VRBAS Media

Autor: INFO

  • Papa Franjo: Dezinformacije o koronavirusu su ugrožavanje ljudskih prava

    Papa Franjo je poručio da objavljivanje dezinformacija o vakcinama protiv koronavirusa, kao i o samom koronavirusu, predstavlja ugrožavanje ljudskih prava.

    Prema njegovim riječima, to je iskrivljavanje stvarnosti koje proizilazi iz straha. Kako prenosi Euronews, ovo je drugi put u manje od mjesec dana da govori o dezinformacijama tokom pandemije.

    Pozvao je na odgovorno novinarstvo kojim će se tragati za istinom i poštivati ljudi.

    “Biti odgovarajuće informisan, pomoći da ljudi razumiju situaciju, korištenjem naučnih podataka a ne lažnih vijesti, je ljudsko pravo. Teško je ne primijetiti da se, osim pandemije, širi i infodemija”, izjavio papa Franjo.

    Smatra da bi onima koji vjeruju u teorije zavjera o koronavirusu trebalo pomoći da razumiju naučne podatke. Ocijenio je da je to vjerovanje često posljedica izostanka odgovora ili odgovornosti, prenosi Euronews.

  • U Velikoj Britaniji od februara u upotrebi Pfizerove tablete protiv koronavirusa

    Velika Britanija će sljedećeg mjeseca početi sa uvođenjem Pfizerove (PFE.N) pilule protiv Covida-19 za ranjive grupe ljudi.

    Ministarstvo zdravlja saopćilo je da će Pfizerov antivirusni tretman Paxlovid, kombinacija Pfizerove pilule sa starijim antivirusnim ritonavirom, biti dostupan hiljadama ljudi od 10. februara.

    “Fantastična je vijest da će ovaj novi tretman, najnoviji najsavremeniji lijek koji NHS uvodi kroz nove jedinice za isporuku lijekova protiv Covida-19, sada biti dostupan za pomoć onima koji su pod najvećim rizikom”, rekao je medicinski direktor Nacionalne zdravstvene službe Stephen Powis.

    Ispitivanja su pokazala da upotreba pilule može smanjiti hospitalizaciju i rizik od smrti za 88 posto.

    Britanija je naručila 2,75 miliona Paxlovida, a vlada je rekla da će uskoro iznijeti dodatne detalje o pristupu liječenju, ali da bi ljudi s oslabljenim imunitetom, pacijenti s rakom ili oni s Downovim sindromom mogli imati direktan pristup.

    To je drugi antivirusni lijek koji je predstavljen u Britaniji nakon molnupiravira, pilule koju proizvode Merck (MRK.N) i Ridgeback Biotherapeutics koja se primjenjuje na pacijente kroz Panoramic ispitivanje.

  • CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    CIK i Ministarstvo finansija u klinču zbog finansiranja izbora

    Ni nakon što su predstavnici međunarodne zajednice u četvrtak urgirali kod institucija BiH da se zbog uskraćivanja finansiranja ne ugroze naredni opšti izbori u oktobru, ni Centralna izborna komisija BiH ni Ministarstvo finansija i trezora BiH ne odustaju od svojih ranijih stavova i odbijaju da prihvate odgovornost ako dođe do problema u realizaciji izbora.

    U Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH za “Nezavisne novine” kažu da Ministarstvo finansija treba samo da odobri novac koji su tražili za pripremu izbora na osnovu važećeg budžeta iz 2020. godine, na osnovu kojeg je donesena odluka o privremenom finansiranju za prvi kvartal 2022. godine, s obzirom na to da nije usvojen budžet. U Ministarstvu, pak, kažu da je Zakon o finansiranju institucija BiH jasan i da samo Savjet ministara BiH može donijeti tu vrstu odluke i odobriti novac koji traži CIK, te negiraju da zbog njihovog stava može doći do neodržavanja ili odgađanja izbora.

