Sjednica Кolegijuma biće održana u prostorijama Narodne skupštine u 12.00 časova, najavljeno je iz Skupštine.
Кolegijum Narodne skupštine Republike Srpske trebao bi danas da utvrdi prijedloge dnevnog reda i termine održavanja 21. posebne i 18. redovne sjednice ovog parlamenta.
Sjednica Кolegijuma biće održana u prostorijama Narodne skupštine u 12.00 časova, najavljeno je iz Skupštine.
Sjednicu je sazvao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je u političkom magazinu Pečat, da opozicija u Srpskoj pokušava da se dodvori strancima, jer kako ističe, bez njihove podrške ne mogu da uđu u neku političku borbu.
Dodik kaže da je jedino logično da se opozicija zalaže za Bosnu i Hercegovinu, a da je on protiv te Bosne i Hercegovine.
– Јa sam protiv te Bosne i Hercegovine, na način kako je prave, na način na koji su razgradili Dejtonski sporazum. Opozicija je za to, ja nisam. Priznajem da nisam. Priznajem da mislim da je mirna disolucija najbolje što se može desiti ovdje – rekao je Dodik.
Istakao je da se on ne sreće sa obavještajnim funkcionerima drugih zemalja, dok je kod opozicije drugačija situacija.
– Do mene dolaze informacije da su funkcioneri opoziocionih partija, ne samo podložni obavještajnom radu drugih agencija sa zapada, već čak da su u određenim segmentima i njihovi operativci. To do mene dolazi – kaže Dodik.
Istakao je da on ne zna da li je to tačno, ali da takve informacije do njega dolaze.
– Ali kada vidim da predsjednik PDP Branislav Borenović stoji sa nekim ko finansira sve obavještajne zajednice u Americi i da to pokušavaju da sakriju – kaže Dodik.
On navodi da većina građana želi samostalnost Republike Srpske.
– Odluka 9. januara koju smo donijeli, ja sam učestvovao u tome, bila je odluka o nezavisnosti Republike Srpske i tu nezavisnost nikada nisam napustio. Smatram da je treba obezbijediti. To je jedini način da mi ovdje živimo u miru i da upravljamo svojim sudbinama. Sve drugo je loše za Republiku Srpsku – rekao je srpski član Predsjedništva BiH, piše RTRS.
Najlošije je, dodaje, ako narod povjeruje lažima Mirka Šarovića, Branislava Borenovića, Draška Stanivukovića i ostalih, a oni sve to rade kako bi se dodvorili političkom Sarajevu ili nekoj zapadnoj obavještajnoj zajednici.
– Smatram da 9. januara Republika Srpska treba da bude nezavisna država. Ako je to mogao neko da prizna BiH, zašto ne može da se prizna Republici Srpskoj – poručio je Dodik.
Dodik: Ne idem na ekonomski forum, predviđeno prisustvo Šmita
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da neće ići na ekonomski forum na koji je pozvan zato što je predviđeno prisustvo Kristijana Šmita, te da ne može da mu daje legitimitet da nameće zakone i da jednog dana ukine Policiju Republike Srpske i formira policiju BiH.
– Izbjegavam svaku poziciju o kojoj bi se moglo spekulisati i zato nisam otišao na bledski forum. Neću ići ni na neki ekonomski forum, a posjetiću Mađarsku 23. septembra, jer Šmita tamo neće biti. Do kraja ovoga mjeseca ću i predsjedniku Evropske komisije Ursuli fon del Lajen sve reći o trenutnoj situaciji – rekao je Dodik večeras za Radio-televiziju Republike Srpske.
On je ponovio da je Šmit nelagalni visoki predstavnik, da su bonska ovlašćenja blef.
On je naveo i da ono što govori opozicija nije njihova pamet, da je njihova politika podanička i da tu nema ništa nejasno.
– Oni bi pristali na sve i kakve veze ima što Šmit dolazi iz Njemačke. Ne mogu da mu dam legitimitet da nameće zakone i da jednog dana ukine Policiju Republike Srpske i formira policiju BiH – rekao je Dodik.
On je podsjetio da je protiv BiH, za razliku od opozicije, jer je razgrađen Dejtonski sporazum.
Dodik je naveo da je vlast u funkciji Republike Srpske, a opozicija u probosanskoj priči, kao i da bi volio da se nije desio sastanak u Beogradu, jer će proizvesti spekulacije.
– Šmit može biti primljen bilo gdje, ali kada se vrati u BiH nije visoki predstavnik – rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sigurno je rekao Šmitu da je Srbija za Dejtonski sporazum, ali da je potrebno da se narodi u BiH dogovoraju, a ne da bude međunarodne intervencije.
– Mislim da je Vučić sve veoma jasno rekao, ali Šmit će pokušati da nešto spekuliše – rekao je Dodik.
On je ponovio da Šmit ništa nije novo rekao o BiH, Željku Komšiću (član Predsjedništva BiH) i o Sarajevu.
– Ako Šmit nametne izborni zakon biće kraj BiH. Za nas neće važiti nikakvo nametanje, isto kao što ne važe potezi Valentina Incka – naglasio je Dodik.
On je ponovio da se bori za Dejtonski mirovni sporazum. “Ne mogu da idem iza onoga što je izvorno tumačenje našeg statusa (Republika Srpska). Borim se za Dejtonski sporazum koji ne poznaje visokog predstavnika izabranog na ovaj način – kaže Dodik.
On je istakao da se podaničkim stavom opozicije može ugroziti važno utemeljenje koje Srpska ima u Rusiji i Kini.
– Pitam šta Šarović dobija pričom da je SDS protiv mirnog razdruživanja BiH? Opozicija pokušava da se dodvori strancima. Smatram da ukoliko na vlast dođe Šarović, odnosno SDS i PDP, Republika Srpska neće moći da postoji ni šest mjeseci – rekao je Dodik i naveo da su funkcioneri opozicije u određenim segmentima operativci zapadnih obavještajnih agencija.
Dodik smatra da je obavještajni rad opozicije veoma prisutan, što nije u interesu naroda.
– Republika Srpska treba da bude nezavisna država. Ne vjerujem da u SDS, osim Šarovića, ima ljudi koji su protiv nezavisnosti Srpske i nikada nije bila zrelija situacija za razlaz – rekao je Dodik.
On je naveo da je za Republiku Srpsku veoma značajna podrška Rusije i Kine.
Djevojka je povrijeđena kada se vozeći motor sudarila s automobilom u banjalučkom naselju Rebrovac.
Nesreća se desila sinoć na Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića u blizini benzinske pumpe “Nešković”.
Očevici su kazali da je povrijeđena djevojka prevezena u bolnicu vozilom Službe hitne pomoći, a policija na terenu obavlja uviđaj, prenosi Glas.
Oni pričaju da su čuli kako ljekari pričaju da je djevojka teže povrijeđena, ali nije životno ugrožena.
Više detalja biće poznato nakon uviđaja i istrage.
Aleksandar Vučić je, sastankom sa Kristijanom Šmitom, dao legitimitet novom visokom predstavniku u BiH, ali to ne mora da znači da će ga priznati i Milorad Dodik, jer oni često igraju duplu igru.
To za Srpskainfo kaže Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, komentarišući domet jučerašnjeg sastanka predsjednika Srbije sa visokim predstavnikom u BiH.
– Sudeći prema nekim ranijim potezima Vučića u odnosu na BiH, a koji se tiču i ponašanja Dodika, moglo bi se pretpostaviti da je ovo jedna od vartijanti u kojoj se Vučić ponaša konstruktivno prema međunarodnoj zajednici koja stoji iza Šmita, čime mu je od strane Srbije dat legitimitet. Čim se Vučić zvanično sastao s njim, znači da ga priznaje kao visokog predstavnika – kaže Popov.
Prema njegovim riječima, moguće je da Dodik i nakon ovoga ostane na poziciji da ne prihvata visokog predstavnika.
– Kada je Dodik raspisao referendum o Danu RS pa je došao u Beograd, Vučić je kao ljutito rekao “što ste došli da me pitate kada ste već donijeli odluku o tome”. Referendum je ipak održan, a on je bio protiv. Tu se igra dvojna igra, da se Vučić pokaže kao konstruktivan partner, a Dodik tjera svoju politiku koju indirektno podržava Srbija, a nekada i direktno, preko izjava funkcionera kao što je Aleksandar Vulin – smatra Popov.
Iz Vučićevog kabineta saopšteno je da je on istakao da su nerijetko predstavnici međunarodne zajednice jednostrano posmatrali stvari u BiH, te da očekuje od Šmita nepristrasan i izbalansiran pristup. Vučić je dodao da Srbija poštuje integritet i cjelovitost BiH, baš kao i cjelokupnost i integritet RS u okviru BiH. Vučić je iskazao stav da bi narodi u BiH trebalo da odlučuju o svojoj sudbini uz što manje pritisaka i miješanja sa strane.
Iz OHR su saopštili Šmitovu poruku da je funkcionalnost BiH neophodan faktor kako bi se dostigao stepen na kojem joj više neće trebati međunarodna supervizija, kao i za napredak ka EU integracijama.
– Visoki predstavnik je takođe izrazio podršku inicijativama usmjerenim ka regionalnoj integraciji svih zemalja na Zapadnom Balkanu. On je pohvalio stalnu podršku predsjednika Vučića suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Tokom posjete Beogradu, visoki predstavnik se sastao i sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem – kažu u OHR.
U međuvremenu, pojedini opozicionari u Srpskoj, među kojima je potpredsjednica PDP Jelena Trivić, poručili su da sa Šmitom treba razgovarati i pokušati prevazići trenutnu krizu. Takve izjave dolaze u vrijeme kada se atmosfera u Federaciji BiH prema Kristijanu Šmitu iz temelja mijenja, nakon što je Sarajevo nazvao “bošnjačkim gradom”, za Željka Komšića rekao da su za njega više glasali Bošnjaci nego Hrvati i nakon što je progovorio o pravima Hrvata da imaju svoje političke predstavnike.
Nisu rijetki ni oni koji misle da su takve Šmitove izjave bile smišljen diplomatski potez s ciljem da se “dopadne” Srbima i Hrvatima u BiH, te da otupi oštricu iz Banjaluke prema njemu.
U svakom slučaju, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je demantovao spekulacije da se u Istočnom Sarajevu sastao sa Šmitom i poručio da sa njim neće razgovarati u svojstvu visokog predstavnika jer nije imenovan u SB UN.
Predsjednik US, Nenad Stevandić, smatra da vlast i opozicije zajedno treba da zazuzmu stav o ovom pitanju.
– Kolege iz opozicije, pozivajući na sastanak sa Šmitom, prosto preklinju Dodika da on to prvi učini. Pitanje je možemo li se zajedno dogovoriti o tome jer odnos sa OHR nije partijsko pitanje – potpisali smo. Iskustvo nas uči da na odvojenim sastancima jedni druge opanjkavamo, pa bi jedino zajednički sastanak bez ili sa Šmitom imao smisla po ovom pitanju. Današnji beogradski susreti i jučerašnji napadi Bošnjaka na Šmita otvaraju novu dimenziju – poručio je Stevandić.
Mnogo toga moglo bi da postane jasnije već u nedjelju, kada će se Aleksandar Vučić u Beogradu sastati s Miloradom Dodikom. Vučić je juče izjavio da sa Šmitom nije razgovarao o deblokadi rada institucija BiH, te da je to “pitanje za Dodika”.
Sindikalna potrošačka korpa nikad nije bila skuplja, potvrdio je za “Nezavisne novine” Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, iz kojeg su juče saopštili da ona za avgust iznosi 2.524,81 KM, što je za 454 KM više u odnosu na prethodni mjesec.
Ako se vratimo u protekle godine, onda ćemo shvatiti koliki se u međuvremenu dogodio jaz u cijenama, pošto je, recimo, u avgustu prošle godine ova korpa koštala 2.053,68, a u istom mjesecu 2019. za nju je trebalo izdvojiti 2.370,81 KM.
Avgust je, inače, karakterističan mjesec po tome što, između ostalog, djecu treba pripremiti za školovanje, što i te kako utiče na troškove. “Avgust je mjesec kada rastu troškovi za opremanje učenika, iako, čak i bez tog troška, bilo bi rasta cijene sindikalne potrošačke korpe, jer su rasle cijene”, pojasnio je Šatorović za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, imajući u vidu sve dosadašnje pokazatelje, sindikalna potrošačka korpa nikada nije bila na većem iznosu.
“Nažalost, mi nemamo nikakvu garanciju, obećanje, plan niti strategiju kako zaustaviti divljanje cijena ili na koji način poboljšati primanja od kojih radnici i penzioneri treba da žive. Generalno, mislim da su građani u ovom trenutku prepušteni na milost i nemilost sami sebi, bez adekvatne reakcije bilo kog nivoa vlasti. Definitivno ne treba iznenaditi nikoga činjenica da je više od 80.000 ljudi samo u prvih šest mjeseci napustilo BiH”, naglasio je Šatorović.
Da su građani godinama prepušteni sami sebi, ocjenjuje i Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara, koji smatra da se pravi odraz situacije još bolje vidi ako se vratimo deceniju unazad.
“Kada gledamo rast cijena, jasno je da je u pitanju jedan specifičan fenomen ‘puzajućih’ poskupljenja, ali gledajte koliko je narasla potrošačka košarica u zadnjih deset godina. Ne može se održavati stabilnost cijena ako se baziramo na uvoz hrane od 80 odsto. Jedino rješenje je u mobilizaciji domaće poljoprivrede, odnosno grana kao što su stočarstvo, voćarstvo i tako dalje. Bez toga nam spasa nema, bićemo osuđeni na stalna poskupljenja”, ocjenjuje Bago.
U izjavi za “Nezavisne novine” on dodaje da je novonastala situacija dobila crvenu liniju.
“Pa, 2.500 KM za puko preživljavanje je zaista strašan i alarmantan podatak za sve građane BiH, za svaku obitelj. Posljedice su još blage, ne vidimo ih, granice su poprilično zatvorene. Ali, uslijediće val iseljavanja”, upozorio je i Bago.
Primijetila je i Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, da je došlo do, kako kaže, drastičnog poskupljenja svih proizvoda, od osnovnih životnih namirnica, preko odjeće i obuće, pa do građevinskog materijala.
“Ta poskupljenja dovela su do toga da je došlo do znatnog rasta cijene sindikalne potrošačke korpe, ali treba imati na umu i da u avgustu imamo troškove kao što su pripremanje đaka za školu, potom pripremanje zimnice, ogreva. Međutim, što je previše, previše je”, rekla je Ilijićeva.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH podsjećaju da je prosječna plata isplaćena u FBiH za jun iznosila 999 KM i tek za 17 KM je viša od iznosa u prethodnom mjesecu. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 39,57 odsto, dodaju iz sindikata.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) izjavio je kako bi volio da se nije dogodio sastanak Christiana Schmidta i Aleksandra Vučića danas u Beogradu, ali da će provjeriti u kojem svojstvu je predsjednik Srbije primio visokog predstavnika.
Kaže da ne želi da pravdava sastanak Aleksandra Vučića i Christiana Schmidta.
“Ali volio bi da se nije desio, jer će proizvesti spekulacije”, dodao je Dodik u intervjuu za politički magazin Pečat.
Iako kaže da ne zna u kojem svojstvu je Schmidt doputovao u Beograd svima je kristalno jasno da je bio u funkcijiu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kako je i saopćeno iz ureda srbijanskog predsjednika, ali i OHR-a.
“Јoš uvijek ne znam u kom svojstvu je Vučić primio Schmidta. Јa hoću samo nedvosmisleno da kažem, da Schmidt može da bude gdje god hoće primljen i u kom god svojstvu hoće, ali kada se vrati u BiH, taj isti Schmidt nije visoki predstavnik i to tako ostaje. Sasvim je uredu da se razgovara, ali mi u BiH ne možemo da razgovaramo, jer time manifestujemo novu priču”, rekao je Dodik.
Uvjeren je da je taj sastanak bio iz najbolje namjere.
“Vučić je veoma principijelan i sigurno će im reći da smo mi za Dejtonski sporazum, da smo za teritorijalni integritet BiH. Mi smo za to da se narodi dogovaraju, a ne da se vrše međunarodne intervencije. Bio ja tamo ili ne, uvjeren san da je to tako”, istakao je Dodik.
Smatra da je Schmidt taj koji bi mogao taj sastanak da zloupotrebi i da ga koristi u neku vrstu priče.
Dodik ističe da je čuo da opozicija u Republici Srpskoj govori o tome kako neko treba da se sretne i poručuje im da on ne upravlja opozicijom, ali da i ona neće upravljati vlastima.
“Ovdje su vlasti u funkciji Republike Srpske, a opozicija je svojim politikama probosanska priča”, rekao je Dodik i ponovio: “Gospodine Schmidt, niste visoki predstavnik”.
Za 16. septembar je zakazana sjednica Skupštine Opštine Srebrenica, na kojoj je jedna od tačaka i smjena aktuelnog predsjedavajućeg tog zakonodavnog tijela Ćamila Durakovića. Potez srpskih stranaka Duraković smatra političkim nasiljem nad Bošnjacima.
