VRBAS Media

Autor: INFO

  • Protesti u Sloveniji: Demonstranti bacali baklje na zgradu parlamenta

    Protesti u Sloveniji: Demonstranti bacali baklje na zgradu parlamenta

    Na Trgu Republike u Ljubljani večeras su se okupili demonstranti tražeći promjenu mjera za suzbijanje virusa korona u preporuke, prijevremene izbore i ostavku Vlade.

    Nakon dva sata protesta, oni su zapalili baklje i počeli ih bacati na zgradu parlamenta Slovenije, a policija je uzvratila suzavcem i vodenim topovima.

    Prije protesta, organizatori su pozivali na miran skup, ali se incident dogodio čim je nepoznata osoba bacila bocu na jednog od policajaca koji su čuvali skup.

    Okupljeni su se približili ulazu u zgradu parlamenta, pa je policija pojačala prisustvo ispred Narodne skupštine.

    Policijski helikopter kruži iznad Ljubljane, javio je reporter N1.

    Okupljeni na skupu doveli su u pitanje sve naučne nalaze i nepobitne činjenice o virusu korona i vakcinama.

    Epidemiološka situacija u Sloveniji i dalje se pogoršava.

  • Evropski parlament dao zeleni svijetlo za IPA3 od 14, 2 milijardi evra

    Evropski parlament dao zeleni svijetlo za IPA3 od 14, 2 milijardi evra

    Evropski parlament danas je na plenarnoj sjednici u Strazburu dao “zeleno svijetlo” za novu generaciju pretpristupnog instrumenta finansiranja koji će pomoći zemljama u procesu evrointegracija da se bolje pripreme za ispunjavanje obaveza budućeg članstva u EU.

    Instrument pretpristupne pomoći 2021-2027 (IPA3) vredan je 14,2 milijarde evra, a podržaće sprovođenje reformi vezanih za EU u Srbiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj i na tzv. Kosovu.

    “Opšti cilj IPA3 je da podrži ove zemlje u usvajanju i sprovođenju političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i ekonomskih reformi, neophodnih za usklađivanje sa vrijednostima Unije i za postepeno usklađivanje sa pravilima, standardima i politikama EU”, navodi se u saopštenju EP.

    EP posebno naglašva činjenicu da će u okviru IPA3 postojati klauzula o smanjenju, odnosno obustavi pomoći, ako se ne poštuje vladavina prava u zemljma u procesu evrointegtracija.

    Dodaje se da će Evropski parlament imati povećanu kontrolu kroz definisanje nekih ciljeva instrumenta i tematskih prioriteta.

    “Sa IPA3 i njenim istorijskim budžetom većim od 14 milijardi evra, EU potvrđuje svoju stalnu posvećenost putu ovih zemalja ka evropskim integracijama. Programiranje i upravljanje instrumentom poboljšani su kako bi se olakšalo raspoređivanje ulaganja u neophodne reforme i stvorila mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje infrastrukture i osiguranje bezbjednosti i stabilnosti u regionu”, izjavila je poslanica EP i suizvijestilac za IPA, Željana Zovko.

    Nakon dobijenih saglasnosti od Savjeta EU i EP, uredba EU o Instrumentu pretpristupne pomoći IPA3 biće potpisana i primjenjivaće se retroaktivno od 1. januara 2021. godine.

  • Stevandić tvrdi da je sve namještaljka: Stavio bih ruku u vatru za Zeljkovića

    Stevandić tvrdi da je sve namještaljka: Stavio bih ruku u vatru za Zeljkovića

    Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, odbacuje bilo kakvu mogućnost da je njegov kadar, direktor Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković, umiješan u neke od neregularnih radnji.

    On je komentarisao akciju policije Republike Srpske prilikom koje je uhapšeno nekoliko osoba zbog višemilionskog kriminala pri kupovini zaštitne opreme.

    Direktor Instituta, Branislav Zeljković, trenutno je u bjekstvu, kako je rekla policija. On je kadar Ujedinjene Srpske, a Stevandić vjeruje da je ovo namještaljka u kojoj neko pokušava praviti simetriju sa kriminalnim nabavkama u Federaciji BiH.

    “On je najbolji i najobrazovaniji kadar. Ima samo pluseve u svom radu. Dolazi iz intelektualnog i univerzitetskog miljea i ovo mu pokušavaju namjestiti. Bilježi samo dobit sa ovom ustanovom i neko mu se sveti“, rekao je Stevandić za BUKU.

