VRBAS Media

Autor: INFO

  • Krivokapić: Radulović od septembra radio za manjinsku vladu

    Krivokapić: Radulović od septembra radio za manjinsku vladu

    Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić izjavio je danas da je ministar spoljnih poslova Ðorđe Radulović od septembra prošle godine intenzivno radio za manjinsku vladu.

    Krivokapić je, komentarišući moguću smjenu šefa crnogorske diplomatije, rekao da ga etika zanima više od politike, navodeći da oni koji ruše vladu iznutra nisu dovoljno etični, prenosi portal RTCG.

    Crnogorski premijer je, nakon konferencije “Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija”, ocijenio da bi najčasnije bilo da ti ljudi podnesu ostavke.

    “Maske su počele da padaju, a u sljedećim danima će da padnu skroz”, rekao je Krivokapić. On je postavio pitanje zašto neko ruši vladu kad je, kako on smatra, ostvarila najbolje rezultate, između ostalog izbjegavaći da građanima smanji plate i penzije.

    Dodao je da oni koji pričaju o demokratiji govore o prelaznom rješenju, ali da nema prelaznog rješenja.

    “Ako ste demokrata, vratite mandat građanima, a to znači vanredne parlamentarne izbore”, rekao je Krivokapić.

    Ocijenio je da će aktuelna vlada pasti samo zato što nema mentore i nijedan centar moći ne stoji iza nje.

    Krivokapić je rekao da Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) nije potpisan zbog, kako je naveo, “raznih igara političara, analitičara, ali i nekih episkopa”.

    Dodao je da želi da na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koja je zakazana za dana, izvještaj Komisije za analizu rezultata bezbjednosnog sektora prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju bude dostupan javnosti.

    Krivokapić je na konferenciji “Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija”, rekao da je u Crnoj Gori na djelu državni udar, prenijele su Vijesti.

    On smatra da nije bitno kakva će i ko će biti sljedeća Vlada, ali da je bitno šta se ostavlja sljedećim generacijama.

  • Uhapšen Banjalučanin osumnjičen za više krađa na području Novog Grada

    Uhapšen Banjalučanin osumnjičen za više krađa na području Novog Grada

    S.L. iz Banjaluke uhapšen je juče zbog sumnje da je na području Novog Grada počinio više imovinskih krivičnih djela, saopšteno je iz PU Prijedor.

    “Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je osumnjičeni počinio četiri krivična djela teške krađe od kojih tri u pokušaju. Krivična djela teške krađe u pokušaju osumnjičeni je počinio u toku noći 16/17. januara nad objektom Islamske vjerske zajednice i osnovne škole u mjestu Blagaj Rijeka, te u toku noći 17/18. januara nad objektom porodične kuće u mjestu Urijaški put, dok je iste noći počinio tešku krađu kom prilikom je iz objekta trgovačke radnje u Ulici Urijaški put otuđio novac u iznosu od 700,00 KM”, navodi se u saopštenju.

    Kako se dodaje, nakon završene kriminalističke obrade osumnjičeni je predat u nadležnost policajcima Okružnog centra sudske policije Prijedor, jer je za licem 18. januraa, od strane PU Banjaluka po naredbi Opštinskog suda u Konjicu raspisana centralna potjernica.

    “Nakon kompletiranja predmeta protiv osumnjičenog S.L. Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor biće dostavljen izvještaj za počinjena krivična djela”, zaključuje se u saopštenju.

  • Osim pasoša, na ledu i lične i vozačke

    Osim pasoša, na ledu i lične i vozačke

    Iako je tender za nabavku pasoških knjižica težak više od 37 miliona KM raspisan još u aprilu prošle godine, on još nije okončan, zbog čega se već poslije marta može očekivati nestašica pasoških knjižica, a izvjesno je da će se isti problemi pojaviti i kada je riječ o ličnim kartama i vozačkim dozvolama s obzirom na to da desetogodišnji ugovor za ove dokumente ističe u ovoj godini.

