VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stranci će dati 8,5 miliona za izbore

    Stranci će dati 8,5 miliona za izbore

    Ukoliko predstavnici Republike Srpske ostanu dosljedni i ne budu odlučivali u Savjetu ministara BiH, Predsjedništvu BiH i parlamentu BiH, opšti izbori u BiH u oktobru naredne godine neće biti održani.

    Naime, izbore u BiH raspisuje Centralna izborna komisija BiH i s obzirom na to da oni rade najnormalnije, tu neće biti problema, međutim zbog nepostojanja budžeta, odluku o sredstvima za održavanje izbora moraće donijeti Savjet ministara BiH, koji će, sudeći po izjavama zvaničnika Republike Srpske, biti u blokadi sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojima se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici.

    Prema nezvaničnim informacijama, novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli bi obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun Centralne izborne komisije, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.

    “Centralna izborna komisija BiH, po zakonu, izbore mora raspisati u maju, a 20 dana od dana raspisivanja izbora CIK-u mora biti dostavljen novac. Odluku o tome, o tim sredstvima, treba da donese Savjet ministara BiH, a ukoliko se ostane pri stavu da se ne odlučuje, te odluke neće biti”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da je mišljenja da do toga neće doći i da će izbori na kraju biti održani.

    I zvaničnici Republike Srpske koji odlučuju u Predstavničkom domu parlamenta BiH kažu da je takav scenario moguć, ali se nadaju da do njega neće doći i to iz prostog razloga što bi se u tom slučaju narušilo jedinstvo vlasti i opozicije koje je postignuto u Republici Srpskoj u vezi s tim pitanjem.

    “Tako nešto dovelo bi do prepucavanja vlasti i opozicije. Lično mislim da izbori treba da se održe i da od naroda dobijemo legitimitet za posao koji obavljamo”, rekao je Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske i predsjednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, dodajući da vjeruje da će izbori naredne godine biti održani.

    Inače, da je za održavanje izbora neophodna odluka Savjeta ministara BiH, vidjelo se i na posljednjim lokalnim izborima koji su pomjereni upravo iz razloga što nije bilo novca. Tu odluku Savjet ministara BiH na kraju je donio sa nekoliko mjeseci zakašnjenja, zbog čega su lokalni izbori, umjesto u oktobru, održani u novembru prošle godine.

    I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u ponedjeljak je ponovio da neće biti odlučivanja u Savjetu ministara BiH, Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH sve dok se ne suspenduje i stavi van snage nametnuta Inckova odluka.

    “Dok se to ne desi, neće biti odlučivanja u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske”, ponovio je Dodik.

    Ipak, sami zaključci Narodne skupštine Republike Srpske daju mogućnost predstavnicima Republike Srpske da odlučuju, jer se u jednom od njih navodi da odlučivanja neće biti, “osim u slučajevima kada je to neophodno radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona”.

  • Inspektori istražuju građevinske radove kod mosta “Bratoljub”: Gradili motel i pumpu pa oštetili prelaz

    Inspektori istražuju građevinske radove kod mosta “Bratoljub”: Gradili motel i pumpu pa oštetili prelaz

    Na lokalitetu graničnog prelaza kod mosta “Bratoljub” drugi investitor izgradio je motel i benzinsku pumpu, čime je zauzeo dio zemljišta koji pripada parceli ovog prelaza i tako oštetio pojedine njegove objekte, zbog čega je zatražena intervencija urbanističko-građevinske inspekcije.

    Rekli su to juče “Glasu Srpske” u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

    • Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH obaviješteni smo da je na lokalitetu ovog graničnog prelaza drugi investitor izgradio motel i benzinsku pumpu. Tokom tih radova zauzet je dio zemljišta koji pripada građevinskoj parceli graničnog prelaza, te su oštećeni pojedini objekti spoljnog uređenja kompleksa, zbog čega je zatraženo postupanje nadležne urbanističko-građevinske inspekcije i ovaj postupak je u toku – naglasili su u ministarstvu.

    Kada će ovaj granični prelaz kod mosta “Bratoljub”, koji preko Drine povezuje Bratunac i Ljuboviju, biti pušten u saobraćaj ne može se još precizirati. Kako su istakli u ovom ministarstvu, iz UIO BiH su im 27. jula ove godine dostavili zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole.

