U srednjoj školi u gradu Njuport Njuzu u saveznoj američkoj državi Virdžiniji došlo je do pucnjave, a u toku je evakuacija učenika, saopštila je policija.
U saopštenju policije Njuport Njuza navodi se da su policajci izašli na lice mjesta i da je u toku istraga, prenosi AP.
U toku je i evakuacija učenika iz srednje škole Heritidž i oni se prebacuju na teniske terene, gdje mogu da se nađu sa roditeljima, navela je policija.
U protekla 24 časa, kompletno tržište digitalnih dobara je još jedan zaredom izgubilo na vrijednosti i to za 8,9 odsto.
Bitkoin, najpoznatija kriptovaluta na svijetu, je po najnovijim informacijama za 24 časa opao u vrijednosti za 8,1 odsto i njim se trenutno trguje po cijeni od 43.471 dolara.
Na osnovu posljednjeg preseka tržišta kriptovaluta od 14 časova, Eter je takođe izgubio na vrijednosti, za značajnih 8,1 odsto, i trenutno vrijedi 3.023 dolara, prenosi Blic.
Tokom današnjeg dana sve kriptovalute u upotrebi su doživele drastičan pad, na kako dnevnom tako i nedjeljnom nivou.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da će se srpski predstavnici vratiti u odlučivanje u zajedničke institucije BiH pod uslovom da se provedu zaključci Narodne skupštine Republike Srpske i ukine zakon o negiranju genocida kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko.
Na konferenciji za novinare u Banjaluci Dodik je rekao da se ovaj problem rješava na relaciji provođenja zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske.
“Ako stranci ovdje foliraju i lažu već javnost da imaju visokog predstavnika neka prestanu sa tom farsom i neka Savjet za implementaciju mira ukine zakon o negiranju genocida i mi ćemo se vratiti odlučivanju ne prihvatajući visokog predstavnika kao legalnog”, istakao je Dodik.
Dodik je rekao da nije tačna izjava Kristijana Šmita da je njega izabrao Savjet za provođenje mira (PIK), jer PIK odlučuje konsenzusom što podrazumijeva učešće svih, a Rusija nije glasala.
“I da ga je izabrao PIK, čime se Šmit hvali, to nije istina i nije predviđena procedura. Jedina predviđena i poznata procedura odnosi se na Aneks 10 Dejtonskog sporazuma u kojem se kaže da visokog predstavnika biraju strane potpisnice ovog aneksa i da ga potvrđuju relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a”, pojasnio je Dodik.
On je rekao da se ni jedno ni drugo nije desilo, osim toga što je Savjet bezbjednosti odbacio Šmita kao visokog predstavnika, a i Narodna skupština Republike Srpske je rekla da Šmit nije visioki predstavnik.
“Republika Srpska nema namjeru da prihvati bilo koju vrstu Šmitovih nadležnosti, jer smatramo da on nije visoki predstavnik i da BiH nema visokog predstavnika. Nikakav visoki predstavnik ne može da se bavi pitanjem evropskih integracija i ovdje je riječ o krahu evropske politike jer evropski ambasador u BiH ćuti kada Šmit kaže da želi da se bavi evropskim integracijama”, rekao je Dodik.
On je naveo da nigdje u Dejtonskom sporazumu ne piše da će se BiH kretati ka EU.
On je ponovio da je rješenje ove situacije u tome da se vrati sve u Savjet bezbjednosti UN i donese odgovarajuća rezolucija, i kakva god ona bude Republika Srpska će prihvatiti.
“Sve drugo je farsa, mi sebi ne smijemo dozvoliti ovako nedefinisan i spekulativan samoizbor i samonametnuto proglašenje zato što ne možemo da vjerujemo nikome. Sve što su mogli zloupotrebili su na štetu Republike Srpske. Da nije bilo uporne borbe nas iz Republike Srpske i čitavog naroda za ovo što se danas zove Republika Srpska imajući u vidu volju stranaca nje ne bi ni bilo”, istakao je Dodik.
Dodik je rekao da se u BiH neće ništa desiti i da nema potrebe plašiti javnost bilo čime.
