VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gincburg: Nakon Sputnjika može bilo koja vakcina, ali mi ne snosimo odgovornost

    Gincburg: Nakon Sputnjika može bilo koja vakcina, ali mi ne snosimo odgovornost

    Revakcinacija nakon primanja Sputnjika može se obaviti bilo kojom vakcinom, ali će odgovornost za sporedne efekte snositi proizvođač druge vakcine, izjavio je danas Aleksander Gincburg, direktor Instituta Gamaleja, koji je razvio rusku vakcinu.

    Može bilo kojom vakcinom koja je u širokoj upotrebi i koja je do sada odobrena – Moderna, Fajzer ili Astra Zeneka – rekao je Gincburg i dodao da u tom slučaju ni Institut Gamaleja, ni ruska država niti on lično nisu odgovorni za sporedne efekte koje te vakcine mogu da izazovu u poređenju sa Sputnjikom.

    On je podsjetio da su akutna faza bolesti i citostatička terapija jedine moguće kontraindikacije vakcinacije protiv virusa korona Sputnjikom, prenio je TASS.

    Gincbur je rekao da se, ukoliko je osoba vakcinisana, ništa loše neće desiti i ako se pojave ove kontraindikacije.

    Sputnjik je do sada registrovan u 69 zemalja sa ukupnom populacijom od preko 3,7 milijardi ljudi.

  • Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Bonska ovlaštenja Šmitu posljednja, a Sarajevu prva opcija: Šta bi BiH donijela smjena funkcionera i nova nametanja zakona

    Kristijan Šmit je poručio da su bonska ovlaštenja alati koji mu stoje na raspolaganju. Milorad Dodik je odgovorio da „negdje čak i priziva“ da se on tako ponaša, jer bi se u tom slučaju suočio s „definitivnim odlukama Narodne skupštine“.

    Posljednji put tzv. bonska ovlaštenja korištena su 23. jula, kada je tada odlazeći visoki predstavnik, Valentin Incko, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koje predviđaju zatvorske kazne za one koji negiraju sudske presude, a posebno „genocid u Srebrenici“.

    Posljedice su do sada najveća politička kriza u BiH: predstavnici RS ne učestvuju u odlučivanju Savjeta ministara, Predsjedništva i PS BiH, a Narodna skupština donijela je zakon o nepriznavanju nametnute odluke Incka, kao i izmjene Krivičnog zakonika RS kojima se onaj ko Republiku Srpsku nazove „genocidnom“ šalje u zatvor. Za razliku od Inckovih izmjena KZ BiH, koje su objavljene u „Službenom glasniku BiH“, izmjene zakona u Srpskoj još nisu stupile na snagu jer su Bošnjaci pred Ustavnim sudom RS pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

    Inckov nasljednik, Kristijan Šmit (koga ne priznaju Rusija, Kina i RS), nije zaprijetio da će djelovati tako što će nametati zakone ili smjenjivati funkcionere, ali se, u nekoliko dosadašnjih intervjua, tih „ovlaštenja“ nije ni odrekao.

    Šta bi za BiH značilo ako bi i njemački diplomata nastavio da nameće rješenja, odnosno kako bi mogle da izgledaju „definitivne odluke“ NSRS? U drugom slučaju, svi misle da bi RS pošla putem neke vrste nezavisnosti, dok je u slučaju nametanja zakona prvi na spisku Izborni zakon BiH, koji bi Hrvatima obezbijedio legitimno političko predstavljanje, prvenstveno u Predsjedništvu BiH. U Sarajevu, iz koga svaki dan pozivaju OHR da reaguje, priželjkuju da „bonska ovlaštenja“ znače smjenu Milorada Dodika ili neke druge sankcije prema političarima u RS.

    Aleksandar Savović, izvršni direktor Centra za ekonomske, pravne i društvene analize iz Banjaluke, kaže da ne treba isključiti mogućnost da bi Šmit mogao iskoristi bonska ovlaštenja. Ali, ukoliko bi se odlučio na to, Savović je siguran da to ne bila jedna odluka, usmjerena ka jednoj strani, već niz odluka koje bi napravile, prema njegovom mišljenju, politički haos na svim stranama.