    “Ugovor o pasoškim knjižicama sa ‘Milbauerom’ ističe u martu ove godine, ali nova nabavka još nije okončana zbog žalbi i vrlo je vjerovatno da će doći do problema jer je moguće da dođe do nestašice pasoških knjižica. Sa vozačkim dozvolama i ličnim kartama situacija je još složenija jer desetogodišnji ugovor za izradu ličnih karata i vozačkih dozvola vrijedan više od 100 miliona KM ističe ove godine”, ispričao je izvor “Nezavisnih novina”, dodajući da kod ličnih karata i vozačkih dozvola stvari komplikuje to što se pored roka od 10 godina tadašnja vlast u BiH takođe ugovorom obavezala da će povući određen broj tih obrazaca.

    Isti izvor navodi da nije isključena mogućnost da se ugovor sa “Milbauerom” kada je riječ o ličnim kartama i vozačkim dozvolama produži na još nekoliko godina jer i pored toga što je istekao rok od deset godina nije ispunjena kvota o povlačenju broja obrazaca za lične karte i vozačke dozvole.

    “U ovom trenutku niko ne zna kako će to izgledati i da li će se ugovor samo produžiti ili će se raspisivati novi tender kada je riječ o ličnim kartama i vozačkim dozvolama”, navodi isti izvor, dodajući da su izvjesni i problemi s izdavanjem ličnih karata i vozačkih dozvola.

    Podsjećanja radi, još 2012. godine Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) je sa tada tek osnovanom kompanijom “Milbauer” iz Banjaluke potpisala ugovor vrijedan 104 miliona KM, koji se odnosi na izradu ličnih karata i vozačkih dozvola, a nedugo nakon toga Tužilaštvo BiH otvorilo je i istragu, ali ju je nakon pet godina obustavilo.

    Kada je riječ o pasošima, i ovaj posao još 2017. godine dodijeljen je “Milbaueru”, a IDDEEA je u aprilu prošle godine pokrenula novu javnu nabavku za ovaj posao. Tenderom koji je raspisan IDDEEA je za 1,6 miliona pasoških knjižica spremna da plati 37,6 miliona KM. Ovom nabavkom IDDEEA je za ovu godinu tražila 255.000 knjižica, dok je za 2023. godinu potrebno 345.000 pasoša, a godinu kasnije 465.000, dok u 2025. godini prema procjeni IDDEEA biće potrebno 535.000 pasoša.

    Osim “Milbauera”, na taj tender prijavile su se i kompanije “Sirius” iz Banjaluke i “Thales DIS France”, koje su se žalile na tenderske uslove tvrdeći da je IDDEEA napravila brojne propuste te da su pogodovali aktuelnom dobavljaču pasoša.

    Odlučujući po toj žalbi, Kancelarija za razmatranje žalbi BiH utvrdila je da je IDDEEA pogodovala firmi “Milbauer”, zbog čega su, između ostalog, poništili taj tender, a nedugo nakon toga IDDEEA je raspisala novi tender na čije uslove su ponovo izjavljene žalbe o kojima se još odlučuje.

    Juče smo pokušali u IDDEEA dobiti i odgovore na pitanje dokle se stiglo sa nabavkom pasoških knjižica i da li prijeti opasnost da dođe do nestašice, međutim na postavljena pitanja nismo dobili odgovore do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina”.

  • Banjalučka policija pronašla improvizovanu laboratoriju za drogu

    Banjalučka policija pronašla improvizovanu laboratoriju za drogu

    U akciji Policijske uprave Banjaluka uhapšen je Aleksandar Dujaković (30) iz Prnjavora kod koga je policija pronašla improvizovanu laboratoriju za drogu, kao i veću količinu narkotika, saznaje Srpskainfo.

    Portparol PU Banjaluka Danijela Mučibabić rekla je da se on tereti za krivična djela „neovlaštenu proizvodnja i promet opojnih droga nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija“.

