Autor: INFO

  • Hrvatska protestuje zbog majora Tepića u Banjaluci

    Hrvatska protestuje zbog majora Tepića u Banjaluci

    U hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova su za “Nezavisne novine” potvrdili da su poslali protestnu notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH povodom otkrivanja spomen ploče majoru Milanu Tepiću.

    “MVEP ukazuje na neprihvatljivost ovakve odluke gradonačelnika i Gradske uprave Grada Banjaluke, kojom se veliča teroristički čin osobe koja je u samoubilačkoj akciji svjesno uzrokovala smrt velikog broja hrvatskih branitelja i civila te ogromna materijalna razaranja Grada Bjelovara”, naveli su u MVEP Hrvatske za “Nezavisne novine”.

    Dodali su da, prema njihovim riječima, ovaj čin gradskih vlasti Banjaluka dodatno udaljava od procesa izgradnje povjerenja i razvoja dobrosusjedskih odnosa.

    “A takvom odlukom se gradske vlasti Banjaluke bez ikakve sumnje poistovjećuju s tom zločinačkom velikosrpskom politikom. Uz to, ovaj neprihvatljivi čin gradskih vlasti Banjaluke dodatno nas udaljuju od procesa izgradnje poverenja i razvoja dobrosusedskih odnosa”, stoji u saopštenju hrvatskog MVEP-a.

    Navodi se da je protestnu notu Ministarstvu BiH uputio ambasador Hrvatske u Sarajevu.

    Spomen ploča majoru Milanu Tepiću otkrivena je u subotu u Banjaluci u ulici koja nosi njegovo ime.

    Spomen-ploču su svečano otkrili gradonačelnik Draško Stanivuković i Aleksandar Tepić, sin Milana Tepića.

    Stanivuković je tom prilikom istakao da će se “o Tepićevom posljednjem danu pričati se dok je srpskog naroda, te da na njegovu herojsku odluku mogu biti ponosni svi vojnici, a na njegovu hraborst čitav naš narod”.

    Major Tepić (34) je tokom ratnih dešavanja digao u vazduh sebe i skladište municije, jer nije želio da ono padne u hrvatske ruke.

    Tepićeva posljednja rečenica bila je: “Jednom ljudi daju riječ, ona ostaje ili se pogazi. Ja sam dao riječ da ću da branim ovu zemlju ako joj bude teško.”

  • EMA: Za nekoliko nedjelja u upotrebi Fajzerov lijek protiv korone

    EMA: Za nekoliko nedjelja u upotrebi Fajzerov lijek protiv korone

    Evropska agencija za lijekove (EMA) započela je procjenu oralnog antivirusnog lijeka pakslovida kompanije Fajzer Evropa, a do uslovnog odobrenja i stavljanje lijeka u promet moglo bi da dođe po ubrzanoj proceduri za nekoliko nedjelja, navode u sjedištu EMA.

    Lijek se koristi za tretman blagih do umjerenih simptoma bolesti izazvane infekcijom virusom korona kod odraslih i adolescenata (od 12 godina i starijih sa težinom od najmanje 40 kg) koji su pod visokim rizikom od progresije do teškog kovid 19.

    EMA navodi da su već započeli preglede podataka iz laboratorijskih i kliničkih studija, kako i rezultata studije o upotrebi lijeka paksovida kod nehospitalizovanih i nevakcinisanih pacijenata sa kovidom 19.

    U skladu sa ubrzanim rokovima za tretmane, EMA je izdala i mišljenje koje opisuje kako lijek treba da se razvija i proučava za upotrebu kod djece.

  • Dodik: Samostalna Republika Srpska – moj zavjet

    Dodik: Samostalna Republika Srpska – moj zavjet

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je u Brčkom da nema namjeru da vodi tuđe politike, već srpsku nacionalnu politiku koja danas mora da ima za cilj svoju državu, te naglasio da je samostalna Republika Srpska njegov zavjet.