    Najnoviji klinč u koji su ušle ove dvije institucije prouzrokovan je pritiskom međunarodne zajednice koja bi smatrala ličnim neuspjehom ako bi iz bilo kog razloga došlo do odgađanja ili neodržavanja izbora, pa pokušavaju iznaći način da se CIK može pripremiti za izbore. Zato su specijalni predstavnik EU u BiH Johan Zatler, američki ambasador Erik Nelson, Ketlin Kavalek, šefica Kancelarije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), te Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, uputili pismo u kojem insistiraju da novac za izbore mora biti pronađen.

    Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, kaže za “Nezavisne novine” da je moguće obezbijediti novac odlukom Ministarstva zato što je, kako pojašnjava, prilikom posljednje odluke o privremenom finansiranju, a upravo na osnovu budžeta od prije dvije godine obezbijeđen novac za finansiranje tada lokalnih izbora i da se na osnovu toga može donijeti slična odluka sada za opšte, te navodi da su EU, SAD, OEBS i OHR svojim pismom pokazali da je CIK u pravu.

    “Oni imaju dobre i kvalitetne pravne timove koji su analizirali naš zahtjev i apsolutno su tražili da nam sredstva budu odobrena. Ministarstvo je dobilo naš korigiran zahtjev koji su nam tražili”, rekao je Bakalar, pojasnivši da se radi o manjoj tehničkoj preinaci postojećeg zahtjeva te da je zatraženo oko 1,54 miliona kako bi CIK mogao da u prvom tromjesečju finansira javne nabavke.

    Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, potvrdila nam je da je primljen korigovan zahtjev koji je trenutno u proceduri. Ministarstvo zasad, kako nam je ona pojasnila, ima identičan stav koji su iznijeli u prethodnom saopštenju koje su uputili 19. januara.

    U tom saopštenju oni indirektno kritikuju Bakalara jer tvrde da im član 11 Zakona o finansiranja institucija BiH zabranjuje da udovolje zahtjevu CIK-a.

    “Medijska izvješća u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom sprečava finansiranje pa i održavanje opštih izbora daleko su od realnosti, što potvrđuje i članak XI stav 5 Zakona o finansiranju institucija BiH”, kažu oni, pojašnjavajući da u tom članku nedvosmisleno stoji da je to nadležnost na koju ima pravo Savjet ministara BiH, te time poručuju da CIK kuca na pogrešna vrata.

    S obzirom na to da se slična situacija desila i u godini lokalnih izbora, a da je novac na kraju ipak dodijeljen, vjeruje se da će i ovaj put na ovaj ili onaj način, uz pritisak međunarodne zajednice, novac na kraju biti obezbijeđen, a izbori održani.

    Bakalar kaže da je u prijedlogu koji su predstavnici međunarodne zajednice izradili kada je u pitanju tehnički dio izmjena Izbornog zakona uvažen najveći dio njihovih prijedloga te dodao da bi opšti izbori trebalo da budu održani 2. oktobra.

  • Američka ambasada u BiH pozdravila dešavanja u Neumu: Odličan početak pregovora

    Američka ambasada u BiH pozdravila dešavanja u Neumu: Odličan početak pregovora

    Američka ambasada u BiH pozdravila je “odličan početak” pregovora o reformi izbornog zakonodavstva koji se održavaju u Neumu i prisustvo predstavnika OSCE.

    Glavna tema današnjih razgovora je bila reforma izbornog zakonodavstva s ciljem implementacije preporuka OSCE-a za jačanje izborne transparentnosti.
    “Ove reforme su jasne. Prioriteti su nadzor biračkih komisija, nove tehnologije kako bi se mogle uočiti i spriječiti izborne prevare i više kazne koje bi odvratile počinioce od kršenja zakona”, saopšteno je na Twitter nalogu američke ambasade.

    Izraženo je zadovoljstvo povodom prisustva predstavnika OSCE-a na današnjem sastanku.
    “Nema razloga da se politički lideri protive ovim zdravorazumskim promjenama, osim ako imaju koristi od nedostataka u sistemu”, poručeno je iz Ambasade SAD.