    – Izvršen je pretres stana i drugih prostorija na području opštine Prnjavor, koje koristi osumnjičeni i tom prilikom je pronađena improvizovana laboratorija za uzgoj opojne droge marihuane, 20 stabljika stabljike indijske konoplje i 1.680 grama marihuane – pojasnila je Mučibabićeva.

    Ona je dodala da su pronađene i 62 sjemenke indijske konoplje, lampe, dvije digitalne vage, sjeckalica, puška, određena količina municije, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem ovih krivičnih djela.

    – Sve mjere i radnje u okviru ovog predmeta preduzete su u saradnji sa Okružnim javnim tužilaštvom Banjaluka, a po naredbi Osnovnog suda Prnjavor – istakla je Mučibabićeva.

    U toku je kriminalistička obrada uhapšenog.

  • Mediji: Srpske službe na najvišem stepenu pripravnosti; otkriven štek za snajperistu

    Mediji: Srpske službe na najvišem stepenu pripravnosti; otkriven štek za snajperistu

    Snajperista koji je trebalo da stigne preko teritorije BiH i puca na predsednika Srbije Aleksandra Vučića, imao je obezbeđenu logistiku u Beogradu, pišu mediji.

    Ta logistika ogledala se u tome, navode Novosti, u vidu ljudi bliskih kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, čiji je mentor i organizator atentata, Radoje Zvicer – u bekstvu.

    Sumnja se da je on izdao nalog za ubistvo šefa države, a plan je osmislio sa svojim najbližim saradnicima Milanom Vujotićem, ali i R. Ž., S. J., D. K., M. K. i A. D.

    Mahom je reč o crnogorskim državljanima, koji su u bekstvu mesecima. Među zaverenicima ima i državljana naše zemlje, kao i BiH. Sa njima Kotoranin, koji slovi za vođu “kavačkog klana”, održava kontakte preko zaštićenih vidova komunikacije, pišu dalje Novosti.

    “Imamo operativni podatak, koji se proverava, da je Zvicer, preko posrednika, stupio u kontakt sa najmanje dvojicom snajperista kako bi bio siguran u ispunjenje krvavog plana. Postoje i indicije da ima punu podršku ljudi iz samog vrha crnogorske države, policije, kao i ANB, da destabilizuje Srbiju tako što će fizički ukloniti srpskog predsednika. Oni ga snabdevaju čak i obaveštajnim podacima i pomažu njemu i ostalima da se kriju širom sveta”, kaže za Novosti sagovornik iz bezbednosnih struktura.

    Jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević obelodanio je u ponedeljak podatak da je “izvesni Srđan Marković iz Crne Gore, koji se trenutno nalazi u Americi”, jedan od sedmorice osumnjičenih da su uključeni u najavljenu zločinačku akciju.

    “To treba sve da nas zabrine, jer ne radi se ni o kakvim medijskim spekulacijama, niti se radi o spinovima, radi se o profesionalnoj informaciji koje su strani bezbednosni izvori uputili bezbednosnim službama Srbije. Radi se o ljudima koji su iz Crne Gore. Gospodin Gabrijel Eskobar bi trebalo, kao operativac bezbednosnih službi, da pomogne našim obaveštajnim službama i da sa američkim operativcima utvrdi da li je tačna informacija da je taj Srđan Marković, koji je iz Crne Gore, jedan od sedmorice uključenih u jednu kriminalnu akciju atentata na predsednika druge države. Takođe, mogli bi da nam daju informacije odakle je stiglo to oružje kojim je trebalo da se izvrši atentat. Radom bezbednosnih službi stranih država i Srbije, plan atentata je osujećen”, rekao je on.

    Prema operativnim saznanjima, Zvicer je poslednji put bio lociran na teritoriji Južne Amerike, kao i Vujotić. Ostali pripadnici klana, koji su izbegli hapšenje zahvaljujući dojavi crnogorskih službi, kriju se po Španiji, Holandiji, ali i u državama regiona. Na teritoriji Srbije logistiku im rade ljudi bliski Belivuku i Miljkoviću, a koji su još na slobodi.