On je ukazao da je u BiH prisutna kriza i da je Republika Srpska nudila dijalog Bošnjacima i drugima, ali da je samo dobijala podsmijeh i odbijanje bilo kakvog dijaloga.
“Mi smo spremni da razgovaramo sa svima, osim sa Šmitom koji se lažno predstavlja da je visoki predstavnik u BiH. Nijedna njegova odluka neće biti prihvaćena u Republici Srpskoj. Ukoliko bilo kakva upotreba bonskih ovlaštenja u ovako nedefinisanoj situaciji bude na dnevnom redu, moraće da se suoči sa definitivnim odlukama Republike Srpske”, zaključio je Dodik.
Dodik uputio pismo Guterešu – BiH nema ovlaštenog predstavnika na zasjedanju Generalne skupštine UN
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je u pismu upućenom generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu da, zbog internih pravila i procedura koje propisuju dužnosti i obaveze Predsjedništva BiH, trenutno nema predstavnika iz BiH koji ima pravo i ovlaštenje dati izjavu pred bilo kojim međunarodnim tijelom ili forumom u ime BiH, uključujući i 76. zasjedanje Generalne skupštine UN.
Srpski član Predsjedništva je naglasio da Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku da neko u ime njih učestvuje na sjednici Generalne skupštine UN.
Nažalost, istakao je Dodik, svjedoci smo situacija kada neki zvaničnici zloupotrebljavaju međunarodne forume, događaje i sastanke različitih tijela prezentovanjem neusklađenih i neovlaštenih izjava koje ne odražavaju stav svih relevantnih aktera u BiH.
On je upozorio da je jednostavno neistinita zlonamjerna politička mantra, za koju se očekuje da će biti predstavljena u govoru člana Predsjedništva BiH Željka Komšić, i da ona odražava konstantu praksu zamjene teza i koja u više navrata ističe samo jednu etničku pripadnost kao pokretača svih problema u BiH.
On je ukazao da svako davanje zvanične pažnje ovoj ilegalnoj grupi direktno šteti BiH i njenom unutrašnjem balansu.
Podvale u Jarinju dogovorene sa međunarodnim faktorom
Srpski član Predsjedništva BiH izjavio je danas u Banjaluci da međunarodni faktor ništa nije učinio da se sprovedu odluke Briselskog sporazuma o formiranju zajednica srpskih opština na Kosovu i Metohiji.
Dodik je istakao da su “podvale u Jarinju dogovorene sa nekim predstavnicima međunarodne zajednice”.
“Potpisan je Briselski sporazum koji se tamo ne poštuje. Govorim to u kontekstu paralele između te situacije i ove ovdje u BiH. Oni hoće da naprave Kosovo kao nezavisnu državu, ohrabruju Šiptare da to učine i sada je u fazi upravo ovo što govorim”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, Albancima se govori da uzmu šta im odgovora iz tog sporazuma, a “ko pita Srbe i njihovu zajednicu opština na tom prostoru”.
“Mi smo to sve ovdje preživjeli, počev od tablica. Pa opet nisu uspjeli da integrišu državu BiH”, poručio je Dodik.
Veliki broj nezadovoljnih građana blokirao je administrativni prelaz Jarinje na putu Leposavić-Raška iz oba smjera zbog odluke Prištine da ne dozvoli ulazak na Kosovo i Metohiju vozilima sa registarskim oznakama gradova iz centralne Srbije.
Prethodno su specijalne jedinice policije samoproglašenog Kosova Rosu raspoređene na administrativnim prelazima sa centralnom Srbijom – Jarinju i Brnjaku.
Muslimani preuzimaju pravosuđe
Dodik je izjavio danas u Banjaluci da muslimani u BiH preuzimaju pravosuđe i da je dokaz toj tvrdnji činjenica da je na mjesto predsjednika Viskog sudskog i tužilačkog savjeta BiH doveden čovjek iz ovog naroda.
Dodik je istakao da svi u BiH znaju, a pogotovo u Sarajevu, da se želi od sudskog procesuiranja spasiti Osman Mehmedagić Osmica, direktor Obavještajno bezbjednosne agencije (OBA) BiH.