Prijedlog za smjenu Ćamila Durakovića s pozicije predsjednika Skupštine Opštine Srebrenica potegnule su srpske stranke koje predvodi SNSD, a kao razlog je navedena politička netrpeljivost koju on provodi u Srebrenici. S druge strane, ovakav potez Duraković ocjenjuje političkim nasiljem nad Bošnjacima, navodeći da će to dovesti do blokade vlasti.
“I sam Milorad Dodik je izašao u javnost i kazao da će moja smjena uslijediti, navodno zbog krivične prijave koju sam podnio protiv novinara Branimira Đuričića za negiranje genocida. Nakon toga, nekim oblikom političkog nasilja i kidnapovanjem bošnjačkog legitimiteta, koji je propisan zakonom, pokušava se mene smijeniti i dovesti do direktne blokade vlasti”, kazao je za Klix.ba Duraković.
Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi decidno propisuje da predsjednik skupštine opštine mora biti iz reda Bošnjaka, ukoliko je načelnik iz reda srpskog naroda.
Durakovića, kako je to praksa pokazala, od samog početka nisu željele srpske stranke, izuzev SNSD-a, koji je kao koalicioni partner bošnjačkog bloka glasao za njegovo imenovanje na poziciju predsjednika Skupštine Opštine Srebrenica.
“Kada je to trebalo, Bošnjake su pozivali da ipak uđemo u vlast, iako to tada nismo htjeli, ali smo ipak pristali, pruživši ruku za dijalog, kako bi pokušali deblokirati životne procese. Većinu koja nije bazirana na zajedničkim pogledima u Srebrenici i istim političkim principima smo napravili prvenstveno sa SNSD-om. Bila je to većina iz nužde koju propisuje zakon kako bismo imali konstituisanu vlast, međutim dan kasnije načelnik opštine Mladen Grujičić sa opozicionim strankama je počeo javno zagovarati moju smjenu, odnosno izražavati nezdovoljstvo mojim imenovanjem”, navodi Duraković.
U Skupštini Opštine Srebrenica trenutno se nalazi 15 srpskih i šest odbornika iz reda Bošnjaka, a prema Durakovićevim riječima, ukoliko se obistini njegova smjena, drugog kandidata za poziciju nema.
“Bilo koji Bošnjak od nas šest neće prihvatiti to na uslove koje žele Dodik ili neka srpska većina, odnosno da mi ne smijemo govoriti ili podnositi krivične prijave protiv onih koji negiraju genocid, suprotstavljati se diskriminaciji i svemu onome što mi kao Bošnjaci, koji smo konstitutivan narod, u ovom bh. enitetu proživljavamo”, ističe Duraković.
Prema propisanoj proceduri, nakon smjene predsjedndika Skupštine Opštine Srebrenica, rok za imenovanje novog je dva mjeseca, a ukoliko se to ne desi, lokalna vlast postaje nekonstituisana, čime se ulazi u povjereništvo te raspisivanje novih izbora za nivo skupštine.
Iz SDS-a, kao opozicione stranke u Srebrenici, koja je prvenstveno i pokrenula priču o Durakovićevoj smjeni, navode da je ona neupitna, istaknuvši da će sve neophodne procedure biti završene, kako ne bi došlo do blokade vlasti.
“Duraković je nesumnjivo vrlo talentovan političar i vjerovatno je svojim ponašanjem izazvao reakciju srpskih političkih partija. Šta će se dešavati na samoj sjednici Skupštine Opštine Srebrenica ostaje nam da se vidi, a stav srpskih političkih partija je da se ide u njegovo razrješenje s dužnosti. Pozicija koja je dodijeljena bosanskim političkim partijama neće biti uzurpirana, niti zloupotrebljena od skupštinske većine. Na njima je da daju drugog kandidata za predsjednika”, kazao je za Klix.ba Momčilo Cvjetinović, predsjednik lokalnog SDS-a.
Predlagači smjene su naveli i da su svoj zahtjev podnijeli “zbog neprimjerenog i nedoličnog ponašanja i istupa Predsjednika Skupštine putem medija gdje nastupa u svojstvu funkcionera Skupštine, a ne u lično ime, te kršenja poslovnika u vezi sa zakazivanjem sjednica”.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je u telefonskom razgovoru s predsjednikom Kine Xi Jinpingom izjavio kako ove države ne smiju srljati u sukob.
Tokom 90-minutnog poziva, koji je inicirao Biden, dvojica lidera razgovarali su o svojoj zajedničkoj odgovornosti kako bi se osiguralo da ne dođe do sukoba, prema transkriptu razgovora iz Bijele kuće. Biden je istakao kako se ovo ne bi smjelo dogoditi.
U saopćenju se navodi kako su dvojica lidera vodili široku raspravu o zajedničkim interesima, ali i o tome u kojim segmentima se njihove vrijednosti i perspektive razlikuju. Biden i Xi su se dogovorili da se direktno i otvoreno angažuju po svakom pitanju.
Kineski državni mediji naveli su kako je razgovor bio konstruktivan i da je Xi rekao da američka politika prema Kini uzrokuje loše odnose između dvije države. Također je navedeno kako budućnost svijeta ovisi o odnosu Kine i SAD-a.
“Ovo je pitanje stoljeća na koje dvije zemlje moraju adekvatno odgovoriti”, napisali su.
Kineski izvještaj dodaje da su se obje strane složile da održavaju česte kontakte i da traže od radnih timova da povećaju komunikaciju. Razgovor se također fokusirao na ekonomska pitanja, klimatske promjene i pandemiju koronavirusa, rekao je jedan američki zvaničnik.
Vanredna situacija proglašena je u avio-bazi u Wright-Pattersonu u američkoj državi Ohajo nakon izvještaja o pucnjavi u tom objektu, saopćila je pres-služba 88. krila avio-baze.
U saopštenju se navodi da su hitne službe oko 21.25 sati reagovale nakon izvještaja o naoružanoj osobi u Državnom zračno-svemirskom obavještajnom centru u bazi.
Sigurnosne snage trenutno pretražuju zgradu, a baza je zaključana, javio je TASS.
Za sada nema izvještaja o tome da je bilo ko povrijeđen niti su objavljeni detalji incidenta.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko održali su danas trosatni sastanak na kojem se dogovaralo usklađivanje 28 sindikalnih programa o integraciji dvije države unutar zajedničkog tržišta.
Nakon sastanka u Moskvi, predsjednici dvije zemlje obratili su se javnosti te su istakli kako je usklađeno gotovo sve o čemu se govorilo na sastanku. Između ostalog, dokumenti se bave integracijom valutnih sistema, principima ubiranja indirektnih poreza i borbom protiv terorizma.
“Danas sa zadovoljstvom mogu reći da je 28 sindikalnih programa između dvije države iskoordinirano”, rekao je Putin.
Prema riječima ruskog predsjednika, programi imaju za cilj objedinjavanje zakonodavstva dvije zemlje, izgradnju zajedničkih finansijskih i energetskih tržišta, transportnog prostra, formiranje i provođenje zajedničke poljoprivredne politike.
“Uvest ćemo opće smjernice za formiranje jedinstvene monetarne politike u budućnosti kao i implementaciju valutne regulacije, integraciju nacionalnih platnih sistema i stvaranje zajedničkog platnog prostora”, rekao je Putin.
Osim toga, lideri zemalja dogovorili su sporazum i o jedinstvenom tržištu plina koji bi trebao stupiti na snagu 1. decembra 2023. godine.
Inače, Rusija i Bjelorusija su još 8. decembra 1999. godine potpisale sporazum o stvaranju saveza. Do 20. godišnjice stvaranja ovog tijela koje se definira kao “zajednica iznad države” potpisan je niz dokumenata i formrano nekoliko radnih grupa za izradu industrijskih planova.
Većina planova odnosi se na period do 2025. godine, a neki obuhvataju i period do 2027. godine. Ipak, dogovor oko 28 novih sindikalnih programa koji se tiču privrede i finansija jasan su znak kako Rusija i Bjelorusija nastoje ostvariti još čvršće veze kroz savez naročito u trenutku sve jačeg pritiska Zapada.
Uprkos kritikama opozicionara da se ovakvim potezom u suštini stvara jedna država i narušava suverenitet kako Rusije tako i Bjelorusije, i zvanična Moskva kao i Minsk oštro su odbacili bilo kakvu tvrdnju o ujedinjenju te su izjavili da sindikalni programi ne sadrže politička pitanja koja su vezana za gubitak suvereniteta država.