanski glasnogovornik Zabihullah Mujahid tvrdi da se pod njihovom vladavinom u Afganistanu droga neće proizvoditi te da je to bilo zabranjeno i dok su ranije vladali.

    “Garantujem da se u Afganistanu više neće proizvoditi droga. Kada smo prije bili na vlasti, uzgoj opijuma uopće nije postojao. Tokom kasnijih vlasti taj uzgoj je bio velik. Mi smo protiv i toga više neće biti. Neće više biti ni krijumčarenja drogom”, poručio je.
    Kako je kazao talibanski glasnogovornik, mnogi mladi Afganistanci koriste narkotike i žali zbog toga. Zatražio je i međunarodnu pomoć u suzbijanju proizvodnje narkotika.

    BBC je naveo podatke američke vlasti, a prema kojima je tokom talibanske vladavine od 1998. do 2000. proizvodnja opijuma proširena sa 41.000 hektara na 64.000 hektara zemljišta. Ova proizvodnja najviše se širila u provinciji Helmand, a u kojoj je 39 posto od ukupne svjetske proizvodnje opijuma.


    Prema navodima Sjedinjenih Američkih Država, talibani su se finansirali kroz oporezivanje ove proizvodnje, ali su i sami učestvovali u proizvodnji i trgovini. Međutim, 2000. su zabranili proizvodnju u područjima koja su bila pod njihovom kontrolom.

    Ujedinjene nacije su u maju 2001. izvijestile da je u potpunosti iskorijenjena proizvodnja opijuma u talibanskim područjima. No, to nije dugo trajalo. Već u narednim godinama, kada je talibanska vlast svrgnuta, ponovo se počela povećavati proizvodnja.

    Afganistan je najveći proizvođač opijuma na svijetu, a koji se može preraditi u heroin.

  • Snažno nevrijeme pogodilo Austriju, klizište zatrpalo i voz

    Snažno nevrijeme pogodilo Austriju, klizište zatrpalo i voz

    U austrijskom mjestu Vorderkrimml, u kojem živi 280 stanovnika, danas se desilo klizište koje je zatrpalo i voz. Klizište se desilo nakon snažne oluje koja je uzrokovala štetu širom zemlje, a posebno su pogođene pokrajine Pinzgau i Pongau.

    Više od 180 osoba je evakuisano. Vatrogasci su morali ići od podruma do podruma kako bi spašavali građane koje je klizište zarobilo. Vlasti izviđanjem iz zraka pokušavaju utvrditi kolike su razmjere štete.

    Fotografije nastale korištenjem drona svjedoče o koliko devastirajućoj nepogodi je riječ. Stradala je i željeznica dužine 52 kilometra, a koja je popularna turistička atrakcija. Klizište je zatrpalo voz koji saobraća u tom dijelu Austrije.

    Službe su morale koristiti tešku mehanizaciju kako bi sklonile velike količine zemlje i otpada koji su zatrpali voz. Pojedine saobraćajnice u Pinzgauu i Pongauu su i dalje zatvorene zbog klizišta, piše njemački list Bild.

  • Uprkos dvomjesečnom lockdownu u Sydneyju se ne nazire kraj trećeg talasa korone

    Uprkos dvomjesečnom lockdownu u Sydneyju se ne nazire kraj trećeg talasa korone

    Delta soj koronavirusa u Sydneyju nije dosegao vrhunac i stanovnici se moraju pripremiti za još smrtnih slučajeva, saopćile su vlasti, dok je najveći australijski grad nastavio s obaranjem rekorda dnevnozaraženih uprkos gotovo dvomjesečnom lockdownu.

    “Nismo vidjeli najgore od svega i način na koji to možemo spriječiti je da svi ostanu kod kuće”, rekla je premijerka Novog Južnog Velsa Gladys Berejiklian.

    Novi Južni Vels je izvijestio o najvećem dnevnom porastu broja zaraženih – 633 nova slučaja, uključujući 545 u Sydneyju, nadmašivši prethodni dnevni rekord od 478. Šezdeset ljudi je preminulo od prvog zabilježenog slučaja Delta varijante koronavirusa 16. juna.

    S obzirom da je samo oko 28 posto ljudi u Novom Južnom Velsu starijih od 16 godina potpuno vakcinisano, nadležni su upozorili da će biti više smrtnih slučajeva ako se nastavi u ovom tempu.

    Australija je zahvaćena trećim valom infekcija koji je otkrio slabosti procesa vakcinacije u zemlji i prisilio više od polovine od 25 miliona stanovnika u lockdown.

    Samo je jedna četvrtina odrasle populacije do sada potpuno vakcinisana, čime se vrši pritisak na premijera Scotta Morrisona čija je vlada propustila početne ciljeve imunizacije.

    Sydney, Melbourne i Canberra podliježu naredbama o boravku kod kuće, čime je ekonomija od dva biliona dolara gurnuta na ivicu druge recesije u isto toliko godina.

    S nešto više od 40.000 slučajeva i 970 smrtnih slučajeva, Australija je u velikoj mjeri spriječila visoki broj zaraženih. No, pokušaji suzbijanja izbijanja epidemije u Sydney propali su jer se virus proširio na nekoliko regionalnih gradova u kojima je stopa vakcinacije niska, piše Reuters.

  • Bogate nacije smatraju kako ljudski faktor najviše utječe na loše stanje Zemlje

    Bogate nacije smatraju kako ljudski faktor najviše utječe na loše stanje Zemlje

    Tri četvrtine stanovnika najbogatijih država svijeta, koji su učestvovali u velikoj anketi, vjeruje kako upravo ljudi “guraju” planetu Zemlju prema opasnoj zoni, podaci su istraživanja Global Commons Alliance (GCA).

    Anketa koju je proveo Ipsos za GCA pokazala je da 58 posto građana najbogatijih zemalja svijeta izražava veliku zabrinutost za stanje u kojem se nalazi Zemlja.

    Autor ankete i istraživanja Owen Gaffney iz GCA izjavio je kako rezultati pokazuju da građani traže globalnu akciju koja će se poduzeti u cilju prevencije klimatskih promjena.

    “Ljudi su svjesni da smo na prekretnici i žele da urade mnogo više kako bismo spriječili neželjene scenarije. Isto tako, žele da isto to rade i njihove vlade. Rezultati bi trebali omogućiti liderima zemalja G20 da implementiraju znatno ambicioznije politike koje bi štitile i obnovile naše zajedničke i globalne interese”, ističe Gaffney.

    Detalji ankete pokazuju kako 73 posto građana zemalja članica G20 smatra kako je ljudska aktivnost “gurnula” Zemlju na korak od katastrofe. Sveukupno, više od polovice ispitanika, njih 59 posto, smatra da je priroda već suviše oštećena kako bi u budućnosti mogla zadovljavati ljudske potrebe.

    “Ljudi počinju osjećati da priroda uzvraća udarac. Čini se da ljudi na vlasti smatraju da je uredu srušiti stara stabla i uništiti prirodne ekosisteme za zgrade i puteve ili čak kopati bušotine nafte, ukoliko nakon toga posadite novo drveće. Ovaj pristup ne funkcioniše i izvještaj pokazuje da mnogi ljudi više ne podržavaju takav ekonomski ‘idiotizam'”, napisala je u izvještaju ekologinja Elizabeth Wathuti.

    Istraživanje organizacije Global Commons dolazi uoči niza međunarodnih sastanaka o stanju Zemlje i utjecaju klimatskih promjena na život čovjeka.

    Samiti koji bi se trebali održati u narednom periodu jesu klimatski samit Cop26 u Glasgowu, konferencija o bioraznolikosti u Kunmingu i “Stockholm+50”, sastanak koji će se održati naredne godine povodom 50. godišnjice prve konferencije Ujedinjenih nacija o životnoj sredini.

  • Cijene burke u Afganistanu naglo rastu, dok pojedine žene strahuju za svoja prava i identitet

    Cijene burke u Afganistanu naglo rastu, dok pojedine žene strahuju za svoja prava i identitet

    Nakon što su talibani ponovo ovladali Afganistanom brzo rastu i cijene burke. Za pojedine žene je bilo nezamislivo da će morati nositi ovaj odjevni predmet te smatraju da će izgubiti svoj identitet.

    Aaila, sagovornica novinara lista Guardian, cjenkajući se za nižu cijenu burke svjedoči za koliko su cijene porasle.
    “Burka je prošle godine koštala 200 afganistanskih afganija (2,3 dolara). Sada mi pokušavaju prodati za 2.000 do 3.000 afganistanskih afganija (23 do 34 dolara)”, ispričala je.

    Britanski list je napomenuo da je afganistanska burka, koja se uglavnom proizvodi i prodaje u plavim nijansama, sinonim za identitet žena ove zemlje širom svijeta. Izrađene su od teške tkanine i prekrivaju cijelo tijelo. Međutim, veliki je broj žena koje nisu željele nositi burke, a to je doživljavano kao simbolom novog vremena kada su mogle same odlučivati šta će odijevati.

    Zbog toga postoji mješavina različitih odjevnih – tradicionalnih i modernih stilova, a na to je ukazala i umjetnica i modna fotografkinja Fatimah. Nakon što su talibani ponovo ovladali Afganistanom žene koje se sjećaju njihove ranije vladavine ponovo u ormarima traže burke. Među njima je i 60-godišnja Fawzia.

    “Sve starije žene sada pričaju kako je nekada bilo teško biti ženom. Živjela sam u Kabulu i sjećam kako su tukli žene i djevojke koje su izlazile iz kuće, a bez da na sebi nisu imale burku”, naglasila je.


    Pojedine mlade žene tvrde da se već prisiljavaju da kupuju i nose burke. Jedna od njih je Miriam koja je navela da ju je na to primorao suprug.

    “Suprug mi je rekao da promijenim način odijevanja i da počnem nositi burku kako bi talibani manje obraćali pažnju na mene dok sam napolju”, kazala je.

    Guardian je istakao da je nakon pada grada Herata pod talibansku vladavinu objavljena deklaracije kojom se žene obavezuju na nošenje burke na javnom prostoru. Zbog pitanja načina odijevanja nastaju podjele i u porodicama. Habiba je 26-godišnja studentica koja za razliku od svojih sestara ne želi nositi burku. Zbog toga strahuje šta će joj se desiti zbog toga.

    “Ostat ću kod kuće i izgubit ću nezavisnost i slobodu”, dodaje.

    U strahu je i model i dizajnerica Amul poručivši da nikada nije mogla zamisliti da će morati nositi burku. Kako je kazala, djeluje joj kao da će izgubiti svoj identitet.

    Podsjećamo, glasnogovornik talibana Zabinullah Mujahid je u prvom zvaničnom obraćanju nakon ovladavanja Afganistanom ranije danas izjavio da žene neće biti diskriminisane. Međutim, naglasio je da će se vladati prema šerijatskim pravilima. Obećano im je školovanje i rad. No, nije želio obrazložiti kakav će status imati na tržištu rada.

  • EMA: Ukupno 244.807 slučajeva neželjenih efekata Fajzera

    EMA: Ukupno 244.807 slučajeva neželjenih efekata Fajzera

    Najnoviji podaci evropske baze podataka o bezbjednosti vakcine Fajzer-Biontek pokazuju da su od 29. jula, do kada je dato oko 330 miliona doza, evropske zemlje prijavile Evropskoj medicinskoj agenciji (EMA) ukupno 244.807 slučajeva neželjenih efekata.

    U izvještaju se navodi da je 4.198 njih prijavilo smrtonosni ishod, iako ostaje “nejasno da li je vakcina uzrok” tome, prenosi Gardijan.

    Zdravstveni radnici i vakcinisani ljudi se podstiču da prijave svojim nadležnim državnim organima sve sumnje na neželjene efekte koje bi mogli da imaju nakon primanja vakcine, čak i kad nije jasno da li je vakcina uzrok tih neželjenih efekata.

    Činjenica da je neko imao zdravstveni problem ili je preminuo nakon vakcinacije ne mora nužno da znači da je to uzrokovano vakcinacijom.

    To može da bude uzrokovano i zdravstvenim problemima koji nisu povezani s vakcinacijom.

    EMA se oslanja na zdravstvene radnike i pacijente koji će prijaviti svoje iskustvo sa vakcinama i eventualnim neželjenim efektima.

    U međuvremenu, najnoviji izveštaj za vakcinu AstraZeneka pokazuje da je od 4. jula, nakon što je dato oko 58 miliona doza, iz evropskih zemalja prijavljeno je ukupno 152.250 slučajeva neželjenih efekata, od kojih 938 smrtonosnih ishoda.

    Uz ista upozorenja i naglašavajući da se radi o spontanim izvještajima, EMA je saopštila da je od 4. jula, nakon što je dato oko 35 miliona doza vakcine Moderna, iz evropskih zemalja prijavljeno ukupno 36.294 slučajeva neželjenih efekata, sa 347 njih koji su prijavili smrtonosni ishodi.

  • Vijeće naroda nije prihvatilo zahtjev Kluba Bošnjaka

    Vijeće naroda nije prihvatilo zahtjev Kluba Bošnjaka

    Vijeće naroda Republike Srpske nije prihatilo pokretanje vitalnog nacionalnog interesa Kluba Bošnjaka na odluke Narodne skupštine o prijevremenom stupanju na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika i Zakona o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske. O amandmanima Kluba Bošnjaka izjasniće se Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda.

    Ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi bio ugrožen vitalni nacionalni interesi bilo kog konstitutivnog naroda u Republici Srpskoj, niti iz reda ostalih. Amandmani Kluba Bošnjaka nisu prihvatljivi za predlagača ovog zakona, Narodnu skupštinu Republike Srpske, kaže potpredsjednik Parlamenta Srpske Milan Petković.

    • Takođe nije prihvatljivo njihovo obrazloženje kojim se ističe da se ovim zakonom negira postojanje BiH, te Bošnjaka koji se identifikuju sa BiH. Naprotiv ovim zakonom NSRS je htjela da zaštiti suverenitet BiH jer je on ozbiljno narušen nametanjem odluke od strane visokog predstavnika i njime je poništena nadležnost Parlamentarne skupštine BiH i onemogućeno legalnim i legitimnim institucijama Srpske i BiH da odlučuju o pitanjima koja se tiču njihovih građana – naglasio je Petković.

    Klub Bošnjaka, kaže Petković, ovim samo želi da odugovlači stupanje na snagu ovih zakona i da dodatno zakomplikuje situaciju bez ikakve potrebe. Bez ikakve potrebe je, ističe Petković, i dodaje da je još jednom storena dilema za postojanjem i funkcionisanjem Vijeća naroda.

    Nakon što njihovo pokretanje vitalnog nacionalnog interesa nije dobilo podršku, iz Kluba Bošnjaka kažu, sljedeći korak je Ustavni sud Republike Srpke, koji će donijeti odluku.

    • Ukoliko odluka Ustavnog suda Republike Srpske bude neprihvatljiva za naš Klub, mi ćemo od ustavnog Suda BiH tražiti ocjenu Ustavnosti ovih zakona – rekao je šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske Alija Tabaković.

    Šef Kluba Hrvata u Vijeću naroda Nada Tešanović istakla je da se nisu uspjeli dogovoriti jer su na 1. zakon Bošnjaci imali četiri amandmana, a na 2. zakon sedam.

    • Amandmani nisu usvojeni, tako da ćemo u petak imati zajedničku sjednicu NSRS i Vijeća naroda – rekla je Tešanovićeva.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici 30. jula, po hitnom postupku, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika, prenosi RTRS.

  • Rusija će uskoro odobriti petu vakcinu

    Rusija će uskoro odobriti petu vakcinu

    Rusija će uskoro odobriti svoju petu vakcinu potiv korona virusa, najavila je danas direktorka Federalne službe za zaštitu potrošača Ana Popova.

    Rusija je do sada razvila četiri vakcine, a peta je na putu. To će zaustaviti širenje virusa – istakla je Popova, prenosi Tas s.

    Direktor istraživačkog centra Vektor Rinat Maksjutov rekao je ranije da bi nova vakcina protiv kovida-19 mogla da bude odobrena u avgustu.

    Besplatan program vakcinacije svih starijih od 18 godina počeo je širom Rusije 18. januara.

    Rusima su na raspolaganju četiri vakcine: Sputnjik V, EpiVakKorona, KoviVa, kao i Sputnjik lajt koji se prima u jednoj dozi.