    – Ne bih rekao da bi bio balans nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i eventualne sankcije prema političarima u RS. Ja bih to razdvojio. Nisam siguran da su sankcije u ovom trenutku realne, jer šta će međunarodna zajednica uraditi ukoliko RS kaže da nećemo poštovati tu odluku? Dokle će ići, hoće li nas uvesti u jedan ozbiljan sukob? Neće. Dakle, ne vjerujem da će se u tom pravcu ići, bar još jedan duži period, pod uslovom da političari značajno dodatno ne zaoštre situaciju – kaže Savović za Srpskainfo.

    Na konferenciji u Njemačkoj, početkom septembra, Kristijan Šmit je izjavio da, što se tiče bonskih ovlaštenja, njihovo korištenje može zamisliti tek u kontekstu sankcija “političara sklonih korupciji”. Budući da je on kasnije, u jednom od intervjua, rekao da neće smjenjivati političare umiješane u korupciju, postavlja se pitanje hoće li OHR, u tom slučaju, reagovati preko pritisaka na domaće pravosuđe, da konačno počne da radi svoj posao.

    – Mislim da bi potez u vidu sankcija ili smjena političara od strane OHR samo eskalirao situaciju i doveo do nastavka neizvjesnosti. Zbog toga mislim da se međunarodna zajednica mora skoncentrisati na popravljanje i reformu pravosuđa, jer su tu oni značajno odgovorni. Da su na taj način radili do sada, imali bi mnogo veću legitimnost, jer bi se skoncentrisali na uspostavljanje sistema, a ne davanje moći visokom predstavniku koji bi, eto, brzo mogao da im rješava stvari. To nikada nisu bile posljedice samo u BiH, nego je uvijek imalo širi uticaj na međunarodnu politiku, kao što, recimo, ima Kosovo. Zato ne vjerujem da će doći do nekih ozbiljnijih poteza još jedan duži period. Ako i bude odluka koje bi bile usmjerene ka određenim političkim liderima, više sam uvjeren da to neće dolaziti sa strane OHR nego sa strane pojedinih država i međunarodnih organizacija – kaže Savović.

    Kada je u pitanju potez bivšeg visokog predstavnika, Valentina Incka, Savović smatra da je to bila više lična odluka nego što je imao podršku Zapada, jer je uveo zemlju u ovakvu krizu bez bilo kakvih pozitivnih efekata na građane.

    Milan Sitarski, iz Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, naglašava da je Kristijan Šmit nekoliko puta poručio da su „bonska ovlaštenja“ njegova posljednja opcija. Sitarski kaže da ta ovlaštenja na prvo mjesto stavljaju samo „unitarističke snage koje uopšte ne mogu da razmišljaju o nekom ključu osim naredbodavnom i koji ne razumiju da su bonska ovlaštenja izuzetak, a ne pravilo“.

    – Šmit stalno prebacuje odgovornost za rješavanje svih kriza na ovdašnje političke aktere. Tako da mislim da je preuranjeno očekivanje primjene bonskih ovlaštenja. Za one koji su se radovali nametanju izmjena Izbornog zakona, hladan tuš je bio kada je Šmit postao prvi visoki predstavnik koji je izjavio da ovdje postoji sistemski problem sa legitimnim predstavljanjem Hrvata u Predsjedništvu BiH i drugim organima. Poslije toga su došle potpunio suprotne izjave, recimo od Željka Komšića. To je neka vrsta ponašanja razmaženog djeteta koje je očekivalo zasluženi poklon, a kada je vidjelo da ga neće biti, onda pripisuje onom od koga je očekivao poklon naklonjenost nekoj drugoj strani u političkom sporu – ilustruje Sitarski.

    Prema njegovim riječima, Šmit „načelno blagotvorno utiče na ovdašnja politička zbivanja time što razbija iluzije i nerelana očekivanja“.

    – Vidjeli smo da je svako korištenje bonskih ovlaštenja samo produbilo krize i stvorilo nove. Postoji tu i problem s nepriznavanjem legitimiteta Šmita od strane vlasti u RS, ali on je dovoljno iskusan diplomata koji može naći neki format komunikacije i sa njima, kako bi se barem nužni politički procesi odblokirali. Prije svega mislim na usvajanje izmjena Izbornog zakona, koji skandalozno kasni – kaže Sitarski za Srpskainfo.

