VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Srpskoj 167 novozaraženih, nema preminulih

    U Srpskoj 167 novozaraženih, nema preminulih

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči te u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 500 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 167 osoba.

    Radi se o 82 muškarca i 85 žena, od kojih je 42 mlađe, 90 srednje i 35 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 33 osobe su iz Banjaluke, 25 iz Trebinja, 16 iz Nevesinja, 15 iz Bijeljine, osam iz Šamca, sedam iz Istočnog Novog Sarajeva, po pet iz Bileće, Laktaša, Mrkonjić Grada i Prnjavora, po četiri iz Doboja, Istočne Ilidže, Kozarske Dubice i Teslića, tri iz Srpca, po dvije iz Broda, Višegrada, Ljubinja, Petrova, Ribnika, Rudog i Ugljevika i po jedna osoba je iz Bratunca, Gradiške, Zvornika, Kalinovika, Kneževa, Lopara, Modriče, Novog Grada, Pala i Sokoca.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljen ni jedan smrtni slučaj.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 66.309 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 3.859 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 299.076 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 300, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 171, a u ostalim bolnicama 129. Na respiratoru je 31 osoba (21 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 10 u ostalim bolnicama).

    U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 2.436 osoba, a nadzor je završen kod 194.678 osoba.

  • Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Potrošači u Republici Srpskoj od sada se mogu žaliti i na kupljeno u prodavnicama polovne robe

    Pojedina pitanja kada je riječ o zaštiti prava potrošača u Republici Srpskoj do sada nisu bila regulisana na odgovarajući način, te je s ciljem da se to riješi Vlada RS-a utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj.

    Kako je rečeno iz Vlade RS-a, ovim prijedlogom se na potpuniji i jasniji način uređuje pravo potrošača na izbor načina rješavanja prigovora zbog nedostatka na proizvodu, koje je već bilo uređeno Zakonom u primjeni.

    “Sada se dodatno precizira rok u kojem je trgovac dužan da ispuni zahtjev potrošača u vezi sa popravkom ili zamjenom proizvoda sa nedostatkom, a to je 30 dana, i rok od sedam dana za povrat uplaćenog iznosa za proizvod sa nedostatkom. Novina je da se predloženim rješenjem uređuje odgovornost trgovca i za prodaju polovnih proizvoda”, saopćeno je iz Vlade RS-a.

    Ovim izmjenama i dopunama Zakona, kažu, dodatno se olakšava potrošaču ostvarivanje prava na reklamaciju proizvoda ili usluge tako što se pored kopije računa, kao uslova za ostvarivanje prava na reklamaciju, dokazivanje kupovine proizvoda koji je predmet reklamacije, omogućava i drugim nespornim dokumentima, kao što su ovjerena garancija, priznanica, dostavnica, otpremnica, slip u slučaju plaćanja bankovnom karticom i slično.

  • Narandžasto i žuto upozorenje zbog obilnih padavina

    Narandžasto i žuto upozorenje zbog obilnih padavina

    Meteoalarm je izdao naradžasto upozorenje danas za područje Banjaluke, Prijedora, Bihaća i Mostara zbog obilnih padavina.

    Za područje Foče, Trebinja i Livna upaljen je žuto upozorenje zbog obilnih padavina.

    Narandžasto upozorenje znači da je vrijeme opasno.

    Žuto upozorenje znači da je vrijeme potencijalno opasno.

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/danas se očekuje oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovina i grmljavinom, uz dnevnu tempereturu vazduha od 14 do 18, a na jugu oko 24 stepena Celzijusova.
    Jutos u većini krajeva pada kiša, na jugu sa grmljavinom, dok mjestimično ima obilnijih padavina ima u Krajini, Posavini i centralnim krajevima.

    U kasnim poslijepodnevnim časovima padavine će postepeno slabiti, a na krajnjem sjeverozapadu se očekuje i djelimično razvedravanje, dok će u ostalim krajevima tokom noći i dalje padati slaba kiša, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Duvaće slab do umjeren vjeter, sjevernog i sjeverozapadog smjera, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 8.00 časova: Čemerno, Han Pijesak i Mrakovica 10, Sokolac 11, Prijedor, Novi Grad, Mrkonjić Grad i Bihać 12, Banjaluka, Doboj, Mostar, Sarajevo i Tuzla 13, Bijeljina, Višegrad, Foča, Gacko i Zenica 14, Mostar 16, Bileća i Trebinje 17 stepeni Celzijusovih.

