VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov: Sumnjamo da ce zahtjev o neširenju NATO dobiti zamah

    Lavrov: Sumnjamo da ce zahtjev o neširenju NATO dobiti zamah

    • Rusija sumnja da će njen zahtjev da se zaustavi širenje NATO na istok dobiti zamah, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Rusija je nedavno javnosti predstavila svoje prijedloge bezbjednosnih garancija, sa ciljem da spriječi Zapad da ih gurne “pod tepih”, dodao je Lavrov u intervjuu za YouTube kanal ”Solovjev”.

    “Ipak, i dalje imamo ozbiljne sumnje da će ključna stvar u prijedlogu, a to je bezoslovno zaustavljanje širenja NATO na istok, biti gurnuta u stranu”, dodao je Lavrov, a prenio TAS S.

  • SAD i Rusija će pregovarati o sigurnosnim pitanjima, Putin spremio listu prijedloga

    SAD i Rusija će pregovarati o sigurnosnim pitanjima, Putin spremio listu prijedloga

    Funkcioneri SAD i Rusije u jeku rastućih napetosti oko Ukrajine sudjelovaće u bezbjednosnim pregovorima 10. januara 2022., potvrdio je u ponedjeljak Rojtersu izvor iz Bajdenove vlade.

    Vrlo je vjerovatno da će se i razgovori između NATO i Rusije održati 12. januara, a širi sastanak na kojem će uz Moskvu i Vašington, biti i neke evropske zemlje, dogovoren je za 13. januar.

    Rusija, koja je uznemirila Zapad gomilanjem vojnika u blizini Ukrajine, objavila je svojevrsnu listu želja vezanih uz sigurnosne prijedloge o kojima želi pregovarati, uključujući i obećanje da NATO neće provoditi nikakve vojne aktivnosti u istočnoj Evropi i Ukrajini.

    “Kada budemo sjeli i razgovarali, Rusije može predstaviti staviti svoje brige, ali i mi ćemo predstaviti koje nas ruske aktivnosti zabrinjavaju”, rekao je izvor iz Savjeta nacionalne sigurnosti Bijele kuće, koji je želio ostati anoniman. Dodao je da nijedna odluka o Ukrajini neće biti donesena bez Ukrajine.

    Ruski funkcioneri ranije su potvrdili da imaju namjeru sudjelovati u pregovorima s SAD u januaru, a rekli su i kako razmatraju prijedlog NATO o susretu 12. decembra.

    Američki predsjednik Džo Bajden u ponedjeljak je potpisao zakonski prijedlog prema kojemu planira osigurati 300 miliona dolara za podršku Ukrajinskoj vojsci. Vlada SAD-a, koja smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava invaziju na Ukrajinu, ruskom čelniku zaprijetila je “brutalnim sankcijama” ukoliko se to dogodi, ali Rusija osporava takve namjere.

  • Asistenti odustaju jer rade od danas do sutra

    • Položaj asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju u osnovnim školama u Srpskoj i dalje nije na zavidnom nivou, a u odnosu na lani, tokom ove školske godine Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dalo je saglasnost za angažovanje i finansiranje 52 asistenta više.

    Za razliku od školske 2020/2021. godine, kada je bilo angažovano 356 asistenata, tokom ove školske godine učenicima sa smetnjama u razvoju pomaže 408 asistenata, podaci su nadležnog ministarstva.

    Kako kažu u Ministarstvu, asistenti su angažovani u periodu dok traje nastava, na pola radnog vremena, a plaćeni su po koeficijentu za srednju stručnu spremu.

    “Za angažovanje i finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju Ministarstvo prosvjete i kulture je budžetom za kalendarsku 2022. godinu obezbijedilo 2,2 miliona KM”, naveli su u Ministarstvu za “Nezavisne novine”.

    Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” Banjaluka, kaže da se na osnovu zahtjeva roditelja odobrava asistent, te da se u zadnje vrijeme sve više zahtjeva i odobri, ali da se stvarni problem ne krije u broju angažovanih asistenata, već u uslovima pod kojima oni rade.

    “Uslovi su katastrofalni. Primanja su im podignuta nešto iznad 430 KM. Mi smo pisali dopis Ministarstvu prosvjete i kulture RS preko Udruženja da se mora nešto promijenti”, rekla je ona.