  • Krivokapić: Ekspertska Vlada postigla izvanredne rezultate

    Krivokapić: Ekspertska Vlada postigla izvanredne rezultate

    Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić istakao je da je ekspertska Vlada Crne Gore postigla izvanredne rezultate u nepunih deset mjeseci, te kao ilustraciju naveo da će zemlja ove godine ostvariti ekonomski rast od 10 odsto.

    Krivokapić je u autorskom tekstu naveo da je od prvog dana stvaranja nove Vlade, “poražena oligarhija DPS-a i satelita, pokušavala da prikrije ekonomski zločin nad Crnom Gorom”, te ocijenio da je razlog za to jer se ta stranka nije mogla pomiriti sa gubitkom moći i privilegija.

    “Pokušavao je i pokušava neuspješno da izazivanjem incidenata, generisanjem podjela i zloupotrebom osjetljivih identitetskih – etničkih i religijskih – pitanja, prikrije ekonomski zločin nad Crnom Gorom i pribavi sebi legitimitet takozvane ekskluzivne zaštitnice države i nacionalnih prava jednog naroda”, naveo je Krivokapić i dodao da je DPS sve činio s ciljem stvaranja privida da nema stabilnost Crne Gore bez te stranke.

    “Nedavni događaji su, međutim, potvrdili da je uzrok svih incidenata koji su se događali u našoj zemlji, u zadnjih godinu, instruisan upravo od pomenute političko-kriminalne kaste”, istakao je Krivokapić u autorskom tekstu.

    Govoreći o radu ekspertske Vlade, Krivokapić je naveo da će Crna Gora, zahvaljujući aktivnostima njegovog kabineta, zabilježiti ekonomski rast od 10 odsto u 2021. godini.

    “Za razliku od 2020, kada je prihod od turizma iznosio svega 144 miliona evra, ovogodišnji prihod od turističke sezone iznosi oko 700 miliona evra”, naveo je on.

    Krivokapić je dodao da je od juna do avgusta ostvaren budžetski suficit od preko 100 miliona evra.

    “Ovosezonski prihodi od PDV-a, blizu 209 miliona evra, na većem su nivou od rekordne 2019. godine, kada su iznosili oko 196 miliona evra, što je rezultat odlične ljetnje turističke sezone, ali i povećane discipline usljed uvođenja elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa”, istakao je Krivokapić.

    On je rekao da je depozit u bankama ove godine porastao za skoro 400 miliona evra, a izvoz robe za 60 miliona evra.

    “Crnogorski javni dug je sa 103 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), koliko je iznosio prošle godine, u junu ove godine smanjen na 88 odsto BDP-a”, napomenuo je Krivokapić.

    On je, između ostalog, naveo da je formiran Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou, koji je već demistifikovao procese nelegalnih dodjela stambenih kredita i stanova pod povoljnim uslovima, uključujući objavljivanje dijela dokumentacije o izgradnji prve dionice auto-puta.

    Prema njegovim riječima, Vlada je organizovala najveću pljenidbu narkotika u istoriji Crne Gore, više od tone kokaina u Zeti.

    On je dodao da je Vlada do sada raskinula 12 koncesionih ugovora za izgradnju malih hidroelektrana.

    Krivokapić ističe da je zbog revnosnog i predanog rada ova vlada, u svega deset mjeseci, dobila podršku, komplimente i čestitke od nekih od najznačajnih evropskih adresa, među kojima i od njemačkog kancelara Angele Merkel, britanskog premijera Borisa Džonsona, francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

    On je poručio da vrata Vlade ostaju otvorena za sve dobronamjerne, poštene, vrijedne i stručne ljude koji su spremni da doprinesu aktivnoj borbi protiv kriminala i korupcije, podizanju nacionalne ekonomije i životnog standarda svih građana, te evropskoj agendi i zacrtanom spoljnopolitičkom kursu.

  • NATO pozvao na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosova

    NATO pozvao na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosova

    NATO je danas pozvao na hitnu deeskalaciju na sjeveru Kosova i Metohije.

    Portparol Alijanse Oana Lungesku poručila je u objavi na Twitteru da NATO poziva i Beograd i Prištinu da budu uzdržani, izbjegnu jednostrane akcije i vrate se dijalogu.