    Najobilnije padavine u protekla 24 časa bile su u Kalinoviku, gdje je zabilježeno 40 litara po metru kvadratnom, potom Foči 28,2, te na Čemernu 13,8.

  • Spor oko legitimiteta: Nova zavrzlama u Centralnoj banci BiH

    Spor oko legitimiteta: Nova zavrzlama u Centralnoj banci BiH

    Upravni odbor Centralne banke BiH u saopštenju od 10. avgusta ove godine se samoimenovao i produžio sebi mandat pozivajući se na Zakon o upravi BiH, pri čemu zakonske odredbe na koje se pozvao ne važe za viceguvernerku Milicu Lakić kojoj je 10. avgusta zaključena radna knjižica u CBBiH zbog isteka mandata.
    Nakon što je “Glas Srpske” polovinom protekle sedmice objavio tekst o tome, iz CBBiH su uputili saopštenje za javnost u kojem na prizeman način kvalifikuju Lakićevu zato što je našem listu otkrila da je Upravnom odboru uputila dopis u kojem je pitala zašto Zakon o upravi BiH, na osnovu kojeg su guverner i članovi UO ostali na funkcijama iako im je istekao mandat, ne važi i za nju.

    – Milica Lakić je obavljala funkciju viceguvernera nadležnog za poslove Sektora za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom u četvorogodišnjem mandatu od 11. avgusta 2017. do 10. avgusta 2021. godine, te joj je mandat istekao sa navedenim datumom. Na sjednici UO CBBiH, održanoj 10. avgusta, razmatrana je informacija o isteku mandata imenovanih lica, uključujući i viceguvernera nadležnog za Sektor za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom, te je zaključeno da se nastave konsultacije u vezi sa imenovanjem novog viceguvernera. CBBiH će pravovremeno informisati javnost o imenovanjima viceguvernera i drugih imenovanih lica u skladu sa istekom njihovih mandata – saopšteno je iz CBBiH u reagovanju na tekst Glasa Srpske.

    Politikolog iz Banjaluke Ljubinko Jović kaže da se politika uplela u sve pore, pa tako i u Centralnu banku BiH i pita da li se igdje desilo da članovi Upravnog odbora kome je istekao mandat donesu zaključak i saopštenje da sami sebi produžavaju mandat.

    – Postojeći Upravni odbor CBBiH je nelegalan i nelegitiman, jer nije imenovan u skladu sa pravnim propisima. UO CBBiH imenuje Predsjedništvo BiH, a član 49. stav 1. Poslovnika o radu jasno kaže da Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove UO CBBiH. Sjednica Predsjedništva na čijem dnevnom redu je trebalo da bude to pitanje nije ni održana zato što iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH nije data saglasnost za njeno održavanje. Kristalno jasno je da je u ovom slučaju potpuno zaobiđeno Predsjedništvo BiH kao jedini organ koji može da izvrši imenovanje i produženje mandata članovima UO CBBiH – kategoričan je Jović, navodi Glas Srpske.

    Prema njegovim riječima, nepoznato je zašto se svi “prave Toše” i zatvaraju oči pred golom činjenicom da UO CBBiH nema legitimitet.

    – Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH jasno kažu da se UO CBBiH sastoji od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od šest godina, te da UO među svojim članovima imenuje guvernera na period od šest godina, a Zakon o CBBiH u dijelu koji govori o konstituisanju Upravnog odbora takođe precizno kaže da se sastoji od pet članova imenovanih od Predsjedništva BiH. Međutim, UO je sve to zanemario i pozvao se na član Zakona o CBBiH koji se odnosi na zasjedanje, rad sjednica, dnevni red, kvorum itd – precizira Jović.

    Milica Lakić je samo kratko rekla za naš list da je sve navela u dopisu upućenom UO, dodajući da ona po zakonu ne može šest mjeseci poslije isteka mandata da govori o radu CBBiH, ni da radi u finansijskim institucijama.

    Ona nije željela da otkrije da li će na sudu tražiti svoja prava nakon što iz banke dobije odgovor na dopis koji je uputila 13. avgusta.

    Budžet
    Prema pojedinim tumačenjima, veliko je pitanje da li se član 55a. Zakona o upravi BiH može primjenjivati na UO CBBiH. Taj član zakona odnosi se na mandate rukovodilaca institucije i njegovih zamjenika, ali je pitanje da li su organi rukovođenja CBBiH organi uprave, zato što CBBiH nije budžetska institucija.

  • Talibani spremni da preuzmu kontrolu aerodroma

    Talibani spremni da preuzmu kontrolu aerodroma

    Talibanske snage zauzele su položaje na aerodromu u Kabulu i spremne su da preuzmu punu kontrolu najranije za vikend, čim američke snage odu, izjavili su danas talibanski zvaničnici.

