Autor: INFO

  • Lažna dojava o bombi u banjalučkoj “Kafani”

    Lažna dojava o bombi u banjalučkoj “Kafani”

    Nakon prijave da je u “Kafani” u Banjaluci postavljena bomba, policija je sinoć utvrdila da je riječ o lažnoj dojavi, te tragaju za osobom koja je lažno prijavila krivično djelo.

    Kako su saopštili iz policijske uprave Banjaluka, sinoć u 23,53 časova, nepoznata osoba je pozvalo Policijsku stanicu Banjaluka Centar, te prijavila da je u u ugostiteljskom objektu koji se nalaze u ulici Jovana Dučića u Banjaluci, postavljena bomba.

    “Izvršenim provjerama i PDZ pregledom utvrđeno je da se radi o lažnoj prijavi. O navedenom je obavješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Policijski službenici, Policijske uprave Banjaluka, preduzimaju sve neophodne mjere i radnje na pronalasku izvršioca i rasvjetljavanju krivičnog djela lažno prijavljivanje krivičnog djela“, navode iz policije.

  • Šeranić: Intenzitet vakcinacije odrediće tok epidemije u 2022. godini

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da će vakcinacija protiv virusa korona odrediti tok i intenzitet epidemije u 2022. godini, budući da je ova godina pokazala da upravo vakcinacija smanjuje broj hospitalizacija zbog kovida.

    “Vakcine će vjerovatno, možda i u 2022. godini, otiću na višekomponentne, kao što je to slučaj kod gripa. Vjerovatno ćemo dobiti i još proizvođača lijekova koji se odnose na virus korona u zavisnosti od oblika koji u tom trenutku bude imao”, rekao je Šeranić u intervjuu Srni.

    On je istakao da nije upitno da će u 2022. godini doći do novih “talasa” virusa korona, samo je pitanje u kojem će intenzitetu biti.

    Posljednji talas, kaže, pokazao je da je upravo vakcinacija ta koja smanjuje broj osoba koje završe u bolnici sa težim oboljenjima, a u Republici Srpskoj taj broj nije prešao 700 lica.

    “Ako uporedimo u periodu kada nismo imali vakcinisane građane onda je taj broj bio 1.500 lica tokom marta i aprila 2021. godine”, istakao je Šeranić.

    Ministar je naveo da će 2022. biti izazovna ali očekuje da će Republika Srpska odgovoriti dobro na izazove pandemije.

    “Možete vidjeti da su ekonomski pokazatelji Republike Srpske u 2021. godini bili izuzetni. Ono što je projektovano kroz budžet i program ekonomskih reformi daje za pravo da se nadamo da će 2022. godina biti ista ili bolja”, smatra Šeranić.

    Do kraja 2021. protiv virusa korona vakcinisano oko 40 odsto građana Srpske
    Građanima Republike Srpske dostupno je šest vakcina protiv virusa korona različitih prozvođača, rekao je ministar Šeranić, koji nije zadovoljan procentom vakcinisanih, budući da je taj broj 21. decembra, kada je riječ o prvoj dozi, bio oko 40 odsto.

    On je dodao da je 33,5 odsto građana vakcinisano sa obje doze, a treću je primilo oko četiri odsto. “Ako tome dodamo građane koji su vakcinisani u zemljama u okruženju onda je taj postotak i veći, ali opet nije dovoljan. Pojedine zemlje u Evropi imaju iznad 75 odsto vakcinisanih građana. Tek tada se možete nadati boljoj kontroli epidemije. U Republici Srpskoj moramo da nastavimo da radimo o tom pitanju”, istakao je Šeranić.

    On je pozvao građane da prime i buster dozu vakcine protiv virusa korona, uz napomenuo da je vakcinacija najbolje oruđe koje smanjuje uticaj pandemije i smrtne ishode kao posljedicu virusa korona.

    “O tome kako vakcina radi najbolje u prilog govori posljednja analiza Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti u kojoj jasno vidite da što imate više vakcinisanih to imate manje lica koja su umrla usljed posljedica kovida”, naglasio je Šeranić.