    • Pošto podnosilac zahtjeva, kao investitor navedenog objekta, uz zahtjev nije dostavio ništa od dokumentacije propisane Zakonom o uređenju prostora i građenju potrebne za izdavanje upotrebne dozvole, zatraženo je da potrebna dokumentacija bude kompletirana i nama dostavljena – naglasili su u ovom ministarstvu.

    U toku su, kako ističu, aktivnosti na prikupljanju potrebne dokumentacije i saglasnosti nadležnih organa na izvedeno stanje, a komisija je pregledala objekte i izvedene radove.

    • Očekujemo da nam dokumentacija sa zapisnikom i izvještajem Komisije za tehnički pregled ovog objekta, koju je formirao Zavod za izgradnju Banjaluka koji vrši tehnički pregled po ovlašćenju ovog ministarstva, bude uskoro dostavljena kako bismo mogli izdati upotrebnu dozvolu. Očekujemo da taj postupak bude okončan do kraja mjeseca – naveli su “Glasu Srpske” u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

    Izgradnja mosta “Bratoljub”, u dužini od 227 metara, trajala je od oktobra 2015. do maja 2017. godine i koštala je oko 13 miliona evra, ali zbog nepostojanja prelaza on još nije u funkciji.

    Ovaj granični prelaz biće zajednički carinski terminal za BiH i Srbiju i prvi takve vrste u regionu, vrijedan oko 14 miliona maraka. Čelnici Bratunca godinama, otkako traje priča o projektu, ističu da su granični prelaz i most od ogromnog značaja za tu opštinu, ali i za širu regiju. Transportni pravci će, kako napominju, biti znatno skraćeni, što će mnogo značiti za privredu ovog područja i za stanovništvo s obje strane Drine.

    Tehnički prijem

    U Upravi za indirektno oporezivanje BiH rekli su “Glasu Srpske” da je izvršen tehnički prijem za novoizgrađeni granični prelaz Bratunac.

    • Sada je u toku procedura u vezi sa ishođenjem upotrebne dozvole kod Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS – rekao je načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH Ratko Kovačević.

  • VSTS pred potpunim kolapsom

    Visoki sudski i tužilački savjet BiH (VSTS) nalazi se pred potpunim kolapsom, a najveću odgovornost za to snose predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija i potpredsjednice Sanela Gorušanović Butigan i Biljana Simeunović.
    U prijavi protiv njih troje koja je podnesena Kancelariji disciplinskog tužioca VSTS-a, između ostalog, navodi se da su prekršili Zakon o VSTS-u i pravilnik, čime su narušili ugled i nanijeli veliku štetu pravosuđu. U prijavi se precizira da je Lagumdžija, iako svjestan da u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić postoji zahtjev za izuzeće Gorušanović Butigan i za vlastito izuzeće, sazvao i organizovao telefonsku sjednicu VSTS-a.

    – Za tu sjednicu izdao je nalog da se uključi, pozove i glasa Gorušanović Butigan iako ona nije mogla niti smjela učestvovati ni u kakvom odlučivanju o njegovom izuzeću. Svjesno ignorišući zakonske i poslovničke odredbe, Lagumdžija je, s ciljem obezbjeđivanja kvoruma za sjednicu, svjesno i namjerno u sjednicu uključio Gorušanović Butigan iako je protiv nje postojao individualno preciziran i direktan zahtjev za izuzeće od odlučivanja o izuzeću Lagumdžije – navodi se u disciplinskoj prijavi.

    Prijava protiv Gorušanović Butigan, navodi se dalje, podnesena je zbog toga što je, iako svjesna da protiv nje postoji zahtjev za izuzeće, prihvatila da postupa i odlučuje po zahtjevu za izuzeće u disciplinskom predmetu protiv Tadićeve, umjesto da obustavi sve dalje radnje u postupku dok se ne donese odluka o zahtjevu za njeno izuzeće.

    Na sve ove propuste koji vode ka kolapsu VSTS-a prošle sedmice je ukazao bivši predsjednik ove institucije Milan Tegeltija, kao i sarajevski advokat Vlado Adamović, branilac glavnog tužioca BiH Gordane Tadić koja je odlukom VSTS-a razriješena te dužnosti i premještena na mjesto tužioca Tužilaštva BiH.

    Njih dvojica su za “Glas Srpske” objasnila da VSTS nije imao kvorum za odlučivanje o izuzeću od 11 članova zato što ukupno pet članova VSTS-a nije moglo da učestvuje u glasanju. Pored njih dvojice, takav stav je iznio i sarajevski advokat Ifet Feraget.

