Pristanak bošnjačkih političara i usvajanje Revidirane strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina bilo je samo bacanje magle u oči domaćoj i međunarodnoj javnosti, a ključni dokaz za to je činjenica da se tokom proteklih 12 mjeseci ništa nije promijenilo jer se svjesno čeka da vrijeme odradi svoje, ocijenili su to sagovornici “Glasa Srpske”.
Revidirana strategija je, nakon dvogodišnje blokade od strane Bošnjaka, usvojena 24. septembra 2020. u Savjetu ministara BiH, a tome su prethodili dani usaglašavanja o aneksu koji je postao njen dio, a u čemu su učestvovali i predstavnici EU. Tad je usaglašeno da će, između ostalog, Ministarstvo pravde BiH, u roku od 30 dana, u Savjet ministara dostaviti prijedlog odluke o formiranju nadzornog tijela za praćenje sprovođenja strategije, ali iako je bilo pokušaja da taj organ bude imenovan, do toga nije došlo jer su se bošnjačke strukture protivile predloženim kadrovima u ime Srpske.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić ističe za “Glas Srpske” da Bošnjaci ne žele da pred lice pravde budu izvedeni odgovorni za ratne zločine i da određeni tužioci sprovode politiku SDA.
- Pokušavaju nametnuti samo jednog krivca za sve što se dešavalo u ratu, a to ne odgovara istini. Bošnjaci su opstruisali usvajanje ove Strategije, a kada je usvojena, opstruišu imenovanje Nadzornog tijela. Ni međunarodna zajednica ne reaguje, jer se ne radi prema utvrđenim prioritetima, ali ih je interesovalo nametanje zakona. To potvrđuje dvostruke aršine na koje godinama upozoravamo i da je stalno na sceni satanizacija srpskog naroda i srpskih žrtava – istakao je Kojić.
Podsjetio je da nametnute dopune Krivičnog zakona BiH, odnosno zabrana negiranja genocida koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko na odlasku, otežava odbrane u procesima.
- I taj potez, uz ovakav odnos prema obavezama iz Revidirane strategije, sve govori. Cilj je zacementirati sve donesene presude i spriječiti da i Bošnjaci budu optuženi, a kasnije i presuđeni za zločine nad Srbima, kao i Hrvati – zaključio je Kojić.
Sa njim je saglasan i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija koji je, kada je usvojena Revidirana strategije bio predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.
- Bošnjačko političko rukovodstvo, na čelu sa SDA, ne želi procesuiranje ratnih zločina nad Srbima. Klasične opstrukcije je nemoguće ne vidjeti i njima je bitno da prođe vrijeme, da svjedoci biološki nestanu, da presude nikada ne stignu one koje oni štite – istakao je Tegeltija koji je dodao da, kada bi sutra krenuli da rade, ne mogu biti ispoštovani usvojeni rokovi.
Revidiranom strategijom, između ostalog, zaduženo je Tužilaštvo BiH da dostavi statističke podatke o pravosnažnim presudama, istragama te broj lica protiv kojih nije pokrenut postupak, odnosno koja nisu uzeta u rad od 2004. godine. Prema Strategiji, plan je da će najsloženiji predmeti biti procesuirani u Sudu BiH, a ostali, njih oko 200, biće procesuirani pred entitetskim, ili pravosuđem Brčko distrikta.
Prvi pokušaj
BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završe do 2023. godine. Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu bili završeni svi najsloženiji predmeti, zbog čega je Savjet ministara u aprilu 2017. godine formirao radnu grupu koja je u maju iduće dostavila prijedlog revidirane strategije.
