VRBAS Media

Autor: INFO

  • Abazović o ustoličenju mitropolita Joanikija

    Abazović o ustoličenju mitropolita Joanikija

    Potpredsjednik vlade Crne Gore Dritan Abazović izjavio je sinoć da država garantuje da će sve proteći mirno 5. septembra na Cetinju, za kada je zakazano ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.

    Državni organi apsolutno su spremni da garantuju ustavna prava svim građanima Crne Gore. Uprava policije u potpunosti ima kontrolu nad svim što se dešava, a sve su službe spremne, djeluju timski, bez trzavica – rekao je Abazović za RTCG.

    Na sjednici Veća za nacionalnu bezbjednost juče je zaključeno da je situacija u Crnoj Gori je “redovna, stabilna i mirna.”

    Na pitanje, garantuje li država da će takva ostati nakon 5. septembra, Abazović je odgovorio potvrdno.

    – Što se tiče najavljenih okupljanja, mi ćemo preduzeti sve i državni organi su apsolutno spremni da garantuju ustavna prava svim građanima Crne Gore. U kontekstu javnih okupljanja, oni koji žele da protestuju mogu da protestuju, ali na javan i miran način uz obavezu prijavljivanja skupa, što se dosad nije dešavalo, a sa druge strane, ljudi motivisani religijskim slobodama, mogu svoje obrede da obavljaju na način koji je bez restrikcija – kazao je Abazovović.

    Upitan da li jedan dio policije može da se ogluši o naređenja, Abazović je rekao da je komandna struktura apsolutno pod kontrolom.

    – Odgovorno tvrdim, a vjerujem da ovo može da potvrdi i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, da uprava policije i komandna struktura apsolutno, kao možda nijedan organ u državi, u potpunosti ima kontrolu nad svim što se dešava – naveo je Abazović.

    On navodi da je dužnost države da apeluje i na MCP i na ljude koji “protestuju iz nekih svojih razloga, da svi daju doprinos da se ovo završi bez tenzija”.

    – Na taj način daćemo doprinos da se fokus sa nekih tema koje ne daju ništa produktivno Crnoj Gori, konačno skrene na teme značajne za život i rad svih ljudi. Siguran sam da će taj razum preovladati – poručio je Abazović.

    On je kazao da službe bezbednosti u narednom periodu imaju više aktivnosti, prve će biti vezane za posetu turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana 28. avgusta, a druge za 4. i 5. septembar na Cetinju.

    – Moguće da će u međuvremenu biti još nekih okupljanja manjeg karaktera, ali u svakom slučaju pristupili smo vrlo ozbiljno, napravili smo nekoliko potencijalnih scenarija – objasnio je Abazović.

    Potpredsjednik crnogorske vlade dodao je da na Cetinju u nedjelju nije bilo incidenata, osim što skup nije bio prijavljen.

    – Ovo ad hok okupljanje građana nije baš ad hok, zato što se to radi permanentno preko medija i društvenih mreža, ali sa aspekta službe sve je bilo u potpunom redu – zaključio je Abazović.

  • Šeranić o epidemiološkoj situaciji: Vakcinacijom korona virus stavljamo pod kontrolu

    Šeranić o epidemiološkoj situaciji: Vakcinacijom korona virus stavljamo pod kontrolu

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da svaka epidemija ima svoje faze poboljšanja i pogoršanja, te istakao da je pod kontrolu stavlja jedino vakcinisanje.

    Svaka epidemija pa tako i ova ima svoje faze kroz koje prolazi. To su faze pogoršanja i poboljšanja sve do onog trenutka dok ne stavite virus u potpunu kontrolu. Najbolji alat za to je vakcinacija. Zbog toga apelujemo na stanovništvo da se vakcinišu i da stavimo epidemiju pod kontrolom. Pogoršanje je krenulo u cijelom svijetu, pa se tako to oslikava i na Republici Srpskoj. Prema informacijama iz Instituta za javno zdravstvo, najviše se govori o ljudima koji se vraćaju sa ljetovanja i odmora. Iz tih grupa je najviše zaraženih – izjavio je Alen Šeranić.

    Dodao je da je 190 osoba smješteno u bolnicama u Republici Srpskoj.

