VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bjelogrlić: “Branio sam svoju čast na pogrešan način”

    Bjelogrlić: “Branio sam svoju čast na pogrešan način”

    Žao mi je što sam odgovorio na jedan neprimjeren način na provokacije koje su bile te večeri, a traju već godinu dana i više, izjavio je reditelj i glumac Dragan Bjelogrlić, komentarišući incident sa rediteljem Predragom Gagom Antonijevićem u hotelu “Ambasador” u Nišu.

    “Kao čovek i umetnik okrenut sam vrednostima i gajim vrednosti koje preziru agresiju, i sa te strane nikako ne mogu biti ponosan na taj svoj postupak. Ja sam čovek koji drži do svoje časti i spreman sam da svoju čast i dostojanstvo uvek branim. Nažalost, te noći sam svoju čast branio na pogrešan način”, istakao je on, dodavši da mu je “žao svih onih koje je taj postupak na bilo koji način povredio”, prenosi portal b92.

    “Ali to je moj život ja njega nosim i nosiću ga uvek uzdignute glave”, zaključio je Bjelogrlić.

  • Vlada Srbije povećala minimalnu cijena rada

    Vlada Srbije povećala minimalnu cijena rada

    Vlada Srbije donijela je danas odluku da visina minimalne cijene rada za iduću godinu iznosi 201,22 dinara /1,7 evra/ neto po radnom času, čime je minimalna cijena rada povećana za 9,4 odsto.

    Utvrđivanje minimalne cijene rada zasnovano je na posljednjim raspoloživim makroekonomskim podacima i projekcijama za naredni period, saopšteno je iz Vlade Srbije.

    Premijer Srbije Ana Brnabić najavila je krajem prošle sedmice da će minimalna cijena rada u sljedećoj godini iznositi 35.012 dinara /297,8 evra/, što je povećanje od 9,4 odsto.

    Brnabićeva je, nakon sjednice Socijalno-ekonomskog savjeta, na kojoj nije postignut dogovor sa sindikatima, ukazala na to da će u 2022. sa tim povećanjem minimalna zarada pokrivati minimalnu potrošačku korpu 89 odsto.

    Ona je najavila da će na kraju 2023. godine biti donesena odluka da se minimalna zarada od 1. januara 2024. izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom.

    Predstavnici Saveza samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati “Nezavisnost” izjavili su da nisu zadovoljni jer su očekivali da povećanje minimalne zarade bude toliko da se 100 odsto pokrije minimalna potrošačka korpa.

  • Objavljen Izvještaj o glavnim nalazima i preporukama revizora za 2020. godinu

    Objavljen Izvještaj o glavnim nalazima i preporukama revizora za 2020. godinu

    Kancelarija za reviziju institucija BiH objavila je Godišnji izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2020. godinu kojim je obuhvaćeno 20 prioritetnih i sistemskih pitanja uočenih procesom finansijske revizije institucija BiH i izvršenja budžeta institucija BiH, te četiri oblasti koje su bile predmet revizije učinka prethodne godine.

    Glavni nalazi i preporuke finansijske revizije odnose se na nepostupanje po odlukama Ustavnog suda BiH, proces usvajanja budžeta institucija BiH za prošlu godinu, usklađivanje pravilnika o unutrašnjoj organizaciji institucija BiH sa odlukama Savjeta ministara, te proces zapošljavanja u institucijama BiH.

    Osim toga, odnose se i na proces javnih nabavki, prevenciju i borbu protiv korupcije, interne finansijske kontrole, višegodišnja kapitalna ulaganja, sudske sporove, status državne imovine, vlastite prihode institucija BiH, istek mandata rukovodilaca u institucijama BiH, te plate i naknade zaposlenih u institucijama BiH, saopšteno je iz Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    Glavni nalazi i preporuke revizije učinka odnose se na upravljanje intervencijama u slučaju incidentnih zagađenja mora, planiranje i sprovođenje obuka zaposlenih u institucijama BiH, aktivnosti institucija BiH na obezbjeđenju radijacione i nuklearne bezbjednosti, te digitalizaciju TV signala u BiH.

    Većina sistemskih preporuka iz Godišnjeg revizorskog izvještaja o glavnim nalazima i preporukama za 2019. godinu nije realizovana, pa se znatan broj preporuka finansijske revizije ponavlja iz godine u godinu, navedeno je u saopštenju.

    Kompletan izvještaj dostupan je na veb-stranici Kancelarije za reviziju institucija BiH.

  • Dodik: Njemačka je vodeća zemlja EU, ali i od njih je previše da nam uređuju živote

    Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da se u nedjelju sastaje sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u okviru redovnih konsultacija.

    Dodik je rekao da je to dan prije važne posjete njemačke kancelarke Angele Merkel Srbiji kada će se vjerovatno razgovarati o važnim regionalnim pitanjima.
    On je istakao da Njemačku uvažava, da je to najmoćnija ekonomija svijeta, politički najvažnija i vodeća zemlja EU.

    “To ne može čovjek da ne uvažava ali isto tako mislim da se malo pregoni da se nama ovdje određuje kakav će nam život biti. Ako je i od Nijemaca, i od njih je previše. Pustite nas da živimo, kao što mi ne uređujemo vaše živote, prestanite i vi da uređujete naše i bolje ćemo se razumjeti”, rekao je Dodik novinarima u Banjoj Luci.
    Dodikov sastanak s Vučićem dolazi nakon današnjeg susreta visokog predstavnika Christiana Schmidta sa predsjednikom Srbije u Beogradu.

  • Nabavke baš i nisu javne: Šta je i kako nabavljao Stanivuković

    Nabavke baš i nisu javne: Šta je i kako nabavljao Stanivuković

    Netransparentnim tenderskim postupcima, direktnim sporazumima i pregovaračkim postupcima bez obavještenja javnosti, gradska administracija u Banjaluci privatnim firmama podijelila je 1.323.777 sa uračunatim PDV-om.

    Prema pisanju Žurnala, od ukupno 157 ugovora, gradonačelnik Draško Stanivuković direktno je razdijelio 76, što su građani platili 304.362 KM. One veće vrijednosti spakovao je u „pregovaranja“ – njih ukupno sedam vrijednih 1.019.415 KM.

    Među poslove koje je na taj način podijelio spadaju održavanja sistema GIS i EDMWS. „Geoinova – informatički inženjering“ i „Orka“ dobile su 28.080, odnosno 7.020 KM i to već u februaru ove godine.

    Pozivajući se na pisanje „Infoveze“, Žurnal prenosi da je gradonačelnik pregovarački postupak bez obavještenja javnosti iskoristio da nabavi „računarsku i drugu opremu za proces masovne vakcinacije stanovništva“. Od „Alf-oma“, 8. aprila za 126.766 KM. Hitnost je pokušao da opravda zaključkom Gradskog štaba za vanredne situacije od 22. marta čiji je komandant – upravo gradonačelnik.

    „Potreba za provođenjem predmetnog postupka javne nabavke proističe iz zaključka Gradskog štaba za vanredne  situacije, broj 12-G-645/21 od 22.03.2021. godine, gdje je u tački 3, druga alineja, propisano da će se izvršiti nabavka računara i druge opreme za proces masovne vakcinacije stanovništva“, stajalo je je u dokumentu po kojem je dodijeljen ugovor.

    Među Stanivukovićevim ugovorima su i dva potpisana sa Zavodom za izgradnju Banjaluka. „Pružanje usluga na poslovima komunalne naknade“ 6. maja koštalo je 450.450 KM, dva mjeseca kasnije, 2. jula, „pružanje operativne pomoći na poslovima komunalne naknade“ – još 64.999 KM.

    Komentarišući ta dva ugovora, gradski menadžer Bojan Kresojević na društvenim mrežama objašnjava da Grad ima 73 odsto vlasništva nad ZIBL-om, koji, kako kaže, obavlja poslove komunalne naknade “od kada je Grada”.

    “Ako je ZIBL firma koju administracija favorizuje, onda smo ponosni. Ili treba nekog privatnika?”, napisao je Kresojević.

    Jedan od posljednjih gradskih ugovora bio je onaj od 10. avgusta „Kozaraputevima“, vrijedan 330.000 KM. Nakon što je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS izdalo privremenu upotrebnu dozvolu, ali zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa na dvije parcele za most u Srpskim Toplicama, a ne zbog nedovršenih radova, iskrsli su dodatni troškovi.

    “Stanivuković nije objasnio šta je konkretno plaćeno 330.000 KM i kako je most uopšte stavljen u upotrebu, ako su se pojavili dodatni radovi, kao i kako 3,8 ranije datih miliona nije bilo dovoljno da posao bude završen”, navodi Žurnal.

    Iz Gradske uprave nisu odgovorili na pitanja BL portala o eventulanom netransparentnom djelovanju u postupcima javnih nabavki, ukupnom iznosu ugovorenih javnih nabavki u prvih osam mjeseci ove godine i broju direktnih sporazuma.

    Kako je Žurnal sabrao, takvih sporazuma do granične vrijednosti od 6.000 KM, odnosno 7.020 KM sa PDV-om, od kraja prošle godine bilo je deset.

    Posao nakon posla

    Iz Gradske uprave nisu odgovorili ni zbog čega su javne nabavke raspisivali za neke poslove koji su već uveliko bili završeni, kao ni da li takvo postupanje predstavlja kršenje Zakona o javnim nabavkama.

    Kako je BL portal ranije pisao, jedan od takvih poslova je video produkcija za Dan grada, koji je sa firmom “Stars and more” sklopljen tek 17. juna, odnosno skoro dva mjeseca nakon što je posao završen.

    Za Dan grada nabavljeni su i sitni kolači za koje je javna nabavka raspisana 31. maja, tačnije mjesec i kusur dana nakon što su pojedeni.

  • Vlada Srpske utvrdila Rebalans budžeta za ovu godinu

    Vlada Srpske utvrdila Rebalans budžeta za ovu godinu

    Vlada Republike Srpske razmatrala je danas i utvrdila Rebalans budžeta Republike Srpske za 2021. godinu, čiji je okvir 4.016 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 221 milion KM, odnosno 5,8 odsto više u odnosu na planirani budžet za 2021. godinu.

    Rebalans budžeta je baziran na bržem oporavku privrednih aktivnosti od očekivanog, što se pozitivno odrazilo na dosadašnje izvršenje budžetskih prihoda, kao i nastavku trendova koji se očekuju do kraja 2021. godine.

    Prema prijedlogu Rebalansa, poreski prihodi iznose 2.825,2 miliona KM i viši su u odnosu na plan za 2021. godinu za 9.2 odsto. Kada se porede sa 2020. godinom uvećani su za 9.5 odsto, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini za 7.4 odsto. Kod poreza na dohodak i dobit ostvaren je rast od 3.1 odsto na planirano u 2021. godini, a za 1.3 odsto u odnosu na izvršenje u 2019. godini, prije izbijanja pandemije, što ukazuje na ekonomski oporavak.

    Fond Penzijsko invalidskog osiguranja ostvario je rast od 6.6 odsto u odnosu na plan Budžeta za 2021. godinu, a u odnosu na izvršenje u 2019. godini to je povećanje od 13.4 odsto.

    Kod prihoda od indirektnih poreza Rebalansom je planiran iznos od 1.409 miliona KM, što je povećanje za 13.2 odsto u odnosu na sredstva planirana Budžetom za 2021. godinu, a u poređenju sa 2019. godinom je uvećanje za 6.4 odsto.

    Neporeski prihodi u Prijedlogu Rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu iznose 436,6 miliona KM, što predstavlja povećanje od 216,9 miliona KM ili 98,8 odsto u odnosu na sredstva planirana Budžetom Republike Srpske za 2021. godinu.

    Neophodno je istaći da su u Rebalansu uvrštena i sredstva koja su Republici Srpskoj uplaćena na osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u iznosu od 200,8 miliona KM.

    Ukupni budžetski rashodi i izdaci, uključujući i otplatu dugova za 2021. godinu, iznose 4.016 miliona KM, što predstavlja uvećanje od 221 milion KM, odnosno 5,8 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2021. godinu.

    Prijedlogom Rebalansa su uvećani rashodi za lična primanja od 13,7 miliona ili 1.6 odsto u odnosu na planirani budžet za 2021. godinu, a iznose 864,8 miliona KM. Uvećanje je prvenstveno rezultat izmjene seta zakona o platama, za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova, školstvo i pravosudne institucije, a koje su donesene kao još jedna u nizu mjera Vlade Republike Srpske, koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika.

    Na poziciji rashoda predloženo je povećanje rashoda za penzijsko invalidsko osiguranje i to 11 miliona za povećanje penzija i 19 miliona KM za isplatu jednokratne pomoći penzionerima u Republici Srpskoj.

    Takođe je predloženo povećanje doznake na ime socijalne zaštite, lične, porodične i civilne invalidnine, socijalnu zaštitu, borački dodatak, zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida, porodica poginulih boraca i civilne žrtve rata za 21.8 miliona KM ili 9.2% više u odnosu na plan.

    Rebalansom je planirano i povećanje rashoda za Kompenzacioni fond u iznosu 30 miliona.

    Subvencije su za privredu povećane za 7.7 miliona KM, dok grant za Ministarstvo zdravlja Republike Srpske iznosi 11.5 miliona KM.

    U Prijedlogu Rebalansa kapitalna ulaganja i javne investicije iznose 100.7 miliona KM.

    Budžetom Republike Srpske za 2021. godinu planirano je zaduženje od 845.7 miliona KM, a Rebalansom je predloženo da iznosi 636 miliona KM, što je manje za 210 miliona KM.

    Izdaci za otplatu dugova Rebalansom budžeta za 2021. godinu iznose 567 miliona KM, što znači da je neto zaduženje 69 miliona, a bilo je planirano na početku godine 279 miliona KM.

    Budžetom za 2021. godinu planiran je budžetski deficit u iznosu od 326,6 miliona KM, koji je Prijedlogom Rebalansa budžeta Republike Srpske za 2021. godinu smanjen na 115,8 miliona KM.

    Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o odobravanju sredstava za socijalno zbrinjavanje radnika, u iznosu od 1.159.841,45 KM. Navedena sredstva biće utrošena za potpunu i djelimičnu uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 467 radnika iz 37 preduzeća, koji su procesom stečaja ili likvidacije preduzeća ostali bez zaposlenja.

    Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o potrebi za angažovanjem i finansiranjem asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju u kalendarskoj 2022. godini. Ministarstvo prosvjete i kulture u saradnji sa Republičkim pedagoškim zavodom sprovodi inkluziju u školama u Republici Srpskoj, a ona se, u skladu sa Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, između ostalog ostvaruje uključivanjem djece s posebnim obrazovnim potrebama u odjeljenja osnovnih škola.

    Vaspitanje i obrazovanje učenika sa smetnjama u razvoju sprovodi se u redovnim školama (inkluzija) ili osnovnim školama za djecu sa smetnjama u razvoju. U Republici Srpskoj postoje četiri škole za djecu sa smetnjama u razvoju u koje se, na osnovu nalaza i mišljenja stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, upućuju uglavnom djeca sa težim i teškim smetnjama u razvoju kojima je, pored stručne, potrebna i svakodnevna njega i rehabilitacija koja im tamo može biti pružena. Upisno područje ovih škola jeste cijela Republika, te je u njima omogućen smještaj i ishrana učenika koji dolaze iz drugih jedinica lokalne samouprave.

    U 20 osnovnih škola postoje i posebna odjeljenja za učenike sa težim smetnjama u razvoju, a uočeno je da se iz godine u godinu povećava broj učenika sa smetnjama u razvoju.

    Kako bi omogućilo kvalitetnije i pristupačnije vaspitanje i obrazovanje učenicima sa smetnjama u razvoju Ministarstvo prosvjete i kulture, od školske 2010/2011. godine, finansira asistente, koji su se do 2017. godine, od kada je angažovanje asistenata definisano Zakonom, prioritetno odobravali za učenike sa autizmom i, u pojedinačnim slučajevima, asistente za učenike sa teškim smetnjama u razvoju (višestruke smetnje, nepokretni učenici potpuno zavisni od pomoći drugog lica).

    Ministarstvo je do sada zaprimilo 418 zahtjeva za finansiranje asistenata u školskoj 2021/2022. godini. Za 392 učenika u nalazu i mišljenju prvostepene stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, je predloženo angažovanje asistenta. Pored toga, tokom prvog polugodišta Ministarstvo dobije oko 10-15 zahtjeva za angažovanje i finasniranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju, nakon što završe period opservacije i prođu procjenu prvostepene stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju.

    Zadužuju se Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo finansija da obezbijede sredstva na potrošačkoj jedinici Osnovne škole – Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa, za period januar-decembar 2022. godine u iznosu od 2.200.000,00 KM, za finansiranje asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju.

    Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o utrošku dodijeljenih finansijskih sredstava nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave za 2020. godinu.

    Budžetom Republike Srpske za 2020. godinu u okviru Ministarstva, planirani su Transferi nerazvijenim opštinama u iznosu od 3.300.000,00 KM od kojih je 300.000,00 KM namijenjeno za sufinansiranje projekata nerazvijenih i izrazito nerazvijenih jedinica lokalne samouprave.

    Cilj sufinansiranja projekata jedinica lokalne samouprave iz ovih sredstava, jeste dopuna njihovih vlastitih izvora finansiranja projekata, u procesu odobrenih finansijskih sredstava kod domaćih i međunarodnih organizacija, domaćih i stranih investicionih fondova koji finansiraju projekte jedinica lokalne samouprave.

    Јedinice lokalne samouprave su dostavile izvještaj o namjenskom utrošku novčanih sredstava uz relevantnu dokumentaciju. Na osnovu analize dostavljene dokumentacije, Ministarstvo je utvrdilo da je jedan broj jedinica lokalne samouprave usmjerio više sredstava za socijalna davanja u odnosu na prvobitno planirana, a u cilju ublažavanja negativnih posljedica izazvanim izbijanjem pandemije virusa Kovid-19.

    Vlada Republike Srpske je nakon razmatranja Informacije o prijedlogu za sufinansiranje projekata, donijela Odluku o davanju saglasnosti Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske da, u skladu sa raspoloživim sredstvima, u ukupnom iznosu od 1.600.000,00 KM, finansijski podrži, odnosno sufinansira niz projekata koja se odnose na poboljšanje kvaliteta upravljanja vodama, izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave, nabavku opreme za kvalitetnije upravljanje otpadom od strane komunalnih preduzeća, zatim za podizanje mjera energetske efikasnosti, održavanje sistema meteoroloških, hidroloških i stanica za kontrolu kvaliteta vazduha… Sredstva za realizaciju ove odluke Fond će obezbijediti u skladu sa Planom rada i Finansijskim planom Fonda, za 2021. godinu.

    Ovoj odluci prethodila je sjednica Upravnog odbora Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, na kojoj je konstatovano da projekti na koje se odnosi ova odluka u potpunosti ispunjavaju uslove Pravilnika o načinu i kriterijumima za dodjelu finansijskih sredstava i mjerilima za ocjenjivanje prijedloga za dodjeljivanje sredstava Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske i da su u skladu sa Planom rada i finansijskim planom Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, za period 01.01-31.12.2021. godine.

  • Borenović nakon sjednice Predsjedništva PDP: Opozicija do kraja godine treba da dogovori zajedničke kandidate za izbore

    Borenović nakon sjednice Predsjedništva PDP: Opozicija do kraja godine treba da dogovori zajedničke kandidate za izbore

    Predsjedništvo PDP razmatralo je Prednacrt programa obnove Republike Srpske koji će javnosti biti predstavljen u oktobru.

    Lider stranke, Branislav Borenović, kaže da će na taj način pokazati jasnu namjeru da 2. oktobra sljedeće godine idu na pobjedu i formiranje narodne vlasti Republike Srpske.

    – To je dokument kojim ćemo pružiti najbolja programska rješenja kako obnoviti Republiku Srpsku, da živimo kao sav normalan svijet – rekao je Borenović u Bijeljini.

    On je rekao da će program obuhvatati više oblasti: ekonomsku, demografsku, moralnu, vrijednosnu i kulturnu obnovu, obnovu lične i socijalne sigurnosti, vladavine prava i obnovu političke stabilnosti, te dio koji se tiče evropske budućnosti Republike Srpske.

    – To je ključni dokument kojim ćemo kreirati rješenja i principe i oko kojeg ćemo se sabirati na sljedećim izborima. Vrlo je važno da uz dobar program imamo i najbolje kandidate za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH i očekujem da ćemo taj proces, sa kolegama iz opozicije, uspješno završiti najkasnije do kraja godine. Dobar program, odlični kandidati, jedinstven nastup je garancija da ćemo sljedeće godine pobijediti zajedno sa našim narodom – tvrdi Borenović.

    Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, Borenović je rekao da je jako važno da se što prije prevaziđe situacija u vezi sa nametnuti Inckov zakon koji je proizveo politički haos.

    – Očekujemo i tražimo da, prije svih, vladajuća koalicija u zajedničkim institucijama BiH, izađe sa rješenjem za postojeću krizu, kroz zakon sa prihvatljivim sadržajem, koji će biti rezultat unutrašnjeg dogovora i parlamentarnu proceduru i iza koga će stati svi relevantni politički faktori u ovoj zemlji – kaže on.

    Borenović kaže da PDP ostaje privržen zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske i da neće učestvovati u donošenju odluka u institucijama BiH.

    – To će biti veliki test i za vladajuće strukture i pitanje da li su spremni da poštuju zaključke. To će pokazati narednih nekoliko dana i sedmica, ali primarni cilj treba da bude da se ovo stanje prevaziđe. Vlast je mogla da se dogovori oko NATO puta, podjele fotelja, akciza, onda treba i da se dogovore kako izaći iz ove političke krize – ističe Borenović.

    Kako je saopšteno iz PDP, on je pozvao izvršnu vlast BiH da dobro pripazi šta radi po pitanju odluka Parlamenta, ističući da Savjet ministara BiH ne smije ni po koju cijenu donijeti odluku o kupovini zgrade UIO koja nije u skladu sa parlamentarnom odlukom kojom je poništena sporna javna nabavka, prije više od mjesec dana.

    – Takođe, moraju riješiti pitanje prelaska na digitalni sistem emitovanja za komercijalne TV stanice i tu ne smije biti privilegovanih, samo zato što su bliski jednoj vladajućoj porodici, a da se pri tome ugnjetava i guši sloboda medija koji su svijom gledanošću napravili izuzetan iskorak. U skladu s tim, osuđujemo perfidnu, ružnu i providnu igru kojom se pokušava ugušiti sloboda medija, posebno kada je u pitanju BN Televizija, koja je svojom uređivačkom politikom i sadržajem postigla izuzetnu gledanost – kaže Borenović.

    On kaže da PDP podržava sve inicijative koje će doprinijeti ekonomskom razvoju, poput inicijative Otvoreni Balkan, te da je za svaku osudu ponašanje pojedinih predstavnika bošnjačkih političkih struktura koji se protive nečemu što bi donijelo veliku korist za cijeli region. Borenović je istakao da PDP nastavlja da insistira na borbi protiv korupcije i kriminala, te da je nevjerovatno da pravosudne institucije još nisu dale odgovor na afere koje potresaju BiH, a tiču se vrlo kontroverznih javnih nabavki tokom pandemije virusa korona.

    Odgovarajući na pitanja koja se tiču sastanaka sa Kristijanom Šmitom, Borenović je rekao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vrlo jasno istakao da je potrebno tragati za rješenjem, da je to unutrašnje pitanje BiH, te da je jedini koji se javno obavezao da neće razgovarati sa Šmitom jeste Milorad Dodik.

    – Vidjećemo da li će to njegovo javno obevazivanje da neće prihvatiti razgovor sa Šmitom, biti održano. Aleksandar Vučić nastavlja da pruža ruku podrške i povjerenja, saradnje i jako je važno da imamo jedinstvenu politiku – rekao je Borenović.

  • “Ne bude li legitimnog predstavljanja, neće biti ni BiH” Čović o izjavama Kristijana Šmita koje su pokrenule buru

    “Ne bude li legitimnog predstavljanja, neće biti ni BiH” Čović o izjavama Kristijana Šmita koje su pokrenule buru

    Dragan Čović, lider HDZ BiH i predsjednik HNS BiH danas je u Grabovici komentarisao izjave visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita u Njemačkoj.

    Kristijan Šmit kao visoki predstavnik u BiH mislim da nije na bilo čijoj strani. I kada je govorio o ovome da imamo problem legitimnog predstavljanja govorio je i o zaštiti Bosne i Hercegovine. Jer, ako toga ne bude neće biti ni Bosne i Hercegovine. On samo štiti BIH i sva tri naroda i sve građane BiH – kazao je Čović.

    Istakao je da Ustav mora profunkcionisati.

    – Ono što sam ja čuo od gospodina Šmita i kroz dva službena razgovora koja smo imali je, prije svega, davanje šanse BiH da profunkcioniše kao normalna država. Dok je ovakav Ustav njega ćemo slijepo podržavati. Novi Ustav ne može se nametnuti, mi ga moramo dogovoriti, kao predstavnici politika u BiH i onda ćemo imati novi okvir koji ćemo opet morati da poštujemo – kazao je Čović, prenosi Avaz.

    Poručio je da će svi morati odraditi svoj dio posla.

    – Do kraja septembra imaćemo intenzivne razgovore da taj posao okončano do kraja i da se više ne trguje oko toga ima li Hrvata previše u institucijama ili premalo. Ustav i zakon to je okvir za naše ponašanje, a sve drugo smatrat ću rušenje Bosne i Hercegovine i ti iz Sarajeva koji danas glasno zagovaraju takve priče u biti su najveći rušitelji normalne evropske BIH pod plaštom neke građanske kakve li već – naveo je Čović.

  • Šmit: Funkcionalnost BiH neophodan faktor

    Šmit: Funkcionalnost BiH neophodan faktor

    Visoki predstavnik Kristijan Šmit boravio je danas u zvaničnoj posjeti Beogradu gdje se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Vučić i Šmit razgovarali su o političkoj situaciji u regionu sa naglaskom na napretku BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji.

    “Šmit je naveo da je funkcionalnost BiH neophodan faktor kako bi se dostigao stepen na kojem joj više neće trebati međunarodna supervizija kao i za napredak ka EU integracijama”, saopšteno je iz OHR-a.

    Iz OHR-a dodaju da je Šmit podržao inicijative usmjerene ka regionalnoj integraciji zemalja zapadnog Balkana.

    “On je pohvalio stalnu podršku predsjednika Vučića suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, zaključuju iz OHR-a.

    Tokom posjete Beogradu, visoki predstavnik sastao se i sa Njegovom Svetošću, patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.

  • Parastos povodom 26 godina od NATO agresije na Republiku Srpsku

    Parastos povodom 26 godina od NATO agresije na Republiku Srpsku

    Služenjem parastosa u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci danas je obilježeno 26 godina od NATO agresije na Republiku Srpsku, u organizaciji predstavnika banjalučkog Gradskog odbora Ujedinjene Srpske.

    Potpredsjednik Ujedinjene Srpske Milan Petković rekao je da naziv NATO operacije “Namjerna sila” ukazuje na bahatost i želju za uništenjem Republike Srpske nanošenjem velike štete njoj i njenom narodu.

    “To je samo jedan od razloga zbog kojeg Srpska ne može i ne smije zaboraviti žrtve u tom periodu. Isto tako, kada je riječ o članstvu u NATO savezu jasno je zašto je nama to problematično”, rekao je Petković.

    Predsjednik Gradskog odbora Siniša Vidović rekao je da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena, te da je prošlo vrijeme da se srpski narod stidi svojih žrtava.

    On je istakao značaj obilježavanja ovih datuma žrtve ne bi bile zaboravljene, ali i kako bi se istina prenijela budućim naraštajima.

    U NATO bombardovanju od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine ubijeno je najmanje sedam civila, 46 boraca i pet ljudi na radnoj obavezi.

    Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, ranjen je najmanje 21 civil i 98 boraca Vojske Republike Srpske /VRS/.

    Sestra i brat Radmila i Radenko Galinac bili su jedne od prvih žrtava NATO agresije kada ih je 9. septembra 1995. godine na srušenom mostu kod Semizovca kod Sarajeva ubio pilot NATO avijacije

    https://www.facebook.com/vidovicsinisaofficial/videos/277772280852277