    Jedan od zvaničnika rekao je da su talibanske snage zauzele veći dio aerodroma, osim dijela gdje se još nalaze Amerikanci.

    Drugi zvaničnik je izjavio da su snage spremne da preuzmu kontrolu i da je to samo pitanje vremena.

    “Čim Amerikanci odu, samo treba da daju signal i mi preuzimamo kontrolu. To može biti urađeno i tokom ovog vikenda”, naglasio je zvaničnik.

  • Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Hrvatska traži objašnjenje: Zasmetali planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju

    Najava gradnje aerodroma u Trebinju izazvala je veliku pažnju vlasti Hrvatske, koja od nadležnih u BiH sada traži objašnjenje šta je tačno planirano da bude izgrađeno u tom pograničnom području.
    To su za “Glas Srpske” potvrdili u petak Ministarstvu privrede i održivog razvoja Hrvatske.

    – S obzirom na to da bi aerodrom mogao imati značajan prekogranični uticaj na Republiku Hrvatsku, u skladu sa Konvencijom o procjeni uticaja na prirodu preko državnih granica (Espoo konvencija), od Ministarstva inostranih poslova BiH zatražili smo da nam dostavi informacije o aktivnostima u vezi sa izgradnjom navedenog aerodroma – istakli su za “Glas Srpske” u Vladi Hrvatske.

    Međutim, o ovom potezu hrvatskih vlasti u Vladi Republike Srpske u petak nisu imali saznanja, jer još nisu dobili nikakav dopis, a u Ministarstvu inostranih poslova BiH se nisu oglašavali o tom pitanju. Ipak, upućeni navode da bi ovakva reakcija komšija mogla biti i zbog slučaja “Trgovska gora”, gdje se već nekoliko godina vlasti u BiH bore sa Hrvatskom kako bi spriječili odlaganje radioaktivnog otpada na toj lokaciji, koja je uz samu granicu i u slivu rijeke Une, gdje je zaštićeno područje.

    Načelnik Trebinja Mirko Ćurić poručio je da je ovo izuzetno značajan kapitalni projekat, posebno za taj kraj i stanovnike koji tu žive, ali i za cijelu Republiku Srpsku.

    – Nećemo nikoga i ni po koju cijenu ugroziti. Ispoštovaćemo sve zahtjeve i zakonske procedure, ali prije svega zastupaćemo naše interese – rekao je “Glasu Srpske” Ćurić.

    Institut za građevinarstvo “IG” iz Banjaluke radi plansku i projektno-tehničku dokumentaciju aerodroma Trebinje, a vrijednost tog ugovora je 68,08 miliona dinara (1,1 milion KM), objavilo je ranije preduzeće “Aerodromi Srbije”. Rok za završetak izrade te dokumentacije je 180 dana, navedeno je u odluci.

    Lokacija za budući aerodrom je planirana oko 14 kilometara zapadno od centra grada Trebinja, u blizini mjesta Taleža u Republici Srpskoj. Aerodrom Trebinje je zajednički i jedan od strateških projekata Srbije i Srpske.

    Predsjednik Srpske Željka Cvijanović izjavila je početkom juna da nema nikakvu sumnju da će projekat aerodroma Trebinje biti realizovan i da misli da će biti vrlo konkurentan, te da će to značiti mnogo za Trebinje, za Republiku Srpsku, ali i za Srbiju.

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić izjavio je krajem maja da je planirano da sljedeće godine počne gradnja ovog aerodroma.

    – U budžetu Republike Srbije definisan je dio sredstava za eksproprijaciju zemljišta, koju ćemo započeti već u ovoj godini. Nadam se da do kraja godine možemo završiti sve neophodne procedure da bismo sa izgradnjom aerodroma mogli da krenemo već u sljedećoj godini – rekao je Ćorić.

    Nova radna mjesta
    Mirko Ćurić ističe da će realizacija ovog projekta potpuno promijeniti sliku cjelokupnog regiona, bez obzira na to što se u blizini Trebinja nalazi nekolika aerodroma, ali u drugim državama. On je izrazio zadovoljstvo što će, osim povećanog priliva turista, te mogućnosti brže komunikacije sa cijelim svijetom, aerodrom u Trebinju značiti otvaranje novih radnih mjesta.