    – Od toga je 14 na respiratoru, najviše osoba je smješteno na UKC Srpske, njih 110. Trenutno je UKC preuzeo zbrinjavanje pacijenata iz okolnih gradova i opština. Domovi zdravlja su dobili jasno upustvo Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite da pripreme kapacitete, kao i opremom. S tog aspekta, spremni dočekujemo novi talas -poručio je Šeranić.

    On je rekao da proces vakcinacije ide pozitivnim tokom, ali da i dalje ima onih koji odugovlače sa drugom dozom.

    – Više od 271.000 prvih doza je upotrebljeno na terenu, a nešto više od 187.000 druge doze kompletno vakcinisanih je takođe iskorišteno. I dalje ne možemo da saznamo zbog čega građani odlažu vakcinaciju -dodaje ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, piše ATV.

  • Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Čeka se prvi konkretan potez visokog predstavnika

    Prvi konkretan potez novog visokog predstavnika još se čeka. Federacija se nada sankcionisanju političara u Srpskoj zbog blokade BiH, dok iz Berlina stižu nezvanične poruke da od sankcija neće biti ništa.

    Šta se može očekivati od Kristijana Šmita i da li je moguće da prekine praksu nametanja rješanja u BiH, koju su uveli njegovi prethodnici? Tim prije što je od Valentina Incka naslijedio nametnutu izmjenu Krivičnog zakona BiH kojim zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, zbog koje su sve političke partije iz Srpske odlučile da bojkotuju rad u institucijama BiH.

    U prevodu, Šmit je bačen u žarište nove političke krize u BiH, uskraćen za podršku stalnih članica SB UN, Rusije i Kine.

    Spekulacije
    U političkim kuloarima spekuliše se mnogo o Šmitovim mogućim potezima – dok jedni strahuju da bi mogao da dirne u entitetsko glasanje i druge mehanizme kojima RS može da se zaštiti u institucijama BiH, drugi su uvjereni da će visoki predstavnik sve karte baciti na pravosuđe, na način da će procesuiranjem za korupciju (a nije da nema osnova) biti sklonjeni političari koji koče tzv. reforme i napredak.

    – Kancelarka Merkel osigurala je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za BiH. Tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija – saopšteno je iz OHR nakon što se Šmit, prvi put u novoj ulozi, sastao s njemačkom kancelarkom i šeficom partije iz koje i sam dolazi.

    Društvo im je pravio bivši visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko.

    Za razliku od ovog saopštenja, u kome nije mnogo rečeno, više se očekuje od nedavne posjete Angele Merkel Rusiji. Nisu rijetki oni koji misle da će Berlin i Moskva uspjeti da se dogovore o tome da Rusija ipak ne sapliće Šmita u BiH, iako ga zvanično ne priznaje, sve zarad viših geopolitičkih interesa dvije zemlje. Da li je zaista tako, vidjećemo u narednom periodu.Međutim, Ana Trišić Babić, savjetnica srpskog člana Predsjedništva BiH za spoljnu politiku, smatra da je stanje u Avganistanu u potpunosti preokrenulo pažnju EU, kojoj je to sada prioritet na relacijama s Vašingtonom, Moskvom i Pekingom.

    – Od svakog novog diplomate u BiH uvijek smo slušali da idemo nekim ubrzanim putem. Međutim, činjenica je da za nas niko toliko nije bio zainteresovan da pokrene bilo kakav dijalog, da realno postavi stvari. Sa Šmitom je to dodatno komplikovano jer ga dvije stalne članice SB UN ne priznaju. To je sada jedna vrsta međunarodnog spora, šta god neko mislio o tome. Šmitu nimalo nije jednostavno – kaže Trišić Babićeva za Srpskainfo.

    Podsjeća da u Srpskoj postoji jedinstven stav da se ne priznaje legitimitet novom visokom predstavniku, jer nije došao rezolucijom SB UN.

    – On još nije tražio sastanak s bilo kim, što znači da na neki način poštuje taj stav RS. Ne vidim da nam idu neka prosperitetna vremena. Odavno se iz Banjaluke čuje da je ključ da se domaći akteri u BiH dogovore, da na istinskom Dejtonskom sporazumu naprave unutrašnji dogovor. U konkrenoj situaciji to je zaista teško očekivati jer stranke iz FBiH otvoreno govore da očekuju da neko sa strane riješi njihove probleme – kaže ona.