“Osmica ne ispunjava elementarne zakonske uslove, a to je da ima visoku stručnu spremu za obavljanje ovako važnog posla. I sada mi treba da budemo blesavi i da kažemo to je uredu”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare.
On je istakao da i disciplinskim postupcima u pravosuđu rukovode muslimani.
“Opšte je bezakonje i strah, a sve to radi OBA. Procesima u pravosuđu upravljaju službenici Ambasade SAD u BiH što je neprihvatljivo. Suočio sam se prije prošlih izbora za činjenicom da je drugi ili treći čovjek Ambasade SAD u BiH tražio od pravosuđa da po svaku cijenu budem procesuiran. Šta će nama takvi ljudi ovdje, jer se postavlja pitanje kako zatvoriti nekoga za koga nema dokaza. Sada se želi srpski i hrvatski kadar zatvoriti kako bi bile sprovedene njihove političke ideje”, zaključio je Dodik.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na početku obraćanja javnosti iz Palate Srbija rekao da je ovo jedan od najtežih dana za srpski narod na Kosovu i Metohiji.
“Albanci su angažovali i snajperiste koji su pokrivali kuće mladih Srba koji bi se mogli protiviti njihovim protivpravnim akcijama”, saopštio je predsjednik.
“Mi smo još sinoć znali šta Priština planira. Danas posle šest časova te snage su prešle na sever KiM. Ovo je šesti upad, ali najbrutalniji do sada”, kazao je predsjednik Aleksandar Vučić.
Vučić je podsjetio da Priština ne ispunjava svoje obaveza iz sporazuma sa Beogradom.
“Mi smo imali dva sporazuma, iz 2011. i 2016. To su četiri dogovora o slobodi kretanja. Suština je da se radi o takozvanim KS tablicama, kojima je produžavana važnost od 2011. do 2016, pa onda do 2021. Osnovna obaveza Prištine je bila formiranje ZSO”, podsjetio je.
“Ovo je vozilo Hitne pomoći koje je prevozilo bolesnika”, pokazao je Vučić sliku, i kazao da je vozilo zaustavljeno, i da su mu skinuli tablice.
“A to su tablice suverene države”, rekao je predsjednik.
“Priština je na poslednjem dijalogu rekla da neće da razgovara ni o čemu osim o nestalima, a kada je došlo do tog pitanja, rekli su da neće da razgovaraju dok je na čelu Komisije Veljko Odalović. Oni su od nas tražili 22 lokacije, mi smo istražili 22. A oni nisu istražili devet od 10 koje smo mi tražili. Mi ne možemo da zamenimo kosti ljudi jer oni kažu da neće dok ne smenimo Veljka Odalovića”, istakao je Vučić.
Predsjednik je rekao da nikoga u svijetu ne zanima to što nije formirana ZSO.
“Ne zanima ih, nego Srbi moraju da ćute. Neću više nikome da ćutim, svaki dan ću narodu da govorim šta rade i kako krše sve propise”, kazao je.
Kako je ranije najavljeno, tema sastanka trebalo bi da bude trenutna situacija u vezi s primjenom sporazuma postignuthih u procesu dijaloga Beograda i Prištine i o napretku u pregovorima o sporazumu o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa, ali je su glavna tema bili događaji na sjeveru Kosova i Metohije.
“Sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslavom Lajčakom razgovarao sam o teškoj krizi na Kosovu i Metohiji. O svemu što se zbiva na severu pokrajine uskoro ću obavestiti javnost, napisao je Vučić na svom Instagram profilu “budućnostsrbijeav”.
Poripadnici specijalne jedinice Rosu raspoređeni su jutros na dva prelaza na severu Kosova, Jarinje i Brnjak, sa oko 20 vozila, od toga više od 10 blindiranih.
Kako je ranije saopšteno iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, Priština planira da počne da skida srpske registarske tablice na administrativnim prelazima i da ih zamjenjuju svojim.
Vučić ukazao koje sve tačke sporazumna krši PR
Predsednik Srbije naveo je u obraćanju u kojim sve tačkama Priština krši postignuti Briselski sporazum, ističući prije svega formiranje ZSO i regionalne policije Sjever.