    “Operativna saznanja govore da je ‘štek’ za snajperistu u Beogradu već pripremljen. Za to su se pobrinuli Belivukovi ljudi. Jedan od njih, P. O., brine o svemu. On je kontakt između Belivuka i Zvicera. Informacije se najčešće razmenjuju posredstvom advokata, koji ih posećuju u pritvoru. Kako Belivuka, tako i Miljkovića. Zna se ceo lanac komunikacije i kako sve ide od usta do usta”, navodi još izvor Novosti.

    Prema dosadašnjim prikupljenim informacijama, snajper, kojim je trebalo da bude ubijen predsednik Srbije, do naše zemlje bi stigao legalnim kanalima, iz delova, i uz prateću dokumentaciju. Novac za atentat obezbeđen je krijumčarenjem, rasturanjem i prodajom kokaina.

    Posle informacije, koju je našoj policiji dostavio Evropol, a do koje je došla jedna država članica Evropske unije, pojačana je bezbednost predsednika Vučića. Na prikupljanju podataka o delovanju ove grupe angažovani su gotovo svi obaveštajni resursi, jer prema planu, kako je informisana naša policija, na predsednika Srbije atentat bi trebalo da se izvrši u prvoj polovini februara.

    Iz tog razloga, tokom naredne tri nedelje, sve srpske bezbednosne službe danonoćno će raditi kako bi se sprečio krvavi plan. U istragu je uključeno i srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK).

    Istovremeno, pripadnici MUP Srbije i BIA rade i na identifikaciji svih ljudi kriminalne grupe Belivuka i Miljkovića, koji su na slobodi i pripremaju logistiku za atentat. Narednih dana, prema nezvaničnim informacijama, mogu da se očekuju i prva hapšenja.

  • Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi.

    Zabrinutost od novog rata u Evropi raste, a u ponedjeljak (24.1.) ujutro dobila je novu hranu: I SAD i Velika Britanija naredile su odlazak dijela osoblja svojih ambasada, kao odgovor na „rastuću prijetnju iz Rusije”, kako je to objasnio londonsko ministarstvo vanjskih poslova. Misli se na gomilanje više od 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinske granice, piše “Deutsche Welle”.

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi stacioniranjem dodatnih ratnih brodova i borbenih aviona.

    Hojzgen: Rusija mora tačno da zna šta je čeka
    Opasnost od ruske invazije na Ukrajinu vidi i njemački ambasador Kristof Hojzgen (Christoph Heusgen). U intervjuu za “DW”, dugogodišnji savjetnik za bezbjednost bivše kancelarke Angele Merkel i budući šef Minhenske bezbjednosne konferencije poslao je jasne signale Moskvi:

    • Ovog puta hoćemo u izlog da stavimo veoma snažnu reakciju.

    Prema Hojzgenu, Rusija mora tačno da zna šta će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu. Istovremeno, Hojzgen je u razgovoru više puta naglašavao koliko je važno jedinstvo Zapada u suprotstavljanju ruskom „veoma agresivnom tonu”.

    Gas i nafta
    U Njemačkoj se, međutim, još uvijek raspravlja o poziciji u ukrajinskom sukobu. Nije ni čudo, s obzirom na duboke historijske veze sa Rusijom – u dobru i zlu – i odlične ekonomske odnose. Najvažnija stavka: isporuka ruske energije. Više 40 posto sirove nafte i više od 50 posto prirodnog gasa Njemačka uvozi iz Rusije.

    To je jedan od razloga zbog kojeg je bavarski premijer Markus Zeder (CSU) za nedjeljno izdanje lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung” upozorio da prijetnje i „sve strože sankcije” Rusiji „ne mogu biti jedino rješenje”. Sankcije protiv Rusije već „duže vrijeme skoro da nemaju efekta”, a nove sankcije bi „često jednako štetile i nama”.

    Proširenje NATO na istok, odnosno ulazak Ukrajine u taj vojni savez, jedna od centralnih tačaka spora u trenutnom sukobu, za Zedera „dugoročno neće biti na dnevnom redu”.

    Otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja
    Objavljuju se otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja. Sredinom januara, više od 70 stručnjaka za istočnu Evropu i bezbjednost pozvalo je na okončanje „posebnog njemačkog puta” prema Rusiji.

    Njemačka više ne bi trebalo da sjedi skrštenih ruku i da gleda na agresivne akcije Rusije. Autori vide Njemačku kao ključnu zemlju EU, NATO i zapadne zajednice vrijednosti s posebnom odgovornošću, „kako u cilju obuzdavanja i sankcionisanja Rusije, tako i u vezi s podrškom državama koje Moskva rasparčava i maltretira”.

    Nasuprot tome, još početkom decembra grupa bivših njemačkih diplomata i vojnih lica sa iskustvom u Rusiji objavila je apel pod naslovom „Izađite iz spirale eskalacije” – uključujući četiri konkretna prijedloga za smirivanje situacije. Autori se zalažu za stvaranje situacija u kojima svi dobijaju kako bi se prevazišao trenutni ćorsokak. To također uključuje i „priznavanje bezbjednosnih interesa obje strane”.

    Sedenje na više stolica
    Autori tog apela također vide Njemačku u ključnoj ulozi. Jedan od inicijatora je brigadni general Rajner Švab (Rainer Schwab), bivši njemački vojni ataše pri njemačkoj ambasadi u Moskvi. „Njemačka igra veoma važnu ulogu, jer Berlin igra centralnu ulogu u Evropi, a i sa američke tačke gledišta, Berlin je glavni kontakt između Evrope i Amerike”, rekao je Švalb za DW. I dodao: „Isto važi i za Rusiju. A što se Rusije tiče: Uprkos našoj istoriji, njemačko-ruski odnosi imaju izvjesnu stabilnost.”

    Švab je tokom svojih razgovora u Moskvi ponio utisak da se Njemačka tamo i dalje pozitivno doživljava, uprkos značajnom pogoršanju poslije 2014. „Ljudi (Rusi) prihvataju njemačku politiku, uključujući naš fokus na ljudska prava i vrijednosti. Oni jednostavno ne žele da im se govori kakav treba da bude njihov sistem.”

    Djeluje kao da je Berlin sjedi između svih stolica u ukrajinskoj krizi. Ali možda je to pravo mjesto za posrednika. Diplomata Hojzgen je naglasio da Njemačka ima važnu ulogu u krizi:

    • To smo uradili još prošli put, kada su poslije ruske invazije na Ukrajinu kancelarka Merkel i predsjednik Oland doveli za sto ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina.

    To je poznato kao „Normandijski format”. Prema riječima ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Annalena Bearbock), vlada u Berlinu sada je planirala novi posrednički sastanak između Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije.

    Sporazumi iz Minska – dobra osnova
    Pregovori u Normandijskim formatu 2015. su doveli do sporazuma poznatog kao „Minsk II”. Istina je da sa implementacijom ne ide sve kako treba, međutim, odluke donijete tada i u one u naknadnom sporazumu mogu se nadograditi, kaže Tomas Kunce (Thomas Kunze). On je na čelu moskovske kancelerije Fondacije Konrad Adenauer bliske CDU.

    U intervjuu za DW, Kunce objašnjava da je „sporazum iz Minska najmanji zajednički činilac” i navodi šta je sve dogovoreno: „Od prekida vatre, do povlačenja teškog naoružanja; nadgledanja OEBS-a; dogovoreni su dijalog i modaliteti za lokalne izbore u Ukrajini; razmjena zarobljenika, humanitarna pomoć i još mnogo toga. Mnogo toga na čemu može dalje da se radi – kada dođe do deeskalacije”.

    Rusi su, smatra Kunce, već postigli nešto važno.

    • Uspjeli su da ravnopravno pregovaraju s Amerikancima. Uspjeli su da ponovo proradi Savjet NATO-Rusija, koji je NATO suspendovao. I – Rusi su postigli da se razgovara o sferama uticaja.