    Ministar je podsjetio da pridržavanje aktuelnih republičkih mjera za sprečavanje širenja virusa korona, zajedno sa vakcinacijom, predstavlja najbolju mjeru sopstvene zaštite.

    Srpska odgovorila na brojne zdravstvene izazove
    Govoreći o izazovima u 2021. godini kada je riječ o epidemiji, i načinu na koji je Republika Srpska odgovorila na njih, Šeranić je naglasio da je prvi izazov bio organizacija i reorganizacija zdravstvenog sistema Srpske da bi se građani zbrinuli, a širenje virusa u zajednici spriječilo.

    “U okviru toga smo morali razmišljati i kako organizovati sistem za pružanje drugih zdravstvenih usluga jer pandemija nije zaustavila druga oboljenja. Morali smo naći način da odgovorimo na to. Razumijem nezadovoljstvo ljudi koji su željeli doći po određenu zdravstvenu uslugu, ali smo željeli da smanjimo rizik obolijevanja tih ljudi od korone bar u zdravstvenim ustanovama”, objasnio je on.

    Šeranić je rekao da je izuzetan izazov u 2021. godini bio i finansijska konsolidacija zdravstvenog sisrtema Republike Srpske, podsjetivši da je Srpska 2019. godine počela reforme načina poslovanja zdravstvenih ustanova, zaustavljanja i smanjivanja troškova u zdravstvenom sistemu.

    “Vlada se, kroz usvojen program ekonomskih reformi od 2022. do 2024. godine, opredijelila u kojem pravcu ide. Mi ćemo u 2022. godini imati 16 novih ustanova na trezorskom načinu poslovanja – 15 domova zdravlja i Zavod za forenzičku psihijatriju. Nastavljamo dalje zahvaljujući Vladi i Fondu zdravstvenog osiguranja. Fond je za sve građane Republike Srpske za vrijeme trajanja vandredne siguracije obezbijedio finasiranje zdravstvene zaštite”, napomenuo je Šeranić.

    On je dodao da je Vlada Republike Srpske izdvojila za Kompenzacioni fond više do 90 miliona KM za zdravstvene ustanove.

    “U te iznose moramo uključiti i vakcine. Nabavka vakcina bila je izazov u periodu u kojem je cijeli svijet gramzivo tražio da dođe do vakcine. Republika Srpska je samostalno uspjela da nabavi vakcine početkom februara, kada 130 zemalja u svijetu nije imalo nijedne”, naglasio je Šeranić.

    Ministar zdravlja čestirao je svim građanima Republike Srpske, aposebno zdravstvenim i radnicima u socijalnoj zaštiti, novogodišnje i božićne praznike.

  • Omikron stigao u BiH

    U mikrobioloskoj laboratoriji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu izolovan je omikron soj korona virusa, potvrdila direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović.

    “Od 100 uzoraka u 10 uzoraka je potvrđena mutacija kovid 19 virusa u smislu potvrđenog omikron soja”, navela je Izetbegović za Hayat.

    Kako je Izetbegović navela, ova varijanta virusa je prisutna kod dva pacijenta iz Doma zdravlja Saraj-Polje, po dva su i u DZ Stari Grad i Ilidža, te četiri u Centru.

  • U Srpskoj preminulo sedam osoba, 151 novozaraženih

    U Srpskoj preminulo sedam osoba, 151 novozaraženih

    U pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 621 lаbоrаtоriјskog uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 151 оsоbe, a preminulo je sedam osoba.