    Kojićeva je kazala da u trenutnoj situaciji gube i djeca i roditelji i asistenti.

    “Roditelji na početku svake školske godine doživljavaju stres. Pored toga što šalju dijete s autizmom u nastavu, u inkluziju, ne mogu doći do asistenta, a da ne pričamo o kvalitetnom asistentu, o nekome ko neće biti samo ‘fikus’, već da hoće nešto i da radi”, navela je Kojićeva za “Nezavisne novine”. Kaže da je posao asistenata formalan i u praksi degradiran, te da je potrebno da država bolje plati asistente ili da im ponudi drugačije ugovore, jer u suprotnom, asistenti će radije otići i raditi kao trgovci.

    Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da problem traje već godinama te da je situacija jako nezgodna.

    “Ne možemo ih nikako uvesti u neki pravni sistem, nego rade od danas do sutra u smislu na određeno vrijeme. Ja sam to pominjao i bivšem ministru prosvjete i kulture RS i sadašnjoj ministarki, u nekoliko navrata, i nikako taj problem nismo stavili na pravo mjesto”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da ovakvi uslovi sigurno ne motivišu jer je posao koji asistenti obavljaju težak i stresan. “Oni su školovani za to, imaju kvalifikacije i znanje i oni to i hoće da rade, ali taj odnos plate, plaćanje i sam status, koji im je možda i bitniji od same plate, je jako nezahvalan”, naveo je on.

    Kako je rekao, Sindikat će u januaru i februaru pokušati ovaj problem postaviti na bolji osnov kako bi asistenti imali dostojanstven posao i bili pristojno plaćeni.

    Plata treba da bude veća za 30 odsto
    Iz Udruženja za pomoć licima s autizmom “Djeca svjetlosti” Banjaluka su tražili da se asistentima podigne plata za barem 30 odsto. Osim toga traže i da im se rad u svojstvu asistenta računa kao pripravnički u struci, kao i da im se godišnji rad računa pola boda na birou, jer im do sada taj rad nije bodovan. Međutim, kako kaže Mirjana Kojić, predsjednica pomenutog udruženja, ništa nije prihvaćeno.

  • Kolektivni ugovor na čekanju, u januaru štrajk službenika

    Kolektivni ugovor na čekanju, u januaru štrajk službenika

    • Iako su aktivnosti na pripremi pregovora u vezi s kolektivnim ugovorom počele još 2018, do danas nije održan nijedan sastanak radne grupe, što u Samostalnom sindikatu državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH ocjenjuju kao nedostatak volje i želje da se bilo šta pokrene, a zbog čega će već u januaru ponovo organizovati proteste ispred institucija BiH.

    Naime, krajem 2018. godine Ministarstvo pravde BiH zatražilo je od svih ministarstava imenovanje predstavnika u pregovarački tim za vođenje pregovora radi zaključivanja kolektivnog ugovora, a nakon što su dostavljena imena, Ministarstvo je tražilo pisane punomoći od institucija i tijela Savjeta ministara BiH za taj sastav pregovaračkog tima. Međutim, od 54 institucije, odgovore je dostavilo njih 39. U taj pregovarački tim bili su imenovani i pojedini državni službenicima, zbog čega se pobunilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, ističući da u tom timu moraju biti rukovodioci najvišeg nivoa, a ne državni službenici koji istovremeno mogu biti i članovi sindikata. Poslije je došlo do promjene sastava Savjeta ministara BiH, a Ministarstvo pravde BiH ponovo je zatražilo od ministarstava da se izjasne da li ostaju pri ranije delegiranim članovima ili će ih mijenjati. Na taj dopis odgovorila su samo četiri ministarstva, koja su promijenila svoje članove.

    “Ministarstvo pravde BiH duže razdoblje preduzima aktivnosti kako bi se pokrenula procedura kolektivnog pregovaranja. Pokretanje i okončavanje ove procedure podrazumijeva ispunjenje uslova propisanih odredbama Zakona o radu u institucijama BiH, što je zbog objektivnih razloga izazvanih pandemijom korona virusa, te otežanih okolnosti organizovanja većih skupova, kao i nemogućnosti formiranja radne grupe od predstavnika svih institucija na nivou Bosne i Hercegovine, dovelo do zastoja u radu”, rekli su u Ministarstvu pravde BiH, odgovarajući na jedno od postavljenih pitanja poslanika Predstavničkog doma BiH.