  • Komšić odgovorio Dodiku “Ja nisam toliki hipik da se može desiti mirna disolucija BiH”

    Komšić odgovorio Dodiku “Ja nisam toliki hipik da se može desiti mirna disolucija BiH”

    Nakon izlaganja članova Predjedništva BiH i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana uslijedila su pitanja novinara, a što je izazvalo burnu diskusiju Milorada Dodika sa druga dva člana Predsjedništva.

    Novinarka je pitala kakvo je mišljenje o nefunkcionisanju institucija i kakav je stav Ankare o izboru novog visokog predstavnika.

    Predsjednik Turske nije odgovorio direktno na spomenuto pitanje već je govorio o ekonomskoj saradnji. Erdogan je kazao da postoji jedan utvrđeni cilj – da se podigne okvir trgovinske razmjene na jednu milijardu evra i da je Turska odlučna da dođe do realizacije tog cilja.

    Neke firme imaju problem s kojima se suočavaju, Zirat banka ima neke probleme, ima problema kako da uveća svoj kapital. Zirat banka je važna za BiH i treba da osigura kredite za one koji bi radili na ovom području – rekao je Erdogan, te dodao da bi time BiH ojačala svoju poziciju u odbrambenoj industriji, turizmu i zdravstvu.

    Nakon toga se obratio Dodik i kazao da niko ništa ne blokira te da je u BiH sve odavno izblokirano. On je dodao da je bolje da ovdje disolucija bude mirna, da nema prostora za bilo kakav sukob te da Dejtonska BiH bez uplitanja stranca predstavlja okvir u kojem se može razgovarati.

    – Ja ne vjerujem u blefove stranaca, visoki predstavnik nije prihvatljiv sve dok ga ne imenuje Savjez bezbjednosti UN. Kako da prihvatimo da stranac koji nije izabran može da nametne zakon, kakva je zemlja koja to prihvata. Ovdje je nametnuti zakon u pitanju. Ovo je sada stvar oko koje se moramo sjesti i dogovoriti. Ne može se dozvoliti skrnavljenje Ustava, koja zemlja ima strane sudije u Ustavnom sudu, takva zemlja ne postoji – rekao je Dodik.

    Predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić je kazao da je svaka blokada potpuno besmislena i ne vodi nigdje, te će se na kraju završiti nakon nekog vremena.

    – Ne zavisi od mene, završiće se konstatacijom da smo samo gubili vrijeme i energiju. Ja nisam toliki hipik da se može desiti mirna disolucija BiH, i stojim iza toga od prvog do zadnjeg slova – rekao je Komšić.

    Nakon toga se obratio Džaferović rekavši da je BiH potreban mir i stabilnost i funkcionisanje institucija BiH u skladu s Dejtonom.

    – Nikakva disolucija, pogotovo ne mirna nije moguća, to je samo izazivanje stanja destabilizacije to nikome nije u interesu, mi treba da razgovaramo o svemu unutar BiH i poštujemo ono što već imamo kao dogovor u BiH – rekao je Džaferović, piše Kliks.

    On je zamolio sve političke aktere da poštuju Dejtonski mirovni sporazum jer on predstavlja “izbalansiranu ravnotežu”, dodavši da treba učiniti sve da se spomenuta ravnoteža ne naruši.

  • U drugom roku mjesta za 1.429 brucoša na budžetu

    Drugi rok za upis studenta u prvu godinu studija na univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu počinje u ponedjeljak, 30. avgusta, a završava 3. septembra.

    Za brucoše su ostala 2.246 mjesta na ova dva univerziteta, od toga 1.429 na budžetu.

    Banjalučki univerzitet na budžetu ima još 756 slobodnih mjesta za studente prve godine. Najviše mjesta ostalo je na Prirodno-matematičkom fakultetu – ukupno 165 na osam odsjeka.

    Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu ima još ukupno 1.131 slobodno mjesto, od toga 673 na budžetu. Najviše mjesta za brucoše ostalo je na Filozofskom fakultetu, 170 na 17 odsjeka. Više od 40 slobodnih mjesta ima još na Fakultetu poslovne ekonomije u Bijeljini, Tehnološkom fakultetu u Zvorniku i Mašinskom fakultetu u Istočnom Sarajevu.

    Polaganje prijemnog ispita počinje 6. septembra, u 9 časova. Objavljivanje rezultata je na većini fakulteta do 8. septembra do 14 časova. Upis primljenih kandidata traje od 13. do 19. septembra.

    Osnovni uslov za upis na studijske programe prve godine prvog ciklusa studija je završeno četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini ili ekvivalentno obrazovanje u inostranstvu.