  • Vukanović tvrdi da SDS vodi kampanju protiv njega: Ćuzulan me napada preko opozicionog portala

    Vukanović tvrdi da SDS vodi kampanju protiv njega: Ćuzulan me napada preko opozicionog portala

    Kako je krenulo, skoro da neće biti istaknutijeg SDS-ovca sa kojim se Nebojša Vukanović neće posvađati. Već neko vrijeme tvrdi da ta stranka vodi kampanju protiv njega, a u najnovijoj seriji okomio se na Dragana Ćuzulana, bivšeg potpredsjednika i generalnog sekretara SDS-a.

    Vukanović piše da ga Ćuzulan napada preko jednog opozicionog portala koji je, tvrdi, odjednom prestao da objavljuje njegove tekstove. Za Ćuzulana tvrdi da kontroliše taj portal.

    “U najmanju ruku nekorektno, hinjski i podmuklo, a suzdržaću se i dalje od odgovora na uporne javne provokacije da ne bih dolio ulje na vatru, iako bi vjerujem jedan tekst bio dovoljan da se sve raspakuje i stvari pred javnosti izvedu na čistac. Meni ne smeta, nek pišu i govore šta hoće, ali je čudno da su se pojedini portali i analitičari iz opozicije pridružili snažnoj prljavoj kampanji”, kaže Vukanović.

    Tako je pisao na svojoj stranici, a nije mu teško ni da se u emisiji uživo obračunava sa SDS-ovcima. Dospio si na listu SDS-a i ušao u Skupštinu, jer si bio megafon Vukote Govedarice, kaže Milovan Bjelica. Kad god je zapelo, mene si zvao, odgovara Vukanović.

    “Pitajte ga koliko mi je puta poslao poruku i rekao nema gdje drugo, hoćeš li objaviti, pobili se Čolović i Legenda pred izbore 2016, pa dođi kod mene da mi držiš govor. Ovakve ne poštujem i neću na njih da trošim vrijeme”, kaže Vukanović.

    “Meni je žao gospodina Vukanovića. Sutra bi da vodi državu, da bude član Predsjedništva, a kupi prazan stik od 100.000 KM.

    U Sarajevu, na medijima se pojavljuje često, to se plaća blaćenjem, dozvolom da se blate srpski kadrovi i da se radi protiv institucija Republike Srpske”, odgovara Milovan Bjelica, načelnik opštine Sokolac, prenosi ATV.

    Svakim danom neko iz SDS-a rasprši nade Vukanovića da bi ispred te stranke mogao da bude kandidat za neku od funkcija. Danas ga na to podsjeća Mirko Šarović. Ispunio je ulogu u klubu poslanika i to je to što se tiče SDS-a.

    U više navrata sam rekao da SDS, logično, kao najveća opoziciona stranka treba da ima svog kandidata i ona će ga izabrati kada procijeni, vjerovatno u neko bliže vrijeme, tako da je to potpuno jasno”, kaže Šarović.

    I više je nego jasno da za Vukanovića nema mjesta na izbornim listama SDS-a i da, što se njih tiče, na snove o kandidaturi za neku od funkcija može da zaboravi.

  • Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Pokazatelji govore: Oporavlja se turistički sektor u Srpskoj

    Ministar trgovine i turizma Suzana Gašić izjavila je Srni da pokazatelji za prošlu godinu za sektor turizma govore da će, sa poboljšanjem epidemiološke situacije, taj sektor među prvima oporaviti.

    Gašićeva je napomenula da je pandemija virusa korona pogodila sektor turizma u cijelom svijetu i da je u 2020. godini zabilježen pad broja dolazaka i noćenja u svim zemljama, pa tako i u Republici Srpskoj.