    “Srpski narod ima pravo na slobodu i Republiku. Srbi u Brčkom imaju pravo na Republiku i pripadanje Republici Srpskoj. To su prava za koja se mi zalažemo, a ne sporimo muslimanima da i oni imaju svoja. Ali, nećemo dozvoliti priču o građanskoj državi u kojoj Srbi treba da se pretvore u nacionalnu manjinu”, naglasio je Dodik u obraćanju na svečanoj akademiji u Brčkom u čast 30 godina Republike Srpske.

    Dodik je istakao da su za odbranu prava Republike Srpske zaduženi ljudi u politici, te zahvalio građanima za podršku koju mu pružaju.

    “Bez obzira na to što je i moj lični komoditet značajno ugrožen onim što ja i moja porodica doživljavamo u posljednje vrijeme, hoću da vam kažem da Republika Srpska i vi možete da računate na Milorada Dodika”, poručio je Dodik, dobivši gromoglasan aplauz prisutnih.

    On je naglasio da ne zna kada će se u tome uspjeti, ali da bi volio da to bude dok je on živ.

    “A, i ako ne budem i ako budem na drugom svijetu, sigurno ću razmišljati o tome da će jednog dana Republika Srpska biti svoja država – to je moj zavjet. Zato ću sav kapacitet koji imam u sebi i oko sebe usmjeriti ka tome da se borim za srpske nacionalne interese”, rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da će proći i ova nevolja i doći će vrijeme srpskog naroda – naroda koji zaslužuje da ima prava.

    “Nećemo BiH u kojoj ništa nismo dobili svih ovih godina. U njoj smo zato što moramo, što su nas tamo gurnuli. Nama su omrznuli BiH zato što su razgradili Ustav i nametnuli mnogo čega što nismo htjeli”, rekao je Dodik i ukazao da mu često govore da je predsjednik zemlje koju ne voli, što je, kaže, tačno.

    On je rekao da se danas i u Brčkom obilježava 30 godina Republike Srpske.

    “Ove godine sam često pričao o tome da sam tog 9. januara 1992. godine bio prisutan kao najmlađi poslanik, pomalo zbunjen, ali odlučan da budem na strani svog naroda i učestvujem u donošenju odluka za koje su nam govorili da mogu da nas koštaju naše slobode. Ali, niko od nas nije odustajao – svi smo željeli da budemo dio te odluke i bili smo”, podsjetio je Dodik.

    On je naveo da su u tome učestvovali mnogi ljudi iz nacionalnog i političkog života, te je onima koji su umrli odao priznanje i počast, onima koji su živi zahvalnost, a onima koji su u kazamatima po svijetu poželio dobro zdravlje i upornost, ukazujući da su mnogi od njih tamo neopravdano.

    “Tri decenije nam brane da obilježavamo, a svaka od tih 30 godina Srpske bila je odlučujuća za nas. Uvijek su nas napadali i željeli da izgubimo ponešto. Čitav taj proces razgradnje Dejtona je napravio BiH paraustavnom tvorevinom. Ono što tražimo je Ustav BiH”, rekao je Dodik.

    On je ukazao da Republika Srpska danas ima svoju teritoriju, vlast, institucije, narod koji je hoće, a što se najbolje pokazalo juče na velikom broju manifestacija, kao i danas u Brčkom.

    “Zahvalan sam svima vama koji ste odvojili vrijeme da budete dio onoga što jeste i što će biti Republika Srpska. Sve zavisi od naše volje, upornosti. Mi nismo birani da bismo uživali u komoditetu, koji se ponekad vidi kada se vozimo autima, helikopterima. Naš komoditet je ograničen sa stanovišta svih pritisaka koje živimo svaki dan, koji su nam nametnuti od jednog dijela međunarodne zajednice, predvođenog Amerikancima, Britancima, jednog dijela EU, u želji da prekomponuju BiH onako kako su obećali muslimanima – da će razgraditi Srpsku i sagraditi unitarnu BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao da je unitarna BiH sinonim za poništavanje i nestanak suživota na ovim prostorima.