  • Pandurevićeva održala lekciju Bećiroviću iz prava i istorije

    Pandurevićeva održala lekciju Bećiroviću iz prava i istorije

    Stara narodna poslovica kaže da besposlen pop i jariće krsti. E, tako dokoni Denis Bećirović, svako malo, nekom sitno pismo piše.

    Vjerujem da se nada kako će neko jednog dana objaviti knjigu „Sabrana pisma Denisa Bećirovića“ i da nećemo više čitati Andrićeva i Mešina pisma nego baš njegova.

    Na ovaj način se članica Predsjedništva SDS, Aleksandra Pandurević, osvrnula na posljednje pismo Denisa Bećirovića (delegata SDP u Domu naroda BiH) predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, u kojem ga optužuje za „antidejtonske i antiustavne aktivnosti“, jer je izjavio da “zajedništvo i jedinstveno djelovanje (Srbije i Srpske) na polju ekonomije, kulture, obrazovanja i istorijskog sjećanja nijednog trenutka ne smije biti dovedeno u pitanje”.

    – Denis nije pročitao Ustav BiH, iako je u parlamentu duže od 15 godina! Kao što voli reći, Dejton nije švedski sto, pa ni njegov Aneks IV, odnosno Ustav BiH. Član III stav (2) tačku a) Ustava BiH koja glasi: “Entiteti imaju pravo da uspostave specijalne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH” – rekla je Pandurevićeva.

    Tri sporazuma
    Podsjetila je da je prvi Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima između Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije potpisan 28. februara 1997. u Beogradu. Potpisali su ga Momčilo Krajišnik za Republiku Srpsku i Zoran Lilić za SRJ. Sporazum je ratifikovan od Narodne skupštine Republike Srpske i Skupštine SRJ.

    Zatim, predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović i predsjednik SRJ Vojislav Koštunica su 5. marta 2001. u Banjaluci potpisali drugi Sporazum o specijalnim paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske, koji su ratifikovale obje skupštine.

    Dalje, podsjeća Pandurevićeva, predsjednik RS Dragan Čavić i predsjednik Republike Srbije Boris Tadić, te predsjednik Vlade RS Milorad Dodik i predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica, 26. septembra 2006. godine, u Banskom dvoru u Banjaluci, potpisali su treći Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i Srbije. I ovaj sporazum dobio je potvrdu u parlamentima.

    – Cilj ovog posljednjeg sporazuma, koji je na snazi, jeste razvijanja saradnje Republike Srpske i Srbije u oblastima privrede i korišćenja privrednih resursa, planiranja, privatizacije i denacionalizacije, nauke i tehnologije, obrazovanja, kulture i sporta, zdravstva i socijalne politike, turizma i zaštite okoline, informisanja, zaštite sloboda i prava građana, kao i suzbijanja kriminala. Kako da te „antidejtonske i antiustavne ciljeve“ nisu vidjeli i prepoznali Karl Bilt, Volfgang Petrič i Kristijan Švarc-Šiling, u čije su vrijeme sporazumi potpisivani, ili su i oni rušitelji Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, i eksponenti Beograda!? Gdje bi Denis da ih prosvijetli – upitala je Pandurevićeva, inače bivši dugogodišnji parlamentarac u PS BiH.

    Oslovljavanje sa “ti”
    Ona je upitala šta je to predsjednik Srbije u četvrtak rekao što izlazi iz okvira Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa Srbije i Srpske.

    – Po Denisovom sitnom pismu, Vučić „vrši obrazovnu agresiju na BiH“ (moram priznati da ovo ne bi bilo loše s obzirom na to da je kvalitet obrazovanja u Srbiji svjetlosnim godinama ispred kvaliteta obrazovanja u BiH) i uništava „kulturnu cjelovitost BiH“. Čitajući ovaj dio o „kulturi u BiH“ iz pera Bećirovića, slatko se ismijah. Em kultura, em cjelovita. Još da kao istoričar prihvati istinu da je tekst Povelje Kulin bana napisan ćirilicom, posebno onaj dio gdje piše: „U ime Oca i Sina i Svetog duha. Ja, bosanski ban Kulin, obećavam Tebi, kneže Krvošu….. Ja, Radoje banov pisar, napisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Hristova hiljadu i sto osamdeset i devete godine, mjeseca“. Toliko nam je velika i ozbiljna kultura i njena baština da se ovaj dokument čuva u Dubrovniku i Sankt Peterburgu. A ko i da nam ga da kada su i originalni Dejtonski mirovni sporazum ukrali iz Predsjedništva BiH i nikada nije pronađen – navela je Pandurevićeva u svojevrsnoj lekciji Bećiroviću iz prava i istorije.