    – Tužilac čije izuzeće se traži ne može učestvovati u donošenju odluke kolegijuma o izuzeću glavnog tužioca pa se isti princip mora primijeniti i na članove disciplinskih komisija u skladu sa članom 9. stav 1. Poslovnika VSTS-a – precizirao je Feraget.

    Poslije svih tih tvrdnji o nezakonitostima, predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija dodatno je dolio ulje na vatru jer je u ponedjeljak Mahmuta Švraku isključio iz rada u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji protiv Gordane Tadić zbog, kako je naveo, skorog isteka mandata na mjestu člana VSTS-a. Lagumdžija je rekao da bi, u slučaju da disciplinski postupak ne bude završen prije isteka mandata Švraki, sve moralo biti izvedeno ponovo.

    – Novi član Drugostepene disciplinske komisije u kojoj moraju da budu dva tužioca nije imenovan. Prihvaćen je zahtjev potpredsjednika VSTS-a Biljane Simeunović za izuzeće, Berina Alihodžić bila je član Prvostepene disciplinske komisije, pa ne može biti u Drugostepenoj. Tužilac Željka Radović izjasnila se da ne želi učestvovati u radu VSTS-a u vezi sa ovim disciplinskim postupkom. Imajući sve u vidu, jedino moguće rješenje je sačekati popunu članova VSTS-a koji dolaze iz reda tužilaca, što će se desiti u septembru – objašnjeno je iz VSTS-a.

    EU prati stanje
    Iz Delegacije Evropske komisije u BiH u odgovoru na pitanja “Glasa Srpske” naveli su da ne mogu komentarisati krivične ili disciplinske predmete u toku, ali da prate rad VSTS-a i njegovih disciplinskih tijela.

    – Disciplinske pritužbe moraju biti profesionalno, blagovremeno i temeljito ispitane, a disciplinski postupak mora biti sproveden na pošten i nepristrasan način u svim fazama, uključujući i žalbe. VSTS ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju da se svi nosioci pravosudnih funkcija u BiH pridržavaju najviših etičkih standarda – naveli su iz EU izbjegavajući precizan odgovor na pitanje u vezi sa spornim kvorumom u VSTS-u prilikom odlučivanja u predmetu protiv Gordane Tadić.

  • Kompromis na pomolu: Uskoro izgradnja Cinema Tower-a u centru Banjaluke

    Kompromis na pomolu: Uskoro izgradnja Cinema Tower-a u centru Banjaluke

    Građevinski radovi na izgradnji Cinema Tower-a, zgrade na mjestu nekadašnjeg kina Kozara, trebali bi uskoro početi.

    Kako saznaje portal Buka, sva dokumentacija potrebna za gradnju je obrađena u Gradskoj upravi, a još se čeka građevinska dozvola koja bi mogla biti izdata u narednih nekoliko sedmica.

    Nakon prvobitnih neslaganja stanara okolnih zgrada sa predloženim rješenjima gradnje na ovoj parceli, investitor je napravio izmjene projekta čime se došlo do kompromisnog rješenja koje bi moglo svima odgovarati.

    Možda i najžešći u pregovorima sa gradom i investitorom, kao predstavnici stanara su sve vrijeme bili Velibor Kralj i Ernest Basalo, koji sada uvjeravaju da su na kraju ipak uspjeli da izvuku maksimum i dođu do rješenja koje će donijeti dobro i jednima i drugima i trećima.

    „U posljednjih nekoliko mjeseci održano je nekoliko sastanaka predstavnika stanara sa gradonačelnikom i njegovim timom u cilju pronalaženja najprihvatljivijeg rješenja za sve strane. Na navedenim sastancima nam je naglašeno da je od strane nove administracije izvršena provjera cjelokupne dokumentacije u vezi izgradnje objekta i da nisu utvrđene nepravilnosti. Gradonačelnik je s obzirom na navedeno izjavio da ne moze preuzeti odgovornost da ulazi u spor, koji bi Grad sigurno izgubio, te da bi moguća šteta po budžet bila višemilionska. Između ostalog predloženo nam je kompromisno rješenje između Grada – investitora – stanara sa kojim je javnost upoznat, a to je uređenje prostora od Pozorišta do ulaza u naselje, nova infrastruktura unutar naselja, obnova fasada, uređenje Građiša… Moja Zajednica je pristala na ovaj kompromis“, rekao je Basalo.

    On kaže da je ovo istorijska šansa za naselje da postane jedno od najljepših u gradu.

    „Moram priznati da sam bio prijatno iznenađen kada nam je prezentovano izmijenjeno rješenje, gdje je većina naših primjedbi od strane investitora uvažena, a pri tom sam objekat izgleda svjetski. Posmatrajući sad iz novog ugla, kada je izvjesno da će se objekat graditi, postizanje kompromisa je istorijska šansa za naselje. Uređenjem kompletnog naselja, na način kako nam je prezentovano, od ruiniranog i neuglednog, postalo bi jedno od najljepših naselja. Jedino izražavam bojazan, s obzirom na usporenost procesa, da investitor ne odustane od kompromisa, što bi po mom mišljenju značajno uticalo na kvalitet života u naselju, u negativnom smislu“, objašnjava Basalo.

    Velibor Kralj ističe da iz kabineta gradonačelnika dobijaju signale da će biti potpisan dogovor za građanje.

    “Investitor je zaista napravio mnogobrojne izmjene. Znam da su trebale biti tri zgrade, a sad je jedna. Čovjek je sklonio i oko 1500 kvadrata poslovnog prostora. U nekim razgovorima smo saznali da on ima dozvolu za gradnju na oko 80 odsto površine, a mislim da će se na kraju graditi na oko 30 odsto. Tamo će čak biti i trg i još ako Grad odradi svoj dio obećanja sa ovih pregovora koje smo imali, a to je da će obnoviti fasade na okolnim zgradama, to će biti mnogo bolje nego što sam očekivao“, rekao je Kralj za Buku.

    On navodi da bi ovaj dio grada, ako se ispoštuje dogovoreno, trebao dobiti potpuno novi izgled.

    „Naravno, ima onih koji kažu da je 13 spratova previše i možda sam upravo ja na poziciji sa koje bih trebao da se najviše bunim protiv toga, ali ako smo stavljeni pred svršen čin ovo je mnogo bolje nego od onog što su nam nudili. Treba biti realista i reći da smo izvukli maksimum i da se ovdje ne može više ništa dobiti i napraviti. U konačnoj liniji ako se sve ovo ispoštuje i napravi, svi ovi okolni stanovi će dobiti na vrijednosti, pa će sigurno postojati i ta materijalna kompenzacije kroz povećanje vrijednosti stana na obnovljenoj fasadi i ultra dobroj lokaciji“, kaže Kralj.

    Direktor firme Cinema Tower d.o.o. Banjaluka, Vedran Savić kaže da regulacioni plan već dvadesetak godina u ovoj zoni predviđa gradnju stambeno-poslovnih objekata, a poslednji regulacioni plan kojim je tretiran cjelokupan centar grada je na snazi već skoro tri godine.

    On navodi da je lokacija u prethodnim decenijama predstavljala ruglo u najužem centru grada s obzirom da su se na njoj nalazili potpuno devastirani betonski objekti kina i ljetnog kina, a čitav blok ostao urbanistički nedovršen, neprohodan i opterećen nepostojanjem saobraćajnih komunikacija, parkinga i sl.

    „Naša vizija je da se kroz razvoj projekta i privođenje plana namjeni sve mane te lokacije pretvore u njene prednosti, da se na lokaciji desi objekat više spratnosti od postojećih objekata, da postane centralna tačka ovog urbanog gradskog bloka, te da ga uveže u jednu cjelinu. U isto vrijeme ova potpuno blokirana, gotovo neprohodna lokacija, treba u potpunosti da se rastvori i da omogući nesmetano odvijanje kolskog i pješačkog saobraćaja u svim pravcima. Povećani vertikalni, a smanjeni horizontalni gabariti omogućiće da zona prodiše, te da se otvore novi pravci kretanja i zone okupljanja“, tvrdi Savić.

    Na sastancima gradske administracije i investitora konstatovano je da sa formalno-pravnog aspekta nema osnova za odbijanje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, s obzirom da je investitor ispoštovao sve procedure, piše Buka.

    Sve je počelo kada je Regulacioni plan dijela centralnog područja Grada Banjaluka usvojen na 28. sjednici Skupštine grada, održanoj 26. i 27.12.2018. godine. Nakon mjesec dana dolazi do zaključenja Ugovora između Cinema Tower d.o.o. i Banja Luka Film d.o.o. o preuzimanju zemljišta radi izgradnje na lokaciji kino Kozara u skladu sa regulacionim planom.

    Na osnovu navedenog ugovora, Cinema Tower d.o.o. uknjižava se kao vlasnik i posjednik predmetnog zemljišta i objekata. Zatim, Odjeljenje za prostorno uređenje Gradske uprave Grada Banjaluka, izdaje Rješenje kojim se izdaje dozvola za rušenje postojećih objekata. U junu 2020. godine gradski arhitekta daje saglasnost na izrađeno idejno rješenje, te Odjeljenje za prostorno uređenje izdaje lokacijske uslove za izgradnju predmetnog objekta.

    Nakon toga, 16. septembra 2020. godine dolazi i do rušenja starog objekata što je bio okidač za izlazak stanara okolnih zgrada na ulicu.

    Ukljanjanje srušenog objekta je trajalo do marta ove godine, nakon čega dolazi do usaglašavanja dokumentacije između Gradske uprave i investitora, kao i rasprava kod Odjeljenja za prostorno uređenje, radi upoznavanja posjednika susjednih – graničnih parcela sa postupkom izdavanja građevinske dozvole koju bi grad trebao da izda u narednim danima.

  • Ne može bez dozvole: Iz Ministarstva tvrde da Stanivuković nelegalno gradi fontanu

    Ne može bez dozvole: Iz Ministarstva tvrde da Stanivuković nelegalno gradi fontanu

    Banjalučka Gradska uprava nelegalno gradi fontanu u Parku “Mladen Stojanović”, rekao je za ATV Miladin Gaćanović, pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
    Iako su radovi počeli prije više od tri mjeseca niko iz Gradske uprave nije od Ministarstva tražio potrebne dozvole.
    “Park Mladen Stojanović, gdje je fontana predviđena, odnosno koliko znam, već se izvode radovi dio je ambijentalne cjeline koje je zaštićeno područje u skladu sa Odlukom Komisije za zaštitu spomenika kulture. Nadležno je ministarstvo za izdavanje svih dozvola i za upravni nadzor nad sprovođenjem Zakona”, ističe Gaćanović.
    Na pitanje ATV-a zašto se nisu obratili Ministarstvu, iz Gradske uprave danas nije stigao odgovor.
    Iz Ministarstva prostornog uređenja gradonačelniku Drašku Stanivukoviću poručuju da bi, ko god da finansira izgradnju fontane, penale zbog nelegalne gradnje, kroz budžet grada, na kraju mogli da plaćaju građani Banjaluke.

  • “Pokazali smo snagu Grada” Stanivuković poručio da će raskidati saradnju sa svima koji loše izvode radove

    “Pokazali smo snagu Grada” Stanivuković poručio da će raskidati saradnju sa svima koji loše izvode radove

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da svaka firma koja loše izvodi radove, mora biti spremna na to da će Grad odgovoriti raskidom saradnje.Navodeći primjer loše odrađenog iscrtavanja saobraćajne signalizacije, gradonačelnik je istakao da će i oni ljudi koji budu obavljali nadzor, a gdje na ovakve pojave izostane reakcija, mogu da očekuju smjenu.-Pokazali smo snagu Grada u slučaju „prevoznici“, isto tako, pokazaćemo svoj autoritet i na svim drugim poljima – zaključio je gradonačelnik.

  • “Džonson i Džonson” o povećanju broja antitijela nakon vakcine “Brz i snažan efekat buster doze”

    “Džonson i Džonson” o povećanju broja antitijela nakon vakcine “Brz i snažan efekat buster doze”

    Kompanija “Džonson i Džonson” saopštila je danas da se čini da buster doza te vakcine protiv korona virusa proizvodi “brzo i snažno” povećanje broja antitijela koja su potrebna za borbu protiv virusa.

    Istraživači kompanije kažu da su uočili da je povećanje broja antitijela devet puta veće od nivoa uočenih antitijela nakon primjene prve doze te vakcine, prenosi agencija AP.

    Kompanija je navela prve rezultate studije koja je istraživala ljude koji su primili buster dozu vakcine “Džonson i Džonson”.

    Istraživači su uočili povećanje broja antitijela kod ljudi od 18 do 55 godina i kod učesnika studije starijih od 65 godina.

    Američki zdravstveni zvaničnici objavili su prošle sedmice planove da svim Amerikancima daju buster dozu kako bi pojačali zaštitu usljed rastućeg delta soja virusa.

    Zvaničnici kažu da zaštita od infekcija vremenom opada, ali da ostaje i dalje jaka u sprečavanju hospitalizacije i smrti.

  • Republička komisija za sukob interesa “zatrpana” predmetima sa lokala

    Republička komisija za sukob interesa “zatrpana” predmetima sa lokala

    Istovremeno obavljanje više funkcija nije svojstveno samo funkcionerima na nivou Republike Srpske, nego i onima u opštinama i gradovima.

    Sudeći prema predmetima koji po raznim osnovama dođu pred Republičku komisiju za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS, među odbornicima gotovo da nema niko bez još jedne funkcije u javnom sektoru.

    Onaj ko ima „sreću“ da je v.d, da je na čelu javne ustanove, ili da je „obični“ radnik, uglavnom se izvuče od kazne i može da nastavi da prima platu i odborničku naknadu. Ostali uglavnom budu kažnjeni.

    Takav slučaj je bio sa Darkom Berjanom za koga je Komisija na sjednici 5. jula utvrdila da je prekršio Zakon o sprječavanju sukoba interesa, jer je istovremeno bio odbornik SDS u SO Istočna Ilidža i šef kabineta načelnika opštine. On je bio jedan od troje odbornika iz iste opštine za koje je još početkom 2021. Republičkoj komisiji dostavljena inicijativa za utvrđivanje sukoba interesa – uz Radomira Šekaru (SDS) i Tanju Tapavčević (PDP).

    Za Šekaru je Republička komisija takođe utvrdila da je prekršio zakon jer je bio odbornik i službenik, tj. samostalni stručni saradnik u Odjeljenju za privredne i društvene djelatnosti te iste opštine. Njegov slučaj i slučaj Berjana bio je tema jedne od ljetošnjih sjednica SO, gdje su odbornici SNSD postavili pitanje validnosti odluka donesenih u periodu kada su njih dvojica bili odbornici. Međutim, većina predvođena SDS nije dozvolila široku raspravu uz obrazloženje da su i Berjan i Šekara vratili odbornički mandat i prije nego što je utvrđeno da su prekršili zakon.

    Istovremeno, za Tapavčevićevu je utvrđeno da nije sukob interesa to što je zaposlena samo kao sanitarni inženjer u Domu zdravlja, čiji osnivač je opština.

    Te sreće nije bila Gorica Šubara, odbornica SDS u SO Čajniče. Komisija je na sjednici početkom avgusta utvrdila da je ona prekršila zakon, jer je ranije zaposlena kao pripravnica u opštini, počev od 12. novembra 2020. Uzalud je Šubara pisala da pripravnik nije isto što i službenik, jer komisija smatra da je prekršila „principe djelovanja“ iz zakona.

    U sukobu interesa je i odbornica SNSD u SO Brod, Ružica Maslić, jer je istovremeno i v.d. direktora opštinske Turističke organizacije.

    Kako se vidi iz rješenja, ona se pravdala time da je već pokrenuta inicijativa za njenu smjenu, što su iz SO negirali. Problem je što je prisustvovala sjednici SO 17. februara 2021. i izjašnjavala se o Programu rada Turističke organizacije, što je suprotno zakonu.

    Istovremeno, odbornik SDS u SO Šekovići, Snežan Sokić, može da ostane i v.d. direktora tamošnjeg Doma zdravlja, jer javne ustanove nisu obuhvaćene zakonom, s tim što na sjednici ne smije da glasa o bilo čemu što se odnosi na ustanovu koju vodi. U sukobu sa zakonom, odlučila je Republička komisija, nije ni odbornik u SO Šekovići, Siniša Trivković, koji je v.d. direktora Javne ustanove Sportsko-rekretarivni omladinski centar. Obrazloženje je isto kao i kod Sokića.

    Komisija je mišljenjem dozvolila odbornici u SO Nevesinje Dragani Budalić da istovremeno bude i direktor osnovne škole.

    Naravno, ovo su samo neki od slučajeva kojima se bavila Komisija u posljednjih nekoliko mjeseci, a na sve odluke moguće je uložiti žalbu Komisiji za žalbe.

  • Avganistan i droga: Koliko se opijuma proizvodi i šta poručuju talibani

    Avganistan i droga: Koliko se opijuma proizvodi i šta poručuju talibani

    Talibani tvrde da su uzgajanje opijumskog maka i trgovina drogama zaustavljeni kada su prethodni put bili na vlasti u Avganistanu.

    Ali iako je došlo do naglog pada 2001. godine – kada je Avganistan posljednji put bio pod kontrolom islamske militantne grupe – uzgoj opijumskog maka u područjima pod kontrolom talibana porastao je u narednim godinama.

    Koliko se opijuma proizvodi u Avganistanu?
    Biljke opijumskog maka mogu se oplemeniti kako bi bile osnova za nekoliko droga koje izazivaju veliku zavisnost, kao što je heroin.

    Avganistan je najveći svjetski proizvođač opijuma, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC).

    Žetva opijuma u toj zemlji čini više od 80 odsto svjetskih zaliha.

    UNODC je 2018. procijenio da je proizvodnja opijuma učestvovala sa 11 odsto ekonomije zemlje.

    Šta su talibani rekli da će učiniti sa opijumom?
    Pošto su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Avganistanom sredinom avgusta 2021. godine, portparol Zabihulah Mudžahid je rekao: “Kada smo ranije bili na vlasti nije bilo proizvodnje droge”.

    “Ponovo ćemo dovesti uzgoj opijuma na nulu i neće biti krijumčarenja”, poručio je.

    Kakva je istorija talibana u vezi sa drogom?
    U početku je uzgoj opijumskog maka znatno porastao pod vladavinom talibana – sa oko 41.000 hektara 1998. godine, na više od 64.000 do 2000. godine, prema američkom Stejt departmentu.

    To se uglavnom događalo u provinciji Helmand pod kontrolom talibana, koja je činila 39 odsto svjetske nezakonite proizvodnje opijuma.

    Ali u julu 2000. godine talibani su zabranili uzgoj opijumskog maka u oblastima koje su kontrolisali.

    A u izvještaju Ujedinjenih nacija iz maja 2001. “primjećuje se skoro potpuni uspjeh zabrane uzgoja maka u područjima pod kontrolom talibana”.

    Poslije talibanske zabrane uzgoja opijumskog maka, došlo je do primjetnog pada u zapljenama opijuma i heroina u svijetu 2001. i 2002. godine.

    Međutim, stvari su se od tada promijenile.

    Iako se uzgoj odvijao u regionima koje je donedavno kontrolisala bivša avganistanska vlada, većina uzgoja maka koncentrisana je u područjima koja su bila u rukama talibana.

    Na primjer, provincije Helmand i Kandahar u južnom Avganistanu imale su najviše zemlje koja se koristila za uzgoj maka 2018. godine, pod kontrolom talibana.

    Kako talibani zarađuju od maka?
    Uzgoj opijuma glavni je izvor zapošljavanja u Avganistanu – skoro 120.000 radnih mjesta bilo je obezbjeđeno žetvom opijuma 2019. godine, prema istraživanju opijuma UNODC-a za Avganistan.

    Talibani zarađuju kroz poreze na usjeve opijuma i indirektno kroz preradu i trgovinu, navodi američki Stejt department.

    Porez na uzgoj opijuma iznosi 10 odsto. Porezi se takođe naplaćuju od laboratorija koje pretvaraju opijum u heroin, kao i od trgovaca koji krijumčare nedozvoljene droge.

    Procjene godišnjeg udjela talibana u ekonomiji ilegalnih droga kreću se od 100 do 400 miliona dolara.

    Nelegalne droge čine do 60 odsto godišnjih prihoda talibana, prema američkom specijalnom generalnom inspektoru za obnovu Avganistana (Sigar).

    Gdje droga završava?
    Heroin napravljen od opijuma koji se uzgaja u Avganistanu čini 95 odsto tržišta u Evropi. Međutim, samo jedan procenat heroina dolazi u Ameriku iz Avganistana, prema američkoj Agenciji za borbu protiv droga.

    Većina dolazi iz Meksika. Između 2017. i 2020. godine, više od 90 odsto narkotika transportovano je drumom. Ali nedavno je došlo do porasta zapljena na moru, na putevima između Indijskog okeana i Evrope.

  • Restriktivne mjere za nevakcinisane došle i do ombudsmana

    Restriktivne mjere za nevakcinisane došle i do ombudsmana

    Prijedlog Kriznog štaba Kantona Sarajeve da se uvede zabrana ulaska u javne objekte za građane bez potvrde o vakcinalnom statusu, negativnom PCR ili antigenskom testu ili potvrde o prebolovanom kovidu-19, o kome bi danas kantonalna vlada trebalo da odlučuje, izazvala je oprečne stavove u ovom kantonu.

    Većina građana s kojima smo razgovarali ističe da bi ovo bila nerazumna odluka Vlade s obzirom na to da je masovna vakcinacija u ovom kantonu krenula tek prije nepunih mjesec dana, a da su do tada išli u susjedne zemlje kako bi se vakcinisali.

    Tako Sarajka Nejra Bašić kaže da je primila obje doze, ali da vakcinu nije primila u BiH nego u susjednoj Srbiji.

    “Građani Kantona Sarajevo, izuzev u medijima i na društvenim mrežama, od Vlade KS nisu dobili nikakve upute, niti je bilo kakve kampanje o važnosti vakcinisanja a sada bi da uvode restriktivne mjere”, ističe ova Sarajka.

    Zbog ove najave veliki broj građana uputio je žalbu ombdusmanima za ljudska prava BiH, koji su juče ukazali da je prilikom razmatranja takvih mjera kojima se ograničava pravo građana na kretanje potrebno utvrditi da li je isto neophodno u demokratskom društvu, da li postoji opravdan cilj, da li postoji proporcionalnost između cilja i poduzetih mjera, te da li je isto zasnovano na zakonu.

    Ombudsmani smatraju da je u konkretnom slučaju nesporan javni interes, kao i legitiman cilj, a to je zaštita zdravlja stanovništva, ali je prije donošenja odluke potrebno razmotriti pitanje proporcionalnosti mjera s postavljenim ciljem, te da li je moguće postići cilj blažim mjerama.

    “Također, prije odluke o donošenju mjera kojima se ograničavaju ljudska prava treba izvršiti procjenu potreba i specifičnosti osjetljivih društvenih grupa, kao i analizu uticaja mjera na ostvarivanje prava ovih grupa (djeca, djeca sa smetnjama u razvoju, hronični bolesnici, starije osobe, osobe s invaliditetom, stanovnici neformalnih romskih naselja, žene, beskućnici, žrtve nasilja u porodici, lica lišena slobode i dr.)”, ističu ombdusmani.

    Podsjećaju javnost i da su 23. februara 2021. godine izdali saopštenje za javnost odnosno poziv svim nivoima vlasti za promptnu nabavku vakcina protiv korona virusa na veb-stranici Ombdusmana, u kojem su posebno ukazali kolika je važnost zdravstvene zaštite koja mora biti organizovana tako da se na najefikasniji način pruži zaštita građaninu.

    “U vezi s navedenim opravdano se postavlja pitanje da li su nadležni organi vlasti blagovremeno izvršili nabavku vakcina i učinili ih pristupačnim građanima. Ombudsmani smatraju da u fokusu mora biti pravo svakog pojedinca na zaštitu zdravlja, ali isto tako i pravo drugih s kojima je u kontaktu”, kažu ombdusmani.

    Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo, “Nezavisnim novinama” je juče rekao da još ne zna šta će Vlada KS danas odlučiti, dok Zvonko Marić, poslanik SBB-a u Skupštini KS, kaže da je vakcinacija važna, ali da Vlada nije na pravi način ukazala na njen značaj.

    “Sramotno je što su sebi dali prednost u odnosu na ugrožene kategorije stanovništva i onkološke pacijente”, rekao je Marić.

    Podsjećamo, ministri u Vladi Kantona Sarajeva su se vakcinisali po kabinetima, zbog čega je nedavno SDA tražila njihovu ostavku jer su prioritet dali sebi, a ne građanima.

    Inače, u Kantonu Sarajevo dosad je vakcinisano nešto više od 130.000 ljudi. Za kolektivni imunitet stručnjaci smatraju da je neophodno da se vakciniše minimalno između 60 i 70 posto stanovništva. U Kantonu Sarajevo živi nešto više od 400.000 stanovnika.

    Haris Vranić, ministar zdravstva KS, ranije je medijima rekao da neće biti suosjećanja za one koji imaju otpor prema mjerama, a najavio je i sastanak Vlade KS i Kriznog štaba, kako bi se predložene mjere razmotrile.

    “Nadam se da će naši građani shvatiti važnost vakcinisanja, kako oni ne bi bili razlog da neko drugi zbog njih oboli ili završi sa smrtnim ishodom”, naglasio je tada Vranić.