VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dvije paralelne političke krize uvele BiH u haos

    Da li će biti izbora sljedeće godine, i ako ih bude, da li će se održati po postojećem ili novom Izbornom zakonu, hoće li na njima biti srpskih i hrvatskih političara, i ako ne, da li će to biti i zvanično kraj Bosne i Hercegovine?

    Pitanja su ovo o kojima se raspravlja već duži vremenski period, a ponovo su aktuelizovana ovih dana, prvo izjavom visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita kako se Izborni zakon treba mijenjati jer postojeći šteti Hrvatima, a potom i izjavom bivšeg visokog predstavnika Volfganga Petriča „da bi neuspjeh narednih izbora u BiH usljed bojkota Srba i Hrvata značio de fakto kraj ove države“.

    Analitičari se slažu da je BiH trenutno u jednoj od najvećih posljeratnih kriza, jer srpski političari zbog nametnutog „Inckovog zakona“ ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, što je faktički dovelo do paralize državnih institucija.

    Bojkot izbora

    S druge strane, ukoliko se ovaj problem na neki način i riješi i srpski političari ponovo počnu učestvovati u radu institucija BiH, ovu državu čeka nova kriza.

    Hrvatski političari sa sjedištem u Mostaru već najavljuju bojkot izbora ukoliko ne dođe do izmjene Izbornog zakona u BiH na način da se član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda bira u izbornim jedinicama u kojima su Hrvati većina. Na taj način bi se, tvrde oni, onemogućilo da im „člana Predsjedništva biraju Bošnjaci kao što je to bilo u slučaju Željka Komšića“.

    Zahtjeve Hrvata načelno podržava i visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je nedavno rekao da se Izborni zakon mora mijenjati, te da su Hrvati trenutno diskriminisani. To je odmah otvorilo raspravu u javnosti da li bi, ukoliko se političari u BiH sami ne dogovore oko izmjena Izbornog zakona, Šmit mogao da ga nametne. Bošnjački političari su već najavili da neće prihvatiti izmjene Izbornog zakona na način kako to traže Hrvati, dok je lider najveće vladajuće stranke u Srpskoj – SNSD, Milorad Dodik, rekao kako nikakvo nametanje od strane visokog predstavnika ne dolazi u obzir.

    Pat pozicija

    Bosna i Hercegovina se tako našla u pat poziciji. Ukoliko Šmit nametne zakon, imaće bojkot Srba, a po svemu sudeći i Bošnjaka. Ukoliko do izmjena Izbornog zakona ne dođe, izbore će bojkotovati Hrvati.

    S druge strane, mogućnost da se političari u BiH sami dogovore oko izmjena Izbornog zakona za sada je ravna nuli, jer s jedne strane srpski političari uopšte ne učestvuju u donošenju odluka u institucijama BiH, a s druge strane bošnjački političari ne pristaju na kompromis.

    Ima li izlaza iz začaranog kruga i da li je upitan opstanak BiH ako nijedna strana ne popusti?

    Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da je BiH u dugotrajnoj institucionalnoj krizi i sadašnje zaoštravanje je samo posljednja epizoda te krize.

    – To zaoštravanje je posljedica dugotrajnog nerješavanja problema, pa čak i ignorisanja. Imamo različite uzroke blokade i njene različite manifestacije. S jedne strane, imamo blokadu od strane srpskih predstavnika u institucijama BiH zbog nametnutog Inckovog zakona, a s druge strane i njihovo nepriznavanje legitimiteta sadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Šmita – podsjeća Sitarski.

    Selektivan pristup

    Dodaje da postoji dugotrajna blokada vezana za neusvajanje izmjena Izbornog zakona koje su presudne po presudama i domaćih i međunarodnih najviših sudskih instanci.

    Sitarski ističe da kako bi se riješio problem Izbornog zakona prvo mora da se riješi prvi problem, a to je da se srpski predstavnici vrate u institucije BiH, odnosno počnu učestvovati u radu.