    “Mandat NATO i Kfora ostaje da se obijezbedi sigurno i zaštićeno okruženje i sloboda kretanja za sve zajednice”, navela je Lungesku.

  • Kinezi prema Tajvanu poslali 24 borbena aviona

    Kinezi prema Tajvanu poslali 24 borbena aviona

    Tajvan je rasporedio snage zračne ophodnje kao odgovor na kineske avione.

    Odnosi između Kine i Tajvana ponovo su napeti nakon što je Peking danas poslao 24 borbena aviona, uključujući dva bombardera sposobna za nošenje nuklearnih bombi prema zračnom prostoru Tajvana.

    Ovakva reakcija Kine uslijedila je nakon nakon što su Tajvana te objavile svoju namjeru da se pridruže Transpacifičkom trgovačkom partnerstvu (CPTPP).

    Naime, Kina se prijavila za ulazak u isti trgovački savez manje od sedmicu dana prije Tajvana, otoka kojeg doživljava kao dio svoje države, prenosi Reuters.

    Tajvan je rasporedio snage zračne ophodnje kao odgovor na kineske avione i pratio ih kroz svoje sisteme protivzračne odbrane, stoji u saopćenju otočkog Ministarstva obrane.

    Trgovački savez zvan “Sveobuhvatan i progresivan sporazum o transpacifičkom partnerstvu” (CPTPP) je trgovački dogovor iz 2016. koji je trebao osnažiti trgovinu preko Tihog okeana.

  • Članovi Predsjedništva BiH nemaju gotovo nikakve državničke susrete: Krah bh. diplomatije

    Mnogi su skloni ustvrditi da Bosna i Hercegovina na međunarodnoj sceni nikad nije bila izoliranija, a naši političari međunarodno nerelevantniji. Zašto je to tako, može se shvatiti i ako se pogledaju diplomatske aktivnosti naših državnih funkcionera. Analiza aktivnosti Predsjedništva BiH u ovoj godini pokazuje porazne rezultate.

    Jednocifren broj
    Aktivnosti Predsjedništva pokazuju da su čelnici naše države tokom ove godine imali šest (dobro ste pročitali) sastanaka s državnicima koji nose funkcije po težini slične njihovima, dakle, predsjednika ili premijera države. To su bili sastanci s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom 5. marta, s predsjednikom Crne Gore Zdravkom Krivokapićem 24. maja, s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) 17. juna u Antaliji.

    Zatim, ponovo s Erdoanom 27. avgusta u Sarajevu, kada je turski predsjednik došao da bude vjenčani kum kćerki Bakira Izetbegovića, te opet sastanak sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom 2. septembra.

    Osim ovoga, član Predsjedništva Milorad Dodik ima učestale sastanke s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. No, mimo Vučića, i susreti Dodika sa stranim državnicima su krajnje rijetki.

    Porazni rezultati
    Kada je riječ o ostalim susretima s nosiocima visokih funkcija, treba izdvojiti sastanak s generalnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedrosom Adhanomom Gebrejesusom (Ghebreyesus) 2. marta ove godine, posjetu ministra vanjskih poslova Italije Luidžija Di Maja (Luigi Di Maio) 30. marta, susret sva tri člana Predsjedništva sa Žozepom Boreljom (Josep Borell), visokim predstavnikom EU za proširenje, 27. aprila.

    Upriličen je i susret s ministrom vanjskih poslova Japana Motegijem Tošimicuom 1. maja u Predsjedništvu, susret s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Čavušoluom (Cavusoglu) 5. maja, također u Predsjedništvu, sastanak s Miroslavom Lajčakom, specijalnim predstavnikom EU 19. juna, sastanak s potpredsjednikom Vlade Crne Gore Dritanom Abazovićem 9. jula te sastanak s Miguelom Bergerom, državnim sekretarom njemačkog ministarstva vanjskih poslova.

    Osim toga, vrijedi spomenuti da se trenutni predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić 21. septembra u Njujorku sastao s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guteresom (Guterres). To je sve što se može izdvojiti od značajnijih susreta članova Predsjedništva tokom čitave ove godine.