On je rekao da Priština već 3.076 dana odbija da formira ZSO, što je predviđeno od 1. do 6. tačke Briselskog sporazuma, navodeći obrazloženje Prištine da može da bude formirana samo ako je u nadležnosti Ustavnog suda.
“Koga briga za to. Kažu mogla bi da bude formirana kao NVO bez ovlašćenja. A kada njihov Ustavni sud kaže vratite zemlju manastiru Dečani oni kažu ne i da je to protviustavno”, rekao je Vučić.
Kao drugu tačku koja nije ispunjena iz sporazuma, Vučić je naveo formiranje regionalne policije Sjever, koja bi bila formirana u skladu s etničkom strukturom, što bi značilo da Srbi čine 96 odsto policije i skrenuo pažnju na to kako kako je uslov za sve formiranje ZSO.
“ZSO predlaže komandira te policije, ali ZSO ne postoji i mi osam godina ne možemo da je formiramo. I sve vreme su glavni ljudi policije u v.d. stanju i nikada neće izaći iz njega jer nisu formirali ZSO. Mislite da je ikoga briga. Ne jer Srbi moraju da ćute jer kada to prestanu onda će voditi kampanju kao protiv mene prethodnih 10 dana”, rekao je Vučić.
On je povodom današnje akcije rekao da su jedinice sa specijalnim cijevima poslate na sjever bez saglasnosti načelnika četiri opštine i da se radi o najbrutalnijem napadu oko 350 policijaca koji su došli da rade posao saobraćajne policije.
Kao treću tačku koju Priština nije ispunila, Vučić je naveo pravosuđe jer Priština godinama ne poštuje nadležnost Apelacionog suda u Mitrovici.
“Dodatno kršenje u pravosuđu je kada sude u predmetima iz srpskih opština gde po sporazumu u sudskom veću mora da bude u 2/3 Srba. Videli ste na suđenju Ivanu Todosijeviću šta je bilo. Hoće svima da nam začepe gubicu”, rekao je Vučić.
Govoreći o pitanju nestalih, koje je Priština insistirala da bude na stolu tokom dijaloga, on je kazao da je Beograd na to pristao, ali je onda Priština tražila izuzeće Veljka Odalovića.
“Zamislite da mi njima kažemo razgovaraćemo kada smenite Kurtija, Tačija ili Hotija, kao da su oni moralni čistunciu. Razgovarao sam sa Boreljom o ovoj situaciji odbio sam neke od njihovih predloge”, rekao je Vučić i najavio da će to objasniti kasnije.
Priština je 2013. godine “kukala” kako žele da Srbi učestvuju na izborima, a od tada im onemogućavaju da glasaju ako nemaju njihova dokumenta, poništavaju glasove ako procJene da im ne odgovara za koga su glasali, rekao je Vučić govoreći o tački 5.
On je dalje naveo da nisu licencirane srpske kompanije kao Elektrosever, navodeći da postoje različita tumačenja oko prenosne mreže i distribucije.
Vučić je rekao da je Priština prekršila i Sporazum o katastru, tako što se, kaže, legalizuje otimačina od građana Srbije.
Objasnio je da Srbi ne mogu da se vrate u svoje stanove, jer u njima žive Albanci, a ako ih tuže, onda Albanci dovedu svoje svJedoke.
“Ima na hiljade takvih slučajeva. Eto tako poštuju Sporazum o katastru”, istakao je Vučić.
Najmanji problem bi trebalo da predstavlja Sporazum o diplomi, ali nije tako, rekao je Vučić i dodao da Priština neće da prizna srpske diplome, i to prištinskog univerziteta.
Krše i Sporazum o slobodi kretanja, naveo je Vučić, dodajući da su već 2020. godine zabranili i statusno neutralnu registraciju.
Govoreći o Sporazumu o zvaničnim posjetama, Vučić je objasnio kako Priština o tome odlučuje.
“Kad treba Petar Petković da ide, kažu dao si loše izjave, nećeš moći da uđeš na KiM. Tako odlučuju ko će da uđe”, rekao je Vučić.