    Bezbjedan prostor za sve u Evropi
    Pritom Kunce ne vjeruje da će se poredak u Evropi ponovo organizovati oko sfera uticaja velikih sila.

    • Naprotiv, moramo da razmišljamo unaprijed, da dođemo do poretka u Evropi koji nudi zajedničku oblast bezbjednosti, bezbjednost za sve – zahtijeva Kunce.

    Mnogo posla ima za diplomatiju. Povodom pitanja što to zapravo znači, Rajner Švab voli da citira svog nekadašnjeg šefa, bivšeg ambasadora u Moskvi Ridigera fon Friča. Diplomatija, prema Fon Friču, znači „penjanje na isti zid uvijek iznova – i ako ste pali 20 puta, pokušat ćete i 21. put.”

    U svakom slučaju, Njemačka trenutno ne razmišlja o povlačenju svojih diplomata iz Ukrajine. Analena Berbok je u Briselu jasno stavila do znanja da trenutno ne misli da ima smisla povući osoblje njemačke ambasade, piše “Deutsche Welle”.

  • Zapad je, uprkos sankcijama, spreman na ustupke Dodiku

    Zapad je, uprkos sankcijama, spreman na ustupke Dodiku

    Da bi sankcije imale efekta, osim SAD treba da ih uvedu sve zapadne zemlje, a to znači i uključivanje Evropske unije, smatra Basener.

    Zapad nije dovoljno odlučan da se sučeli sa Miloradom Dodikom tako da ga primora da preispita svoju politiku, rekao je za “Radio Slobodna Evropa” Kurt Basener (Bassuener) iz Vijeća za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu.

    • Ako se želi postići sporazum u korist lidera bosanskih Hrvata Dragana Čovića, Dodikovog saveznika, i istovremeno ga učiniti prihvatljivijim za lidera bosanskih Srba sa kompromisom oko državne imovine i zakona o negiranju genocida onda uvođenje sankcija ne ukazuje da Zapad nije spreman da pregovara sa njim i učini ustupke – naglašava Basener, te dodaje:
    • Sve dok sankcije imaju svrhu da pokažu da Zapad nešto čini, bez efektivnog uticaja na stanje na terenu, to se može interpretirati kao znak slabosti.

    Palmer i Ajhorst dolaze da ostvare “uspjeh”
    Prema Basenerovom mišljenju, zapadna politika je taktičkog karaktera i usmerena je na pacifikaciju stanja.

    • Zapadna politika je fokusirana na to, a ne na rešavanje problema i napredak. Svi protivnici demokratije u BiH i na Zapadnom Balkanu s pravom to doživljavaju kao znak slabosti (Zapada) – kazao je on, dodajući da se američka politika prema Zapadnom Balkanu fokusira na Beograd, što je “perverzno”, ali, po njegovim rečima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić to obilato koristi.
    • Ako su zapadni partneri na Balkanu političari koji krše princip vladavine prava, ako se najautokratskiji lider u regiji (Vučić) doživljava kao stub stabilnosti, onda to pokazuje da je nešto prilično pogrešno u zapadnoj politici – naglasio je Basener.

    On smatra da ukoliko nema odlučnosti u suočavanju sa “kumovima” korupcije na Balkanu, pritiska na njih da osjete posljedice onda su ove sankcije samo PR i pokušaj da se upravlja problemom, a ne da se on riješi.

    • Bojim se da će ove sedmice američki i evropski izaslanici Metju Palmer (Matthew) i Angelina Ajhorst (Eichhorst), prilikom posjete Sarajevu, poručiti Dodiku, Čoviću i Izetbegoviću, pojednostavljeno rečeno, bolje je da sada postignete sporazum, osigurajte to što ste pokrali i mi ćemo onda to proglasiti kao vašu pobjedu, nazvat ćemo to napretkom, a potom zašutite neko vrijeme, tako da možemo da tvrdimo da je ostvaren uspjeh – naglasio je Basener.