    Kako kaže, odraz te Bećirovićeve kulture je valjda i oslovljavanje predsjednika jedne države sa „ti“.

    – Ne znam da li je ovim možda htio uniziti Vučića, ali prije mislim da je sebe želio staviti u istu ravan s njim. Državnik, predsjednik kao i Vučić! Mašta može svašta! Izbori su blizu, ambicije ne manjka. Čudi me da Denis nije Vučića optužio i za „zdravstvenu agresiju“ kada je Srbija poklanjala vakcine i Federaciji BiH, i spasavala živote!? Biće da je to zaboravio – dodaje ona.

    Vjerujem da se nada kako će neko jednog dana objaviti knjigu „Sabrana pisma Denisa Bećirovića“ i da nećemo više čitati Andrićeva i Mešina pisma nego baš njegova.

    Na ovaj način se članica Predsjedništva SDS, Aleksandra Pandurević, osvrnula na posljednje pismo Denisa Bećirovića (delegata SDP u Domu naroda BiH) predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, u kojem ga optužuje za „antidejtonske i antiustavne aktivnosti“, jer je izjavio da “zajedništvo i jedinstveno djelovanje (Srbije i Srpske) na polju ekonomije, kulture, obrazovanja i istorijskog sjećanja nijednog trenutka ne smije biti dovedeno u pitanje”.

    – Denis nije pročitao Ustav BiH, iako je u parlamentu duže od 15 godina! Kao što voli reći, Dejton nije švedski sto, pa ni njegov Aneks IV, odnosno Ustav BiH. Član III stav (2) tačku a) Ustava BiH koja glasi: “Entiteti imaju pravo da uspostave specijalne paralelne odnose sa susjednim državama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH” – rekla je Pandurevićeva.

    Tri sporazuma
    Podsjetila je da je prvi Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima između Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije potpisan 28. februara 1997. u Beogradu. Potpisali su ga Momčilo Krajišnik za Republiku Srpsku i Zoran Lilić za SRJ. Sporazum je ratifikovan od Narodne skupštine Republike Srpske i Skupštine SRJ.

    Zatim, predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović i predsjednik SRJ Vojislav Koštunica su 5. marta 2001. u Banjaluci potpisali drugi Sporazum o specijalnim paralelnim vezama SRJ i Republike Srpske, koji su ratifikovale obje skupštine.

    Dalje, podsjeća Pandurevićeva, predsjednik RS Dragan Čavić i predsjednik Republike Srbije Boris Tadić, te predsjednik Vlade RS Milorad Dodik i predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica, 26. septembra 2006. godine, u Banskom dvoru u Banjaluci, potpisali su treći Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i Srbije. I ovaj sporazum dobio je potvrdu u parlamentima.

    – Cilj ovog posljednjeg sporazuma, koji je na snazi, jeste razvijanja saradnje Republike Srpske i Srbije u oblastima privrede i korišćenja privrednih resursa, planiranja, privatizacije i denacionalizacije, nauke i tehnologije, obrazovanja, kulture i sporta, zdravstva i socijalne politike, turizma i zaštite okoline, informisanja, zaštite sloboda i prava građana, kao i suzbijanja kriminala. Kako da te „antidejtonske i antiustavne ciljeve“ nisu vidjeli i prepoznali Karl Bilt, Volfgang Petrič i Kristijan Švarc-Šiling, u čije su vrijeme sporazumi potpisivani, ili su i oni rušitelji Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, i eksponenti Beograda!? Gdje bi Denis da ih prosvijetli – upitala je Pandurevićeva, inače bivši dugogodišnji parlamentarac u PS BiH.

    Oslovljavanje sa “ti”
    Ona je upitala šta je to predsjednik Srbije u četvrtak rekao što izlazi iz okvira Sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa Srbije i Srpske.


    – Po Denisovom sitnom pismu, Vučić „vrši obrazovnu agresiju na BiH“ (moram priznati da ovo ne bi bilo loše s obzirom na to da je kvalitet obrazovanja u Srbiji svjetlosnim godinama ispred kvaliteta obrazovanja u BiH) i uništava „kulturnu cjelovitost BiH“. Čitajući ovaj dio o „kulturi u BiH“ iz pera Bećirovića, slatko se ismijah. Em kultura, em cjelovita. Još da kao istoričar prihvati istinu da je tekst Povelje Kulin bana napisan ćirilicom, posebno onaj dio gdje piše: „U ime Oca i Sina i Svetog duha. Ja, bosanski ban Kulin, obećavam Tebi, kneže Krvošu….. Ja, Radoje banov pisar, napisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Hristova hiljadu i sto osamdeset i devete godine, mjeseca“. Toliko nam je velika i ozbiljna kultura i njena baština da se ovaj dokument čuva u Dubrovniku i Sankt Peterburgu. A ko i da nam ga da kada su i originalni Dejtonski mirovni sporazum ukrali iz Predsjedništva BiH i nikada nije pronađen – navela je Pandurevićeva u svojevrsnoj lekciji Bećiroviću iz prava i istorije.