“Smisao dijaloga u ovom trenutku ne vidim”
Odgovarajući na pitanje da li bi bio spreman da nastavi razgovore poslije ovakvih poteza Prištine, Vučić kaže da Srbija uvijek mora da bude spremna da razgovara i da u najtežim uslovima i u najtežim okolnostima mora da bude spremna na razgovore i dijalog.
“Smisao dijaloga u ovom trenutku ne vidim. Ne vidim zato što neko nije objasnio čoveku da ono što, kako mi kažemo entitet ili pokrajina, oni kažu zemlja ili država, potpiše da to mora da se poštujete. To ima snagu međunarodno pravnog sporazuma koje je potpisan pod pokroviteljstvom EU”, rekao je Vučić i dodao kako prištinska strana, kaže da “to nije bilo legitimno rukovodstvo u Prištini”.
“Vi to mrtvi ozbiljni morate da slušate… Neko vam kaže ono što mi se ne sviđa to neću da sprovedem u delo, a ono što mi se sviđa to ću da provodim na silu i to pogrešno tumačeći. Ili kako ja hoću. Ako neko to može da mi objasni kako je moguće i gde je tu bilo kakva pravda i logika, voleo bih da čujem”, rekao je Vučić.
Napravite vi dogovor sa SDA kao što ste kršeći zakon izabrali poslušnike u CIK.
To je poručio Radovan Kovačević, portparol SNSD, komentarišući izjavu predsjednika PDP, Branislava Borenovića, koji je vlast na nivou BiH pozvao da se dogovori o izlazu iz političke krize kao što su se svojevremeno dogovorili o akcizama.
– Dok neke od nas, kao i građane Srpske, prijavljuju i progone, vi dnevnopolitički bagatelišete pitanje od najvećeg nacionalnog interesa. Danas ste postupili odgovorno, ne kvarite to ovakvim glupostima – poručio je Kovačević, moji je i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, u obraćanju javnosti u vezi s aktuelnim dešavanjima na Kosovi zamolio je predstavnike međunarodne zajednice da urazume nerazumne i da ih privedu civilizovanom ponašanju.
“Ukoliko to ne žele, mi ćemo umeti da zaštitimo našu zemlju, u to nema sumnje”, kazao je.
“Na Beogradu je da pokuša da očuva mir, ali istovremeno izaći će odlučno pred međunarodnu zajednicu.
“Ili ćete provodite Briselski sporazum ili nemojte više da nas zamajavate”, poručio je Vučić.
Kako je dodao, sutra će se na sjednici Savjeta bezbjednosti razgovarati i o mjerama srpske strane.
“Nadam se da nećemo morati da preduzimamo naše mere i ekonomske i političke jer to ne bi bilo dobro za ceo region, posebno za naše odnose sa Prištinom”, kazao je Vučić.
Dodao je i da će sutra razgovarati i o tome na koji način će snabdijevati ljude na sjeveru KiM u otežanim uslovima i kako da im se omogući kako da normalno žive.
Poručio je Albancima da razne provokacije mogu da probaju, ali da ne traže saglasnost od Srbije za to.
“Ako mislite da treba da se dodvoravam nekome u svetu zato što nam slede izbori, ne znate ni srpski narod, niti mene kao jednog od predstavnika srpskog naroda. Izneo sam istinu i svi to znaju. Ako žele normalne odnose da imamo, odlično, ako ne žele, mi ćemo mir da čuvamo, ali kao što nas ove mere užasno pogađaju, naše mere neće biti bezbolne za drugu stranu, u ekonomskom smislu pre svega”, poručio je predsednik Srbije.
Vučić je poručio Srbima na Kosovu i Metohiji da ne nasjedaju na provokacije Prištine.
“Znaju naši ljudi gde su njihova snajperska gnezda, kakva sve oružje imaju, koga su ubacili 24 sata i 48 sati ranije na teritoriju severa, znaju naši ljudi sve, kao što znamo mi, samo molim naše ljude da ne nasedaju na provokacije”, kazao je Vučić u obraćanju javnosti.