    “Evropski značajni lideri su već odavno rekli da se zemlje ne mogu graditi na bazi multuetničkog karaktera. Zato je Velika Britanija i izašla iz EU i gradi svoj suverenistički koncept”, rekao je Dodik.

    On je naglasio da u svim borbama Republike Srpske Brčko distrikt ostaje onakav kakav je određen Statutom i Ustavom BiH.

    “Mi nemamo nikakve vrste aspiracije – ni vojne niti bilo koje druge, ali imamo političke, da Srbima ovdje obezbijedimo ravnopravni status i pomognemo”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je Brčko za Republiku Srpsku jedna od strateških tačaka, ne u vojnom smislu, a Srbi se zalažu za mir.

    “Muslimani misle da je ovo sada tačka u kojoj mogu nešto da završe, računaju na administraciju američkog predsjednika DŽozefa Bajdena”, ukazao je Dodik.

    On je rekao da će uskoro Džejms O'Brajan, koji je bio zamjenik Medlin Olbrajt kada se bavila pitanjima u BiH, biti zadužen za region da, kako je rekao, “hoda i govori ko je lopov, a ko pošten”.

    “A, većih lopova i otimača nema od Amerikanaca. Čekaju nas izazovna vremena. Mi ništa drugo ne tražimo već ono propisano Ustavom. Svi ste svjedoci koliko je u ovih 30 godina bilo napora da se uzme svašta, a imali smo jedan uspješan projekat odbijanja toga – uspjeli smo sprečiti razgradnju Policije Republike Srpske. Da smo to izgubili – danas ne bismo imali Republiku i ne bismo mogli da se okupimo na ovaj dan”, naglasio je Dodik.

    Dodik je pojasnio da je Republika Srpska danas politička činjenica i sa svojih 1,1 milion ljudi u regionalnom kontekstu ima veći značaj, nego unutrašnju snagu.

    “Danas nas mnogi primjećuju kao relevantne, spremni su da nas poslušaju. Vidite koliko se žuči prosipa u Sarajevu – hoće da kažu da Republika Srpska radi sve ovo jer to traži predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Srbija, što nije tačno. Njima smetaju jaka Srbija i uzdignuta Republika Srpska”, istakao je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska ima kapacitet da izgradi 30 kilometara auto-puta kroz Brčko, koji će proći i biti na dobrobit svih ljudi, ali se susreće sa opstrukcijama.

    “Mi ne gradimo našu politiku da njih osporavamo, već na našim potencijalima.

    Akademiji su prisustvovali narodni poslanici, ministri u Vladi Republike Srpske, sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve i lokalni zvaničnici.

    Ujedno je obilježeno i 30 godina od obnove rada Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Brčko.

  • Šta je u stvari problem Australije? Slučaj Đoković je to sada i otkrio

    Australijski političari dugo koriste svoju nepopustljivu graničnu politiku da bi pridobili svoje birače. Vreme je da se Australija odrekne te surove poltike.

    Taj stav izneo je Alister Volš, novinar iz Australije, za Dojče vele.

    Teniska zvezda Novak Đoković iz prve ruke doživljava surovost australijske granične politike. Dobio je vizu i bio ohrabren da uđe u avion, uprkos njegovim skeptičnim stavovima o vakcinama.

    Zlonamerna taktika mamca – jer kada je stigao, Australija mu je pred nosom zalupila vrata.

    Verovatno su odgovorni pomislili da bi tim potezom u poslednjem trenutku mogli da ostvare dvostruku političku pobedu.

    Sud u Melburnu je doduše presudio u korist 34-godišnje teniske zvezde i naložio njegovo momentalno puštanje iz deportacionog hotela.

    Ali uspeh na sudu ne garantuje da Novak Đoković kao branilac titule može da učestvuje na Australijan openu od 17. januara. Australijska vlada je već najavila da će preispitati Đokovićevu vizu.

    Mnogi Australijanci vide prisustvo nevakcinisanog Đokovića kao uvredu za stoičke napore stanovnika Melburna, koji su mesecima zatvoreni i masovno vakcinisani čak i ako su bili u nedoumici. Odbijanje ulaska teniseru stoga je naišlo na njihovo odobravanje.

    Međutim, ta odluka je mogla biti doneta pre nego što je krenuo na put. Ali promena u poslednjem trenutku omogućila je drugu političku pobedu: izazvala je mini-graničnu krizu i napravila čudo – skretanje pažnje sa katastrofalnog upravljanja pandemijom Australijske vlade.

    Okrutnost kao strategija
    Tanjug/AP Photo/Mark Baker
    Tanjug/AP Photo/Mark Baker
    To je bila laka dupla pobeda. I prati izlizani scenario Australije o ubiranju političkog kapitala iz okrutnosti na granici. Decenijama su australijski političari svih boja koristili graničnu kontrolu kao polugu za političku manipulaciju i odvraćanje od svojih domaćih grešaka.

    Đoković je – kakva ironična igra sudbine – bio zatočen u istom hotelu kao i desetine izbeglica i potražilaca azila. Naizgled u večnom stanju neizvesnosti, ne mogu da izađu, niti da izađu.

    A njihov pritvor je i dalje relativno luksuzan u poređenju sa nesrećama drugih potražilaca azila u Australiji – hiljade njih čami u pritvorskim centrima na obali. Svi oni su žrtve surovosti na granici. Ova opsesija graničnom kontrolom izgleda nespojiva sa klasičnom nacijom migranata. Ali – to je duboko ukorenjeno u kulturi Australije.

    Na štetu sopstvenih građana
    Stoga nije ni čudo što je prva instinktivna reakcija Australije na pandemiju bila: zatvoriti granice! Bez imalo obzira prema ljudima koje to pogađa.

    To je zapravo funkcionisalo dugo vremena. Zemlja je uspela da spreči širenje korone impresivno dugo vremena. I ta strategija je bila popularna. Činilo se da su moji sunarodnici potajno ponosni na strogu graničnu politiku.

    Ali zatvaranje zemlje – kao što je to uvek slučaj sa takvim graničnim režimima – mnogim ljudima je donelo patnju. U svakom slučaju, ja već dve godine ne mogu da posetim svoju porodicu. I dalje mi to nije dozvoljeno. Iako Australija polako ponovo otvara svoje granice, Zapadna Australija – gde živi moja porodica – ostaje zatvorena.

    Državljani Australije koji putuju po svetu mogli su da se vrate kući – tek nakon što plate desetine hiljada dolara. Migranti u Australiji nisu mogli da odu da posete bolesne rođake jer ne bi mogli da se vrate u svoj novi dom. Tako nešto je viđeno kao neizbežna kolateralna šteta, i pre svega kao dokaz da su mere funkcionisale.

    Sad to vidi ceo svet
    Uvek sam znao da je granična politika Australije nehumana. Sada se to tako doživljava u celom svetu. Ali, da je Australija u stanju da odrekne sopstvenih građana i hladno razdvaja porodice, to je za mene ipak bilo nezamislivo.

    Ako se Đokoviću ipak dozvoli da uđe: Odlično za njega! Ali njegova bizarna situacija učinila je kafkijanski granični režim Australije vidljivim celom svetu. Australija mora da iskoristi trenutak da ponovo razmisli o svojoj politici utvrđenja i stavi dobrobit ljudi iznad jeftinih političkih poena.

  • NATO “opkolio” Srbiju i BiH

    NATO “opkolio” Srbiju i BiH

    BiH i Srbija su dve zemlje na zapadnom Balkanu koje su u potpunosti okružene NATO članicama.

    Obe zemlje graniče s Hrvatskom, koja je u NATO savezu od 2009. godine. Srbija graniči s Mađarskom, koja je članica od 1999. godine, kao i Rumunijom i Bugarskom, koje su članice od 2004. godine. BiH i Srbija na jugu graniče s Crnom Gorom, koja je članica od 2017. godine, a Srbija graniči i sa Severnom Makedonijom, najnovijom NATO članicom, koja je u Alijansi već gotovo dve godine, navode “Nezavisne novine”.

    I samoproklamovanog Kosovo nije članica NATO-a, ali radi se o teritoriji koju kao nezavisnu državu ne priznaju ni Srbija ni BiH.

    Glavni i osnovni razlog što BiH i Srbija nisu članice Alijanse je činjenica, kako se navodi u tekstu na ovom portalu, jeste da je srpski narod i dalje izrazito protiv članstva. Kako se sada stvari čine, nije izvesno da će se ovo promeniti u doglednoj budućnosti, a NATO u svojim zvaničnim komunikacijama objema zemljama daje slobodu i pravo da se odluče žele li članstvo i kakav oblik saradnje im odgovara s obzirom na to da je princip Alijanse da poštuje odluke lokalnih vlasti o statusu svoje zemlje.

    Srbija ima Partnerstvo za mir i s NATO-om redovno potpisuje Individualni partnerski akcioni plan. Na zvaničnoj NATO stranici se ističe da ova alijansa poštuje neutralnost Srbije.

    “Srbija produbljuje politički dijalog i saradnju s NATO-om na pitanjima od obostranog interesa, poput važnog fokusa na razvoju demokratije, institucija i reforme odbrane. Mada Srbija teži članstvu u EU, za razliku od ostalih zapadnobalkanskih partnera, ne želi da se pridruži Alijansi”, naglašeno je u NATO-u.

    Zvanično i formalno, i BiH teži članstvu u NATO-u, jer je 2009. godine Predsedništvo BiH uputilo pismo u Alijansu, izražavajući spremnost da radi na članstvu. Kao rezultat toga, NATO je naredne godine na samitu u Talinu pozvao BiH da pristupi Akcionom planu za članstvo, pod uslovom da reši pitanje državne i vojne imovine. NATO je prvo nekoliko godina insistirao da se ovo pitanje reši, a onda je, ipak, krajem 2019. godine odlučio da aktivira MAP, iako BiH nije rešila pitanje državne i vojne imovine. U međuvremenu, RS je promenila stav o Alijansi, i ističe da neće dati saglasnost da BiH postane članica, a u NATO je poslan dokument “Pregled odbrane” u okviru MAP-a, koji ne prejudicira članstvo. Istovremeno, najavljuje se i da će RS sama doneti zakon o rešavanju pitanja vojne i državne imovine na svojoj teritoriji, pišu “Nezavisne”.

    “Učešće BiH u MAP-u ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu. BiH treba da nastavi sprovođenje demokratskih i odbrambenih reformi kako bi ispunila svoje aspiracije prema NATO-u i EU i da postane funkcionalna i demokratska nezavisna država”, naglasio je NATO.

    Treba napomenuti i to da su pre pisma iz 2009. godine formirane zajedničke Oružane snage BiH, za šta su bile i sadašnja vlast i sadašnja opozicija u RS.

    “Da bi bilo koja zemlja mogla da bude neutralna, potrebno je da zainteresovane vojne strane obostrano priznaju neutralnost. To se, na primer, desilo sa SFRJ, čiji su status neutralnosti priznali i NATO i Varšavski blok. Na sličan način neutralnost su dobile Austrija, Finska i Švedska, dok je Švajcarska svoju neutralnost stekla znatno ranije. Primera radi, SSSR je pristao da posle Drugog svetskog rata povuče svoje trupe iz Austrije u zamenu za to da Vlada Austrije pristane na vojnu neutralnost, što se i desilo.