    – Da bi došlo do izmjena Izbornog zakona, on se mora usvojiti u Parlamentu BiH, što nije moguće ako predstavnici iz Srpske bojkotuju institucije BiH – navodi Sitarski.

    Da li je kriza bezizlazna? Sitarski ističe da ne bi brzao s takvim konstatacijama jer su politički predstavnici iz Srpske rekli da će blokirati sve procese, osim onih koji su u interesu Republike Srpske.

    On kaže da već sada postoji selektivan pristup u nekim aktivnostima na nivou BiH, pa je tako predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija, ovih dana učestvovao u regionalnom skupu u Tirani, dok se srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, sastao s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Bonska ovlaštenja

    Sitarski kaže da nije isključeno da predstavnici iz Republike Srpske zaključe da je i u njihovom interesu da dođe do izmjena Izbornog zakona, te da učestvuju u dogovorima oko izmjena, a da pri tome ne odustaju od svojih temeljnih načela i političkog pravca koji su zacrtali.

    – Ne vjerujem ni da je Republika Srpska prezadovoljna sadašnjim Izbornim zakonom. Osim toga, postoje i jako dobri odnosi između vodećih srpskih i hrvatskih političara u BiH, pa je moguće da će zato učestvovati u razgovorima oko izmjena Izbornog zakona – smatra Sitarski.

    Govoreći o ulozi Šmita, Sitarski ističe da on ima svoja bonska ovlaštenja ali ne insistira na njima, posebno ne s nekim entuzijazmom. Sitarski kaže da Šmit ostavlja bonska ovlaštenja kao posljednju opciju, i to isključivo za dramatičnu situaciju kao što je eventualno ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH.

    Medijator

    Sitarski ističe da bi Šmit trebao da bude neka vrsta medijatora, koji će skupiti sve strane i staviti ih za pregovarački sto, gdje će zajedno dogovoriti izmjenu Izbornog zakona, odnosno da se odblokira taj proces u Interresornoj radnoj grupi, pa kasnije i u Parlamentu BiH.

    – Naravno, problem je i to što Šmita ne priznaje srpska strana, ali možda bi mogao da se nađe format da se to riješi kao, na primjer, kako to rade Srbija i Kosovo. Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova ali zajedno učestvuju u nekakvim regionalnim i evropskim forumima sa onim famoznim rješenjem sa zvjezdicom koja referira na Rezoluciju 1244 UN, koju svi priznaju, uključujući i Srbiju – kaže Sitarski.

    Navodi da bi se u skladu s tim moglo naći rješenje i po pitanju Šmita, tako što se na sastancima ne bi pominjale titule učesnika razgovora.

    – Vidjećemo šta vrijeme nosi. Uglavnom, postoji nekoliko opcija koje bi mogle pomoći da se kriza riješi – ističe Sitarski.

    Dodaje da trenutni zategnuti odnosi bošnjačkih i hrvatskih političara po pitanju Izbornog zakona, takođe, mogu biti riješeni kada bi se našlo srednje rješenje, koje bi bilo prihvatljivo za obje strane.

  • Matthew Palmer imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH

    Matthew Palmer imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH

    Sjedinjene Američke Države imenovale su bivšeg izaslanika za Zapadni Balkan Matthewa Palmera da nadgleda problematični program izborne reforme u Bosni i Hercegovini u koraku za koji Washington kaže da je znak predanosti regiji, javio je Radio Slobodna Evropa.

    Gabriel Escobar, koji je ranije ovog mjeseca imenovan za zamjenika pomoćnika državnog sekretara za Južnu i Srednju Evropu, rekao je 17. septembra za Radio Slobodna Evropa, tokom intervjua u Washingtonu, da će Palmer biti glavni čovjek SAD-a na vrućoj temi.

    Escobar je rekao da je izborna reforma u BiH jedan od prvih koraka koje je potrebno poduzeti kako bi Zapadni Balkan bio “funkcionalniji” kao država.