    Ostale aktivnosti Predsjedništva uglavnom uključuju susrete s ambasadorima, predstavnicima svjetskih i evropskih institucija, predstavnicima nevladinih organizacija, humanitarnih fondacija…

    Naravno, i sam pregled susreta Predsjedništva daje jedan sumoran zaključak – Bosna i Hercegovina međunarodno je izolirana. S izuzetkom, eventualno, Turske i nekoliko zemalja regiona, članovi Predsjedništva nisu prispjeli nigdje. Nemaju susrete sa stalnim državnicima, nemaju utjecaj u svijetu i nisu u stanju pozicionirati našu zemlju na međunarodnom nivou. Čak i relativno visoki funkcioneri s kojima se uspiju sastati, poput Borelja, osobe su kojima je bavljenje BiH u opisu posla. Mimo toga, naše predsjedništvo ne uspijeva uspostaviti odnose i veze gotovo nigdje u svijetu.

    Republika Tatarstan
    Osim živih susreta, Šefik Džaferović je 25. marta imao telefonski razgovor s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim (Aliyev) te 16. aprila, također telefonom, razgovor sa slovenskim premijerom Janezom Janšom. Doduše, još jedan predsjednik bio je u Predsjedništvu. Dana 14. aprila Predsjedništvo je posjetio Rustam Minikhanov, predsjednik Tatarstana, republike u Ruskoj Federaciji.

  • Oglasio se Stanislav Čađo, direktor firme koja isporučuje kiseonik UKC

    Oglasio se Stanislav Čađo, direktor firme koja isporučuje kiseonik UKC

    Direktor preduzeća “TGT tehnogas” iz Laktaša Stanislav Čađo izjavio je da su notorna neistina i laž tvrdnje koje je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković iznio o tobožnjoj ugroženost zdravlja pacijenata.

    Kiseonik koji se proizvodi u postrojenjima za proizvodnju kiseonika je jasno određene čistoće koja apsolutno zadovoljava sve standarde njegove primjene, dakle i u medicini – rekao je Čađo u izjavi Srni.

    On je istakao da svaku nabavku i isporuku kiseonika kupcima prati odgovarajuća dokumentacija sa podacima o čistoći, kvalitetu i ostalim karakteristikama, i to je slučaj sa isporukama svim kupcima, pa i zdravstvenom sektoru.

    – Sramno je na ovaj način manipulisati građanima, posebno u trenutku u kome mnogim taj kiseonik više nego ikada znači život i kada i naše preduzeće ulaže nadljudski napor da osigura dovoljne količine kiseonika u jednoj opštoj nestašici, koja nije prisutna samo u ovoj regiji, već na daleko širem prostoru – rekao je Čađo.

    On je istakao da će iz “TGT tehnogas” o svemu ostalom blagovremeno informisati javnost.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je danas da će protiv odgovornih lica podnijeti krivične prijave zbog, kako je rekao, isporučivanja Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske kiseonika “koji nije prošao kontrole i isporučuje ga firma koja ima dozvolu za uvoz samo tehničkog, a ne i medicinskog kiseonika”.

    On je dodao da ima dokaze da taj kiseonik isporučuje firma “TGT tehnogas” iz Laktaša, koja “nije registrovana za unutrašnji promet lijekova”.

    U registru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH firma “TGT tehnogas” nosilac je dozvole za stavljanje u promet medicinskog gasa kiseonika, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

  • Cvijanović: Odluka Ustavnog suda – državni udar i atak na Srpsku

    Cvijanović: Odluka Ustavnog suda – državni udar i atak na Srpsku

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da odluka Ustavnog suda BiH kojom se Republici Srpskoj pokušava osporiti vlasništvo nad šumama predstavlja državni udar i još jedan antidejtonski atak na Srpsku i njene Ustavom definisane nadležnosti.

    Reagujući na najnoviju odluku Ustavnog suda BiH koji je utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Srpske, Cvijanovićeva je istakla da neustavni pokušaj postepene centralizacije BiH, i to od institucije za koju bi dejtonski Ustav trebao da bude svetinja, nepovratno urušava kako povjerenje među narodima u BiH, tako i same temelje na kojima ona počiva.

    – O kakvoj uređenoj pravnoj državi možemo govoriti ako institucija koja je zadužena za zaštitu ustavnosti u kontinuitetu krši ovaj princip na kojem počivaju sve savremene i uređene zemlje svijeta – upitala je predsjednica Srpske.