    Da bi sankcije protiv Dodika imale efekta potrebna je podrška Austrije
    Basener se dotakao sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele Miloradu Dodiku.

    • Ovim se šalje mješovita poruka. Najprije, sankcije su uvedene zbog Dodikovog ugrožavanja mira i antidržavnih, antidejtonskih aktivnosti, ali i korupcije koja je institucionalno veoma rasprostranjena u BiH. Zbog strukture vlasti, Dodik je bolje pozicioniran da koristi te mogućnosti nego drugi političari u zemlji.

    Međutim, da bi sankcije imale efekta, osim SAD treba da ih uvedu sve zapadne zemlje, a to znači i uključivanje Evropske unije. No, iako evropski blok raspolaže mehanizmom ukidanja viza i zamrzavanja sredstava, još uvijek nema kritične mase među državama članicama da primjeni taj instrument.

    U ovom trenutku samo je pet zemalja potvrdilo da podržava pomenute mjere – Belgija, Holandija, Luksemburg, Njemačka i Češka republika. Za njihovo usvajanje neophodna je podrška 55 posto članica, tačnije njih 15, u kojima živi 65 posto stanovništva EU.

    Ali, da bi sankcije protiv Dodika, ili bilo koga na Balkanu, imale efekta potrebna je podrška Austrije. Naime, Beč je za Balkan ono što je Majami za Latinoamerikance i Karibljane. On je veoma važan centar u kome žive mnogi ljudi sa Balkana, posjeduju imovinu, tu je sjedište mnogih banaka koje posluju u regiji.

    Mislim da je sada veća vjerovatnoća da će i EU usvojiti sankcije Dodiku, jer su uglavnom simboličkog karaktera zbog čega će vjerovatno nastaviti po starom.

    Sankcije same po sebi, čak i kada su širokog obuhvata, ne mogu da primoraju Dodika da promijeni svoju politiku. Mislim da postoji i bezbjednosni element ove krize u smislu potrebe ponovnog uspostavljanja evropskog mehanizma odvraćanja uz podršku NATO-a.

    To bi uvjerilo građane da ma gdje živjeli u BiH, nasilje neće biti dopušteno, jer bi odvajanje RS, kao i povlačenje njenih predstavnika iz institucija BiH što je de fakto secesija, vodilo sukobima.

    U međuvremenu, Dodik smatra da je njegov stav profitabilan jer što vuče radikalnije poteze to su SAD i EU spremnije da mu udovolje. O tim spornim pitanjima bit će riječi tokom ovosedmične posjete američkih i evropskih izaslanika Metjua Palmera i Angeline Ajhorst.

    Dodik osjeća da vrijeme ne radi za njega

    • Mislim da je on zabrinut, jer odavno nije bio izložen takvom udaru, ali još nije dostigao takve razmjere da mu nanese veliku štetu – smatra Basaner, komentarišući Milorada Dodika, odnosno jedan stav koji prezentuje u javnosti kada je riječ o sankcijama, ali da je zapravo zabrinut.

    On je naveo da Dodik i Čović na posjetu Palmera i Ajhorst gledaju kao na posljednju šansu da izdejstvuju neke ustupke u cilju daljeg osnaživanja svojih “feudalnih poredaka”.

    • Istovremeno, to je uticalo na njihove partnere u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj koji najavljuju da će razgovarati o BiH sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan). Kao da je Erdoan predstavnik Bošnjaka, to je besmisleno. Nažalost, odnosi Bakira Izetbegovića i turskog predsjednika su veoma bliski, ali ne vjerujem da treba da pregovara u ime Bošnjaka.

    Dodik osjeća da vrijeme ne radi za njega, kao ranije, jer su sve učestalije inicijative za promjenu međunarodne politike prema BiH. Na primjer, Zelena partija u Austriji je organizovala demonstracije na kojima je tražila uvođenje sankcija Dodiku. Kao što sam rekao, uloga Austrije je veoma bitna, a zeleni u Evropskom parlamentu traže odlučniju politiku prema BiH, čega se Dodik pribojava.