    “Pokazatelji za prošlu godinu potvrđuju nam ono što su analitičari govorili od samog početka pandemije, a to je da je turizam sektor koji će se među prvima oporaviti sa poboljšanjem epidemiološke situacije i krajem pandemije, koji se, nažalost, i pored svih očekivanja još ne nazire”, navela je Gašićeva.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj je u prošloj godini zabilježeno 295.038 dolazaka turista i ostvareno je 748.275 noćenja. Broj dolazaka veći je za 55 odsto, a broj noćenja za 40,8 odsto u odnosu na 2020. godinu.

    Zvanična statistika pokazuje i da je broj dolazaka turista u decembru prošle godine u odnosu na isti mjesec 2020. godine veći za 86,9 odsto, a da je broj noćenja u posmatranom periodu povećan za 83 odsto.

    Gašićeva je rekla da se na osnovu analize strukture turista vidi da oko 60 odsto ostvarenih dolazaka i noćenja čine domaći turisti, što se može pripisati ograničenjima u kretanju, posebno povratku, koja važe još u pojedinim zemljama.

    S druge strane, kaže, to pokazuje da je došlo do značajnog rasta broja domaćih turista, navodeći kako vjeruje da je jedan od rezultata projekta turističkih vaučera, koji su realizovali od 15. juna 2020. godine do 30. juna prošle godine.

    Gašićeva je dodala da osnovu za to daje i podatak da se u prvih šest mjeseci prošle godine, kada je trajao projekat, broj domaćih turista povećao za 100,58 odsto u odnosu na 2020. godinu, što predstavlja ogroman rast koji se može, makar djelimično, ako ne i potpuno, posmatrati kao rezultat ovog projekta.

    “Upravo ovi pokazatelji daju nam osnov da i tokom ove godine realizujemo ovaj projekat, a trenutno su u toku pripremne aktivnosti neophodne za pokretanje i nesmetanu realizaciju projekta turističkih vaučera”, istakla je Gašićeva.

    Ona je navela da je Vlada Srpske, uz projekat turističkih vaučera, tokom protekle dvije godine donosila različite mjere pomoći i podrške sektoru turizma, koje su u značajnoj mjeri doprinijele opstanku i oporavku sektora turizma, ali i ostvarenim rezultatima.

    Gašićeva je rekla i da je u prošloj godini došlo do rasta i prihoda od boravišne takse, te da su po tom osnovu prošle godine prihodi iznosili 1.332.052 KM i veći su za 35 odsto u odnosu na 2020. godinu kada su iznosili 987.366 KM.

  • Srpska istovremeno predlaže svoj zakon i potkopava Inckov

    Republika Srpska predložiće poseban zakon o zabrani nazivanja genocidnim kolektiviteta ili nacionalne grupe, a da kazna zatvora za to bude pet godina, izjavio je Milorad Dodik.

    Bakir Izetbegović odmah je uzvratio da Dodik traži način da se s partnerima vrati u Parlament i Savjet ministara BiH i da to treba podržati.

    Podsjećamo da je do sada za Dodika i za sve ostale iz Srpske uslov za povratak u institucije BiH u punom kapacitetu bio povlačenje izmjena Krivičnog zakona BiH koje je odlukom nametnuo bivši visoki prestavnik, Valentin Incko, a kojima se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici. Uostalom, tako glasi važeći zaključak Narodne skupštine.

    Da li se Dodikovom najavom odustaje od tog uslova i najavljuje povratak u institucije BiH, nakon što je Aleksandar Vučić predstavnike Srpske „zamolio“ da to učine?

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Lider SNSD i srpski član Predsjedništva BiH i dalje tvrdi da Srpska ne odustaje od toga da treba povući „Inckov zakon“, ali li pojasnio da će RS predložiti poseban zakon u kojem će se tražiti da se kazni svako ko BiH, Republiku Srpsku, Federaciju BiH, Brčko ili kantone nazove genocidnim, kao i bilo koju nacionalnu grupu.

    – Ako to prihvate naši partneri u parlamentu, a ne vidim razlog da se to ne desi, mi smo spremni da učestvujemo u radu – rekao je Dodik.

