VRBAS Media

Autor: INFO

  • Najmanje 70 ljudi poginulo u Jemenu nakon zračnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom

    Najmanje 70 ljudi je ubijeno u zračnom napadu na zatvor u Saadi koji je služio kao migrantski centar, a najmanje troje djece je poginulo u odvojenom bombardovanju.

    Južnije, u lučkom gradu Hodeidi, djeca su stradala kada su zračni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom pogodili telekomunikacioni objekat dok su se igrali u blizini. Jemen je također pretrpio nestanak interneta širom zemlje.

    “Djeca su se navodno igrala na obližnjem fudbalskom igralištu kada su projektili pali”, rekli su iz Save the Children.

    Iz kancelarije UN-a za ljudska prava saopćili su da su izvještaji o intenziviranju koalicionih zračnih napada na naseljena područja “duboko šokantni”.

    Osam humanitarnih agencija koje djeluju u Jemenu navelo je u zajedničkom priopćenju da su “užasnuti vijestima da je više od 70 ljudi, uključujući migrante, žene i djecu, ubijeno u očiglednom zanemarivanju života civila”.

    Rekli su da je zatvor u Saadi korišten kao centar za zadržavanje migranata, među kojima je mnogo stradalih. Međutim Ujedinjeni Arapski Emirati insistiraju da su oni i drugi članovi koalicije ostali posvećeni “proporcionalnim” odgovorima na napade Hutija.

    “Koalicija se obavezuje da će se pridržavati međunarodnog prava i proporcionalnog odgovora u svim svojim vojnim operacijama”, rekla je ambasadorica UAE pri Ujedinjenim narodima Lana Nusseibeh.

    Napadi su uslijedili nakon što su Huti uveli sedmogodišnji rat u novu fazu tvrdeći da su u ponedjeljak na Abu Dabiju ubili tri osobe. Državna novinska agencija Saudijske Arabije saopćila je da je koalicija izvela “precizne zračne napade kako bi uništila kapacitete Huti milicije u Hodeidi”.

    Građanski rat u Jemenu bio je katastrofa za milione njegovih građana koji su napustili svoje domove, a mnogi su na ivici gladi u, kako UN nazivaju najgorom humanitarnom krizom na svijetu.

  • Šta slijedi nakon omikrona i kada će pandemija konačno završiti?

    Nakon 25 mjeseci pandemije mnogima se normalan život kakav smo prije imali čini kao fantazija, a mnogi su izgubili nadu da će pandemije završiti bar u ovoj godini. Međutim, mnogi stručnjaci za zarazne bolesti kažu da je kraj pandemije koronavirusa moguć već tokom ove godine, ali ne misle da će virus nestati.

    “Mislim da ćemo, ako sve učinimo kako treba, imati 2022. u kojoj covid neće toliko dominirati našim životima”, rekao je za CNN dr. Tom Frieden, koji je bio direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pod predsjednikom Obamom, a sada je izvršni direktor i predsjednik organizacije Resolve to Save Lives.

    Kako će izgledati sljedeći dio pandemije i kada će do njega doći pitanja su na koja su dr. Yvonne Maldonado, epidemiologinja i specijalistica za zarazne bolesti i njezine kolege pokušale pronaći odgovore. Među stručnjacima je dosad postojao opći konsenzus o tome što bi se moglo dalje događati: “Zaista ne znamo točno”, rekla je Maldonado.

    Postoje modeli i lekcije iz prošlih pandemija, ali način na koji se pojavila vrlo zarazna varijanta omikron zakomplicirala je situaciju. “Nitko od nas nije očekivao omikron”, rekla je Maldonado. “Pa, bilo je nagovještaja, ali nismo očekivali da će se dogoditi baš onako kako se dogodilo.”

    Omikron je napravio mnogo problema i Evropi i SAD-u. Više od četvrtine ukupnih slučajeva pandemije u SAD-u prijavljeno je u proteklom mjesecu, tokom porasta zaraze omikronom. No, čini se da je talas dostigao vrhunac u mnogim područjima, dok u nekim državama poput Džordžije još uvijek pravi velike probleme.

    Južnoafrički naučnici su prvi put otkrili varijantu u novembru, a ubrzo su tamo slučajevi dostigli vrhunac i pali. Isto se dogodilo i u Velikoj Britaniji, a stručnjaci smatraju da će se dogoditi posvuda.