    Kako kaže, odraz te Bećirovićeve kulture je valjda i oslovljavanje predsjednika jedne države sa „ti“.

    – Ne znam da li je ovim možda htio uniziti Vučića, ali prije mislim da je sebe želio staviti u istu ravan s njim. Državnik, predsjednik kao i Vučić! Mašta može svašta! Izbori su blizu, ambicije ne manjka. Čudi me da Denis nije Vučića optužio i za „zdravstvenu agresiju“ kada je Srbija poklanjala vakcine i Federaciji BiH, i spasavala živote!? Biće da je to zaboravio – dodaje ona.

    Blijedo lice
    Komentarišući Bećirovićevu poslovicu „Ko sije vjetar, žanje oluju“, Pandurevićeva pita ko o vjetru i oluji bolje može znati od njega.

    – Dobro se sjećamo njegove vladavine, ali i blijedog lica tokom protesta 2014. godine, kada su širom Federacije, pa i u njegovoj Tuzli, plamtile institucije pred naletom građana nezadovoljnih vlašću SDP. Denisa sam tako blijedog vidjela samo još kada smo ga 2013. smijenili s čela Predstavničkog doma PS BiH. Da podsjetim one koji su zaboravili, tada je Bećirović uputi sitno pismo svim bošnjačkim liderima u kojem je napisao da je njegova fotelja „crvena linija“ preko koje se ne smije preći, jer je on veliki kao Hamdija Pozderac i Džemal Bijedić, a sve diriguje Beograd! Iskreno, inicijativu sam pokrenula ja, jer sam bila ljuta što zbog njegovih pisama nemam mira ni na moru dok skupljam školjke i bacam kamenčiće! Žao mi je što mu rušim Snješka – poručila je Pandurevićeva.

    Pita se šta reći o političaru koji je cijeloj BiH priuštio skandala kada je, ponovo u ime svih nas, pisao i predsjedniku švedskog parlamenta da bi negodovao zbog dokumentarca o Srebrenici čije je emitovanje najavio švedski javni servis. Vođen valjda tim da je njegova partija uređivala javni servis i diktirala priloge, dodaje Pandurevićeva, pomislio je da tako rade i Šveđani.

    – Nisam napisala sve ovo zbog Denisa, niti je on bitan. Ali, on jeste personifikacija čaršijske politike konflikta, destabilizacije, mržnje, kojom pokušavaju prikriti sopstvenu nesposobnost i neodgovornost prema svom narodu. Izbor je njihovog naroda do kada će im i koliko to tolerisati, ali je naše pravo da nikome ne dozvolimo da probleme u svom dvorištu rješava preko naših leđa, uvlačeći nas u vrtloge jalovosti, mržnje i destrukcije. Niko ne može da spori prava koja Republika Srpska ima po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Posebno ne da to zloupotrebljava za ličnu kampanju i lidersko nametanje. Mnogo je problema u Federaciji; sposobni političari kampanju mogu graditi i na dobru za svoje građane, umjesto na zlobi, svađama, uvredama i želji za dominacijom nad drugim – poručila je Pandurevićeva u reakciji.

    Investicije
    Prema njenim riječima, Denisa i sve Denise treba da brine kako to da je BiH u prošloj godini imala svega 317 miliona dolara stranih investicija, a Srbija 3,4 milijarde dolara!? Nije do Vučića, do njih je, rezonuje ona.

    FOTO: SRNAFOTO: SRNA
    – Treba da ih brine zašto je BiH treća u svijetu po broju umrlih od korone!? Zašto smo tako kasno dobili vakcine!? Nije do Vučića, nego do njih. Zašto za Srbijom kasnimo deceniju u evropskim integracijama, a nekada smo bili rame uz rame? Zašto su plate i penzije u BiH najmanje u Evropi? Nije do Vučića, nego do njih. Ko je kriv jer je Unsko-sanski kanton od početka godine napustilo 11.500 mladih ljudi, a BiH u posljednjih sedam godina 370.000? Vučić ili oni? Bilo bi lijepo, pametno, konstruktivno, kada bi Bećirović i svi njemu slični, umjesto što u svemu sanjaju Vučića, pročitali nedavni intervju Zlatka Lagumdžije koji je odlično objasnio sve posljedice odbijanja inicijative Otvoreni Balkan po bošnjački narod. Utabali su put getoizacije sopstvenog naroda i bojim se da ni Vučić nema vakcinu protiv njihove samodestrukcije – zaključila je Pandurevićeva.