Pozvao je Srbe na Kosmetu da i kada protestuju da protestuju mirno, bez incidenata da puste, kako kaže, nasilnike i siledžije da rade kako hoće i šta hoće.
“Na kraju neko će to morati da prihvati, a Srbi sasvim sam siguran da neće”, naveo je.
Ambasador Srbije u SAD Marko Ðurić ocijenio je da današnjim događajima na sjeveru Kosova i Metohije režim Aljbina Kurtija gura region na ivicu krvoprolića.
Prištinske vlasti danas su oduzimale registarske tablice sa oznakama sa sjevera KiM i uvele su obavezu za vozila iz centralne Srbije moraju imati probne tablice i plaćeno osiguranje, a Ðurić kaže da se time krše svi sporazumi.
“Kurtijev režim na Kosovu gura region na ivicu krvoprolića. Slanje teško naoružanih specijalnih snaga na područja sa većinskim srpskim stanovništvom radi dobijanja jeftinih političkih poena u trci za lokalne izbore 17. oktobra opasno je po život i krši sve sporazume. Molimo vas da prestanete da se igrate sa vatrom dok ne bude prekasno”, poručio je Ðurić putem Twittera.
On je dodao da vlada u Prištini treba da se uključi u konstruktivni dijalog sa Beogradom, kao i da radi na stvaranju normalne budućnosti za region.
“Priština ne treba da koristi ukradene kalašnjikove i donirane transportere kako bi zastrašila svoje srpsko stanovništvo. Treba da se stidite sebe, gospodine Kurti”, poručio je Ðurić
Predsjednik Emmanuel Macron zatražio je oproštaj od Alžiraca koji su se borili za Francusku tokom alžirskog rata za nezavisnost.
Priznao je da Francuska nije izvršila svoju dužnost prema grupi boraca poznatim kao Harkisi, javlja BBC.
Mnogi su živjeli u lošim uslovima iza bodljikavih žica nakon što je vlada odbila priznati njihova prava na boravak u Francuskoj, navodi novinska agencija AFP.
Oni koji su ostali u Alžiru suočili su se sa divljačkim odmazdama kao saradnici.
Govoreći pred publikom Harkisa i njihovih potomaka u Parizu, Macron je obećao zakone o reparacijama, kao i spomenik.
“U ime Francuske, glasnim i svečanim glasom priznajem Harkisima i njihovoj djeci da im je Republika ostala dužna. Borcima želim izraziti zahvalnost”, kazao je Macron.
Balkanska politička klackalica često dotiče privrednike, nije izuzetak ni diskusija u posljednje vrijeme o Otvorenom Balkanu. Probosanska politika nije naklonjena tom konceptu ponajviše zbog glavnog incijatora srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića te insistira na zajedničkom tržištu koje se bazira na tzv. Berlinskom procesu.
I gdje su tu privrednici, pitanje je koje se postavlja. Oni se u pravilu ne bave politikom te u svim inicijativama vide ono što njima odgovara, što im treba da unaprijede svoj posao.
Privrednicima je danas potreban slobodan prolaz na granicama, manje smetenje inspekcijskih organa kod uvoza robe, manja čekanja i veća konkurentnost, zbog toga i plebiscitarna podrška svim idejama, pa i Otvorenom Balkanu.
O ovom problemu nedavno je za naš portal govorio Salem Ekmeščić, vlasnik kompanije EZ iz Busovače, koji je kazao kako bi se samo za jednu godinu s otvorenim granicama na Zapadnom Balkanu prodaja njegove kompanije povećala za 30 posto.
“Moje vozilo do Niša ide tri dana, a u predloženim okolnostima bi bilo sve za jedan dan za odlazak i povratak. Ovim su troškovi višestruko veći. Sada su još i okolnosti teže, jer za razliku od vremena kad je bio i za nas se borio gospodin Šarović (bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, op.a.), našu robu sanitarni inspektori tretiraju tako da nam otežavaju trgovinu i čine nas nekonkurentnim. U predloženim okolnostima ni tih kontrola na granicama ne bi bilo, jer bi se priznavale analize iz Bosne i Hercegovine”, kaže Ekmeščić.