    Pojednostavljeno, Srpska planira da u PS BiH predloži zakon koji bi u sebi sadržavao prošlogodišnje izmjene Krivičnog zakonika RS u kojima je takođe zaprijećena zatvorska kazna za svakoga ko Srbe i Srpsku nazove „genocidnim“.

    – I to je dobro, mi to podržavamo. Mi nikada nismo jedan narod, npr. srpski, nazivali genocidnim, niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Dejtonu 1995. godine, ali znamo šta je prethodilo. Desio se genocid i u njega je bila involivirana vojna i politička struktura koja će uspostaviti Republiku Srpsku. Ali nemamo namjeru vrijeđati entitete i narode. Tako da ovo jeste jedan izlaz – izjavio je lider SDA, Bakir Izetbegović, nakon sastanka stranačkih lidera u zgradi Delegacije EU u Sarajevu.

    Više bi trebalo da se zna nakon posebne sjednice NSRS koja je najavljena za 1. februar.

    Predsjednik US, Nenad Stevandić, kaže da je ponosan jer je jedan od predlagača zakona koga pominje Dodik.
    – Mislim da naš zakon nema direktnog dodira sa tzv. Inckovim zakonom, nego da sprječava omalovažavanje Srba i Republike Srpske, jer se uglavnom mi nazivamo genocidnim. Ali, formulacijom zakona, kojim se kažnjava nazivanje genocidnim bilo kog naroda, ili bilo kog sastavnog dijela BiH, pokazujemo odgovornost prema drugima u BiH – kaže Stevandić za Srpskainfo.

    On tvrdi da bi ulazak u PS BiH i predlaganje ovakvog zakona bilo u skladu sa zaključkom Narodne skupštine „jer on dozvoljava da bude razmatrano sve što je od interesa za Srpsku“.

    – Inckove nametnute izmjene zakona se indirektno na ovaj način problematizuju. Ali, on mora da bude riješen drugim aktom, povlačenjem ili na neki drugi način – kaže Stevandić.

    Podsjećamo da zaključak NSRS glasi da nema uslova za učešće predstavnika RS u radu institucija BiH, dok ne bude riješen problem nastao Inckovim zakonom, osim u slučaju kada je potrebno spriječiti usvajanje neke odluke štetne po interese Srpske.

    Kako Srpskainfo saznaje od odlično obaviještenih izvora, predstavnici RS na ovaj način definitivno planiraju da se vrate usvajanju zakona u PS BiH, prije nego što bude stavljen van snage tzv. Inckov zakon.

    Međutim, naši izvori tvrde da se u Banjaluci razrađuje plan kako na toj istoj sjednici PS BiH dodatno omalovažiti Inckov zakon, koji je ranije već stavljen van snage u Srpskoj.

    – U odluci Valentina Incka piše da će nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH biti privremeno na snazi do usvjanja zakona u PS BiH. Pošto poslovnik parlamenta dozvoljava da se pred samu sjednicu predloži zakon, postoji mogućnost da će poslanici iz RS na toj sjednici PS BiH predložitio da se glasa o verifikovanju Inckovog zakona. Budući da imaju dovoljno glasova, zakon bi bio oboren u prvom čitanju, odnosno ne bi bio potvrđen i to bi bilo objavljeno u „Službenom glasniku BiH“. Istina, na taj način bi Inckov zakon i dalje formalno bio na snazi, na nametnutnoj osnovi jer nije verifikovan, ali bi u domaćim i međunarodnim krugovima bio znatno oslabljen. Jer je oboren na PS BiH, a već se ne primjenjuje u Srpskoj. Ujedno, to bi bilo u skladu sa ranijim mišljenjem Venecijanske komisije Savjeta Evrope da visoki predstavnik ne može da nameće zakon – tvrdi izvor Srpskainfo.

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović, kaže da je SNSD očigledno odlučio je se vrati u parlament BiH, a da ćemo samo još vidjeti po kojoj cijeni. Kaže da „nije prvi put da to rade, da zategnu ručnu do kraja i onda je samo puste tek tako“.

    – Ovde je najvažnije razriješiti pitanje nametnute Inckove odluke. To može da ide u nekoliko pravaca. Ona mora biti stavljena van snage. Ili, mi smo predlagali da bi bilo dobro da se uvede moratorijum na odluku kojom se nameće zakon, da se ostavi dovoljno prostora da domaći politički akteri u nekom mirnijem ambijetnu donesu prihvatljiv sadržaj zakona. To je po nama iz PDP neka vrsta mogućeg rješenja – kaže Borenović za Srpskainfo.

    Kada je riječ o drugim pitanjima, smatra da se radi o nekom planu vladajuće kaolicije SNSD, SDA i HDZ BiH, čije detalje još ne znamo i slušamo kontradiktorne izjave.

    – Ne znamo kako se sve hronološki može uraditi. U svakom slučaju zaključak naše skupštine je jasan, nema učešća u donošenju odluka dok se ne razriješi pitanje nametnute Inckove odluke. Vidimo da postoji i Šmitova spremnost, poslao je pismo kolegijumu oba doma PS BiH prije nekoliko sedmica, u kome kaže da je spreman da povuče tu Inckovu odluku ako se donese odgovarajući akt u PS BiH – podsjeća Borenović.

  • Milanović: Dodik nije problem za BiH

    Milanović: Dodik nije problem za BiH

    Milorad Dodik nije problem za Bosnu i Hercegovinu i dobro jutro da konačno osvijestimo to, poručio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u intervjuu za RTL.

    “Ja na te stvari gledam iz perspektive hrvatskog interesa i njegovog ostavrenja kako ga ja razumijem nakon određenog broja godina i kilometaže ali mogu pogriješiti”, rekao je Milanović.

    Milanović je poručio da je on jedini hrvatski političar koji je kada je u pitanju BiH u svom radu i djelovanju bio na obje obale.

    “Ja sam bio dosta blizak sa sarajevskom ekipom, a sad sam vrlo blizak i sarađujem s predstavnicima hrvatskog naroda, ne HDZ-a. Ja znam i jedno i drugo i vidim šta im se radi. Pokušava ih se pokrasti i uzeti zaštita bilo kojeg njihovog interesa u Federaciji”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Milanović je poručio da je Republika Srpska činjenica i da nikada neće otići iz BiH jer “nemaju dva pištolja na vodu”.

    “Dakle, to plašenje RS i njezinom separacijom zapravo podsjeća na neki način na rusku invaziju Ukrajine. Bez Hrvata nema BiH. Hrvatski status se uređuje unutar Federacija u kojoj su zajedno s Bošnjacima, jedna od dva naroda i ima ih četiri puta manje”, dodao je Milanović.

    Predsjednik Hrvatske rekao je da je Dom naroda Federacije dom konstitutivnih naroda, “to nije dom raje, to je dom naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata”.

    “S obzirom na to da Srba u Federaciji praktički više ni nema i da su Dom u Federaciji preuzeli Bošnjaci i da im oni biraju predstavnike i jedina linija odbrane nacionalnih interesa je hrvatska većina u Domu naroda”, rekao je Milanović.

    Milanović je istakao da ne smatra da su razgovori oko izmjena Izbornog zakona BiH u Neumu “novi Dejton”.

    “Ne vjerujem jer ja to pratim detaljno. U kontaktu sam stalno s ljudima, ali ako im mi ne pomognemo i ako se mi za njih ne izborimo u EU protiv hladnih i ciničnih pankera sa zapada oni će biti doslovno svedeni ne na status nacionalne manjine, jer u Hrvatskoj manjine imaju dobar status, nego na status otirača. Neće ih biti. Za to su krivi oni koji to dopuštaju i koji ne preduzimaju ono što bi mogli, a to je naša vlada, na čelu s Plenkovićem. Ne rade ništa i kada trebaju napraviti nešto oni pobjegnu”, rekao je Milanović.

    Milanović je rekao da postoje neki ljudi koji opstruišu pregovore “prije svega sarajevske unitarističke elite, Izetbegović, Džeferović”.

    “Ja znam šta se događa. Kupuju i kradu vrijeme. To su pregovori s velikom figom u džepu”, zaključio je hrvatski predsjednik.

  • Zelenski: U Ukrajini nije rat, ne treba nam ova panika

    Zelenski: U Ukrajini nije rat, ne treba nam ova panika

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da ne može da isključi dalju eskalaciju tenzija s Rusijom, ali je kritikovao “previše panike” koja opterećuje ekonomiju.

    “Ne smatram da je situacija sada napetija nego ranije. U inostranstvu postoji osjećaj da je ovdje rat. To nije slučaj. Ne kažem da eskalacija nije moguća… ali ne treba nam ova panika”, poručio je Zelenski na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    On je rekao da je to i poruka koju je uputio američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu u njihovom jučerašnjem telefonskom razgovoru, kao i da Rusija pokušava da zastraši Ukrajinu.

    Zelenski je potvrdio i da je Ukrajina stabilizovala svoju valutu deviznim rezervama, kao i da je tražila vojnu, političku i ekonomsku podršku od Zapada, a naglasio je da je zemlji potrebno četiri-pet milijardi dolara da stabilizuje svoju ekonomiju.

    Njegove izjave su uslijedile nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio da SAD i NATO nisu odgovorili na glavne bezbjednosne zahtjeve Moskve u sukobu između Istoka i Zapada oko Ukrajine, ali da je Moskva spremna da nastavi razgovore, navodi Rojters.

  • Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    BBC NEWS objavio je zanimljivu analizu mogućih poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina u jeku tenzija između Rusije i Zapada oko Ukrajine. Situaciju s politikom Kremlja BBC-jev analitičar Stiv Rozenberg opisuje kao slagalicu za koju nedostaje pola dijelova.

    Frustrirajuće je. Zbunjujuće je. Nikad ne vidite cijelu sliku. Dobro došli u svijet politike Kremlja, piše Rozenberg. Dekodiranje onog što Putin misli i planira je, blago rečeno, izazovno. I to je upravo ono što Kremlj želi – držati sve oko sebe u neizvjesnosti.

    Koji su točno Putinovi planovi? Sprema li Moskva veliku invaziju na Ukrajinu ili ograničenu operaciju? Je li zveckanje oružjem samo svojevrsno zastrašivanje, odnosno diplomatija koja tjera drugu stranu da povlači poteze? Geopolitička slagalica je vrlo kompleksna.

    Dijelovi slagalice koje vidimo izazivaju veliku zabrinutost na Zapadu. Na granicama Ukrajine nagomilano je oko 100.000 ruskih vojnika. Moskva na kopnu i moru sprovodi niz velikih vojnih vježbi. Vojne vježbe najavila je i Bjelorusija, zemlja pod snažnim uticajem Kremlja.

    Službena Moskva pred Zapad postavlja zahtjeve za koje sigurno zna da će ih Amerika odbiti, poput zabrane ukrajinskog ulaska u NATO i okončanja aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi. U isto vrijeme Vladimir Putin javnosti govori da su “Ukrajinci i Rusi jedan narod, jedna cjelina”, prenosi Index.

    Teške riječi i prijetnje
    Vašington je nedavno pismeno odgovorio na zahtjeve Moskve, a Kremlj kaže da će podrobno analizirati američki odgovor. U međuvremenu stižu teške riječi sa svih uključenih strana.

    “Ne stavljajte infrastrukturu NATO-a na ukrajinsku teritoriju. Tražimo od naših ‘partnera’ u zemljama NATO-a da se maknu. Maknite se od naših granica. Napustite postsovjetske zemlje jer prijetite ruskom narodu”, rekao je nedavno na ruskoj državnoj televiziji Jevgenij Popov, parlamentarni zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, ujedno i voditelj emisije.