    Reagovanje
    Podsjećamo, Bećirović je reagovao na Vučićeve izjave nakon što je srpskom članu Predsjedništva BiH, Miloradu Dodiku, predao prednacrt zajedničkog zakona o zaštiti srpskog jezika i ćiriličnog pisma koji bi trebalo da usvoje skupštine Srbije i Srpske na Dan nacionalnog jedinstva 15. septembra.

    – Vučiću, da li znaš da postoji nezavisna, jedinstvena, nedjeljiva i međunarodno priznata država Bosna i Hercegovina? Da li znaš da se prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH mora osigurati jedinstven ekonomski prostor unutar države BiH, a ne između Srbije i bh. entiteta RS? Da li ti je poznato da unutar jedinstvene Bosne i Hercegovine, države članice Ujedinjenih nacija, treba omogućiti jedinstveno djelovanje na polju kulture? Zašto sprečavaš razvoj jednog obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini i protivno međunarodnom i domaćem pravu pokušavaš bh. entitet RS inkorporirati u obrazovni sistem Srbije? Da li ti je jasno da je ovo čin obrazovne agresije na međunarodno priznatu državu Bosnu i Hercegovinu – naveo je, između ostalog, Bećirović.

  • Milionski projekti za napredak Hercegovine

    Milionski projekti za napredak Hercegovine

    Najveći energetski gigant Hercegovine “Hidroelektrane na Trebišnjici” uložio je u proteklom periodu više od 200 miliona maraka u sopstvene objekte ili objekte od opšteg značaja za lokalnu zajednicu.

    Ilija Tamindžija, izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove HET-a, kaže da će ova kompanija i ubuduće ostati stub razvoja ove regije, bez obzira na poteškoće koje izaziva stanje na globalnom tržištu.

    “Mi smo u najvećem investicionom ciklusu od osnivanja do danas, a samo u posljednjoj godini smo priveli kraju radove na šetalištu u riječnom priobalju i uređenju takozvanog Ćatovića kraka, što je investicija vrijedna preko dva miliona maraka, a pri kraju su radovi i na zatvorenom bazenu vrijednom oko 14 miliona maraka, kao i radovi na gradskom rezervoaru za vodu Vrelo Oko, za šta smo izdvojili oko tri miliona maraka”, rezimirao je Tamindžija ulaganja u gradsku infrastrukturu, napominjući da su tek započeli radovi na mostu preko rijeke Trebišnjice, koji će biti dio takozvane velike obilaznice, a za koji je potpisan ugovor na više od 10 miliona maraka.

    Napominjući da su pri kraju radovi na Ćatovića kraku, on navodi da su i na zatvorenom bazenu završeni svi poslovi, ali se još ispituje instalirana oprema, kako bi se mogao odrediti i konačni datum otvaranja, dok je na izvorištu Vrelo Oko urađen novi rezervoar, te novo pumpno i postrojenje za hlorisanje, tako da u gradu neće biti ni nestašica ni zamućenja vode.

    Najveće ulaganje HET-a je ipak Hidroelektrana Dabar od 160 megavata instalisane snage, što je najveći razvojni projekat u region, gdje je do sada HET uložio oko 134 miliona maraka bez ikakvih kreditnih zaduženja, a očekuje se realizacija kreditnog ugovora sa Kinezima od 85% njihovog učešća, po sistemu “ključ u ruke”.

    “Najvažniji objekat hidroelektrane, dovodni tunel, u potpunosti je probijen, a mimo toga se izvodi ugovor vrijedan oko 30 miliona maraka, prema kome se radi konačno betoniranje tunela Fatnica – Bilećko jezero, kojim će se steći uslovi za gradnju HE Bileća”, objašnjava dalje Tamindžija.

    On je dodao da je dosadašnja ostvarena proizvodnja, bez obzira na neraspoloživost jednog od agregata u HE Dubrovnik, u skladu sa energetskim bilansom i da je u prvih šest mjeseci ostvarena dobit od pet miliona konvertibilnih maraka, a trenutno je, prema sporazumu između ERS i EPHB, angažovana i PHE Čapljina.