    Kada je riječ o zaraženima, rаdi sе о 79 muškаrca i 72 žеna, оd kојih su 28 mlаđе, 91 srеdnjе i 32 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 62 оsоbа је iz Bаnjаlukе, 15 iz Biјеljinе, 12 iz Trеbinjа, sеdаm iz Grаdiškе, pо pеt iz Kоzаrskе Dubicе i Kоtоr Vаrоšа, pо čеtiri iz Dоbоја, Lаktаšа, Priјеdоrа i Fоčе, pо tri iz Zvоrnikа, Lоpаrа i Prnjаvоrа, pо dviје iz Višеgrаdа, Dеrvеntе, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Milićа i Mrkоnjić Grаdа i pо јеdnа iz Bilеćе, Brаtuncа, Kаlinоvikа, LJubinjа, Mоdričе, Оsmаkа, Sоkоcа, Stаnаrа, Ugljеvikа i Šipоvа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je sеdаm smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о čеtiri muškаrаcа i tri žеnе, stаriје živоtnе dоbi оd kојih su pо dviје оsоbе iz Knеžеvа i Kоzаrskе Dubicе i pо јеdnа iz Bаnjе Lukе, Bеrkоvićа i Priјеdоrа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 93.687 slučajevа virusа kоrоnа, а prеminulе su ukupnо 5.492 оsоbе kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 373.385 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 379, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 153, а u оstаlim bоlnicаmа 226. Nа rеspirаtоru је 46 оsоbа, 31 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 15 u оstаlim bоlnicаmа.

  • “Elektroprivreda RS” i hotelijeri sjedaju za sto da dogovore cijenu struje

    “Elektroprivreda RS” i hotelijeri sjedaju za sto da dogovore cijenu struje

    Sastanak “Elektroprivrede RS” (ERS) i predstavnika Privredne komore RS oko cijene električene energije za hotelijere i trgovce biće održan danas, potvrdio je za “Nezavisne novine” Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.

    Naime, ERS je najavila poskupljenja struje za privredu u Srpskoj gdje će većina preduzeća plaćati 53 evra po megavat času, dok bi velikim hotelima i trgovinama cijena struje po novim ugovoru trebala da bude uduplana.

    Privrednici iz oblasti trgovine i ugostiteljstva traže da im se im cijena struje bude 45 evra po megavat času, umjesto ponuđenih 67 za trgovine, a hotelima 87 evra.

    “Elektroprivreda RS” je nedavno hotelima ponudila cijenu od 72 evra.

  • Drama zbog vanrednog sletanja u Beograd: “Zašto me vodite u Srbiju? Srušiću avion, ubiću ženu i sebe…”

    Drama zbog vanrednog sletanja u Beograd: “Zašto me vodite u Srbiju? Srušiću avion, ubiću ženu i sebe…”

    Avion mađarske avio-kompanije na relaciji Bilund–Tuzla oko ponoći je vanredno sleteo na Aerodrom Nikola Tesla zbog loših meteoroloških uslova u Tuzli.

    Na tom letu je, međutim, kako pišu Novosti, došlo do incidenta kada je jedan od putnika verbalno vređao osoblje u avionu i pretio i njima, ali i putnicima. Reč je, kako se navodi, o državljaninu Danske Sulejmanu Imamoviću.

    “J…m vam gospodsku srpsku majku, j…m vam mater u usta srpska, j…m vam mater balijsku što me vodite u Srbiju, srušiću avion, ubiću sebe i ženu”, vikao je Imamović.

  • Američka poruka Srbiji: “Ako se oslonite na Rusiju…”

    Američka poruka Srbiji: “Ako se oslonite na Rusiju…”

    Ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri govorio je o odnosima Rusije i Srbije, odnosno o sporazumu između dve države o gasu.

    On je naveo da bi najbolja ideja bila “diverzifikacija energenata”.

    “Srbija mora sama da donese svoje odluke, najbolja ideje je da uvede različite izvore energije. Diverzifikacija i način na koji proizvode energiju. Imamo izreku u Americi: ‘Ne želite da stavite sva svoja jaja u istu korpu’. Ako se oslonite samo na snabdevanje iz Rusije, biće vam teže da da pregovarate o povoljnoj ceni”, kazao je Godfri za TV Prva.

    “Očekujem da će Srbija učestvovati u važnom projektu za uvoz gasa preko Grčke, što je veoma važno partnerstvo”, dodao je američki ambasador i naveo da je važno da naša država uvede nove načine proizvodnje energije, odnosno zelene vidove energije.