Privrednike očito ne zanima politika, zanima ih posao. Otvoreni Balkan ili neki drugi, bitno je samo ono što se dešava na granicama.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije danas u prvom krugu glasanja usvojio nijednu razmatranu tačku, zbog nepostojanja entitetske većine glasova iz Republike Srpske, odnosno odsustva poslanika stranaka iz Republike Srpske.
Zbog ovoga su sve tačke dnevnog reda upućene na dodatno usaglašavanje Kolegijumu Predstavničkog doma.
Na usaglašavanje je upućen i Prijedlog zakona o budžetu BiH za ovu godinu, koji je u drugom čitanju, kao i prijedlog amandmana na budžet poslanika Mirjane Lepić Marinković, kojim se, između ostalog, predviđa povećanje budžetskih izdvajanja za Graničnu policiju i obrazovanje Roma.
Prema prijedlogu budžeta koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Predsjedništvo BiH, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u ovoj godini iznosili bi 1.027.100.000 KM, što je povećanje za tri odsto u odnosu na budžet iz prošle godine, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 843.905.504 KM i veće je za pet odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2020. godinu.
Prihodi od direktnih poreza iznosili bi 780.000.000 KM i na nivou su iz 2020. godine.
Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji je predložio Savjet ministara, a kojim se predviđa izjednačavanje svih poreskih obveznika.
Prema trenutnom Zakonu, akciza na duvanske proizvode plaća se prilikom preuzimanja akciznih markica, dok se akciza na druge proizvode plaća prilikom prvog prometa ili uvoza.
Nakon glasanja u drugom krugu usvojen je Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred sudom BiH, koji je predložio Savjet ministara, te prijedlog poslanika HDZ BiH Nikole Lovrinovića za razmatranje deklaracije o dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, o kojima u prvom krugu glasanja nije bilo potrebne većine u Predstavničkom domu, a nije postignuta saglasnost ni u Kolegijumu.
Na isti način usvojeni su i zaključci sadržani u Informaciji o trenutnom stanju u Izvozno-kreditnoj agenciji BiH /IGA/ uzrokovanom blokadom glavnog transakcionog računu, te poslanička inicijativa Šemsudina Dedića kojom se obavezuje Savjet ministara da, u skladu sa svojim nadležnostima, hitno preduzme aktivnosti prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske s ciljem izmjene i dopune Pravilnika o određivanju javnih puteva po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Hrvatsku.
Usvojena je inicijativa grupe poslanika da Savjet ministara u roku od tri mjeseca dostavi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima BiH, kojim će biti omogućen i regulisan boravak digitalnih nomada u BiH.
Inicijativa poslanika SNSD-a Sanje Vulić za formiranje Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u BHRT-u nije podržana u drugom krugu glasanja, kao ni Prijedlog zakona o carinskim prekršajima BiH, koji je po hitnom postupku uputio Savjet ministara.
U drugom krugu glasanja nisu podržani ni izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o praćenju realizacije preporuka revizije učinka o upravljanju grantovima i aktivnostima institucija BiH za provođenju zaštite i spasavanja u prirodnoj ili drugoj nesreći.
Na usaglašavanje Kolegijumu upućeni su i prijedlozi za davanje saglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, o kojima je glasano u prvom krugu.
Za usvajanje u drugom krugu glasanja potrebna je opšta većina od prisutnih poslanika i da nema 10 glasova protiv iz Republike Srpske.
Današnjoj sjednici prisustvovalo je 29 poslanika, od kojih iz Federacije BiH 28 i iz Republike Srpske Adil Osmanović, poslanik SDA.
Poslanici stranaka iz Republike Srpske, njih 13, nisu prisustvovali u skladu sa odlukom Narodne skupštine Republike Srpske.
Kao odgovor na to što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona u vezi sa zabranom negiranja genocida, Narodna skupština Republike Srpske odlučila je krajem jula da predstavnici Srpske ne učestvuju u radu i odlučivanju u zajedničkim institucijama BiH dok nametnuti akt ne bude suspendovan.