    Iako su Evropska komisija i druge evropske institucije još uvijek na birokratskom autopilotu, države članice su sve aktivnije. Nedavno mi je prijatelj iz Švedske rekao da su u njegovoj zemlji dvije ključne vanjskopolitičke teme potencijalni rat u Ukrajini i stanje u BiH – rekao je Basaner za “Radio Slobodna Evropa”

  • Led okovao Srpsku, na Čađavici -27°C!

    Led okovao Srpsku, na Čađavici -27°C!

    Snježne padavine i ledeni vjetrovi koji su u prethodnih nekoliko dana pogodili Srpsku, donijeli su i “debele” minuse.

    Da je tako, jasno se može vidjeti iz fotografije koju šalju čitaoci ATV-a.

    Naime, u Čađavici je, ako je suditi po fotografiji, jedan od vozača u automobili okom kamere “uhvatio” temperaturu od čak minus 27, što je najniža zabilježena temperatura ikad na tom području.

    Podsjećamo, najniža temperatura od kada se mjeri ista na našem podneblju, izmjerena je 7. januara 1947. godine u Banjaluci i iznosila je -28,4 stepena, potvrđeno je u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske.

  • Dodikov savjetnik jasan: BiH može da postoji samo ukoliko se vratimo rješenjima iz Ustava

    Dodikov savjetnik jasan: BiH može da postoji samo ukoliko se vratimo rješenjima iz Ustava

    Ako ne bude volje da se BiH vrati onome što piše u Ustavu i ako se ne nađe način da vođe entiteta razgovaraju o svemu onome zbog čega su Srbi i Hrvati potpuno nezadovoljni, opcija koja se pominje u non-pejperu /o promjeni granica na Balkanu/ neminovno će doći na dnevni red, rekao je savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Prema njegovim riječima, bez obzira na česte spekulacije o temi da li non-pejper postoji ili ne, evidentno je da se na mnogim važnim mjestima i adresama u EU i svijetu razgovara o tome da stanje u BiH nije dobro jer sve više prevladava ubjeđenje da ono nije održivo.

    “U tom kontekstu sve više je onih koji smatraju da bi logično rješenje trebalo da bude, kako kažu, ‘završetak procesa raspada Jugoslavije’. Upoznati smo s tim mišljenjima. Naš stav jeste da BiH može da postoji samo ukoliko se vratimo rješenjima na koje smo svi pristali, a to su dejtonsko uređenje i Ustav BiH, onako kako je prihvaćen u Dejtonu”, izjavio je Kovačević za “Politiku”.

    On je ukazao da taj ustav nikada nije izmijenjen, ali da je stvarnost u BiH oprečna najvišem pravnom aktu zbog nezakonitih intervencija visokih predstavnika.

    Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko potvrdio je da je non-pajper o promjeni granica na Balkanu, koji su podsticali neki u Sloveniji, imao u svojoj fioci četiri godine.

  • Biće izdvojeno 115.000 KM: Uskoro počinje sanacija pasarele na Zapadnom tranzitu

    Sanacija pasarele preko Zapadnog tranzita (kod motela “Kamel”) počeće uskoro, a za te namjene iz gradske kase izdvojeno je oko 115.000 KM.

    “Kako je planirano predviđena je zamjena ispucalih stepeništa, sanacioni radovi na rasponskoj konstrukciji, rampama i drugim dijelovima pasarele”, poručuju iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.
    Iz Odjeljenja su rekli da će sanacione mjere produžiti vijek betonskoj konstrukciji, saopštili su iz Gradske uprave.
    Podsjećamo, prethodno je zbog oštećenja izazvanih zemljotresom na teren izašla Urbanističko-građevinska inspekcija, koja je izvršila nadzor i angažovala vještaka građevinske struke kako bi se utvrdilo stanje i predvidjele potrebne sanacione mjere.