    Stevandić navodi da se nije u međuvremenu čuo sa Zeljkovićem koji je juče bio izvan zemlje, ali, kako kaže, očekuje da će se vratiti kad vidi sve ovo.

    “Uvijek ću staviti ruku u vatru za ovakve ljude koji na ovako dobar način vode institucije. Ako se neko sad igra sa nama da bi pravio te simetrije tako što će napasti Zeljkoviće iza kojeg stoji mala partija, grdno se pravario”, dodao je Stevandić.

  • Kalabuhov: Šmit nema neophodan međunarodni pravni legitimitet

    Kalabuhov: Šmit nema neophodan međunarodni pravni legitimitet

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov ponovio je stav Ruske Federacije da Kristijan Šmit nema neophodni međunarodni pravni legitimitet za visokog predstavnika u BiH i da se OHR pretvorio u kočnicu na putu suverenog razvoja BiH, zbog čega bi trebalo da bude zatvoren.

    “Po nama, cijela procedura se, ako bismo je opisivali dvjema riječima, svodi na to da Upravni odbor (Savjeta za provođenje mira) bira visokog predstavnika, a Savjet bezbjednosti UN ga odobrava ili potvrđuje”, istakao je Kalabuhov.

    On je napomenuo da i u rezolucijama Savjeta Evrope iz perioda kada je BiH primana u sastav te međunarodne organizacije, Rezolucija 234 u tački 5 propisuje ovu proceduru imenovanja visokog predstavnika.

    Govoreći o odluci bivšeg visokog predstavnika za BiH Valentina Incka da nametne “zakon o zabrani negiranja genocida”, Kalabuhov je ocijenio da je ova odluka bila pogrešna, ističući da su bonska ovlaštenja zastario mehanizam, instrument koji ne treba da se upotrebljava u suverenoj državi.

    “Nažalost, naši zapadni partneri tumače situaciju u tom smislu da su bonska ovlaštenja univerzalno sredstvo koje može upotrebljavati visoki predstavnik”, rekao je Kalabuhov večeras za ATV.

    Prema njegovim riječima, čak i najslobodnije i najšire tumačenje bonskih ovlaštenja ne dozvoljava da se donose mjere koje se tiču zakonodavstva.

    “To je posao za odgovarajuće institucije BiH i drugi razlog zbog kojeg mi se čini da je odluka Valentina Incka bila pogrešna jeste da ona nije bila motivisana interesima izbalansiranog pristupa, nego nekim drugim interesima, a među njima ja sumnjam i na neke moralne interese samog gospodina Incka”, kaže Kalabuhov.

    Ruski ambasador u BiH je rekao da visoki predstavnik treba da odražava usaglašene stavove konstitutivnih naroda i građana BiH.

    “Način na koji je Incko upotrijebio bonska ovlaštenja je neosnovan i, kako smo već ukazali, doveo je do krize, ne samo u BiH, već i u cijelom balkanskom regionu”, istakao je Kalabuhov.

    On je rekao da glavna uloga visokog predstavnika nije u obezbjeđivanju kretanja BiH ka evropskim institucijama, o čemu Ruska Federacija neprestano govori, već je to zadatak čelnika delegacija EU i odgovarajućih struktura i organa u BiH.

    “Glavni zadatak visokog predstavnika je realizacija Dejtonskog mirovnog sporazuma i, po nama, visoki predstavnik ne treba da obezbijedi ulazak BiH u EU, nego prvenstveno da riješi egzistencijalno pitanje uspostavljanja povjerenja, strpljenja, mira u BiH, na osnovu čega će sami građani BiH određivati svoje spoljnopolitičke prioritete”, istakao je Kalabuhov.

    On je naveo je da se OHR, pa i sama figura visokog predstavnika, pretvorila u kočnicu na putu samostalnog, suverenog razvoja BiH, zbog čega Ruska Federacija zagovara da OHR bude zatvoren i da narodi i građani BiH određuju svoju sudbinu.

  • Stanje EU: Ocjene i prognoze Ursule fon der Lajen

    Stanje EU: Ocjene i prognoze Ursule fon der Lajen

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocjenjuje kao uspjeh to kako se u Evropskoj uniji upravljalo tokom pandemije korone, ali istovremeno poziva i na dodatne napore.