    On je istakao da Rusija koristi pristup energentima radi političkih ciljeva.

    “Mnogo sam razgovarao sa (predsednikom Srbije Aleksandrom) Vučićem i srećan sam što neposredno razgovaramo. Za budućnost je Srbiju najbolje da diverzifikuje energiju, jer će onda imati bolju cenu. Rusija koristi pristup energentima u političke svrhe”, kazao je Godfri i dodao da Srbija ne bi trebalo da bude talac.

    Na pitanje da li SAD smeta vojna saradnja sa Rusijom u vreme tenzija sa Ukrajinom, Godfri ističe da je Amerika zabrinuta zbog situacije u Ukrajini.

    “To su važni ciljevi. Srbija se opredelila za vojnu neutralnost… Ali ponosni smo što je Srbija partner sa SAD. Bilateralna bezbednosna saradnja nam je na najvišem nivou, Srbija kupuje vojnu opremu od Amerike, Francuske… Da sam u ovom regionu, pitao bih se koji su vojni ciljevi Srbije i što troši novac na te stvari, a ne na infrastrukturu i energetiku… Imali smo nedavno padobransku vežbu sa Vojskom Srbije”, kazao je Godfri.

    “SAD ne vide Srbiju kao pretnju, ono na šta bih se osvrnuo kako se Srbija odnosi prema susedima i kako je susedi doživljavaju”, naveo je američki ambasador i istakao da bi susedne zemlje trebalo da vide Srbiju kao “lokomotivu regiona”.

    Na pitanje šta misli o KiM i ZSO, on je istakao da “SAD podržavaju dijalog koji potpomaže EU”.

    “Pozivamo Kurtija da se drži Briselskog ugovora. Specijalni predstavnik Miroslav Lajčak je izvršio pritisak da se na dnevni red uključi ZSO i očekujem da će se o tome razgovarati. Delim vaše nezadovoljstvo. To je najveća prepreka stvaranja veće stabilnosti u regionu. Očekujem da će Srbija i Kosovo postići napredak, jer moraju. Ako žele da obezbede bolji život, sve to mora da se uradi. Beograd i Priština moraju sami da kreiraju rešenje, ne može da dođe od Rusije, SAD ili EU. Postoje koraci koji ukazuju da se ide na bolje. Npr. konflikt o registarskim tablicama rešen je preko Brisela”, naveo je Godfri.

    U Vašingtonskom sporazumu postoji odredba o 5G mreži, prema kojoj delovi ne bi trebalo da budu nabavljeni od “nepouzdanih kupaca”. Sledeće godine je tender u Srbiji, te je Godfriju postavljeno pitanje kako bi SAD reagovale ako bi posao pripao kineskoj kompaniji.

    “Razgovarao sam sa ministarkom Matić, važno je da Srbija razume stavove Amerike. Postoji rizik. Neki strani investitori gledaju na kineske kompanije kao nepouzdane, ne bi želele da sarađuju u okviru mreže gde su takve firme uključenje.To bi moglo da bude prepreka stranih investicija u Srbiji. Srbija je bi morala da bude toga svesna”, naveo je Godfri.

    Govoreći o pravnom savetniku na Balkanu, on je istakao da “SAD sa Srbijom imaju snažnu saradnju povodom vladavine prava”.

    Komentarišući izbore, Godfri je naveo da nije posao strane vlade da se meša u političke procese u zemlji.

    “Očekujemo da svi građani Srbije učestvuju na izborima i dobiju priliku da izraze svoje stavove. Mislim da Srbija zajedno sa predstavnicima EP na dobrom je putu da unapredi uslove za izbore, ali ima još posla. Nadam se da će kandidati imati isti pristup medijima. Tu je izveštaj OEBS, jer će i on proceniti izbore. Pred vama je referendum i vidim da ljudi razmiušljau da li je to dobro ili loše, Vučić je rekao da su te norme bitne za put Srbije ka EU. Nadam se da će ljudi učestvovati na referendumu i izraziti svoj stav”, objasnio je ambasador SAD.