    “Danas Rusija želi da na sličan način Ukrajina prihvati neutralnost, u zamenu za posredovanje o razoružavanju proruskih trupa iz istočnog dela Ukrajine, ali NATO, zasad, ne pokazuje spremnost da prihvati ovaj predlog jer Vlada Ukrajine, barem zvanično, i dalje želi da ta zemlja postane članica. Naime, u NATO-u smatraju da se pitanje neutralnosti bilo koje zemlje ne može rešavati bez volje uključene zemlje”, piše u tekstu “Nezavisnih”.

    “Za razliku od Ukrajine, mnogo veća šansa je da se prizna neutralnost Srbije, jer Vlada Srbije i srpski narod žele neutralnost u odnosu na oba vojna bloka. Ukoliko bude rešeno pitanje Ukrajine, može se očekivati da će NATO i Rusija razgovarati i o statusu ove zemlje. Međutim, te pregovore bi dodatno komplikovao status samoproglašenog Kosova, s obzirom na to da je ono odvojeno od Srbije zahvaljujući NATO intervenciji 1999. godine, a Rusija vezuje pitanje ove pokrajine s rješenjem statusa Krima, koji je pripojila 2014. godine”, dodaje se u članku.

  • Koalicija “Država” podnijela brojne krivične prijave, na meti Dodik, ali i Stanivuković

    Koalicija “Država” podnijela brojne krivične prijave, na meti Dodik, ali i Stanivuković

    Koalicija Država održala je danas konferenciju za medije u Sarajevu, a povod je bio podnošenje dvije krivične prijave Tužilaštvu BiH, zbog koruptivnih radnji i udara na ustavni poredak BiH, kao i zbog obilježavanja neustavnog Dana entiteta RS.

    Prijave su danas u 09:00 sati predali Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres i kandidat ove koalicije za člana Predsjedništva BiH, Senad Šepić, predsjednik Nezavisnog bloka i Adis Arapović, predstavnik Pokreta RED. Oni su se i obratili javnosti, s pozivom svim probosanskim snagama na zajedničko djelovanje u ovom teškom periodu za Bosnu i Hercegovinu.

    “Država se ne brani saopćenjima nego konkretnim akcijama. Mi smo jutros zbog toga podnijeli dvije krivične prijave. Ukoliko američki sistem ima informacije za velike koruptivne radnje i one protiv Ustava ove zemlje, naše pravosuđe je moralo reagirati. Prva krivična prijava odnosi se na Milorada Dodika, Mirsada Kukića, Milana Tegeltije i ATV-a, a druga se odnosi na proslavu neustavnog dana RS-a, od Željke Cvijanović i drugih zvaničnika do Draška Stanivukovića. Pozivam sve zdrave snage da se borimo, vrata ove koalicije su otvorena za sve koji su za pravni sistem i protiv ovog grubog narušavanja i ugrožavanja naše zemlje. Ništa ne može zamijeniti institucije države i mi ćemo se za njih nastaviti boriti”, rekao je Mirsad Hadžikadić.

    Politike podjela i širenje straha i nacionalizma, dovele su Bosnu i Hercegovinu u najteži periodu u posljednjih nekoliko decenija, rečeno je.

    “Pozivamo EU i druge zemlje da slijede ono što su uradile SAD sa sankcijama. Tražimo i od Predsjedništva BiH da uputi diplomatsku notu, prije svih Srbiji i Rusiji, i drugim zemljama koji su poslali svoje izaslanike na neustavnu proslavu dana RS-a. Vjerujem da su fer i pošteni izbori neophodni i stoga koalicija Država! zalaže se za promjene izbornog zakona u tehničkom smislu i uvjeren sam da će nove političke snage nakon oktobra 2022. odvesti Bosnu i Hercegovinu u pravcu koji će omogućiti svim građanima bolji život”, izjavio je Senad Šepić.

    Vrijeme je za konkretne poteze onih koji imaju kapacitet da promijene trenutno stanje i izgrade državu kakvu građani Bosne i Hercegovine zaslužuju.