    “Jako sam sretan što se Matt Palmer zadržava oko tog dijela posla jer ima samo ogromno znanje, ogromne kontakte i sjajnu viziju kako bi izbori u Bosni trebali funkcionirati”, rekao je Escobar.

    Escobar je rekao da izbori moraju biti “transparentniji, da više odgovaraju stvarnoj volji ljudi”.

    Escobar je rekao da je imenovanje Palmera za čelnog čovjeka na izborima u Bosni “važan znak” predanosti zemlji.

  • Gorio auto direktora banjalučke osnovne škole

    Gorio auto direktora banjalučke osnovne škole

    U požaru koji je banjalučkoj policiji prijavljen juče izgorio je mercedes, vlasništvo Miroslava Popržena, direktora Osnovne škole “Sveti Sava” u Banjaluci.

    Kako saznaje Srpskainfo, policija je nakon dojave o požaru saopštila da je pokrenuta istraga kako bi se utvrdio uzrok i okolnosti zapaljenja automobila.

    O slučaju je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.

    Popržen je inače na prošlim izborima bio kandidat SNSD za odbornika u Banjaluci.

  • SB UN jednoglasno usvojio rezoluciju o Avganistanu

    SB UN jednoglasno usvojio rezoluciju o Avganistanu

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) jednoglasno je danas usvojio rezoluciju u kojoj se naglašava da nova talibanska vlast u Avganistanu mora uspostaviti inkluzivnu vladu sa punim, jednakim i smislenim učesćem žarta 2022. godine, dajući članicama vrijeme da procijene djelovanjem i poštovanjem ljudskih prava.

    Rezolucija koju je usvojio SB UN produžava trenutni mandat političke misije UN u Avganistanu za šest mjeseci, prenio je AP.

    U rezoluciji se, takođe, naglašava važna uloga koju će UN nastaviti da imaju u promovisanju mira i stabilnosti u Avganistanu.

    Rezolucija, koju su podnijele Norveška i Estonija, u suštini odlaže odluku SB o novom mandatu misije UN, poznatu kao UNAMA, do 17. mnje talibanske vlade u narednim mjesecima.

    Ona osigurava da misija UN može da nastavi da prati i izvještava o ljudskim pravima štiteći civile, o kršenju i zloupotrebi djece i da podrži puno, ravnopravno i smisleno učešće žena na svim nivoima odlučivanja.

  • Gordani Tadić izmiče fotelja glavne tužiteljke

    Gordani Tadić izmiče fotelja glavne tužiteljke

    Drugostepena disciplinska komisija VSTS-a BiH donijela je odluku u postupku koji se vodi protiv Gordane Tadić, glavne tužiteljke Tužilaštva BiH, ali je ne saopštava.

    Prema svemu sudeći, Komisija je potvrdila prvostepenu odluku, kojom je razriješena dužnosti, međutim još ta informacija nije zvanično potvrđena.

    Vlado Adamović, advokat Tadićeve, rekao je danas da nije dobio drugostepenu odluku te da ne zna šta je odlučeno, ali da će se u slučaju potvrđivanja prvostepene odluke žaliti.

    “Ta odluka nije pravosnažna i imamo mogućnost žalbe, što ćemo iskoristiti u slučaju potvrđivanja prvostepene presude. Žalba se upućuje Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, koji će dati konačnu riječ”, rekao je Adamović za “Nezavisne novine”.

    I sama Tadićeva je rekla da nije obaviještena o bilo čemu te da bi voljela znati šta se dešava, ali da u svakom slučaju ima mogućnost žalbe ukoliko se potvrdi odluka Prvostepene disciplinske komisije.

    Podsjećanja radi, Prvostepena komisija razriješila je Tadićevu dužnosti glavnog tužioca 26. jula ove godine. Tada je utvrđeno da je počinila disciplinski prekršaj nemar ili nepažnja u vršenju službene dužnosti i propuštanje iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima vijeća.