    “Primetili smo da je nedostatak transparentnosti u sudu velika prepreka i izrazio da nadu da će ovo uticati na to da se poboljša situacije, te da sa time dođe do povećanja investicija.

    Takođe, osvrnuo se i na učestvovanje pripadnika opozicije na predstojećim izborima u aprilu sledeće godine

    “Smatramo da bojkot nikome ne pomaže. Svi birači imaju pravo da će moći da biraju kandidata u zavisnosti od stavova. Očekujem da će politička raznovrsnost da se poboljša”, naveo je Godfri.

    Govoreći o USAID-u, on je istakao da je ponosan na rad te organizacije u Srbiji. On je naveo da je prvobitan cilj bila izgradnja infrastrukture, a kako navodi, sada želi da se ustanove i biznis rejting unaprede.

    Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je govorio o mogućim sankcijama protiv Republike Srpske, odnosno protiv Milorada Dodika. Godfri smatra da ova situacija ne ide Srbiji naruku.

    “On razume da za Srbiju nestabilnost može imati strašne loše posledice, odnosno po ekonomski razvoj. Srbiji ne ide na ruku nestabilnost u BiH. Drago nam je što Srbija nezavisnost i teritorijalni integritet. Sankcije jesu u opticaju” , kazao je Godfri i naveo da se SAD nadaju da će Dodik shvatiti da je BiH celovita država.

    Govoreći o njegovom nasledniku na toj funkciji Kristoferu Hilu, on je kazao da taj diplomata ima puno iskustva. Međutim, istakao je da se stav Amerike prema Srbiji neće promeniti.

    “Politika prema Srbiji, prema Zapadnom Balkanu ostaje konzistenttna, bez obzira na ambasadora”, istakao je Godfri i naveo da mu je drago da su se odnosi Srbije i SAD unapredili.

    Istakao je da će mu nedostajati prijateljstva i da je Srbija “neverovatna zemlja”.

  • Novi vojni budžet SAD-a 777 milijardi dolara, znatno više nego tokom Trumpovog mandata

    Američki predsjednik Joe Biden potpisao je budžet za vojsku koji iznosi 777 milijardi dolara. Iznimno visokom budžetu usprotivili su se ljevičarski političari i antiratne grupe koje traže da se što manje novca troši na vojsku.

    Budžet je potpisan 27. decembra, a nakon što je podržan u Kongresu. U Bijeloj kući su zahvalni što su i Demokratska i Republikanska stranka podržale budžet.

    Odlukom kongresmena je izdvojeno 24 milijarde dolara više u ovu svrhu, u odnosu na iznos koji je predložio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Iz Bijele kuće je poručeno da Biden nije imao razlog da se usprotivi povećanju.

    Posljednje put najviše novca za vojsku je izdvojeno u posljednjoj godini predsjedničkog mandata Donalda Trumpa – 740 milijardi dolara. Sada taj budžet iznosi znatno više – 777 milijardi dolara.

    Sjedinjene Američke Države ubjedljivo najviše troše za vojne potrebe, u odnosu na sve ostale države u svijetu. Vojni budžet SAD-a je trostruko veći od kineskog. Najmnogoljudnija država na svijetu ima drugi najveći vojni budžet, prenosi Al Jazeera English.

  • Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki nosač aviona ostaje u Sredozemlju zbog straha Evropljana od Rusije

    Američki ministar obrane Lloyd Austin odlučio je ostaviti u Sredozemnom moru nosač aviona koji je trebao poći u misiju u Perzijskom zaljevu, ne bi li umirio Evropljane zbog napetosti s Rusijom, objavio je u utorak Pentagon.

    “Ministar odbrane je naredio desantnoj grupi USS Harry S. Truman da ostane u operativnoj zoni evropskog zapovjedništva (Eucom), umjesto da se uputi u operativnu zonu glavnog zapovjedništva (Centcom), kao što je bilo planirano”, rekla je za AFP čelnica Pentagona koja je htjela ostati anonimna.