    Na ove tvrdnje iz Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH kažu da je više nego očigledno da ne postoji volja da se napravi iskorak.

    “Kad neko neće nešto da uradi onda to pokušava opravdati, tako i Ministarstvo pravde. Kakve veze ima korona sa svim tim? Savjet ministara zasjeda, parlament BiH zasjeda gdje ima više ljudi, a ne može radna grupa. Jednostavno ne postoji politička volja da se to uradi i sada se traže izgovori. Tako mogu još tri godine odugovlačiti. Nama ne preostaje ništa drugo nego da ponovo izađemo na ulicu odmah poslije praznika u januaru i ukažemo na naše probleme”, rekao je za “Nezavisne novine” Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

    Inače, na nivou BiH postoje tri reprezentativna sindikata i njihov osnovni zahtjev već godinama je vraćanje ranijeg koeficijenta za plate, koji je iznosio 5,35, ali je prije desetak godina smanjen na 4,75 i od tada su plate zaposlenih u institucijama BiH iste.

    U Sindikatu radnika UIO kažu da su kao reprezentativni sindikat ispunili sve zakonom propisane odluke i imenovali svoje članove.

    “BiH je jedina zemlja u okruženju koja nema kolektivni ugovor na državnom nivou”, rekla je za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO.

  • Predsjednik Poljske stavio veto na kontroverzni zakon o vlasništvu nad medijima

    Predsjednik Poljske stavio veto na kontroverzni zakon o vlasništvu nad medijima

    Predsjednik Poljske Andrzej Duda saopćio je kako je stavio veto na kontroverzni poljski zakon o vlasništvu nad medijima koji je nedavno usvojen u parlamentu ove države u kojem većinu čini vladajuća partija Pravo i pravda (PiS).

    Nakon nedavno održanih protesta, ali i pritiska iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, čiji su zvaničnici više puta izjavljivali kako zakon krši osnovne slobode, poljski predsjednik je izjavio kako se nakon razgovora s građanima odlučio na ovaj potez.

    “Prijedlog zakona i njegove izmjene tiču se subjekata koji su već prisutni na tržištu. Postoji i pitanje medijskog pluralizma i slobode govora. Prilikom donošenja odluke, ovaj element sam ozbiljno uzeo u obzir. Stavljam veto na ovaj zakon”, rekao je Duda.

    U izjavi za medije u ponedjeljak, Duda je također naglasio kako bi realizacija ovakvog zakona mogla ugroziti i sporazum potpisan sa SAD-om, a koji se tiče ekonomskih i trgovinskih odnosa.

    “Jedan od argumenata koji je razmatran tokom analize zakona bio je i onaj koji se tiče međunarodnog ugovora koji je zaključen 1990. godine”, izjavio je predsjednik Poljske.

    Bivši lider Evropske unije i aktuelni lider poljske opozicione partije Građanska platforma Donald Tusk, pohvalio je odluku poljskog predsjednika te je naglasio kako je pritisak na vladajuće strukture urodio plodom.

    “Ulica i inostranstvo (Amerika) i pritisak imaju smisla. Neka niko više ne govori da se ne isplati, da je nemoguće i da ne možemo uraditi ništa. Možemo i moramo”, rekao je Tusk.

    Povodom uloženog veta oglasio se i američki otpravnik poslova u Varšavi Bix Aliu koji je pohvalio potez poljskog predsjednika.
    “Hvala vam predsjedniče Duda za liderstvo i posvećenost zajedničkim demokratskim vrijednostima i za zaštitu investicione klime u Poljskoj. Zajedno, saveznici su jači!”, napisao je Aliu.

    Podsjetimo, Parlament Poljske usvojio je zakon koji bi spriječio kompanije izvan Evropskog ekonomskog prostora da posjeduju vlasnička prava u poljskim medijima.