    Stručnjak za zarazne bolesti i vakcinologiju i klinički profesor emeritus na University of California John Swartzberg rekao je da kratkoročno može reći da će narednih četiri do šest sedmica sigurno biti prilično teško, ali da ubi se sredinom veljače moglo vidjeti u cijelom svijetu da stvari idu na bolje. Od proljeća do ljeta, on vjeruje da će biti kao i prošle godine, uz kontinuirani pad broja zaraženih.

    Koronavirus, kaže, vjerojatno nikada neće potpuno nestati. “Uvjeren sam da će se pojaviti još jedna verzija virusa”, rekao je Maldonado. “To je scenarij koji stvarno unosi neizvjesnost u ono što slijedi.”

    Nova varijanta koronavirusa u budućnosti

    Sljedeća varijanta koronavirusa mogla bi biti jednako ili čak više prenosiva od omikrona.

    “Uopće nije jasno što slijedi”, rekao je dr. George Rutherford, epidemiolog sa Sveučilišta California u San Franciscu. Rekao je da bi virus mogao postupno mutirati, kao što se dogodilo s alfa i beta varijantama. Ili bi mogao napraviti stvarno veliki skok, kao s deltom i omikronom.

    Virus gripe H1N1, na primjer, bio je novi virus kada je 1918. započeo jednu od najgorih pandemija u povijesti – zarazio je jednu trećinu svjetske populacije i ubio 50 milijuna ljudi, piše CNN. Ta je pandemija na kraju završila, ali virus je i danas s nama.

    Maldonado ističe da se svijet mora usredotočiti na zaštitu onih koji su osjetljivi na teške bolesti, da svi budu vakcinisani, imaju pristup monoklonskim antitijelima i antivirusnim lijekovima.

    Najgori scenario nakon omikrona bio bi da nove varijante izbjegnu zaštitu koju je donijela vakcina, no naučnici smatraju da su male šanse da se to dogodi.

    Anthony Fauci, direktor Nacionalnog instituta za alerije i zarazne bolesti u SAD-u je kazao kako se nadaju izbjeći ovaj scenarijo, ali da ništa nije sigurno i da se spremaju i na najgore.

  • Kako naši političari koriste društvene mreže

    Kako naši političari koriste društvene mreže

    Političke partije, ali i sami poličari u Srpskoj, u posljednjih nekoliko godina su veliki dio svojih aktivnosti preselili na društvene mreže, na kojima ih, baš kao i na stranačkim skupovima, podržavaju njihove pristalice.

    Aktivni na Fejsbuku, Tviteru, a sve češće i na Instagramu, objavljuju fotografije sa sastanaka, gostovanja u emisijama, ali i iz privatnog života.

    Nerijetko se, čak, i “uživo” obrate svojim simpatizerima. Iako im društvene mreže ne pružaju aplauze i uzvike odobravanja koje imaju na skupovima, komentara i lajkova podrške im, ni najmanje, ne manjka.

    Potkrade se tu i poneki negativan komentar, na koji, kroz nekoliko sekundi, bude bačeno “drvlje i kamenje”.

    Jedna od partija koja pratioce gotovo svakodnevno, na nekoliko društvenih mreža, upoznaje sa svojim aktivnostima, jeste Ujedinjena Srpska. Podjednako aktivan je i lider ove partije, Nenad Stevandić, na čijim se profilima mogu pronaći video-snimci, tekstovi objavljeni u medijima, ali i događaji iz privatnog života.

    Po svojoj aktivnosti na društvenim mrežama ni najmanje ne zaostaju članovi PDP. Među najaktivnija su, svakako, predsjednik ove partije, Branislav Borenović, potpredsjednica Jelena Trivić, ali i mladi gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, koji je, ujedno, jedan od najpopularnijih političara na Instagramu.

    Na njihovim profilima se, takođe, mogu pronaći fotografije sa sastanaka, snimci na kojima se direktno obraćaju svojim simpatizerima, ali i fotografije sa zajedničkih druženja.

    Na svim platformama, aktivna je i politička partija SNSD, koja broji hiljade pratilaca.

    Gotovo svakodnevno objavljuju različite aktivnosti, i to ne samo lidera, Milorada Dodika, nego i ostalih članova.

    Podsjećanja radi, sam Dodik je početkom prošle godine najavio osvajanje društvenih mreža uz riječi da se “imaginarni i virtuelni svijet nametnuo kao neizostavni faktor”.