    Adis Arapović je pozvao Christiana Schmidta da obuzda javno nasilje, kao i nasilje kojem su izloženi povratnici.

    “Pozivamo i državnog tužioca Milanka Kajganića da reaguje u skladu sa onim što mu zakon nalaže. Prijave koje smo mi podnijeli, olakšavaju posao našem pravosudnom sistemu. Ovo više nije igra, ni politička ni bilo koja druga. Država i životi ljudi su ugroženi”, kazao je on.

  • Skočio sa zgrade i poginuo

    Skočio sa zgrade i poginuo

    Policiji je jutros prijavljeno da je u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića sa stambene zgrade skočila osoba inicijala Z.K.

    Policijska uprava Banjaluka potvrdila je da je ova osoba nastradala na mjestu pada.

    Nesreća se dogodila jutros kod nekadašnje robne kuće “Centar”.

    – Policijski službenici preduzimaju neophodne mjere i radnje na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti ovog događaja – naveli su iz PU Banjaluka.

  • Haos na ulicama Melburna, policija suzavcem na Đokovićeve navijače

    Haos na ulicama Melburna, policija suzavcem na Đokovićeve navijače

    ​Ružne scene viđene su na ulicama Melburna, ispred zgrade u kojoj je Novak Đoković.

    U jednom trenutku objekat je napustio crni automobil, koji su odmah okružili Novakovi navijači.

    Iako niko nije vidio Đokovića u vozilu, oni su ga pratili nekoliko stotina metara.

    Policija je reagovala i poprskala ih suzavcem, a bilo je i naguravanja pa su neki navijači prošli sa lakšim povredama.

    Australijski novinar ne vjeruje da je Đokovic bio u kolima, već da je ostao u zgradi, prenosi B92.

    Navijači su i dalje okupljeni ispred, uzvikuju “Oslobodite Noleta”.

  • Dačić: Reč je o političkom maltretiranju, Beograd će reagovati na deportaciju Đokovića

    Dačić: Reč je o političkom maltretiranju, Beograd će reagovati na deportaciju Đokovića

    Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić najavio je da će Srbija reagovati na odluku vlasti Australije, koja će očigledno deportovati najboljeg svjetskog tenisera Novaka Đokovića, navodeći da je takvo ponašanje sramno i da je riječ o političkom maltretiranju.

    “Svaka država ima diskreciono pravo da nekome odbije ulazak u zemlju, ali gotovo nikad se nije radilo o poznatim ljudima kao što se sada radi o Novaku Đokoviću. To je nešto što se retko viđa. Generalno taj postupak je sraman i mora da ima reakciju sa naše strane”, rekao je Dačić za televiziju “Hepi”.

    On je dodao i da država ima ograničeno polje gdje može da reaguje.

    Porodica najboljeg tenisera svijeta Novaka Đokovića dobila je informaciju da je donijeta odluka o njegovom hapšenju i deportovanju iz Australije, pošto je prethodno sud u Melburnu poništio odluku Federalne vlade Australije o njegovoj deportaciji i ukidanju vize za boravak u toj zemlji.

  • Australijski mediji: Đoković postaje slobodan, ali i dalje može biti deportovan

    Uvažena je žalba Novaka Đokovića, najboljeg teniser svijeta koju je podnio nakon odbijanja vize i njemu će, za sada, biti dopušteno da ostane u zemlji, prenosi BBC.

    Kako se navodi sudija je donio odluku da granični zvaničnici nisu poštovali tačne procedure kada je Novak stigao prošle sedmice.

    Australijski novinar Pol Sakal i ostali australijski mediji javljaju da ministar Itan Havke nije donio odluku o deportaciji Novaka Đokovića.

    On će danas biti slobodan čovjek, ali mu deportacija prijeti u danima koji dolaze. Ministar i dalje ima pravo donijeti tu odluku, prenose mediji.