    Temeljna priprema
    Politički analitičar iz Beograda, Dušan Janjić, ocjenjuje da se prilikom dolaska Šmita vidi mnogo temeljnija priprema oko njegove uloge u BiH, u odnosu na neke prethodnike, naročito Miroslava Lajčaka „koji je došao i otišao kao svaki birokrata“.

    Janjić podsjeća da je Šmit pripadao krugu političara koji su zajedno s Angelom Merkel radili na 13 tačaka Briselskog sporazuma između Beograda i Prištine. Kako kaže, važi za političara koji ima jasan plan i koji prati njegovo izvršavanje.

    – Očigledno je da je njegov mandat da se promjenom Izbornog zakonodavstva, to je ta prva godina, održavanjem novih izbora, stvori slobodniji prostor u BiH u kome bi došli na vlast ljudi koji tu nisu samo po etnonacionalističkom kriterijumu. Tako bi nacionalne manjine dobile šansu, ali i oni poput Željka Komšića, koji je dobio glasove druge zajednice – kaže Janjić za Srpskainfo.

    Kada je riječ o najnovijoj krizi, Janjić smatra da je rukovodstvo RS, uz pratnju opozicije, otišlo do tačke koja se zove secesionistički zakon. Kao što je poznato, usvojen je zakon o nepriznavanju Inckovog nametnutog zakona, ali još nije stupio na snagu jer su Bošnjaci uložili veto. Prelomiće Ustavni sud Srpske, a možda i BiH.

    Dušan Janjić
    – Kako sada iz toga izaći, a ne biti ponižen? Mora neko da vam da spas, jer ako vas i Šmit i Bošnjaci satjeraju u ćošak, to ne valja. Ne mogu da pomognu ni Rusija ni Kina; samo Šmit. To je dogovoreno s Amerikancima i Merkelovom, koja će da obavi razgovore koje treba s Putinom. Rješenje mora da bude, ne oko čina kažnjavanja, nego kako sada RS izvući iz faze secesionizma. Mora da bude neka nova odluka, novi zakon ili dogovor. Tu mora da se uključi Srpska, mora da se vrati u institucije i da uredi zakon. Kakav će tekst da bude, to je stvar vještine onih koji budu predstavljali RS u tim timovima – smatra Janjić.

    Prema njegovim riječima, u pozadini ove „dimne zavjese“ zaboravlja se da je Savjet ministara BiH i ranije bio u blokiran, a da za to „nije odgovoran samo Dodik, nego i SDA“.

    – Po meni je jako važno šta će turski predsjednik Erdogan uraditi u komunikaciji s predsjednikom SDA, Bakirom Izetbegovićem. Da li će “izboksovati” njegovo povlačenje, jer očigledno je prošlo doba SDA, raspada se preko Zvizdića. Mora se formirati novi Savjet ministara BiH i svi će na tome raditi. Siguran sam da će Erdogan podstaći Bakira da omogući s bošnjačke strane prestanak blokade, a onda ćemo vidjeti čvrstinu RS. Jer novi Savjet ministara može da bude sa i bez Dodikovih ljudi, a može da utiče i na novu većinu u RS. To može da bude i kraj sadašnje vlade RS – zaključuje Janjić.

  • Vučić o tuči Bjelogrlića i Antonijevića: Sve je dozvoljeno kada su u pitanju oni koji su lažna elita i iznad nas, primitivnih glupana

    Vučić o tuči Bjelogrlića i Antonijevića: Sve je dozvoljeno kada su u pitanju oni koji su lažna elita i iznad nas, primitivnih glupana

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić gostuje u emisiji “Ćirilica” na TV Hepi, a već na samom početku osvrnuo se na tuču Dragana Bjelogrlića i Predraga Gage Antonijevića, a čiji je snimak, kako je rekao, “pogledao prije sat i po vremena”.

    Naime, Vučić je rekao „da prisustvujemo vrsti neverovatnog licemjerstva“.

    – Sve je dozvoljeno kada su u pitanju oni koji su lažna elita. Koji su iznad nas, primitivnih glupana koji ne idu na odmor. Dozvoljeno je tući svakoga, za koga oni misle da nije njihov, da ga krvnički tuku i da imaju pravo na to. Pogledao sam snimak pre sat i po vremena, nekih 30, 40 sekundi. Suština je u tome da oni navijaju za prebijanje čoveka. Čuo sam večeras rečenicu Gage Antonijevića ‘šta sam loše uradio za Srbiju’- rekao je Vučić i upitao šta bi se dogodilo da je situacija bila obrnuta.

    Vučić je još rekao „da se reditelj Gaga Antonijević javno zahvalio Srbiji, za razliku od nekih“.

    – Gaga je javno rekao hvala državi zato što je obezbjedila sredstva za ‘Daru iz Jasenovca’ i ‘Zaspanku za vojnike’. On je došao iz Amerike, imao tamo bezbroj veza, ništa mu nije falilo i došao je i rekao da će da radi film o srpskoj tragediji. Tužan sam zbog ovoga. Kao što nismo dozvolili u slučaju Borka Stefanovića, tako ni sada država ne može da se pravi gluva i slijepa – rekao je Vučić i dodao:

    – Nasilje mora da bude kažnjeno. Svi možemo da pogrešimo, ali mora da se snosi odogovrnost – poručio je Vučić

    Vučić je rekao „da je strašno što neko pominje da Antonijević nije učestvovao u festivalu, jer je on bio u svom rodnom gradu kada je došlo do incidenta“, prenosi Nova S.

    – Danas kažu da Gaga Antonijević nije bio pozvan na taj festival. Ali ajde da napravimo paralelu. Ni Borka niko nije zvao u Kruševac. Da li je moguće da smo toliko postali bolesni, da opravdavamo sve kroz prizmu neke politike – upitao se Vučić.

    Podsječanja radi, Bjelogrlić je sinoć oko četiri sata u hotelu „Ambasador“ u Nišu napao Antonijevića. Kako se može videti na video snimku, Antonijević je sjedio kada mu je Bjelogrlić prišao i udario ga pesnicom u lice. Reditelj je pokušao nogama da se odbrani, ali je Bjelogrlić nastavio da nasrće. Sve to pokušao je da spriječi pisac Vladimir Kecmanović, koji je sjedio sa rediteljem Antonijevićem za stolom i producent Maksa Ćatović.

  • Hoće li BiH priznati talibane “Nismo obavezni da pratimo politiku EU prema Avganistanu”

    Hoće li BiH priznati talibane “Nismo obavezni da pratimo politiku EU prema Avganistanu”

    Pridruživanje BiH američkoj izjavi o Avganistanu, osim što je urađeno bez znanja predstavnika Srpske, potencijalno je otvorilo i pitanje odnosa BiH prema talibanskom režimu u Kabulu.

    UAvganistanu je situacija i dalje haotična, traje evakuacija stranih i domaćih državljana koji su sarađivali s Amerikancima prije povlačenja, priča se o rađanju pokreta otpora, ali je činjenica da su talibani zauzeli gotovo cijelu državu i da se vraćaju na vlast. U kom obliku vladavine tek ćemo da vidimo, iako je izvjesno da će to da bude neki vid islamskog kalifata.

    Uslovna saradnja
    Međutim, odjeknula je izjava šef spoljne politike EU, Žozepa Borelja, koji je nagovijestio mogućnost uslovne saradnje s talibanima.

    – EU će sarađivati s vladom Avganistana nakon povratka talibana samo ako poštuju osnovna ljudska prava, uključujući žene, i ako spriječe da teroristi koriste avganistansku teritoriju – rekao je u saopštenju, nakon vanrednog sastanka ministara spoljnih poslova EU.

    Borelj je naglasio da su talibani dobili rat i da se prema tome s njima mora sarađivati, te da će Brisel prihvatiti vlast Avganistana onakva kakva jeste.

    – Borba protiv Al kaide u Avganistanu bila je uspješna, ali izgradnja države nije i mi moramo priznati i svoje greške – istakao je Borelj.

    Mada je stanje daleko od toga, realno je pitanje da li će u tom slučaju BiH, koja traži status kandidata za članstvo, morati da prati spoljnu politiku EU, odnosno da li će biti u situaciji da se opredjeljuje priznaje li talibansku vlast ili ne.

    Podjela
    Odgovor na to pitanje, za sada, nismo uspjeli da dobijemo iz Ministarstva spoljnih poslova BiH. Međutim, Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize (CELSA) iz Banjaluke, smatra da ne moramo pratiti odluku EU u slučaju da se odluče da uspostave odnose s talibanskom vladom.


    – Nismo pratili spoljnu politiku EU ni u drugim slučajevima, kao što su sankcije prema Rusiji ili pitanja u vezi sa Kosovom*. Na političkim liderima ostaje da se usaglase da li treba uspostavljati odnose s talibanskom vladom ili ne. Po tom pitanju Predsjedništvo BiH igra glavnu ulogu – kaže Savović za Srpskainfo.

    Uprkos izjavi Borelja da EU treba uspostaviti odnose s talibanima, Savović sumnja da će to tako lako podržati sve članice EU.

    – Postoji šansa da se evropska zajednica još dublje podijeli na ovom pitanju, te da se dovedu u opasnost osnovni postulati Evropske unije. Uzimajući sve to u obzir, mislim da je za BiH ipak najbolje da još ništa ne radi u vezi sa uspostavljanjem odnosa s talibanima, te da kroz regionalnu saradnju napravi korake ka zaštiti svojih interesa u slučaju nove migrantske krize – zaključuje Savović.

    Groblje imperija
    Politikolog Darko Kuzmanović smatra da je nevjerovatna izjava Žozepa Borelja da će se s talibanima razgovarati pod određenim uslovima.

    – Razgovarati s nekim protiv koga ste se borili i proglašavali ih za teroriste, što i jeste istina, licemjernost je bez granica. Međutim, poznajući karakter talibana, ako se ova organizacija zaista povinuje zahtjevima EU i SAD, onda se sa sigurnošću može reći da je ovakav scenario zapravo dogovoren, a cilj bi mogao biti eventualno uvlačenje Kine i Rusije u avganistansko živo blato, koje je redom gutalo brojne imperije. Što se tiče BiH, ona vlastite spoljne politike gotovo da i nema. Ministar povlači partijske poteze na međunarodnoj sceni idući linijom interesa određenih globalnih igrača. Upravo zbog toga i po pitanju Avganistana ne treba očekivati da će BiH samostalno donijeti odluku već će osluškivati mišljenje Brisela i Vašingtona tako da saradnja i priznanje talibana neće puno zavisiti od nas već isključivo od toga kako se postave najveći globalni igrači na međunarodnoj političkoj sceni – kaže Kuzmanović za Srpskainfo.

    Prema njegovim riječima, SAD, EU, UN, NATO i ostale međunarodne organizacije doživjele su u Avganistanu najveći istorijski poraz još od samog začetka UN na konferenciji u Damberton Ouksu 1944.

    – Nije čudno da se iz veoma opravdanih razloga Avganistan naziva grobljem imperija, a sada je on postao i groblje međunarodnih organizacija koje, sve dok je trajalo prisustvo američke vojske, nisu prstom mrdnule da stanje koje je sada prisutno na terenu preduprijede. Nije ovo samo poraz SAD, nego svih onih koji su na ovaj ili onaj način učestvovali u intervenciji. Sada se postavlja pitanje šta sa izbjeglicama, a Evropa koja je već jednom preživjela traumu migrantske krize opet strahuje. Potpuno opravdano. Može se reći da je pogrešna višegodišnja politika došla na naplatu i njene posljedice će tek uslijediti – zaključuje Kuzmanović.

  • Vučić: Daću sve od sebe da razgovaramo sa Bošnjacima

    Vučić: Daću sve od sebe da razgovaramo sa Bošnjacima

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da će dati sve od sebe da bi se sa Bošnjacima u BiH sjelo i racionalo razgovaralo da bismo, kako je rekao, razumjeli koliki je njihov bol zbog Srebrenice, ali i da oni razumiju kolika je naša bol zbog svih zločina počinjenih nad Srbima.

    Uvjeren je, kaže predsjednik, da će to jednog dana biti normalno, jer razgovarati je normalno čak i na bojnom polju.

    Vučić je rekao da priča da Srbija krije ratne zločince ne stoji.

    “Mi imamo određene sporazume sa BiH, koji podrazumevaju da oni nama ne isporučuju one koje mi gonimo i da mi ne izručujemo one koje oni potražuju”, rekao je Vučić i istakao da niko u Srbiji neće štiti ratne zločince.

    Gostujući na Hepi televiziji, Vučić je rekao da kada BiH traži da im isporučimo Duška Kornjaču (ratni komandant opštine Čajnice), oni znaju da na to nemaju pravo, da to nije materijalno pravno moguće.

    Ponovio je da je Kornjača državljanin Srbije od 2007., a sada ti isti, koji su mu dali državlanstvo, željeli bi, kaže, da mi hapsimo ljude koje nemamo pravo da hapsimo.

    “Neću da učestvujem u hajci protiv sopstvenog naroda, jer ne učestvujem ni u hajci protiv vašeg naroda…”, rekao je Vučić.

    Ponovio je da razumije da Bošnjake boli kada se spominje “nož, žica, Srebrenica” i to, istakao je, nije normalno uzvikivanje, kao što nije normalno pominjati “žutu kuću”, jer se time aludira da će neko Srbima da vadi organe.

    “Zato sa Bošnjacima moramo da sednemo i da razgovaramo, da kažemo da to nije dobro. Moramo da razgovaramo da bi videli da ih ne mrzimo, da ne sanjamo da će oni da nestanu, a da oni ne sanjaju osvete prema Srbima”, rekao je.

    Na konstataciju da neki protivnici predsjednika smatraju da bi trebalo da ide svake godine u Srebrenicu i da ga svake godine tamo kamenuju sve dok Bošnjacima ne bude dosta, Vučić kaže da u Srebrenicu ne može bez poziva, ali i da ga niko više i ne zove.

    “Postoje stvari na koje nemate odgovor, kao što je da sam ja hteo u Srebrenici sam sebe da ubijem i da je to Srbija organizovala…”, rekao je predsjednik.

  • “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” ulaže 288 miliona za bolje poslovanje

    “Elektroprenos BiH” u ovoj godini planira da uloži 288 miliona maraka kako bi unaprijedio svoje poslovanje.

    “Investiranje u elektroenergetske objekte planirano je kroz sanacije/rekonstrukcije/proširenja postojećih objekata i izgradnju novih. Pored investiranja u elektroenergetske objekte, u 2021. godini planirane su i ostale investicije koje obuhvataju informacione sisteme, poslovne objekte, vozila te alate i instrumente”, navode iz “Elektroprenosa BiH” za “Nezavisne novine”.

    Kada je riječ o novim investicijama u 2021. godini, planirana je sanacija i rekonstrukcija 33 transformatorske stanice, kao i rekonstrukcija 10 dalekovoda te izgradnja dalekovoda DV 110 kV Rama/Prozor – Uskoplje/G. Vakuf. Planom investicija predviđeno je i obnavljanje telekomunikacionog sistema, kao i ugradnja prigušnica sa ciljem rješavanja visokih napona u prenosnoj mreži.

    Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da će ukupno biti uloženo 288.093.719 KM i to prenesena sredstva iz Plana investicija 2020. (170.468.187 KM), rebalans Plana investicija 2020. (11.388.000 KM) i sredstva za nove investicije u 2021. (106.237.532 KM). Iz “Elektroprenosa BiH” ističu da plan podrazumijeva proizvodnju električne energije, obezbjeđenje priključenja novih potrošača, uz adekvatnu pouzdanost i fleksibilnost sistema i minimalne troškove, kao i nastavak ranije započetih investicija.

    “Osnova za izradu Plana investicija 2021. godine bili su Dugoročni plan razvoja prenosne mreže 2021-2030. i prijedlozi nadležnih operativnih područja. Investicijski projekti izabrani su uvažavajući tehničke i ekonomske kriterije pri čemu je za svaki od tih projekata zatvorena kompletna finansijska konstrukcija, kako bi se ubrzala dinamika realizacije istih. Kod izbora istih opredjeljujući su bili: započete investicije iz prethodnog perioda, raspoloživa sredstva za investiranje na nivou kompanije, objekti definisani dugoročnim planom, podaci o eksploatacionom stanju elemenata mreže dostavljeni od strane operativnih područja – ažurirani podaci o potrebama (primljenim zahtjevima) krajnjih korisnika”, ističu iz ove firme.

    Dodaju da plan ima za cilj omogućavanje realizacije Elektroenergetskog bilansa u 2021. godini, što podrazumijeva preuzimanje kompletno proizvedene električne energije, isporuku maksimalno zahtijevanih količina električne energije, obezbjeđenje prenosnih puteva za planirani uvoz/izvoz.

    Inače, DERK je usvojio Plan investicija “Elektroprenosa BiH”, a na njihovoj stranici se navodi da u planu investicija za 2021. godinu, pored navedenih projekata, postoje i dva neplanska projekta čija realizacija (proces nabavke dva transformatora) je već pokrenuta po hitnom postupku na osnovu odgovarajućih odluka Uprave kompanije, Upravnog odbora i Skupštine akcionara, a zbog neplaniranih havarija te iznimne važnosti i kritične uloge predmetnih transformatora u funkcionisanju prenosnog sistema, a to su projekti nabavka energetskog transformatora 400/110/x kV, 300/300/100 MVA, za TS Višegrad (4.500.000 KM) i nabavka energetskog transformatora 220/110/x kV, 150 MVA, za TS Mostar 4 (2.500.000 KM).

    “Investiranje u 2021. godini planirano je iz vlastitih i kreditnih sredstava. Raspoloživa sredstva su raspoređena na konkretne projekte, u skladu sa stvarnim potrebama operativnih područja proisteklim iz provedenih analiza i jednoznačno primijenjenih kriterija”, stoji u Planu investicija.

  • Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Građevinske firme iz BiH u inostranstvu izvršile poslove vrijedne 45,1 milion KM

    Vrijednost izvršenih radova građevinskih firmi iz BiH u inostranstvu u drugom kvartalu iznosila je 45.177.000 KM i veća je za 14,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Od ukupne vrijednosti izvršenih radova u drugom tromjesečju, 12.104.000 KM ili 26,8 posto radova odnosi se na objekte visokogradnje, a 33.073.000 KM ili 73,2 posto radova na objekte niskogradnje.

    U drugom kvartalu 99,8 posto ovih radova je izvršeno u Evropi, a 0,2 posto u Africi.

    Od ukupno izvršenih građevinskih radova u inostranstvu, najviše ih je u Hrvatskoj, u vrijednosti od 14.331.000 KM, zatim u Švedskoj 9.961.000 KM, dok je vrijednost građevinski radova u Srbiji iznosila 7.561.000 KM.

  • U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    U nesreći na naftnoj platformi u Meksičkom zaljevu poginulo pet osoba

    Meksička državna naftna kompanija saopćila je danas da je došlo do požara na jednoj od naftnih platformi u Meksičkom zaljevu gdje je pet radnika poginulo, dva radnika se vode kao nestala, dok ih je šest povrijeđeno.

    Kompanija Petroleos Mexicanos izjavila je da je požar na platformi za preradu u polju Ku-Maloob-Zaap stavljen pod kontrolu još u nedjelju, javlja AP.

    Ova naftna kompanija je rekla da je požar uzrokovan zatvaranjem 125 bušotina na polju, što će smanjiti dnevnu proizvodnju naftnih ekvivalenata u Meksiku za 421.000 barela dnevno. To je ekvivalent otprilike četvrtini dnevne proizvodnje Meksika od gotovo 1,7 miliona barela.

    Nije još objavljeno kolika je mogućnost pronalaska dvojice nestalih radnika. Platforma je bila jako ugljenisana. Direktor kompanije Octavio Romero rekao je da su neki od poginulih radnika obavljali rutinsko održavanje i čišćenje plinskih vodova na platformi.

    Romero je rekao da će kompanija pokušati obnoviti proizvodnju “što je prije moguće”.

  • Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Hiljade vatrogasaca obuzdavaju šumske požare u Kaliforniji

    Više od 13.500 američkih vatrogasaca pokušavaju da obuzdaju više od 12 velikih požara u Kaliforniji, koji su uništili stotine kuća i primorali hiljade ljudi da se evakuišu.

    Nakon detaljnog proučavanja štete, guverner Gavin Newsom zatražio je da predsjednik SAD-a Joe Biden proglasi stanje katastrofe u osam okruga.

    Ovakva deklaracija bi omogućila aktiviranje različitih vidova pomoći, uključujući smještaj, hranu, pomoć za nezaposlene i pokrivanje troškova u vanrednim situacijama, rekli su zvaničnici.

    Blizu 43.000 stanovnika Kalifornije je pod naređenjem za evakuaciju, a više od 500 je u skloništima, prenio je AP. Zvaničnici brinu zbog požara jugozapadno od jezera Taho, na granici Kalifornije i Nevade i na okolnim vrhovima Sijera Nevade sa zajednicama koje se bave turizmom.

    Procenat lokalizacije ovog požara je samo devet odsto i on je prioritet u intervencijama vatrogasne službe.