    Predsjednica Srpske, Željka Cvijanović, takođe je aktivna na društvenim mrežama, a njene fotografije uglavnom svjedoče o brojnim aktivnostima, sastancima, ali i učestvovanjem u humanitarnim akcijama.

    Nedavno je Cvijanovićeva prostor ustupila i srpskom teniseru, Novaku Đoković, koji je pretrpio agoniju u dalekoj Australiji.

    Moć društvenih mreža spoznali su iz SDS i DNS, pa tako u pretragama možemo pronaći mnoge njihove profile, od gradskih odbora do pojedinaca.

    Za razliku od predsjednika SDS, Mirka Šarovića, koji svoje aktivnosti objavljuje samo na Fejsbuku, predsjednik DNS, Nenad Nešić, aktivan je i na Instagramu.

    Jedan od političara koji je među popularnijima, bilo da je riječ o skupovima ili o društvenim mrežama, jeste narodni poslanik, Nebojša Vukanović ili kako je sam sebe opisao u jednom od profila “disident i vječiti buntovnik”.

    Svakodnevno aktivan, objavljuje druženja sa prijateljima i porodicom, “uživo” se obraća svojim pratiocima, ali i rado obračunava sa neistomišljenicima.

    Osim pomenutih, i mnogi drugi političari su spoznali i iskoristili moć društvenih mreža, koja bi se ove godine, koju prati epitet izborna, mogla povećati.

  • “Ako Rio Tinto bude tražio odštetu, spremni smo da se borimo”

    “Ako Rio Tinto bude tražio odštetu, spremni smo da se borimo”

    Premijerka Ana Brnabić rekla je da je odluka o Rio Tintu pre svega doneta zbog građana i njihove zabrinutosti, te da su svi zahtevi demonstranata uslišeni.

    Prema njenim rečima, sinoć su objavljene odluke o Rio Tintu i sve je završeno po tom pitanju.

    “Ukoliko Rio Tinto bude tražio odštetu, mi smo spremni da se borimo”, poručila je ona.

    Dodala je da do pre šest meseci nije čula nijednu lošu stvar o projektu Jadar, kao i da nije dobila nijednu pritužbu od 2017. godine od kada je na čelu Vlade Srbije.

    Brnabićeva je za televiziju Prva kazala da je Loznicu poslednji put posetila 26. februara 2020. godine i da tada o kompaniji Rio Tinto niti o eksploataciji litijuma niko nije pričao.

    “Nisam ni mogla da znam da se ljudi tako osećaju”, navela je premijerka.

    Ona je kazala da kao predsednica Vlade nije htela da trpi stepen licemerja ekoloških protesta, te da njih sve do jednog plaćaju strane fondacije.

    “Taj novac dolazi od fondova, fondacija iz stranih zemalja”, napomenula je.

    Kako je rekla, kristalno je jasno da su ekološki protesti politički inspirisani.


    Ona je gostujući u emisiji “Prva tema” na televiziji Prva kazala da s obzirom na to da je Savo Manojlović pravnik, neverovatno je da ne poznaje zakon.

    “Pritom zakon zbog koga je protestovao, zatvorio saobraćaj i postavio zahteve koje smo mi uslišili. Reč je o Zakonu o referendumu i narodnoj inicijativi”, pojasnila je ona i istakala da su ti zahtevi ispunjeni.

    “Sada on ne želi da postupi u skladu sa zakonom, već želi da izađe i protestuje”, rekla je.

    Brnabićeva je napomenula da je Narodna skupština reagovala u roku od četiri dana od predaje njegovih zahteva.

    “Narodna skupština je vratila dopis da je predlog inicijative nepismen, zato što u čitavom predlogu ne posotji obrazloženje koje po zakonu neophodan element. Nije Skupština čekala 15 dana, već četiri dana, a on je treći dan izašao da protestuje”, kazala je ona.

    Ona je napomenula da je Skupština sve uradila po zakonu, ali je Manojlović uprkos tome što su mu zahtevi uslišeni opet protestovao.

    “Vi lepo gospodine Manojloviću ispravite svoj predlog, dajte Skupštini, skupljajte potpise i to je to”, rekla je ona.

  • Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Ruski vojni manevri ne održavaju se samo na granici sa Ukrajinom, već i u Baltičkom moru.

    U glavnim gradovima skandinavskih zemalja vlada velika zabrinutost.