    Ona je naglasila da poštujući ustavni poredak BiH, kao i njen najviši pravni akt, Republika Srpska je dužna da odgovarajućim odlukama svojih institucija zaštiti svoju imovinu i vrati stvari u ustavne okvire, popravljajući štetu koju su neustavnim djelovanjem ili odlukama nanijeli visoki predstavnici ili Ustavni sud BiH.

  • Šarović apeluje na Dodika da reaguje na Komšićevo ponašanje “Umjesto što se žali, bolje neka koristi funkciju na kojoj se nalazi”

    Šarović apeluje na Dodika da reaguje na Komšićevo ponašanje “Umjesto što se žali, bolje neka koristi funkciju na kojoj se nalazi”

    Predsjednik SDS Mirko Šarović je izjavio da bi zbog diplomatskih skandala i ponašanja predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koje je mimo zakona, Milorad Dodik trebao da reaguje i koristiti mehanizme koje ima na raspolaganju kao srpski član Predsjedništva BiH.

    On je na konferenciji za novinare pozvao Dodika da umjesto što se žali u medijima, za ovo pitanje koristiti funkciju na kojoj se nalazi i mehanizme koje ima na raspolaganju.

    Šarović je ocijenio da je sastanak Komšića s predsjednicom samoproglašenog Kosova, koje BiH nije priznala, diplomatski skandal.

    On je kazao da se Komšić nije trebao s Vjosom Osmani sastati pod zastavom Bosne i Hercegovine. Šarović je istakao da je i obraćanje Komšića pred UN urađeno mimo zakona.

    Govoreći o protestima opozicije u Banjaluci predsjednik SDS je poručio da su tamo gdje institucije ne rješavaju stvari, protesti jedini način.

    – Gašenjem signala BN televizije napadnuta je demokratija. Građani imaju pravo dobijati informacije iz više medija što je suština demokratije – kazao je Šarović i dodao da će se protesti nastaviti jer je za ovakvo stanje direktno odgovorna korumpirana i neodgovorna vlast.

  • Čubrilović jasan “Srpska treba da kaže da je političkim odlukama došao kraj”

    Čubrilović jasan “Srpska treba da kaže da je političkim odlukama došao kraj”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je Srni da je odluka Ustavnog suda BiH kojom se Republici Srpskoj pokušava osporiti vlasništvo nad šumama još jedna politička odluka ove sudske instance, te da Srpska treba da kaže da je takvim odlukama došao kraj.

    Čubrilović smatra da se Ustavni sud BiH ne bavi pitanjima za koje je osnovan i što je njegova osnovna obaveza.

    – Ustavni sud BiH je donio još jednu političku odluku, koja će unijeti dodatnu zabunu u rješavanje pojedinih pitanja unutar BiH – ocijenio je Čubrilović.

    On kaže da bi Republika Srpska, bez obzira što je sprovodila najveći dio odluka, pa čak i onih koje su bile neustavne, ovaj put trebala da kaže da je dosta i da je došao kraj takvim odlukama, koje se “donose, uz podršku jednog dijela stranaca”.

    Komentarišući poziv srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika donosiocima odluka u Narodnoj skupštini Srpske da ponište sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma, Čubrilović je rekao da je nesporno da Srpska treba nešto da preduzme i da izrazi svoj jasan stav.

    – Najvažnije je da se odazovu na poziv iz Republike Srpske da razgovaraju o svim otvorenim pitanjima. Jedino rješenje je unutrašnji dogovor i nalaženje kompromisa, koje će biti prihvatljivo za sve – rekao je Čubrilović.

    On smatra da je to put ka rješavanju postojećih problema.

    – Bojim se da jednostrane odluke, ili odluke koje se donose unutar jednog naroda, neće dati rezultate koji trebaju BiH – rekao je Čubrilović.

    Ustavni sud BiH utvrdio je da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Srpske.

    – S obzirom na to da je na osnovu ranije prakse iz nekoliko odluka, od kojih je vodeća o statusu državne imovine BiH, Sud je zaključio da Republika Srpska kao entitet u okviru BiH nema ustavnu nadležnost za rješavanje pitanja državne imovine dok se to ne riješi odgovarajućim zakonom na nivou BiH – izjavio je Srni registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan