Autor: INFO

  • Oglasili se iz Gradske uprave: Snimak nije nastao za vrijeme trajanja mandata Stanivukovića

    Oglasili se iz Gradske uprave: Snimak nije nastao za vrijeme trajanja mandata Stanivukovića

    Iz Tima za komunikaciju Gradske uprave Banjaluka su saopštili da video-snimak, koji se danas pojavio na društvenim mrežama i pojedinim medijima, nije nastao u prostorijama Gradske uprave Banjaluka, niti je nastao za vrijeme trajanja mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića.
    “Imajući u vidu da su pojedini mediji naveli da se snimak dešava u prostorijama Gradske uprave i za vrijeme radnog vremena, molimo da u skladu sa Kodeksom objavite demanti, jer su takve tvrdnje netačne”, poručili su iz Tima za komunikaciju Gradske uprave.
    Oni su istakli da je video snimak nastao prije nekoliko godina.
    U javnosti se pojavio video-snimak na kojem se vidi kako Olga Babić, zaposlena u Gradskoj upravi Banjaluka, jaše gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji joj objašnjava kako da nauči da “jaše konja”.

  • Isplivao snimak gradonačelnika Banjaluke: Stanivukovića jašu kao konja

    Isplivao snimak gradonačelnika Banjaluke: Stanivukovića jašu kao konja

    Gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića jašu kao konja. U javnosti se pojavio snimak na kojem se vidi kako Olga Babić, zaposlena u Gradskoj upravi jaše Stanivukovića. Da, dobro ste pročitali, jaše, kao konja.

    U videu koji je objavljen, gradonačelnik Banjaluke se trudi da objasni svojoj saradnici kako da lakše “jaše konja”, te joj daje savjete. Nakon što je krenuo u galop, Stanivuković je “zbacio” savjetnicu iz “sedla”, na što mu je ona rekla da je on “divlja konjina”, prenosi ATV.
    “Samo se ritnem”, govorio je gradonačelnik najvećeg grada u Srpskoj, a onda su nastavili jahanje.

  • 226 novozaraženih, 20 preminulih u Republici Srpskoj

    226 novozaraženih, 20 preminulih u Republici Srpskoj

    Kod 226 osoba u Republici Srpskoj potvrđeno prisustvo virusa korona, 26. 9. 2021. u 9 časova
    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u Bolnici Sv. Vračevi u Bijeljini izvršeno je testiranje 488 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 226 osoba.
    Radi se o 121 muškaracu i 105 žena, od kojih je 51 mlađe, 117 srednje i 58 starije životne dobi.
    Prema mjestu prebivališta, 83 osobe su iz Banjaluke, 23 iz Sokoca, 20 iz Bijeljine, 14 iz Laktaša, 12 iz Prijedora, 10 iz Prnjavora, devet iz Šipova, osam iz Istočnog Novog Sarajeva, po sedam iz Istočne Ilidže i Čelinca, po šest iz Kozarske Dubice i Mrkonjić Grada, po tri iz Gradiške, Kneževa, Kostajnice i Pala, po dvije iz Kotor Varoša i Trebinja i pojedna iz Bileće, Doboja, Donjeg Žabara, Novog Grada i Srpca.
    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 20 smrtnih slučajeva. Radi se o 17 muškarca i tri žene, srednje i starije životne dobi od kojih su četiri osobe iz Banjaluke, tri iz Doboja, po dvije iz Prnjavora i Mrkonjić Grada i po jedna iz Bijeljine, Foče, Srpca, Gradiške, Novog Grada, Zvornika, Šamca, Kneževa, Šipova.
    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 74.200 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 4.176 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.
    U Republici Srpskoj, testirane su ukupno 318.183 osobe.
    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 739, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 331, a u ostalim bolnicama 408. Na respiratoru je 71 osoba (45 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 26 u ostalim bolnicama).
    U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 8.607 osoba.

  • Putin nije dozvolio da se Rusija pretvori u američkog vazala

    Putin nije dozvolio da se Rusija pretvori u američkog vazala

    Bivši pripadnik tajne službe KGB-a iz Lenjingrada, današnjeg Sankt Peterburga, određuje sudbinu Rusije već više od dvadeset godina, vodeći je uspješno kao predsjednik ili premijer kroz razne geopolitičke igre i sporadične oružane sukobe.

    Naravno, riječ je o harizmatičnom Vladimiru Putinu koji je spletom nekih čudnih okolnosti nakon svoje višegodišnje špijunske karijere u Istočnoj Njemačkoj došao do fotelje u Kremlju, te iz korijena preporodio ovu posrnulu zemlju, vratio joj ponos, ali i snagu koju je nekada imala.

    Sudeći prema posljednjim izborima za državnu Dumu, održanim tokom prošle sedmice, Putin i njegova Jedinstvena Rusija vladaće i dalje suvereno ovom ogromnom i resursima bogatom zemljom, jer je ova partija osvojila gotovo 50 odsto glasova, dva i po puta više od svog najljućeg političkog protivnika – komunista.

    Ako se ovome doda da je on u aprilu ove godine potpisao i zakon koji mu omogućava da još dvaput bude biran za predsjednika države, to znači, ako se ponovo kandiduje na izborima 2024. i 2030. godine i bude izabran, da bi vladao sve do 2036. godine, čime bi postao najdugovječniji vladar u istoriji savremene Rusije.

    Putin, koji je, inače, nosilac crnog pojasa u džudu, te za mnoge predstavlja simbol dviju suštinskih karakteristika ove borilačke vještine – lukavstva i snage, već je “nadživio” trojicu papa, ali i isto toliko američkih predsjednika, te pet premijera Velike Britanije.

    Aktuelni ruski predsjednik nikada nije krio svoju namjeru da ponovo uspostavi rusku moć nakon godina poniženja koje je ova zemlja pretrpjela od strane SAD i NATO saveznika. Pamti se njegova čuvena izjava iz 2005. da je propast Sovjetskog Saveza “jedna od najvećih geopolitičkih katastrofa u 20. vijeku”.

    A kako je uopšte izgledao ovaj politički uspon bivšeg KGB-ovca? Rođen je 7. oktobra 1952. Studirao je pravo, a poslije završetka fakulteta pristupio je KGB-u. Nakon “stažiranja” u Drezdenu vraća se u zemlju i devedesetih počinje da radi u rodnom gradu kao pomoćnik gradonačelnika Anatolija Sobčaka, koji mu je predavao pravo na fakultetu. Tokom vladavine Borisa Jeljcina 1997. godine dolazi u Kremlj, te ubrzo postaje šef Federalne službe bezbjednosti, a zatim godinu dana kasnije i premijer. Nova godina 1999. – Jeljcin podnosi ostavku i imenuje ovog radoholičara, kako ga je opisala supruga Ljudmila, za vršioca dužnosti predsjednika. Glatko je pobijedio na predsjedničkim izborima u martu 2000. Od tada pa do danas on suvereno i čvrstom rukom vlada ovom zemljom. Tokom svih ovih godina uspio je zemlju oteti iz ruku oligarha naredivši im da kapital koji čuvaju širom svijeta vrate i ulože u Rusiju. Nije podnosio nerad, bahatost i prosječnost, te je oživio vjerovatno i najmoćnije rusko ekonomsko i političko oružje, kompaniju “Gasprom”, postavljajući na čelo ove najmoćnije gasne kompanije u svijetu ljude od povjerenja.

    Uspio je da zemlju i duhovno izdigne i vojno je ojača. Za većinu Rusa životni standard se popravio, i to drastično. U društvu se osjetila stabilnost. Ali cijena toga, po mišljenju zapadnih medija, bila je urušavanje ruske krhke demokratije. Doduše, ima i onih koji drugačije misle, poput poznatog američkog reditelja Olivera Stouna koji je istakao kako je Vladimir Putin, u stvari, spriječio da se Rusija pretvori u američkog “vazala”.- Da nije bilo njega, Rusija bi bila uništena – rekao je Stoun jednom prilikom i istakao kako to ne bi bilo dobro za cijeli svijet, pa i same SAD, jer bi postajale sve “moćnije i sve bi se pretvorilo u tiraniju”.

    Realno sagledavajući stvari, Putin je, u stvari, uspio da povrati značajan dio uticaja koji je nestao nakon raspada SSSR-a, a što je rezultovalo i jačanjem veza sa Kinom, priključenjem Krima Rusiji, promjenom situacije u Siriji, ali i prodajom oružja Turskoj, koja ulazi u NATO.

    Ipak, kao glavno dostignuće ruskog predsjednika analitičari smatraju njegovu sposobnost da poveća geopolitički uticaj Rusije sa, za američke uslove, skromnim budžetom.

  • Lavrov i Selaković o najnovijim jednostranim potezima Prištine

    Lavrov i Selaković o najnovijim jednostranim potezima Prištine

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković informisao je u Njujorku ministra inostranih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova o situaciji na Kosmetu i najnovijim jednostranim potezima i provokacijama Prištine.

    On se zahvalio za način na koji je rusko Ministarstvo inostranih poslova reagovalo na najnoviji upad specijalnih jedinica prištinske policije na sjever pokrajine.

    Selaković je i ovom prilikom zahvalio Lavrovu za nesebičnu i principijelnu podršku Rusije teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije.

    On je naglasio značaj snažne podrške Rusije državnim i nacionalnim interesima Srbije u međunarodnim forumima, posebno u UN i Savjetu bezbjednosti.

    Selaković je naveo da su odnosi Srbije i Rusije iskreni, otvoreni i tradicionalno prijateljski, o čemu svjedoči izuzetno dobra saradnja u svim oblastima.

    Selaković je istakao konstantno jačanje političke saradnje, kojoj umnogome doprinose redovni susreti na najvišem i visokom nivou, objavljeno je na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    Selaković je ukazao i na veoma dobru komunikaciju koju ostvaruju dva ministarstva spoljnih poslova, podsjetivši na posjetu ministra Lavrova Srbiji, i njegovu uzvratnu posjetu Rusiji, te pozvao šefa ruske diplomatije u zvaničnu posjetu Srbiji.

    Sagovornici su razgovarali o situaciji u regionu, kao i o predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti posvećenoj redovnom izvještaju generalnog sekretara UN o radu Misije Unmik na Kosmetu.

    Selaković je izrazio nadu da će Lavrov i delegacija Rusije učestvovati na skupu u Beogradu povodom obilježavanja 60 godina od Prve konferencije nesvrstanih, istakavši da je to i dobra prilika za njihov novi bilateralni susret.

    Ministri su razgovarali i o situaciji sa pandemijom u obje zemlje, kao i o daljoj saradnji u borbi protiv virusa korona i započetoj proizvodnji vakcine “sputnjik ve” u Srbiji.

  • Protest Srba s KiM ušao u sedmi dan

    Protest Srba s KiM ušao u sedmi dan

    Situacija na administrativnim prelazima Jarinje i Brnjak je i dalje mirna, ali napeta, a protest Srba sa Kosova i Metohije ušao je u sedmi dan.

    Oni su nezadovoljni odlukom Prištine o zamjeni registarskih tablica i raspoređivanjem specijalnih snaga policije Rosu.

    Tokom jučerašnjeg dana nekoliko aviona Vojske Srbije je u više navrata nadlijetalo administrativne prelaze Jarinje i Brnjak.

    Proteklih dana prostor kod Jarinja nadlijetali su i helikopteri Vojske Srbije.

  • Cvijanović: Skupštinska većina u Banjaluci zna šta su potrebe građana

    Cvijanović: Skupštinska većina u Banjaluci zna šta su potrebe građana

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da se gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ne bavi ničim konkretnim i izrazila zadovoljstvo zbog činjenice da SNSD u Banjaluci ima skupštinsku većinu u kojoj su odgovorni ljudi koji znaju šta su potrebe tog grada.

    Cvijanovićeva je izjavila Srni da su ljudi koji čine skupštinsku većinu u Banjaluci veliki korektivni faktor svim “ludostima” koje doživljavaju od gradonačelnika.

    “Vjerujem da ova većina radi ispravno svoj posao i da donosi sve akte koje je neophodno donijeti da bi naši građani u Banjaluci preživjeli ovo jedno vrlo smiješno političko vrijeme sa vrlo nesposobnim i neodgovornim gradonačelnikom”, rekla je Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a.

    Ona smatra da je Draško Stanivuković dokon gradonačelnik i da što prije treba ponovo da bude u opoziciji.

    Komentarišući najavljene proteste opozicije i širenje dezinformacija od banjalučkog gradonačelnika čime stvara paniku, Cvijanovićeva je navela da je Stanivuković trebao da protestuje kada je visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo zakon kojim se zabranjuje reći ono što se misli.

    “Mogao je da protestuje (Stanivuković) kada je oduzimano poljoprivredno zemljište i sada kada se drznuo da nam o šumama Republike Srpske svoje odluke daje Ustavni sud BiH, u kojem sjede tri stranca”, istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da ima mnogo toga zbog čega je potrebno dići glas, ali da su besmisleni razlozi zbog kojih Stanivuković želi da protestuje.

    “To su stvari koje njemu služe za privlačenje pažnje i za odvlačenje naše pažnje na činjenice da se taj čovjek apsolutno ne bavi ničim konkretnim”, istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da je posljednjih nedjelja prošla većinu mjesnih zajednica u Banjaluci i da su svi građani rekli da se nije ništa pomaklo sa mrtve tačke i da je sve što je ikada rađeno u mjesnim zajednicama rađeno za vrijeme mandata SNSD-a.

    “Od kako je ova nova vlast sa gradonačelnikom tu oni nemaju ni najobičnije posjete, a kamoli da je neko evidentirao određene potrebe i rekao građanima kada će šta doći na red i kada će biti riješeni njihovi problemi, a koje bismo mi, da smo dobili poziciju gradonačelnika Banjaluke, uveliko rješavali, kako smo to činili u prethodnom periodu”, rekla je Cvijanovićeva.

  • Lavrov: Moskva očekuje da SAD ne nameću svoj razvojni model

    Lavrov: Moskva očekuje da SAD ne nameću svoj razvojni model

    Moskva očekuje da će Vašington napustiti upotrebu sile i druge metode nametanja svog razvojnog modela drugima, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na Generalnoj debati 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    On je u subotu rekao da Rusija podržava uzajamno priznavanje vakcina protiv kovida 19 koje se odobravaju na državnom nivou, preneo je TAS S.

    Što se tiče kontorle naoružanja, Lavrov je rekao da bi rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za Rusiju i za SAD moglo da bude postignuto ako postoji dobra volja za to.

    “Velika očekivanja povezana su i sa izgledima rusko-američkog dijaloga o budućnosti kontrole naoružanja, o čijem početku je pregovarano na rusko-američkom samitu u Ženevi. Imajući dobru volju, sasvim je realno postići međusobno prihvatljiva rješenja”, smatra on.

    Prema njegovim riječima, predstojeći Samit demokratija, koji je inicirao Vašington, označiće korak ka podjeli međunarodne zajednice na “nas” i “njih”.

    “Inicijativa Sjedinjenih Američkih Država da se održi Samit demokratija je još jedan primjer toga. Vašington će sigurno biti taj koji će izabrati učesnike događaja, polažući pravo da odlučuje koje zemlje ispunjavaju demokratske standarde. U stvari, inicijativa je u skladu sa duhom Hladnog rata, jer je to proglašavanje novog krstaškog rata protiv svih onih koji ne dijele te ideje”, naglasio je Lavrov.

    On je kazao da Rusija poziva Savjet bezbjednosti UN da se prilagodi realnosti policentričnog svjetskog poretka, proširujući ga azijskim i latinoameričkim zemljama.

  • Više od 60 miliona Nijemaca danas bira novu vlast pred kojom su brojni izazovi

    Više od 60 miliona Nijemaca danas bira novu vlast pred kojom su brojni izazovi

    Danas se u Njemačkoj održavaju parlamentarni izbori što znači da Nijemci biraju novi saziv Bundestaga. Pred novom vlasti su brojni izazovi od klimatskih promjena, preko pandemije do jačanja ekonomije i nadmudrivanja sa svjetskim rivalima.

    Pored samih izbora najznačaniji momenat jeste da Angela Merkel nakon 16 godina dominantne vladavine odlazi s mjesta kancelarke.
    Više od 60 miliona Nijemaca imat će mogućnost da bira parlamentarce u donjem domu saveznog parlamenta – Bundestagu, a već je počelo glasanje poštom. Donji dom ima najmanje 598 mjesta, a ponekad i više. Nedugo po zatvaranju biračkih mjesta trebalo bi biti poznato koja stranka je dobila najveći broj glasova, a nešto kasnije će se znati i ko će biti kancelar.


    Kancelarku Merkel će najvjerovatnije naslijediti Armin Lasche (CDU) ili Olaf Scholz (SPD).

    Unija CDU/CSU, ispred koje je bila Angela Merkel, trenutno ne stoji najbolje prema anketama što govori da bi Nijemci veće povjerenje mogli dati Socijaldemokratskoj partiji (SPD).

    Stranke koje naprave parlamentarnu većinu bit će u prilici da izaberu novog kancelara. Ali, za formiranje koalicije potrebno je da se stranke dogovore o temeljnim načelima, kao i o kadrovima. Kada se dogovor postigne, u parlamentu se bira kancelar.


    Posljednje ankete pokazuju da će obje velike stranke (CDU i SPD) kao i stranka Zelenih, biti u prilici da budu dio vlasti i biraju kancelara. U igri su i liberalna stranka Slobodni demokrati, Ljevica i desničarsi AdD.

    Birači na izborima daju dva glasa. Jedan je za kandidata iz izborne jedinice u kojoj birač živi – jedan parlamentarac u prosjeku predstavlja 250.000 građana. Kandidat koji dobije najveći broj glasova u datoj izbornoj jedinici biva izabran u parlament. Riječ je o sistemu “pobjednik uzima sve”, a koji se primjenjuje i na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji. Ovako se bira 299 parlamentaraca.


    Drugi glas podrazumijeva proporcionalnu predstavljenost. To podrazumijeva da se preostalih 299 parlamentaraca bira na osnovu toga koliko je njihova stranka dobila glasova. Ti glasovi se potom pripisuju kandidatima čije su pozicije na stranačkim listama unaprijed određene.

    Broj mjesta, mandata u parlamentu može se mijenjati onda kada je vrlo mala razlika u broju glasova. Najmanji broj je 598, a najveći 709.

  • Spašene u tajnoj operaciji vojske SAD-a: Mlade nogometašice Afganistana dobile azil u Portugalu

    Spašene u tajnoj operaciji vojske SAD-a: Mlade nogometašice Afganistana dobile azil u Portugalu

    Operacija spašavanja ženskog omladinskog nogometnog tima Afganistana tokom povlačenja međunarodnih snaga iz zemlje, nazvana “Nogometne loptice”, odvijala se u najvećoj tajnosti.

    Djevojke iz afganistanske nogometne reprezentacije bile su zabrinute, sedmicama su se kretale po zemlji, čekajući vijest da mogu otići.

    Poruka je konačno stigla u nedjelju rano. Čarter let će prevesti djevojke i njihove porodice iz Afganistana, međutim, nisu imale informaciju gdje tačno. Autobusi koji bi ih odvezli do aerodroma već su bili na putu.

    “Napustili su svoje domove i ostavili sve iza sebe”, rekla je Farkhunda Muhtaj, kapiten afganistanske ženske reprezentacije, koja je iz svoje kuće u Kanadi posljednjih nekoliko sedmica komunicirala s djevojkama i radila kako bi pomogla u njihovom spašavanju.

    “Ne mogu shvatiti da su izvan Afganistana”, dodala je.

    Od povlačenja SAD-a iz Afganistana, djevojčice, stare 14-16 godina, i njihove porodice pokušavale su otići, plašeći se kako bi im mogao izgledati život pod talibanima.

    Spasilačka misija, nazvana Operacija nogometne loptice, koordinirana je s talibanima putem međunarodne koalicije od bivših američkih vojnih i obavještajnih dužnosnika, američkog senatora Chrisa Coonsa, saveznika SAD-a i humanitarnih grupa, rekao je Nic McKinley, veteran CIA-e i ratnog zrakoplovstva. Osnovao je DeliverFund sa sjedištem u Dallasu, neprofitnu organizaciju koja je osigurala smještaj za 50 afganistanskih porodica.

    “Sve se ovo moralo dogoditi vrlo, vrlo brzo. Naš kontakt na terenu rekao nam je da imamo prozor od oko tri sata ”, rekao je McKinley. “Vrijeme je bilo jako bitno”, dodao je.

    Operacija Nogometne loptice pretrpjela je brojne neuspjehe, uključujući nekoliko neuspjelih pokušaja spašavanja, te samoubilački napad koji su izvršili militanti Islamske države, rivali Talibana, na aerodromu u Kabulu, u kojem je poginulo 169 Afganistanaca i 13 pripadnika američke vojske. Do napada je došlo tokom mučnog zračnog prijevoza u kojem je američka vojska priznala da je u određenoj mjeri koordinirala aktivnosti s talibanima.

    Kompliciranje spašavanja otežavalo je veličina grupe – 80 ljudi, uključujući 26 članova omladinskog tima, kao i odrasle i drugu djecu.

    Robert McCreary, bivši načelnik štaba kongresa i zvaničnik Bijele kuće pod predsjednikom Georgeom W. Bushom, koji je radio sa specijalnim snagama u Afganistanu i pomogao u vođenju napora da se spasi nacionalni fudbalski tim za djevojčice, rekao je da je Portugal djevojčicama i njihovim porodicama odobrio azil.

    “Svijet se okupio kako bi pomogao ovim djevojkama i njihovim porodicama”, rekao je McCreary. “Ove djevojke su zaista simbol za svijet i čovječanstvo.”

    Talibani su pokušali predstaviti novu sliku, obećavajući amnestiju bivšim protivnicima i rekavši da će formirati inkluzivnu vladu. Mnogi Afganistanci ne vjeruju tim obećanjima, strahujući da će Talibani brzo pribjeći brutalnoj taktici njihove vladavine od 1996. do 2001., uključujući zabranu djevojkama i ženama da idu u škole i na posao.

    Ove sedmice, talibani su osnovali ministarstvo za “propagiranje vrlina i sprječavanje poroka” u zgradi u kojoj je nekada bilo Ministarstvo za ženska pitanja, što je posljednji znak da će ograničiti ženska prava.

    Dok su se djevojke selile iz jedne sigurne kuće u drugu, Muhtaj, koja je i učiteljica, rekla je da im je pomogla da ostanu mirne kroz virtuelne vježbe i jogu te dajući im domaće zadatke, uključujući pisanje autobiografija.

    Rekla je da ne može dijeliti detalje o spasilačkoj misiji s djevojčicama ili njihovim porodicama i zamolila ih da “slijepo” vjeruju u nju i druge.

    “Njihovo mentalno stanje se pogoršavalo. Mnogi od njih su bili tužni za domom. Mnogima od njih nedostajali su prijatelji u Kabulu ”, rekao je Muhtaj. “Imali su bezuslovnu vjeru. Oživjeli smo njihov duh. “

    Djevojke su kazale su da žele nastaviti igrati fudbal i nadaju se da će upoznati fudbalsku zvijezdu Cristiana Ronalda, napadača Manchester Uniteda portugalskog porijekla.