    Raspoređivanje ruskih jedinica na granicu sa Ukrajinom dospelo je poslednjih dana na naslovne strane mnogih svetskih medija. Istovremeno, to što su tri broda Ruske mornarice iz Severnog mora kroz moreuz Veliki pojas u Danskoj ušla u Baltičko more, u mnogim zemljama prošla je gotovo nezapaženo. Ali ne i u susednim, skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog sve većih ruskih vojnih manevara.

    Švedska

    Vlada u Stokholmu reagovala je brzo i s velikim publicitetom. Istovremeno, ona je krajem prošle nedelja na ostrvo Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila. Otada ulicama patroliraju vojnici.

    Na Gotlandu, u centralnom Baltiku, koji je samo oko 350 kilometara vazdušne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjigrad, živi oko 60.000 ljudi. Vojska je sada veoma uočljiva, naročito u pitoresknom lučkom gradu Visbi, glavnom mestu na ostrvu.

    Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sledeći, najgori mogući scenario: Rusija bi narednih dana ili nedelja mogla ne samo da pruži pipke ka Ukrajini, već i prema baltičkim zemljama, Estoniji, Letoniji i Litvaniji. I tako se opasno približi suverenoj teritoriji Švedske.

    Švedska nije članica NATO, ali tesno sarađuje s Alijansom. Otkako je Rusija 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, Stokholm je ponovo pojačao odbranu. Švedska je 2017. ponovo uvela obavezni vojni rok.

    Finska

    Sa svojom 1.300 kilometara dugom granicom sa Rusijom, Finska je toliko blizu Rusiji, kao nijedna druga evropska zemlja. Ni Finska nije članica NATO, i slično kao i u Švedskoj nema potrebne većine da zemlja pristupi zapadnom vojnom savezu. S obzirom na to da je vlada u Helsinkiju dugo važila za pragmatičnu u odnosima sa Moskvom, ona sada ne može da sakrije rastuće nepoverenje.

    Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije dogodio se u decembru prošle godine. Premijerka Sana Marin okončala je dugogodišnji spor o nabavci novih borbenih aviona i poručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme “Lokid Martin”iz Sjedinjenih Država. To je ugovor vredan 8,4 milijarde evra.

    Nakon što je Rusija krajem decembra zahtevala da nijedna nova zemlja ne sme da pristupi NATO, Marin je napravila još jedan korak. Početkom januara je u jednom televizijskom intervjuu uputila poruku Moskvi: “Nećemo dozvoliti da nas ucenjuju”.

    Danska

    Vlada u Kopenhagenu u odnosu sa Moskvom u ovom trenutku sledi dvostruku strategiju. S jedne strane je, kao i Švedska, pojačala svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru. Ona je, naime, u Baltik poslala jednu fregatu, veći broj borbenih aviona F-15 i oko 200 vojnika.

    Danska je jedna od osnivačica NATO, i samim tim je intervencija pod vrhovnom komandom Zapadne vojne alijanse. S druge strane, Danska je odlučila da Ukrajinu podrži sa oko 22 miliona evra.

    Od aprila 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan koji je dogovoren uz posredovanje Nemačke i Francuske je na ledu. Nakon posete konfliktnoj oblasti na istoku Ukrajine, ministar spoljnih poslova Danske Jepe Kofod izrazio je zabrinutost zbog kibernetičkih napada na internet-stranice ukrajinske vlade.

    Norveška

    Kao još jedna od osnivačica NATO, Norveška je od 1949. njegov sastavni deo i nalazi se na spoljnim, severnim granicama. Odbrambena politika igra veoma veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8.000 mladića i devojaka godišnje odsluži obavezni vojni rok. Norveška sa Rusijom deli oko 200 kilometara dugu granicu, a obe zemlje su pri tom konkurenti kada se radi o sferi uticaja na Arktiku. To je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna spremnost.

    Vlada u Oslu tek nedavno je sklopila novi vojni sporazum sa SAD, prema kojem Norvežani Amerikancima, u slučaju rata, dozvoljavaju pristup u četiri svoje vojne baze. Trebalo bi takođe napomenuti da će se na norveškoj teritoriji u martu i aprilu, održati jedna od najvećih vojnih vežbi NATO još od kraja Hladnog rata. Na manevrima pod imenom “Hladni odgovor”(Cold Response) učestvovaće 35.000 vojnika iz 28 članica NATO, ali i drugih partnerskih zemalja.

    Vlada u Oslu je, pored ruskih vojnih manevara, zabrinuta i zbog ruskih hakerskih napada. U intervjuu jednom listu premijer Norveške Jonas Gar Store izjavio je da hakeri koje podržava Rusija imaju na nišanu centralne norveške institucije, poput parlamenta i vlade.

  • Mihajlović: Država ima snage da se izbori sa prijetnjama Vučiću

    Mihajlović: Država ima snage da se izbori sa prijetnjama Vučiću

    Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović rekla je danas, povodom informacija da kriminalna grupa priprema atentat na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da država ima snage da se izbori sa prijetnjama koje dolaze od organizovanog kriminala.
    Dodala je da vjeruje da će nadležni državni organi učiniti sve da zaštite Vučića.

    “Srbija je ne tako davno u atentatu izgubila premijera i svaka prijetnja po bezbjednost predsjednika Srbije mora do kraja da se ispita i sankcioniše, i preduzmu sve mjere da on bude zaštićen”, rekla je Mihajlovićeva.

    Ona je ocijenila da je snažna, razvijena i uređena Srbija prirodni neprijatelj organizovanog kriminala, a Vučić ključna politička ličnost takve Srbije i neko ko se beskompromisno bori za svoju zemlju i za bolji život njenih građana.

    “Zbog toga je upravo Vučić glavna meta onih koji ne žele da vide Srbiju koja je stabilna, bezbjedna i uspješna, i odlučna da se obračuna sa svakim kriminalom, a posebno sa najopasnijim kriminalnim grupama”, poručila je ona.

  • Vidović: Zakonski regulisati oblast kriptovaluta i elektronske imovine

    Vidović: Zakonski regulisati oblast kriptovaluta i elektronske imovine

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović najavila je da bi na nekoj od narednih redovnih sjednica Narodne skupštine trebao da bude razmatran nacrt zakona koji će na najbolji način urediti oblast kriptovaluta i elektronske imovine.
    Vidovićeva je rekla Srni da će taj akt biti usklađivan sa zakonima koji u toj oblasti postoje u regionu.

    “Ova oblast kod nas još nije zakonski regulisana i lani smo potrošili mnogo vremena da to napišemo, posložimo i vidimo kako tu oblast regulišu druge zemlje, sagledamo njihova iskustva i slično”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da je riječ o vrlo osjetljivom zakonu koji bi, ako se usvoji na pogrešan način, mogao izazvati velike probleme.

    Vidovićeva je rekla da se istovremeno trebaju usvojiti i izmjene određenih zakona koji se odnose na oblasti tržišta kapitala i fondova u Srpskoj.

    Ona je dodala da će ovi akti, nakon što ih usvoji Vlada, biti razmatrani u parlamentu Srpske upravo u formi nacrta kako bi se donijela najbolja moguća zakonska rješenja.

    “O oblasti kriptovaluta će onda, kako to nalaže skupštinska procedura, biti sprovedena široka rasprava. To je neophodno da se uredi iz razloga što su pomenute valute već prisutne kod nas. S njima se može raditi, jer ljudi time plaćaju porez isto kao svi drugi. I dohodak koji se u vezi s tim ostvari treba biti oporezovan, ali ćemo u tom zakonu, ipak, precizirati mnoge stvari, naravno, uklapajući se sa drugima u okruženju”, zaključila je Vidovićeva.

    Kriptovaluta je vrsta digitalnog novca, koja ima sve osobine prave valute, osim što iza njih ne stoji autoritet države.

    Kriptovalute postoje samo u elektronskom obliku. Prva je bila “bitkoin”, a poslije su se pojavile i druge.

    To su digitalne novčane jedinice koje bi trebalo da funkcionišu kao nezavisni, decentralizovano kontrolisani i kriptografski šifrovani sistemi plaćanja, a koje ne generiše ili izdaje državna centralna banka, poput evra ili američkog dolara, već se generišu isključivo digitalno.

  • Izetbegović: Teško ćemo sada postići dogovor oko Izbornog zakona, stvari su prilično zakovane

    Izetbegović: Teško ćemo sada postići dogovor oko Izbornog zakona, stvari su prilično zakovane

    Tokom posjete Zvorniku predsjednik SDA Bakir Izetbegović osvrnuo se na pregovore za izbornu reformu i mogućnost postizanja trajnog dogovora.
    Izetbegović je kazao da se uvijek može razgovarati, ali da sumnja da se može postići dogovor u ovakvoj političkoj situaciji, međutim, dodao je da on neće odbiti Brisel niti Vašington ako pošalju svoje predstavnike da pregovaraju.