    Ovakva odluka najviše bi pogodila američku grupaciju Discovery koja bi bila primorana da proda većinski udio u vlasničkoj strukturi poljskog medija TVN, jednu od najvećih poljskih privatnih tv mreža.

    Nakon usvajanja zakona, poljski zastupnici u parlamentu su izjavili kako on ima za cilj zaštiti poljsku medijsku scenuod potencijalno neprijateljskih aktera kao što je Ruska Federacija.

    Ipak, ova odluka je inicirala organizaciju novih protesta građana koji su se okupili ispred predsjedničke palate ui Varšavi te su izrazili svoje nezadovoljstvo ovakvim zakonskim rješenjem.

    Nakon odluke predsjednika države koji je stavio zakon van snage, oglasili su se i iz medijske grupacije TVN te naglasili kako je Duda ovim činom podržao slobodu medija u Poljskoj.

    “S uvažavanjem i radošću prihvatamo odluku predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude, koji je podržao slobodu medija i pravo gledalaca na izbor. Stavljanjem veta na ‘Lex TVN’, predsjednik je odbranio dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama”, saopćili su iz Upravnog odbora TVN grupacije.

  • Danas sastanak o autoputu Sarajevo – Beograd

    U Sarajevu će danas biti održan sastanak zvaničnika entitetskih i državnih institucija o nastavku i ubrzavanju realizacije projekta izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd, saopćeno je iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

    Sastanku s ministrom komunikacija i transporta BiH Vojinom Mitrovićem prisustvovat će predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, premijer FBiH Fadil Novalić i gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić, navedeno je u saopćenju.

    Ovom sastanku prisustvovat će i direktori Autoputeva Republike Srpske Dušan Topić i Autocesta FBiH Elmedin Voloder, predsjednik Skupštine Brčko distrikta Siniša Milić, supervizor za Brčko distrikt Michael Scanlan i šef Kancelarije koordinatora u Vijeću ministara Miroslav Gavrić.

    Početak sastanka zakazan je za 9 sati u zgradi institucija BiH.

  • Vukanović se sukobio sa stražarom na gradilištu u Foči i spriječen u snimanju priloga

    Vukanović se sukobio sa stražarom na gradilištu u Foči i spriječen u snimanju priloga

    Narodni poslanik Nebojša Vukanović posjetio je jučer Foču, odnosno mjesto Kuta, gdje će danas rukovodstvo Republike Srpske – predsjednica Željka Cvijanović i premijer Radovan Višković položiti kamen temeljac za Hidroelektranu Bistrica, koju treba da grade Kinezi.

    “Nažalost, stažar, kako sam za sebe reče haški osuđenik, nije mi dozvolio da snimim nekoliko kadrova, a koji su vezani za skandal da je direktor HE Bistrica Dejan Pavlović otuđio od Nacionalnog parka Sutjeska, kojim je ranije rukovodio, bilbord koji je prebacio za novi projekt. Slučaj je prijavljen policiji koja je danas izvršila uviđaj i utvrdila da je bilbord ukraden, što je najbolji pokazatelj ozbiljnosti Vlade i projekta”, rekao je Vukanović.

    Iako mu stražar nije dozvoljavao da tu bude, Vukanović je ipak snimio video na kojem se vidi i preprika njih dvojice. U jednom trenutku je stražar upotrijebio fizičku silu da Vukanovića spriječi u snimanju.

    “Ne znam ko je starac, da li je u ratu krvavio ruke nad nejači i civilima i sramotio srpski narod, zbog čega je vjerovatno i robijao u Hagu, ali je nevjerovatno koliko je izmanipulisan i koliko su mu režimski mediji isprali mozak pa mene smatra izdajnikom, a ne one koji su ga doveli na prosjački štap, kao i većinu časnih boraca koji su se hrabro borili, a nisu prljali i krvavili ruke, pa se boji da ne izgubi 20 ili 30 maraka dnevnice ako snimim prilog”, zaključio je Vukanović.

  • Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Veliki broj Bugara i Grka se odlučio na kupovinu u Turskoj usljed pada vrijednosti turske valute.

    Posebno je to izraženo na zapadu ove države, gdje mnogi građani Bugarske dolaze automobilima i autobusima. Među njima je i Hatice Ahmetova, koja je za 200 bugarskih leva ili malo više od 100 eura dobila 1.150 lira.