    Sa više od 70 odsto potpuno vakcinisanih među odraslom populacijom, EU je među vodećim regionima u svijetu, uprkos svim kritikama, rekla je Fon der Lajen u svom govoru o stanju Evropske unije u Evropskom parlamentu u Strazburu. Osim toga, naglašava Fon der Lajen, EU je bila jedini region koji je distribuirao više od 700 miliona doza vakcina u više od 130 zemalja svijeta, piše DW.

    Predsjednica Evropske komisije osvrnula se istovremeno i na globalnu neravnotežu kada je riječ o vakcinaciji. Prioritet, kaže, mora biti ubrzanje vakcinacije širom svijeta, jer stepen neravnoteže je očigledan. Njemačka političarka je najavila da će EU do sredine 2022. donirati još 200 miliona doza.

    Pomoć siromašnima u zaštiti klime
    U govoru u Strazburu Fon der Lajen je ujedno pohvalila napore na zaštiti klime i istovremeno pozvala bogate države da učine više kako bi novac za klimatsku politiku bio dostupan i siromašnim zemljama. Velike ekonomske sile obavezale su se da će do 2025. godišnje izdvajati oko 100 milijardi američkih dolara, i EU je to ispunila sa svojih 25 milijardi dolara, rekla je Fon der Lajen. Ostali, međutim, nisu.

    Sto miliona evra za Avganistan
    Predsjednica Evropske komisije osvrnula se i na ulogu EU nakon povratka talibana na vlast u Avganistanu. U tom kontekstu, ona je najavila dodatnih 100 miliona evra humanitarne pomoći za tu zemlju. EU će Avganistance u toj zemlji i regionu i dalje podržavati, jer glad i humanitarna katastrofa moraju da se spriječe.

    Posljedica događaja u Avganistanu je i to što se Fon der Lajen sada u Strazburu založila za formiranje “Evropske odbrambene unije”. Ona je takođe iznijela ideju o zajedničkom “Centru za analizu situacije”, predlaže oslobađanje od PDV-a prilikom kupovine opreme za odbranu koja je razvijena i proizvedena u Evropi i iznosi prijedlog novog evropskog zakona o kibernetičkoj bezbjednosti.

    Zalažući se za formiranje snaga EU za reagovanje u slučaju kriza, o čemu je i ranije bilo riječi, Ursula fon der Lajen ukazuje na osnovno pitanje: “Možete da imate najrazvijenije oružane snage na svijetu, ali čemu one služe ako nikada niste spremni da ih upotrijebite?” Ono što je Evropsku uniju do sada kočilo nije samo nedostatak kapaciteta, već i nedostatak političke volje. “Ako razvijemo tu političku volju, možemo učiniti mnogo toga na nivou EU.”

    Odlučna u sporu s Poljskom
    Ursula fon der Lajen iskazuje odlučnost u sporu oko kontroverznih poljskih reformi pravosuđa.

    “Pravo na nezavisno sudstvo, na jednak tretman pred zakonom – svuda u Evropi ljudima se mora omogućiti da se oslone na ta prava”, rekla je ona pred poslanicima Evropskog parlamenta. Zbog zabrinutosti po pitanju vladavine prava u Poljskoj i Mađarska, Evropska komisija tim zemljama još nije odobrila sredstva iz Fonda za pomoć osnovanom zbog korone.

    Evropska komisija prošle sedmice podnijela je Evropskom sudu pravde zahtjev da se protiv Poljske uvedu i finansijske sankcije, podsjetila je Fon der Lajen. Razlog je prije svega to što Poljska disciplinska komora nastavlja da kažnjava sudije u toj zemlji. Evropski sud pravde izdao je privremeni nalog da to tijelo prestane s radom, ali se Varšava toga ne pridržava. Predsjednica Evropske komisije naglašava da su presude tog suda obavezujuće.

  • Iz Pfizera kažu da zaštita vakcine protiv korone slabi nakon 6 do 8 mjeseci

    Iz Pfizera kažu da zaštita vakcine protiv korone slabi nakon 6 do 8 mjeseci

    Zaštita od Pfizerove vakcine protiv koronavirusa slabi šest do osam mjeseci nakon druge doze, prema podacima objavljenim u srijedu. U međuvremenu, firma pokušava uvjeriti regulatore da odobre davanje i treće doze.