    “Vrijeme vam ističe. Morate donijeti odluku, i to brzo”, dodao je. “Šta će se dogoditi u suprotnom?” pitao ga je BBC-jev novinar. “U suprotnom će doći do reakcije koja će biti nevjerovatno opasna za cijeli svijet. Neki zapadni zvaničnici tvrde da Rusija nema muda. Želite li to stvarno provjeriti?” glasio je odgovor Popova.

    Rusija tvrdi da joj je NATO prijetnja. Je li to stvarno tako?
    Ruski zvaničnici u javnosti insistiraju na tezi da je NATO prijetnja ruskoj bezbjednosti. Ali ja sam skeptičan prema tome, piše BBC-jev analitičar. Teško je povjerovati da Moskva zaista smatra NATO prijetnjom.

    Samo 6% ruskih granica je sa zemljama članicama NATO-a. Kremlj ima dobre odnose s nekim članicama NATO-a, kao što su Italija i Mađarska. Moskva je čak prodavala oružje Turskoj, koja je takođe članica NATO-a.

    Na umu treba držati i činjenicu da NATO (odnosno Norveška) duže od 70 godina graniči s Rusijom. Uz to, ne postoje ama baš nikakve naznake da bi Ukrajina, Gruzija ili bilo koja druga bivša sovjetska republika u bližoj budućnosti mogla biti primljena u NATO.

    Šta Putin stvarno želi?
    Otkud, dakle, dolazi fiksacija Kremlja na NATO? Dio razloga je unutranji – navesti ruski narod da se ujedini protiv navodnog spoljnog neprijatelja. Ali dio razloga mogao bi biti i korištenje trenutka kako bi se preoblikovao evropski bezbjednosni poredak na način koji koristi Moskvi, odnosno da se ruska sfera uticaja proširi, tj. da se ishod hladnog rata dovede u pitanje.

    “Putin vjeruje da je Zapad iskoristio rusku slabost devedesetih, odnosno da Rusija nije dobila fer tretman i da nije dobila ono što zaslužuje. Želi to promijeniti”, rekao je Andrej Kortunov, direktor ruskog Savjeta za međunarodne odnose, trusta mozgova povezanog s ruskim vlastima.

    “Njegov argument je jednostavan. Sad kad se balans snaga promijenio, više ne živimo u zapadnocentričnom unipolarnom svijetu. Trebalo bi da da nas saslušate i ozbiljno sagledate ono što nas brine”, dodaje.

    Koji je sljedeći korak Moskve?
    Bez svih dijelova slagalice možemo samo nagađati. To može zavisiti od toga hoće li američka ponuda pregovora s Rusijom o nekim aspektima bezbjednostu u Evropi biti dovoljna da zadovolji Vladimira Putina.

    Ako neće, odnosno ako je Putin odlučan u namjeri da razmontira evropsku bezbjednosnu arhitekturu, mogući su i vojni konflikt i dugoročne tenzije između Istoka i Zapada.

    “Nadam se da će Putin biti zadovoljan onim što je dosad dobio. Mislim da je do neke mjere bio uspješan. Prisilio je Zapad na dijalog. To znači da bi mogao reći da je njegova misija završena, odnosno da mu je dizanje tenzija na ukrajinskoj granici pomoglo da uvjeri Zapad da razmotri ruske prijedloge”, govori Kortunov.

    “Ali mogao bi ponuditi i drugu interpretaciju događaja. Mogao bi reći da Zapad pokušava uvući Rusiju u beskonačne, besmislene pregovore te tvrditi da će se uticaj Zapada na Ukrajinu nastaviti. Što se tiče domaće scene, rusko društvo ne gleda s velikim entuzijazmom na mogućnost velikog rata na granici. Rusi nisu naročito željni učestvovanja u velikoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, dodaje.