    Ne spominjući napetost zbog Ukrajine, koja zajedno sa zapadnim saveznicima optužuje Moskvu da na njenoj granici gomila desetke hiljada vojnika radi moguće invazije, čelnica američkog ministarstva odbrane istaknula je da ova promjena rute “svjedoči o potrebi neprestane prisutnosti u Evropi”.
    “Ona je nužna kako bismo pred našim saveznicima i partnerima potvrdili zauzimanje za našu zajedničku odbranu”, dodala je.

    USS Harry Truman i njegova desantna grupa uplovili su 14. decembra u Sredozemno more, s namjerom da kroz Suecki kanal dođu u Perzijski zaljev.

  • Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Borrell: Ruski sigurnosni uslovi su neprihvatljivi, o osnovnim principima se ne pregovara

    Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je kako Evropska unija nema mnogo razumijevanja za Putinove zahtjeve te je poručio kako Evropa ne smije ostati po strani u razgovorima između Moskve i Washingtona.

    U intervjuu za Die Welt, Borrell je govorio o poziciji Evropske unije unutar rusko-ukrajinskog sukoba te je naglasio kako je upravo ukrajinska kriza pravi test za EU.

    “Riječ je o tome kako se može EU uključiti u razgovore između Washingtona i Moskve o smirivanju situacije. Ne želimo i ne smijemo biti neuključeni posmatrači čije odluke donosi neko drugi. Ako Moskva želi da razgovara o sigurnosnoj arhitekturi u Evropi i sigurnosnim garancijama, onda to nije stvar samo SAD-a i Rusije. EU mora biti prisutna u ovim pregovorima”, rekao je Borrell.

    Šef evropske diplomatije je također mišljenja kako je izuzetno važno da EU bude dio cijelog procesa.

    “SAD i Rusija ne mogu pregovarati o sigurnosnim garancijama tek tako. Nismo u poslijeratnom periodu. Postoje neke evropske zemlje koje nisu u NATO savezu. Jalta 2 ne može postojati. Ako se ide u tom pravcu, onda to mora biti Helsinki 2. To je ono što Moskva želi. Dva aktera koji međusobno dijele svoje sfere utjecaja. Rusija želi da pregovara o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi bez uključivanja Evropske unije. To je apsurdno i nećemo to prihvatiti. Ništa se ne odlučuje o nama, a da mi nismo tu”, ističe Josep Borrell.

    Šef evropske diplomatije se osvrnuo i na zahtjeve Moskve te je konstatovao da je ovo po prvi put da je Rusijastavilasvoje prijedloge na stol u pisanoj formi i u obliku pravog sporazuma.

    “To se nikada ranije nije dogodilo. Samo pobjednici to rade. Zahtjevi za sigurnosnim garancijama i prekid proširenja EU i NATO-a na istok je čisto ruska agenda s potpuno neprihvatljivim uslovima, posebno u pogledu Ukrajine. Jedno je jasno, ovi razgovori od januara neće se odnositi samo na Ukrajinu i širenje NATO-a na istok. Govorit ćemo i o ljudskim pravima, kritičarima režima kao što je Aleksej Navalni i drugim temama”, rekao je šef diplomatije EU.

    On je poručio kako ne vidi prostor za ustupke Moskvi.

    “Ne možemo praviti kompromise oko osnovnih principa. Teritorijalni integritet zemlje i pravo suverene države da sama odlučuje o svojoj saradnji s drugim državama – o tome se ne može pregovarati”, pojašnjava u intervjuu Borrell.

    Na kraju, Borrell je govorio i o mogućnostima ruske invazije na Ukrajinu.

    “Evropske i američke obavještajne službe rade na svim mogućim scenarijima. Vojna invazija se ne može u potpunosti isključiti, ali postoje i mnogi drugi scenariji i oni su također zabrinjavajući, čak i ako su manje ekstremni. Destabilizacija vlade u Kijevu hibridnim sredstvima, dalja eskalacija između ukrajinskih vojnika i separatista u Donbasu ili pritisak koji se stvara puštanjem manjih količina gasa u Evropu. Mnogo toga se može zamisliti”, zaključio je Borrell.