    Uoči ključnog sastanka Savjetodavnog odbora za vakcine američke Uprave za hranu i lijekove u petak, Pfizer je predstavio neovisnu studiju Kaiser Permanente Southern California koja sugerira da učinkovitost vakcine s vremenom prirodno opada “bez obzira na varijantu”, a ne kao posljedica Delta soja.

    Pfizer je predstavio podatke koji pokazuju kako je vakcina postepeno postajala manje učinkovita u intervalima od dva mjeseca. Učinkovitost vakcine pala je za oko šest posto svaka dva mjeseca nakon druge doze, sa 96,2 posto sedmicu nakon vakcinacije na 83,7 posto više nego četiri mjeseca kasnije.

    Firma je također citirala izraelske podatke koji pokazuju da je treća doza, takozvani pojačivač, vratio zaštitu do 95 posto protiv Covid-19, pokazuju dokumenti dostavljeni FDA-i, prenio je Financial Times.

    Savjetodavna komisija sastat će se u petak kako bi odlučila hoće li preporučiti regulatoru da odobri treću dozu BioNTech / Pfizer i za koju populaciju. FDA je već potpisala dodatne doze mRNA vakcine, poput Pfizera, za osobe sa slabim imunološkim sistemom.

    Dokumenti koje je objavila FDA pokazuje da je Pfizer zatražio od regulatora da odobre treću dozu šest mjeseci nakon što ljudi dobiju drugu.

    U zasebnoj procjeni podataka, FDA je rekla da je smanjenje nivoa antitijela među vakcinisanim osobama moglo biti povezano sa skokom broja slučajeva zabilježenim tokom ljeta, kako se proširila varijanta Delta.

    No, dužnosnici su rekli da podaci nisu konačni o tome je li sposobnost vakcine da zaustavi simptomatsku infekciju opala, što je znak unutarnjih trvenja unutar regulatora o tome jesu li potrebni pojačivači.

    “Uopšteno, podaci ukazuju da trenutne vakcine protiv Covid-19 s licencom ili odobrenjem u SAD-u još uvijek pružaju zaštitu od teške bolesti Covid-19 i smrti u Sjedinjenim Državama”, navela je agencija u dokumentu za brifing koji je također objavljen u srijedu.

  • Sve diplomate na Generalnoj skupštini UN-a moraće imati dokaz o vakcinaciji

    Sve diplomate na Generalnoj skupštini UN-a moraće imati dokaz o vakcinaciji

    Sve diplomate koje naredne sedmice budu prisustvovale Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku morat će imati dokaz o vakcinaciji, potvrdile su danas vlasti.

    U saopćenju iz kancelarije gradonačelnika New Yorka navodi se da svi delegati moraju biti vakcinisani da bi ušli u salu za diskusije.

    U New Yorku je od početka sedmice vakcinacija obavezna, neophodan je dokaz o prijemu najmanje jedne doze vakcine za veliki broj aktivnosti u zatvorenom prostoru, uključujući restorane i lokacije za rekreaciju.

    Sala za diskusije UN-a klasifikovana je kao “konvencioni centar” što znači da svi prisutni moraju biti vakcinisani. Iz kancelarije gradonačelnika podsjećaju da je u državi New York obavezno i nošenje maske u javnom prevozu.

    Sjednica Generalne skupštine UN-a počinje 21. septembra i trajat će do 27. septembra.

  • Šetalište i dvorana ipak aktuelni: Evo Stanivukovićevog plana kapitalnih projekata

    Projekat rekonstrukcije pješačke zone u samom centru Banjaluke koji je započela prethodna gradska administracija, ušao je u novi, trogodišnji plan kapitalnih investicija Grada. Ovaj plan s potpisom gradonačelnika Draška Stanivukovića naći će se na sjednici banjalučke skupštine u utorak.

    Uređenje šetališta od Palate Predsjednika Republike do Narodnog pozorišta, sa dijelom do ulice Sime Šolaje koštaće pet miliona maraka, a centru grada daće moderniji izgled, navodi se u obrazloženju plana za period 2021-2023. godina.

    Planirano je da projekat koji je, svojevremeno, nazvan preskupim, sa milion maraka finansira gradski budžet, dok će četiri miliona biti obezbijeđeno iz takozvanih ostalih izvora finansiranja u koje spadaju javna preduzeća i ustanove, ministarstva, donacije i transferi i rezervna sredstva iz prethodnih perioda.

    Još jedan projekat iz Radojičićevog vremena je i izgradnja multifunkcionalne dvorane na uglu ulica Olimpijskih pobjednika i Gundulićeve, za koju je njegova administracija izabrala i najbolje idejno rješenje. Interesantno je da za taj projekat u naredne dvije godine predviđeno 42 miliona KM i to iz privatnog kapitala i saradnje sa privatnim partnerom, dok je ostatak od oko 6,5 miliona planiran iz nenovčanih sredstava. Prethodna administracija kao mogućnost finansiranja tog projekta pominjala je da bi, potencijalnom investitoru, kao kompenzaciju za radove mogla ponuditi gradsko zemljište koje se nalazi u produžetku pomoćnog terena Gradskog stadiona.

    U plan kapitalnih investicija do 2023. ušlo je 57 projekata iz 10 oblasti, vrijednih 176,5 miliona KM, od čega skoro 66 miliona otpada upravo na ostale izvore finansiranja. Iz redovnih budžetskih sredstava za kapitalne investicije planirano je 21,6 miliona maraka, iz kredita 37,1, a od privatnog kapitala 45 miliona KM.

    Mimo šetališta, većina projekata sabranih u kapitalne investicije već je najavljena, poput gradskog parka u ulici Olimpijskih pobjednika koji je, ujedno, i najveća stavka u planu komunalne infrastrukture sa pet miliona maraka, od čega je iz budžeta planirano 3,5 miliona.

    Planirano je i uređenje korita Vrbasa i Vrbanje, uređenje dijelova obale uz Vrbas u naseljima Srpske Toplice, Bulevar i Obilićevo, kao i projekat prikupljanja i zbrinjavanja otpadnih voda. Uplaniran je i nastavak projekta vodosnabdijevanje i kanalizacija – Voda 1,2,3 i 4, uglavnom iz kreditnih i grant sredstava.

    U oblasti saobraćaja, u kapitalne investicije ušao je most kod Vitaminke, sa planiranih 1,1 miliona KM iz budžeta i 5,9 miliona iz ostalih izvora, kao i izgradnja puteva u prigradskim naseljima Motike, Kuljani, Priječani, Česma, Debeljaci i Šargovac.

    Most u Docu, jedan od najvećih započetih projekata bivše administracije, našao se među kapitalnim investicijama i procijenjen je na skoro 33 miliona KM. Zaključno sa 2023. godinom, za njega je predviđeno osam miliona maraka iz ostalih izvora finansiranja, kao i 3,5 miliona iz kredita, ali ni marka iz redovnih budžetskih sredstava.

    U kapitalne projekte ušla je i već najavljena izgradnja škole u naselju Ada, za koju su sredstva obezbijeđena iz donacije Srbije. Tu je i izgradnja vrtića u Vrbanji sa 449.000 KM iz budžeta, a sveukupno budžetsko izdvajanje u oblasti obrazovanja u periodu 2021-2023. biće nešto manje od 2,5 miliona KM.

    U zdravstvu, najznačajniji je projekat izgradnje nove ambulante porodične medicine u Dragočaju, planiran iz kreditnih sredstava, a ukupna ulaganja u toj oblasti biće nešto više od milion maraka.

    Planirana je i izgradnja i unapređenje zdravstveno-turističkog centra “Srpske Toplice”, rekonstrukcija tvrđave Kastel, izgradnja pristaništa za dajak i vidikovca na Banj brdu, a za sve to opredijeljeno je 835.000 KM iz budžeta.

    U sportu dominira izgradnja sportske dvorane i atletske staze, kao i dvorane za boraličke sportove u naselju Lauš, a veći dio sredstava biće obezbijeđen iz kredita i ostalih izvora finansiranja. U planu je da za 463.000 KM Banjaluka dobije i skejt park.

    Među „kapitalce“ svrstana je i rekonstrukcija Doma omladine, ali i modernizacija i opremanje Gradske uprave, „u svrhu efikasnijeg rada, digitalne transformacije i pružanja boljih usluga građanima“.

    Kapitalni projekat biće i izgradnja centralnog spomen obilježja poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata koji bi trebalo da košta 2,1 milion KM, od čega je 105.000 KM planirano iz budžetskih sredstava, a ostatak iz ostalih izvora finansiranja.

  • Papa Franjo iznenađen: Nije mu jasno zašto ljudi odbijaju vakcine

    Papa Franjo izjavio je danas da je iznenađen zašto tako veliki broj ljudi, uključujući i pojedine kardinale rimokatoličke crkve, odbija da se vakciniše protiv kovida 19.

    “To je čudno jer u istoriji čovječanstva vakcine nisu bile neprijatelji. Kao djeca vakcinisani smo protiv boginja i polija. Sva djeca su vakcinisana i niko ništa nije rekao”, rekao je papa.

    Papa, koji se i sam vakcinisao protiv kovida 19, često je pozivao i druge na imunizaciju zbog sveopšteg dobra.

    Prema njegovim riječima, postoji mogućnost da su se neki ljudi isprva plašili da ima mnogo dostupnih vakcina i da se za neke ispostavilo da su samo destilovana voda. On nije precizirao koje su to vakcine.

  • Dodik: Imamo svoju Republiku, ali naša država je i Srbija

    Mi u Republici Srpskoj smo zagledani u Srbiju, i mi je volimo. Mi imamo svoju Republiku, ali naša država je i Srbija, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na centralnoj manifestaciji u Beogradu posvećenoj obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

    “Јedinstvo smo uvijek pokazivali u najtežim istorijskim trenucima, i to je dalo karakter našem narodu, koji se razlikuje od drugih podanika, i od one daleke 1389. do 1914. godine. Prolazili smo golgote, ali nismo dali slobodu, koja nam je u genima, jer Srbin ne može da živi bez slobode”, naglasio je Dodik.

    On je još jednom podsjetio ko je i odakle dolazi, prenosi RTRS.

    “Mi nismo Bosanci, mi smo Srbi. Srbi pravoslavci, govorimo srpski, pišemo ćirilicu, slavimo slavu, i ništa me ne veže sa rječju Bosanac. Zato nam kažite jednostavno: Srbi”, poručio je Dodik.

    Dodik je poručio svima da i dalje ne zna čime to Srbi izazivaju druge.

    “Ne želimo druge da mijenjamo, ali svoje poštujemo. Neće biti više oluja. A startegija Srbije kaže da mora da štiti Srbe, ma gdje oni bili. I oni koji dolaze iza nas da ne pomisle da pozivamo na puške, topove, nije tačno. Mi imamo teritoriju, narod, zakonodavnu vlast i mi težimo da jednog dana budemo ravnopravni sa ostatkom slobodnog svijeta kao svoji na svome”, naveo je Dodik.

    Vučić: Praznik slobode, jedinstva i mira
    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je večeras, na centralnoj manifestaciji obeležavanja Dana srpskoj jedinstva, slobode i nacionalne zastave, da se radi o prazniku identiteta, koji jasno govori “ko smo, odakle dolazimo i gdje idemo”.

    Vučić je, na početku svog govora, ukazao da je kralj Petar Prvi Karađorđević uručio juna i novembra 1911. godine 51 pukovsku zastavu svojoj vojsci, te podvukao da nijedna od njih, nije zarobljena, što je presedan u istoriji modernog ratovanja.

    “Junaci kojima je povjeren zadatak da se staraju o zastavi prošli su sve bitke Balkanskog rata, i Prvog svetskog rata da bi na današnji dan jurišajući pod tim barjacima krenuli u proboj Solunskog fronta. Slava našim velikim srpskim junacima, Našim precima junacima Kolubare, Cera, Kumanova, nosiocima Karađorđeve zvezde, albanske spomenice”, naglasio je on.

    Vučić je kazao da im je “srpska trobojka crveno, plavo, bela bila važnija, veća i preča od života jer je opominjala da sloboda Srbije nema cenu ni alternativu. Zato su, dodaje, barjaktari ginuli, ali su zastave preživele”.

    “Njih nije bilo, ali zastava uvek jeste. Zbog njih i svih drugih koji su pod tom zastavom i slavu,dali živote danas obeležavamo Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave”, poručio je on.

    Vučić je istakao da je to “praznik našeg identiteta, onog u kojem se sjedinjuju jezik, kultura tradicija i vera, ali i vrednosti celog društva, koji čine jednu državu civilizovanom, uređenom, sposobnom da pamti ali i da zna zašto i sta joj je činiti”.