    “Izriče se disciplinska mjera premještanje s mjesta glavne tužiteljke na mjesto tužiteljke Tužilaštva BiH”, navedeno je u odluci Prvostepene disciplinske komisije.

    U tužbi koju je protiv Tadićeve podnijela Kancelarija disciplinskog tužioca navedeno je da je zanemarivala obaveze i naloge VSTS-a da se predmeti Tužilaštva BiH raspoređuju u rad tužiocima putem sistema koji je automatizovan. Takođe, kako se navodi u tužbi, Tadićeva je propuštala da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih bezbjednosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga VSTS-a da sve pravosudne institucije u BiH sprovedu sve obaveze i mjere Zakona o zaštiti tajnih podataka.

    Drugostepenu odluku u postupku protiv Tadićeve donijeli su Sanin Bogunić, Slavo Lakić i Mustafa Šabić. O ovoj Drugostepenoj komisiji bilo je puno govora s obzirom na to da je još ranije Adamović, kao branilac Tadićeve, tražio izuzeće dva člana i to Mahmuta Švrake i Mustafe Šabića. Na kraju su svi zahtjevi koje je Adamović naveo za izuzeće odbačeni, međutim Švraka je smijenjen zbog isteka mandata u VSTS, a na njegovo mjesto imenovan je Bogunić.

    Još ranije, Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, rekao je da u slučaju žalbe na drugostepenu odluku, na sjednici VSTS može se samo odlučivati o visini sankcije, a nikako o tome postoji li krivica ili ne, jer se krivica utvrđuje najkasnije na drugom stepenu.

    S obzirom na to da su i Tadićeva i Adamović ranije kritikovali disciplinsku komisiju jer su za odluku o njenoj smjeni s mjesta glavne tužiteljke Tužilaštva BiH saznali iz medija, u VSTS su juče rekli da će odluka Drugostepene komisije biti objavljena tek nakon što bude dostavljena stranama u postupku. Međutim, prema svim nezvaničnim informacijama, prvostepena odluka je potvrđena, ali će konačnu odluku o eventualnoj smjeti Tadićeve s mjesta glavne tužiteljke ipak dati Visoki sudski i tužilački savjet, koji ju je na tu funkciju i imenovao 23. januara 2019. godine. Podsjećanja radi, nijedan glavni tužilac Tužilaštva BiH nije dočekao kraj mandata i svi prethodnici Tadićeve s te pozicije su smijenjivani zbog disciplinskih prekršaja.

  • Talibani ukidaju ministarstvo za žene, umjesto njega uvode ministarstvo za moral

    Talibani ukidaju ministarstvo za žene, umjesto njega uvode ministarstvo za moral

    Talibani su danas zatvorili vladino ministarstvo za ženska pitanja i umjesto njega ponovo otvorili ministarstvo poznato po provođenju stroge vjerske doktrine tokom njihove prve vladavine prije dvije decenije, javlja AFP.

    Radnici su viđeni kako podižu znak za Ministarstvo za promociju morala i sprečavanje poroka u zgradi u kojoj je bilo smješteno ministarstvo za ženska pitanja u glavnom gradu Kabulu.

    U posljednja 24 sata na Twitteru se pojavilo nekoliko postova na kojima se vidi kako radnice iz ministarstva protestuju ispred zgrade, i objašnjavaju da su ostale bez posla.

    Nijedan zvaničnik talibana u petak nije odgovorio na zahtjeve za komentar o ovom pitanju.

    Uprkos tome što su insistirali da će ovaj put vladati umjerenije, talibani nisu dozvolili ženama da se vrate na posao i uveli su pravila o tome kako se smiju odijevati na univerzitetima.

    Nova talibanska vlada objavila je prije dvije sedmice da nema niti jednog ženskog člana, niti da će imati ministarstvo koje bi zastupalo njihove interese.