    “Bojim se da su stvari oko Izbornog zakona prilično zakovane. Ako nismo u boljim uslovima postigli dogovor, kada smo imali puno više vremena, teško da ćemo i sad, ali SDA će se odazvati na razgovore“, kazao je Izetbegović.

    Takođe, on je za Večernji list kazao da je, što se tiče SDA, spreman prihvatiti neki od modela koji će izbor članova Predsjedništva BiH osloniti na većinsku volju konstitutivnih naroda.

    “Dakle većinsku, ne stopostotnu, jer članovi Predsjedništva predstavljaju sve građane i cijelu BiH i moraju u izvjesnoj mjeri zavisiti i od glasova birača iz drugih naroda i reda Ostalih. Koja je to mjera odrediće se kroz razgovore i pregovore”, istakao je Izetbegović.

    Dodao je da se pri tome mora osigurati implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je obaveza BiH i na evropskom putu.

    “Od HDZ očekujemo da prihvati kao dovoljno ono što Ustav Federacije propisuje, dakle pravo konstitutivnih naroda da štite vitalni nacionalni interes, da imaju pravo veta samo po tim pitanjima. Moramo zauvijek ukloniti mogućnosti blokada koje truju odnose u Federaciji. Od srpske strane očekujemo minimum, da prihvate ono što su ranije prihvatali, pa sada odustali, a to je indirektni izbor članova Predsjedništva BiH, to bi jako pojednostavilo stvari”, naglasio je Izetbegović, prenosi Klix.ba.

  • Komšić će i u Strazburu govoriti bez odobrenja

    Komšić će i u Strazburu govoriti bez odobrenja

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ne planira odustati od zloupotreba pozicije na kojoj se nalazi, a to potvrđuje i najava da će se utorak obratiti na zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i iznositi lične političke impresije, jer govor nije usaglašen.
    U radu redovnog januarskog zasjedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope u Strazburu, koje počinje u ponedjeljak u onlajn formatu i traje do petka, učestvovaće delegacija iz BiH koju čini devet poslanika i delegata iz Parlamenta BiH. Plan je da se drugog dana zasjedanja parlamentarcima obrati i, kako je najavljeno, Željko Komšić.

    Zamjenica predsjedavajuće Delegacije Parlamenta BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Snježana Novaković-Bursać za “Glas Srpske” kaže da je i ranije bilo slučajeva da se tokom zasjedanja tog tijela obraćaju i drugi zvaničnici BiH, ali da je sada situacija drugačija.

    – Možemo očekivati da će Komšić sada zloupotrijebiti svoju poziciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i iznijeti lični stav, jer se o ovome nije razgovaralo na nivou Predsjedništva niti je usaglašen tekst govora. Tako da, s pravom, očekujemo politički govor, jednostran, ali njegov domet u tom formatu može da posluži samo za unutrašnju upotrebu i to veoma ograničenu – kaže Novaković-Bursać.

    Sve ovo je, dodala je, nastavak Komšićevih pojavljivanja i govora u svijetu bez usaglašenih stavova, što najbolje govori o njemu i tome koliko drži do pravila i institucija BiH.

    – Evidentno je kršenje Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, principa na kojima treba da stvari funkcionišu na nivou zajedničkih organa, što može samo pogoršati odnose u zemlji jer je jasno da Komšić krši domaće akte, uključujući i Ustav – istakla je ona.

    Na dnevnom redu januarskog zasjedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope nema konkretne tačke koja se tiče BiH, ali trebalo bi očekivati da bi se mogle pomenuti presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, jer je potreba njihovog sprovođenja pod stalnom lupom.

    – Savjet Evrope nas u kontinuitetu podsjeća na neispunjene obaveze, ali uz to treba podsjetiti da su se oni, takođe, kroz rezoluciju o funkcionisanju demokratskih institucija u BiH iz 2005. godine veoma jasno izjasnili o poziciji visokog predstavnika i nadležnostima, odnosno o neprihvatljivoj praksi nametanja zakona s njihove strane. Biće zanimljivo pratiti da li će se i Komšić, kada je već dio predstojećeg zasjedanja, referirati na to, ali je vjerovatnije da će se iz koncepta Savjeta Evrope uhvatiti samo za ono što je njemu politički prihvatljivo – zaključila je za “Glas Srpske”.