    Gulfiye Osinova je došla u Tursku da bi unucima kupila novogodišnje poklone. Kao razlog zašto se na to odlučila istakla je to što je u njenoj državi sve skupo.

    U Turskoj inflacija iznosi više od 21 posto, što je utjecalo na cijene hrane, goriva i drugih potreba domaćinstva. Nepovoljne ekonomske okolnosti su pogodile veliki broj Turaka, ali ne i turiste. Naprotiv, boravak i kupovina u ovoj zemlji sada su znatno povoljniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je predstavio plan kojim želi zaustaviti devalvaciju lire. Krajem prošle sedmice jedan euro je iznosio 12,65 lira.

    Prema pojedinim procjenama, broj stranaca koji kupuju u gradu na sjeverozapadu države – Edirneu se učetverostručio u nekoliko sedmica. Osim Bugara, mnogi dolaze i iz Grčke kako bi obavili kupovinu, piše Euronews.

  • Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prosječna plata u RS-u u novembru 1.030 KM, građevincima samo 750 maraka

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, najveća prosječna plata u novembru u Republici Srpskoj isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja i to 1.519 KM, dok su najnižu dobili radnici u građevinarstvu 750 KM.

    Tako je prosječna neto plata, nakon oporezivanja, isplaćena u novembru ove godine iznosila 1.030 KM i veća je za tri KM u odnosu na prosječnu platu isplaćenu u oktobru.

    “Niske prosječne plate u novembru primili su radnici u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije 828 KM, zaposleni u djelatnosti saobraćaja i skladištenja 766 KM, u trgovini 799 KM, kao i u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva 764 KM”, saopštili su iz Sindikata.

    Sindikalna potrošačka korpa za novembar 2021. godine iznosi 2.015 KM i prosječna plata je pokriva sa 51,1 posto.

    “Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prijevoz, obrazovanje i kulturu”, navode iz Sindikata.

    Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca u novembru trošile za nabavku prehrane 780 KM, za stanovanje i komunalne usluge 591 KM, te za tekuće održavanje domaćinstva 111 KM.

    Nabavka obuće i odjeće u prošlom mjesecu koštala je 156 KM, higijena i njega zdravlja 92 KM, prijevoz 200 KM, a obrazovanje i kultura 83 KM.

  • “Teška srca” okreću leđa Rusima? Još jedna država želi Rafale

    “Teška srca” okreću leđa Rusima? Još jedna država želi Rafale

    Još jedna država planira da nabavi francuske višenamenske borbene avione Rafale, čiju je kupovinu nedavno dogovorila i Hrvatska.

    S obzirom na to da je proizvođač Daso avijasion (Dassault Aviation), sa zvaničnim Parizom, ranije ove godine dogovorio sa Egiptom, Indijom i Grčkom prodaju dodatnih Rafala, a sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima isposlovao narudžbu od čak 80 aparata, ispada da je godina na izmaku jedno od najboljih poslovnih razdoblja u istoriji pariske kompanije.

    Impresivnom spisku uskoro bi se mogla pridružiti još jedna zemlja koja je ovih dana izvestila da odustaje od nabave ruskih Su-35E te da će u započetom konkursu birati između Rafala i američkih F-15EX Eagle II, piše T portal.

    Uz Hrvatsku, koja je krajem novembra dogovorila kupovinu 12 primeraka Rafala u vrednosti od 1,1 milijardu evra, francuski Daso je i ranije ove godine zabeležio narudžbe za svoj višenamenski avion 4,5 generacije, pa je tako Egipat, pored postojećih 24 aparata, naručio dodatnih 30 komada, a Indija “potražuje” još 110.

    Grčka je tokom aktuelne godine naručila šest novih primeraka od ukupno 24 naručena nova i polovna aviona, a Indiji se upravo isporučuje 35 primeraka sklopljenih u indijskom pogonu Dasoa. Početkom decembra UAE su naručili čak 80 komada Rafala F4, čime će postati najveći regionalni korisnik tog modela aviona nakon Francuske.

    Prodaju Emiratima, kao u slučaju s Hrvatskom, dogovorio je francuski predsednik Emanuel Makron, a međudržavni sporazum kritikovala je organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) podsetivši javnost da UAE oružano učestvuje u sukobu u Jemenu i Libiji.

    Rusko-američka kombinacija

    Ove nedelje interes za Rafale pokazala je i Indonezija saopštivši da odustaje od nabavke Suhojevog Su-35E te da će u započetom konkursu birati između Rafala i F-15EX. Vest o izbacivanju ruskog “takmičara” objavio je maršal indonezijskog ratnog vazduhoplovstva Fadjar Prasetjo, dodavši da je sužavanje izbora na američki i francuski avion usaglašeno sa tamošnjim ministarstvom obrane. Prasetjo je precizirao da Indonezija želi dve do tri eskadrile lovaca 4,5 generacije, dakle njih od 24 do 36 komada, ali i naglasio da Džakarta “teška srca” odustaje od svog plana za nabavku dvomotornog Su-35E, modela koji je odabrala još 2015. godine. Tri godine kasnije započeli su konkretni razgovori za nabavku 11 aviona, ali pregovori nisu konkretizovani dogovorom.

    Iako to nije izričito rekla, postoji mogućnost da je jedna od dosad ekonomski stabilnijih zemalja jugoistoka Azije odlučila istisnuti ruskog ponuđača zbog zabrinutosti da bi taj potez mogao pokrenuti američke sankcije prema Zakonu o suzbijanju američkih protivnika sankcijama (CAATSA). Zakon je izglasao Kongres 2017. godine, a cilj mu je da odvrati vlade ili subjekte od nabavke oružja, vojne opreme i delova od američkih neprijatelja poput Irana, Severne Koreje i Rusije.

    Indonezija od ranije u redovima svog ratnog vazduhoplovstva ima ruske lovce Su-27SKM i Su-30MKK te jurišne Su-30MK2 i kombinuje ih sa američkim lovcima F-16 Block 15/32+. Sada traži avion kojim bi zadovoljila svoje sve hitnije potrebe protivvazdušne odbrane zbog stalnih trzavica u Južnom kineskom moru, a koje se mogu preliti i u Indonezijski arhipelag.

    Opravdan strah i logičan zaključak

    Zemlja s pravom strahuje od embarga na kupovinu oružja s obzirom na to da je već dobila američke sankcije početkom 2000-ih zbog okupacije Istočnog Timora. Indonezija se za to vreme okrenula Rusiji i nabavila svoje prve Suhoje, a oni su pre dve godine modernizovani u Belorusiji. Dakako, reč je o zemlji koja je odnedavno takođe pod udarom američkih, ovaj put ekonomskih sankcija zbog stvaranja migrantske krize na njenim granicama sa Evropskom unijom, a koja joj je također nametnula embargo. Stoga se nameće zaključak da Džakarta izbacivanjem Rusa iz konkursa igra na sigurno znajući da će teško moći da održava ruske avione u zemljama na udaru SAD i EU.

    Za takve avione potrebna je hitna zamena pa je Prasetjo optimistično napomenuo da bi Indonezija, za slučaj odabira F-15EX, mogla očekivati isporuku već 2027. godine. Kako se radi o najnovijoj verziji najuspešnijeg lovca modernog doba sa potvrđene 104 vazdušne pobede, valja pomenuti i njegove najbolje karakteristike.

    Reč je o Boingovom taktičkom lovcu povećane sposobnosti nošenja oružja, digitalizovanih sistema i tzv. otvorenoj arhitekturi OMS (Open Mission Systems) što omogućava vrlo brzo ugrađivanje najnovijih avionskih tehnologija. Avion ima Raytheonov AESA radar, novi digitalni fly-by-wire upravljački sistem, potpuno novi sistem za elektronsko ratovanje i naprednu digitalizovanu kabinu. Može se pohvaliti i dodatnim rezervoarima za gorivo te poneti čak 22 rakete vazduh-vazduh i hiperzvučnu raketu mase 3,2 tone. Američka vojska dosad je primila osam novih Orlova te su raspoređeni kao zamena za već dotrajale F-15C u sastavu Nacionalnih gardi Floride i Oregona, a koštali su 1,1 milijardu dolara.