    Iako su i dalje marginalizovane, afganistanske žene borile su se i stekle osnovna prava u posljednjih 20 godina, postajući poslanice u parlamentu, sudije, piloti i policajci.

    Stotine hiljada žena ušlo je na tržište rada – što je u nekim slučajevima bilo neophodno jer su mnoge žene udovice ili sada izdržavaju muževe koji su invalidi u zemlji koja trpi dvije decenije sukoba.

    Od povratka na vlast 15. augusta, talibani nisu pokazali nikakvu namjeru da planiraju poštivati prava žena. 

  • Skupština Cetinja podržala inicijativu za vraćanje manastira u tom gradu Crnogorskoj crkvi

    Skupština Cetinja podržala inicijativu za vraćanje manastira u tom gradu Crnogorskoj crkvi

    Skupština Prijestonice Cetinje usvojila je zaključke povodom Građanske inicijative za vraćanje Cetinjskog manastira Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC).

    U zaključcima se navodi da Skupština Prijestonice Cetinje podržava Inicijativu radi omogućavanja ravnopravnosti u korištenju Cetinjskog manastira svim pravoslavnim vjernicima i ravnopravnog i slobodnog vršenja vjerskih obreda i vjerskih poslova svim pravoslavnim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, saopćeno je iz kabineta gradonačelnika Prijestonice nakon završene sjednice Skupštine.

    Skupština u zaključcima ukazuje da očuvanje ljudskog dostojanstva mora biti osnovno opredjeljenje države.

    “Ljudska prava i slobode kao sadržaj ljudskog dostojanstva trebaju biti neprikosnoveni. Obaveza svih državnih organa, svih grana vlasti, jeste da ih poštuju i štite. Aktuelna izvršna i zakonodavna vlast u kontinuitetu, suprotno međunarodnim dokumentima i Ustavu Crne Gore, sprovode aktivnosti kojima se onemogućava ostvarenje prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti vjernicima i svještenstvu Crnogorske pravoslavne crkve”, piše u zaključcima.

    U cilju zaštite ljudskih prava i sloboda Skupština je pozvala predstavnike međunarodnih organizacija, međunarodne institucije i organizacije civilnog društva da “doprinesu ostvarivanju i zaštiti ugroženih prava i sloboda građana Crne Gore, kao i utvrđivanju odgovornosti za postupanje državnih institucija suprotno međunarodnim dokumentima i standardima”.

    “Skupština Prijestonice Cetinje snažno osuđuje i potestvuje zbog djelovanja Vlade Crne Gore i poziva je da se uzdrži od daljeg protivpravnog postupanja, i da povuče donijete akte i sprovedene radnje kojima se bez zakonskog utemeljenja želi zabraniti raspolaganje Prijestonici imovinom koja se nalazi u njenom nespornom vlasništvu”, navedeno je u zaključcima, prenose Vijesti.me.

    U zaključcima Skupština poziva nadležne državne institucije da u skladu sa zakonom sprovedu radnje i aktivnosti u cilju “zaštite kulturne baštine u svojini Prijestonice od kontinuirane devastacije koju vrši Mitropolija Crnogorsko primorska – crkve Srbije”.

    “Skupština Prijestonice zabranjuje bilo kakvo adaptiranje, rekonstrukciju ili građenje u zoni zaštićenog kulturnog dobra Cetinjski manastir, bez prethodno dobijene saglasnosti Prijestonice. Ovlašćuje se gradonačelnik Prijestonice, da u saradnji sa nadležnim organima lokalne samouprave i Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa Prijestonice, uz angažovanje advokatskog tima, u cilju zaštite prava i interesa Prijestonice pred nadležnim državnim organima, preduzme odgovarajuće pravne radnje kako bi se onemogućilo da se Cetinjski manastir kao ishodište istorijskog, državnog i duhovnog identiteta Crne Gore i kulturno dobro od najvećeg značaja za državu, zaštiti od uzurpacije i devastacije, i obezbijedi stvaranje preduslova da se odluči o pravu korištenja i upravljanja Cetinjskim manastirom. Obavezuje se gradonačelnik Prijestonice da Skupštinu Prijestonice Cetinje redovno obavještava o preduzetim mjerama i radnjama, u skladu sa navedenim zaključcima”, piše u zaključcima.

    Podsjetimo, nedavno su u Crnoj Gori zabiljženi neredi na Cetinju i sukobi između policije i demonstranata koji su se protivili ustoličenju mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija u Cetinjskom manastiru.

  • Privrednici i Otvoreni Balkan: Ko i koliko gubi u BiH zbog negativnog stava političara

    Privrednici i Otvoreni Balkan: Ko i koliko gubi u BiH zbog negativnog stava političara

    Mini Schengen ili Otvoreni Balkan samo su neki od nekoliko naziva koji su dati ekonomskoj ideji s velikom političkom sjenom nad sobom. Politika je kod nas supustila palac, ali poslovna zajednica ima posve drugačije poglede.

    Otvoreni Balkan politika je ocijenila je kao pokušaj Vučića za političku dominaciju nad Zapadnim Balkanom. Poslovni ljudi na drugoj strani, uopće se ne bave politikom, niti gledaju u tom smjeru.

    Salem Ekmeščić vlasnik je kompanije EZ iz Busovače, koja se bavi proizvodnjom kućne hemije i ambalaže. On kaže kako njegova kompanija ima ogromne gubitke zbog neulaska naše zemlje u tzv. Otvoreni Balkan.

    “Moje vozilo do Niša ide tri dana, a u predloženim okolnostima bi bilo sve za jedan dan za odlazak i povratak. Ovim su troškovi višestruko veći. Sad su još i okolnosti teže, jer za razliku od vremena kad je bio i za nas se borio gospodin Šarović (bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, op.a.), našu robu sanitarni inspektori tretiraju tako da nam otežavaju trgovinu i čine nas nekonkurentnim. U predloženim okolnostima ni tih kontrola na granicama ne bi bilo, jer bi se priznavale analize iz Bosne i Hercegovine”, kaže Ekmeščić za Klix.ba.

    Otvoreni Balkan eliminirao bi kriminal na granicama, dodaje on, kako kaže “lov ispod žita”, koji sada vlada na prijelazima između dvije zemlje.

    “Trenutno je na snazi jedna opća blokada trgovine u regiji. Siguran sam da bi moja kompanija za jednu godinu s otvorenim granicama za 30 posto povećala ukupnu prodaju”, zaključuje on.

    O važnosti Otvorenog Balkana za bh. ekonomiju često govori i ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

    “Bosna i Hercegovina je mala otvorena ekonomija, koja u velikoj mjeri zavisi od vanjskotrgovinske razmjene sa zemljama okruženja i Evropske unije, što pokazuje podatak da 73 posto cjelokupnog izvoza Bosne i Hercegovine odlazi prema zemljama članicama EU, a blizu 17 posto prema zemljama članicama ili potencijalnim članicama Otvorenog Balkana. Drugim riječima, na svakih 10 izvezenih maraka iz BiH, devet odlazi na ovo područje. Stavljajući političke razloge u stranu, Bosna i Hercegovina bi mogla očekivati dodatno jačanje trgovinske razmjene sa zemljama regiona, zbog smanjivanja ili ukidanja barijera na granicama, ali ne treba zanemariti ni značaj jačih integracijskih veza”, kazao je on.

    Hadžić navodi kako je u zemlje članice i potencijalne članice Otvorenog Balkana u periodu 2014.-2019. stiglo 34 milijarde dolara direktnih stranih investicija, od čega je u BiH stiglo samo 8 posto ili 2,7 milijardi dolara.

    “Ovaj region ima velikih problema i sa iseljavanjem stanovništva, gdje prednjači Bosna i Hercegovina, što se može dijelom usporiti kroz brže i zajedničko napredovanje ka Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina treba, ukoliko se odluči da pristupi Otvorenom Balkanu, zaštititi svoje interese i pokušati dobiti što veću korist za građane, privredu i društvo u cjelini”, izjavio je on.

    Otvoreni Balkan ili kako se ranije zvao Mali Schengen je ekonomska zona između Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a dvije potencijalne članice su Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

  • Tegeltija poručio Stanivukoviću da se bavi vodovodom i smećem, a ne nacionalnim temama

    Tegeltija poručio Stanivukoviću da se bavi vodovodom i smećem, a ne nacionalnim temama

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković tokom boravka na obilježavanju Dana srpskog jedinstva u Beogradu dao je izjave koje i par dana kasnije ne prestaju da izazivaju reakcije.

    Tako je savjetnik za pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Milan Tegeltija, kazao da bi Stanivuković trebao da se bavi vodovodom i kanalizacijom, a ne nacionalnim pitanjima.

    – Gradonačelnik Banjaluke bi trebao da se bavi gradom, vodovodom, kanalizacijom, smećem itd., a ne nacionalnom politikom za koju nije kapacitiran ni u jednom pogledu. No, ako je to zvanična politika PDP onda imamo već dvije neskriveno i javno deklarisane probosanske stranke u Republici Srpskoj – napisao je Tegeltija.

    Tegeltija je ovo prokomentarisao povodom izjave gradonačelnika Banjaluke da se nije mudro odricati Bosne i Hercegovine.

    – Srbi su vijekovima bili većinski narod u BiH. Odreći se Bosne i Hercegovine znači odreći se i svoje istorije, istorije svoga naroda. Ja živim u Republici Srpskoj i to je dio Bosne i Hercegovine. Dodiku je odzvonilo i on se koristi jeftinim trikovima – rekao je Stanivuković.

    Stanivuković je u intervjuu koji je dao u Beogradu, komentarisao izjave predsjednika SNSD Milorada Dodika o mirnom razdruživanju.

    – Kada slušate jednog Srbina iz RS, koji se predstavlja velikim Srbinom, gospodina Dodika, koji kaže mi smo najbolji, mi smo jedini, sami protiv svih, svijet je protiv nas, Zapad nam je neprijatelj. S druge strane, imate glas iz Srbije koji kaže Njemačka je naš prijatelj, naš saveznik, hvala im za investicije. To je glas razuma, mnogo mudriji – kazao je Stanivuković.

  • Kurti poručuje “Susret sa Vučićem ne prije 6. oktobra”

    Kurti poručuje “Susret sa Vučićem ne prije 6. oktobra”

    Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti rekao je danas da da susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem neće biti prije 6. oktobra.

    Kurti je nagovijestio da će sljedeći sastanak biti održan u Sloveniji, na Samitu EU i zemalja Zapadnog Balkana, prenosi Koha.

    On je na konferenciji za novinare rekao da se tokom razgovora sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom nije dogovorio o narednom sastanku u okviru nastavka dijaloga.

    Kaže da sa Lajčakom nije razgovarao o pitanju otvaranja arhiva.

    – Nismo razgovarali o reciprocitetu, ali sam mu rekao da su evropski lideri od mene primili pismo o kršenjima koja Srbija čini – rekao je Kurti dodajući da su u pitanju formalni problemi.

    On smatra da “Srbija insistira na ustupcima koje je dobila od prethodnih vlada”, kada je riječ o predstavljanju tzv Kosova bez oznaka državnosti u međunarodnim dokumentima.

    Poručio je da je to za njega neprihvatljivo i optužio Srbiju da je kriva što je 5. jula izostao bilo kakav dogovor.

    Kurti kaže da reciprocitet prema Srbiji nije osveta, već “koncept izveden iz jednakosti kao vrijednosti”.

    Istakao je da želi da Srbija “ukloni barijere”, od kojih su neke, kako kaže, sporadične, a neke sistematske.