    Politički analitičari duže vrijeme upozoravaju da Komšić djelovanjem narušava ugled BiH, za šta optužuje druge, mahom politički vrh Srpske. Prema nekim ocjenama, Komšić je za vrijeme svog predsjedavanja potvrdio ono što se na početku šuškalo, a to je da će djelovati po svom nahođenju, voditi se ličnim interesima i ići kontra dobrosusjedskih odnosa. Kao jedan od primjera često se navodi njegov samovoljni odlazak u Njujork na sjednicu Generalne skupštine UN, takođe, bez dogovora i usaglašenog stava unutar Predsjedništva BiH kako nalažu najviši propisi.

    Izbori i holokaust
    Na zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope očekuje se, kako je saopšteno, izbor rukovodstva Stalnog komiteta i radnih tijela. Na predviđenom dnevnom redu, parlamentarci će razmotriti Pakt EU o migracijama i azilu iz perspektive ljudskih prava, te izvještaje o borbi protiv rastuće mržnje prema LGBTI licima, posmatračkih misija s predsjedničkih izbora u Bugarskoj i parlamentarnih izbora u Kirgistanu. Posebnim događajima u Strazburu će, tokom zimskog zasjedanja, biti obilježen Međunarodni dan posvećen sjećanju na žrtve holokausta.

  • Kolovozi mokri i klizavi, poledica u višim predjelima i preko planinskih prevoja

    Kolovozi mokri i klizavi, poledica u višim predjelima i preko planinskih prevoja

    Većina puteva u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ je prohodna, saobraćaj se odvija po pretežno vlažnim kolovozima, a ima poledice u višim predjelima i preko planinskih prevoja, preko mostova, nadvožnjaka i na prilazu tunelima.
    Na dionicama koje prolaze kroz usjeke i pored kamenih kosina povećana je opasnost od odrona kamenja i zemlje na kolovoz, pa se vozačima savjetuje maksimalno oprezna vožnja i posjedovanje zimske opreme, saopštio je Auto-moto savez Republike Srpske.

    U toku su radovi na putevima Gradiška-Nova Topola, Banjaluka-Stari Majdan dva, Ugljevička Obrijež-Bobetino brdo, u rejonu Gornje Čađavice, raskrsnica “Numera”, Šipovo-Novo Selo,

    Zbog radova, izmijenjen je režim saobraćaja u tunelu “Čeljigovići” na dionici Lapišnica-LJubogošta i u tunelu “Ugar” na dionici Crna Rijeka-Ugar.

    Zbog aktiviranog klizišta, saobraćaj se odvija otežano, jednom saobraćajnom trakom, na u mjestu Filipovići na putu Foča-Goraždeč, na regionalnom putu Bistrica-Podgrab, na putu Ukrina-Gornja Vijaka.

    Zbog brojnih odrona i opasnosti od klizišta, na magistralnom putu Brod na Drini-Granični prelaz Hum/Šćepan Polje putnička vozila saobraćaju otežano, dok je za teretna saobraćaj obustavljen.

    Prevoz vangabaritnog tereta planiran je na putevima Stanić Rijeka-Karuše i Vardište-Goražde, Ustikolina-Gacko.

    Na snazi je zabrana za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 12,5 tona na dionici Polje-Podnovlje zbog oštećenja kolovoza, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila ukupne mase preko 30 tona, na nadvožnjaku na dionici Klašnice 2-Šargovac u mjestu Trn, dok je na dionici Brod na Drini-Šćepan Polje zabranjen je saobraćaj za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.

    U FBiH zbog radova u tunelu Crnaja na putu Konjic-Jablanica tokom dana saobraćaj se odvija naizmjenično, jednom trakom, dok se u noćnim časovima obustavlja, a na magistralnom putu Jajce-Donji Vakuf zbog radova u tunelu Skela, tokom dana saobraća se naizmjenično, jednom trakom, a noću preusmjerava na obilaznicu u krug fabrike “Metaling”.

    Usporeno, zbog radova, saobraća se na putevima Jablanica-Mostar, Grude-LJubuški i Stolac-Hutovo.

    Na graničnim prelazima u BiH nema dužih zadržavanja.